Zestanek gospodara z svijnarom,Žirovinsko spravišče 2009 08 29
Žirovina u Turopoljskom lugu Običaj godišnjeg obilaska šume i provjere plodnosti žira na Dan Sv. Bartola, Bartolovo, tzv. žirovina, potječe još iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila jako gospodarsko upravno središte u sklopu kojega su egzistirala 22 sela-sučije, a pod svojom upravom držala je 5 tisuća hektara legendarne turopoljske šume hrasta lužnjaka. Prema tradiciji, na Bartolovo župan i dužnosnici Plemenite opčine turopoljske provjeravaju kako je obrodio žir i prema tome procjenjuju koliko će biti uspješna iduća godina. Turopoljci se drže stare izreke da se običaji nikada ne smiju zaboraviti. U nizu tradicionalnih događanja u Velikoj Gorice posebno mjesto zauzima Žirovinsko spravišće u Turopoljskom lugu koje se oslanja na tradiciju koja su nekada njegovala na području Plemenite opčine turopoljske. Igrokazom pod nazivom „Susret svinjara s gospodarom organizatori svake godine podsjećaju na stara vremena kada su hrastove šume, pune žira, bile izvrsno prirodno stanište za svinje koje su, i po nekoliko stotina u jednom jatu, čuvali svinjari, koji su vrijeme kratili igrajući razne pastirske igre. Inače, Žirovina se održava u vrijeme dozrijevanja žira, kada su stari Turopoljci obilazili stabla hrasta da se uvjere koliko su rodna i hoće li biti dovoljno da svinje prežive dugu zimu Mjesto događanja tradicionalno je drveni čardak u Turopoljskom lugu gdje se održavaju pastirske igre: prasićkanje igra u kojoj se štapovima ili batinama pokušava u rupu u tlu ugurati maleni krumpir, buča ili kakav kamenčić, baltićanje igra bacanja baltice (male sjekire) u drvo, nožićkanje igra bacanja nožića u drvo. Osim toga, održava se i igrokaz Susret svinjara i gospodara u šumi. U sklopu događanja je i projekt očuvanja autohtone hrvatske pasmine turopoljske svinje.
Folklorna grupa Doljna Lomnica 1970 - Splet pjesme i plesova
-Muzika "igra" ispred kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici,jednom od bisera tradicijske drvene arhitekture Turopolja.Pred kraj u kolo ulazi Stjepan Lektorić,već tada živuča legenda Lomnice i Turopolja,vođa i pučki glumac kojeg se možda neki sječaju iz filma "Breza" (1967) i reklame za "Jamničku kiselicu" gdje uz zvuke Turopoljskog drmeša "teše luči". Stric je Jura Kiselicu pio sto je ljeta doživio... Svaka čast na trudu.
Ovakav karakterističan starinski glazbeni sastav u Turopolju se naziva(o) GUCI. -"Skupnost u sviranju pojavila se relativno kasno kada su se, vjerojatno potkraj XVIII. stoljeća, u središnjoj Hrvatskoj pojavili "guci", svirački sastav od dvije violine s bajsicom. Taj se sastav kasnije povećao i pomiješao s tamburama koje su sredinom XIX. stoljeća preuzele dominantnu ulogu u Slavoniji i Baranji, a nešto kasnije i u svim krajevima gornje Hrvatske." -"Većina sastava ima 2 violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena."
http://www.youtube.com/watch?v=QMoKhQXwoTk
Vezano vuz temu;
... "Skupnost u sviranju pojavila se relativno kasno kada su se, vjerojatno potkraj XVIII. stoljeća, u središnjoj Hrvatskoj pojavili "guci", svirački sastav od dvije violine s bajsicom. Taj se sastav kasnije povećao i pomiješao s tamburama koje su sredinom XIX. stoljeća preuzele dominantnu ulogu u Slavoniji i Baranji, a nešto kasnije i u svim krajevima gornje Hrvatske." ... http://www.croatia.hr/Hrvatski/AnimaCroatica/AnimaCroatica.aspx?idEntry=entry2
54. dubrovačke ljetne igre 54th Dubrovnik Summer Festival 2003 Hrvatska Croatia
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske National Folk Dance and Song Ensemble of Croatia LADO – ZAGREB
Boškovićeva poljana Bošković Square
4. kolovoza 4th August 21.30 9.30 p.m.
Ravnateljica Director: Ivana Lušić Umjetnički voditelj Artistic Director: Ivan Ivančan Voditelj zbora Choir Leader: Dražen Kurilovčan Voditelj orestra Orchestra Leader: Pere Ištvančić Plesni voditelj Dance group leader: Mojmir Golemac, Verica Radić, Dubravko Radić Garderoba Wardrobe: Vesna Kurilovčan Tehničko vodstvo – Inspicijent Technical Director - Stage Manager: Ratko Poznić Voditelj službe promidžbe Publicity: Davor Kovač
Ansambl hrvatskih narodnih plesova i pjesama Lado osnovan je godine 1949. u Zagrebu sa zadaćom da njeguje bogatu folklornu tradiciju svoje domovine, prikazujući ju u umjetnički obrađenom obliku. Ranije amaterska folklorna sekcija OKUD-a Joža Vlahović, koja je pod vodstvom umjetničkog rukovoditelja Zvonka Ljevakovića godine 1947. doživjela u Pragu svoj prvi međunarodni uspjeh, u svojem je kasnijem profesionalnom radu pod nazivom Državni zbor narodnih plesova i pjesama znatno obogatila svoj repertoar. Efektni plesni ostvaraji Lada odlikuju se stilski čistom koreografijom, a članovi Ansambla, nošeni iskonskom snagom melodije i ritma, uvijek se iznova prepuštaju magiji igre. U protekle 52 godine Lado je proputovao gotovo cijeli svijet te je priredio više tisuća koncerata u domovini i na najpoznatijim svjetskim pozornicama na svim kontinentima, što mu je donijelo nepodijeljena priznanja publike i stručnjaka te ga je uvrstilo među najpoznatija hrvatska glazbeno-izvođačka tijela. Njegovoj su popularnosti pridonijeli i brojni nastupi na radiju i televiziji, kao i brojna diskografska izdanja. Ansambl njeguje izvorno zborsko pjevanje, a ima i vlastit sastav narodnih glazbala. Osobita se pažnja posvećuje izvornim narodnim nošnjama. Za svoja izvanredna umjetnička dostignuća Lado je dobio niz nagrada i priznanja u domovini i u inozemstvu.
TUROPOLJSKI MLADEČKI Koreografija: Mojmir Golemac Glazba: M. Golemac, D. Kurilovčan, G. Kačurov Nekoliko sekvenca iz prebogatoga turopoljskoga svatovskog običaja: opraštanje mlade, dolazak mlade u novi dom, daruvanje i opće veselje. Važne su osobe u svadbi: mladečki, dever i kumovi, starešina (voditelj svadbe), barjaktar, roditelji i guci (karakterističan starinski glazbeni sastav). ... http://www.dubrovnik-festival.hr/fgs.axd?id=83843
“Večer selskih gucov”
Predano od: Webmaster na Pro 11, 2008 - 08:52 AM Kultura
Protekle nedjelje u Domu OSRH Zrinski održana je petu godinu zaredom “Večer selskih gucov” koju je organizirala Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca. Na ovogodišnjoj smotri predstavili su se Guci Kud-ova Mostanje, Izvor G. Stol, Vrhovac, Lipovac, Sv. Juraj Duga Resa, G. Stol, Draganički guci, Drajasani s Vučjaka, Veseli muzikaši iz Netretića i Mahičanski guci. Većina sastava ima 2 violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena. Cilj ove manifestacije je očuvanje velikog etnološkog blaga naših krajeva, a na inicijativu ZOAKD Karlovca i uz punu podršku eminentnih stručnjaka sa Instituta za etnologiju i fokloristiku iz Zagreba intezivno se radi na zaštiti guca i rozganja kao nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u, napomenuo je Ivan Pavlović, predsjednik ZAOKD Karlovac koji očekuje daljnju realizaciju tog projketa. Publika je i ove godine uživala u starim običajima i pjesmama i sve guce nagradila zasluženim pljeskom. R. Badovinac http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=2000&theme=Printer
Z šest mesec kašnejna v Muzeju je prikazan film "Selidba čardaka". Jel se to more de kupiti il je to ono po principu napravili smo da bu napravleno?
Nisam stigla, i fest mi je žal. Čuh da se DVD more kupiti v Muzeju. Pem provjeriti tj kupiti, ili vi napišete ak budete bili tam prije. Fala.
A mene je pak žal kaj nis na vreme videl ovo a skoro sem se leto dan brusil...
Kultura Šesta po redu večer jedinstvenog narodnog sviranja i pjevanja Večer seoskih gucov u 'Zrinskom' objavljeno 30.11.2009. u 14,12
Karlovac - Šesta večer selskih gucov održat će se ovog petka u Domu oružanih snaga Zrinski u 20 sati. Očekuje se nastup 11 skupina iz Karlovačke županije koje njeguju u Hrvatskoj jedinstven način sviranja guca i pjevanja rozganja.
Karlovačka Zajednica amaterskih kulturno umjetničkih društava (ZOAKD) u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i dalje rade na zaštiti rozganja i guca kao nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u.
Kultura Šesta večer selskih gucov danas u Karlovcu Guci večeras u Domu Zrinski objavljeno 4.12.2009. u 10,39
Karlovac - Šesta večer selskih gucov večeras će se održati u Domu HV Zrinski. Organizator je Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovac, a nastupit će Drajsani s Vučjaka, Veseli mužikaši iz Netretića, Guci Knez Gorice, Draganićki guci, Guci KUD-a Mostanje, Kamanjski svirci, Guci KUD-a „Izvor“ Generalski Stol, Vrhovački guci, Poljički guci, Guci KUD-a Lipovac Generalski Stol i Mahičanski guci. Početak je u 20 sati. http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/4-12-2009/guci-veceras-u-domu-zrinski (http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/4-12-2009/guci-veceras-u-domu-zrinski)
Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca organizirala “Večer selskih gucov” Predano od: Webmaster na Pro 10, 2009 - 09:22 AM GradskaKronika Za dobro raspoloženje
Nastupilo 11 sastava
Proteklog petka u Domu OSRH Zrinski održana je šesta “Večer selskih gucov” koju je organizirala Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca. Na ovogodišnjoj smotri predstavili su se Guci Kud-ova Izvor G. Stol, Mostanje, Lipovac, Poljički guci, Kamanjski guci, Vrhovački guci, Guci iz Knez Gorice, Draganički guci, Drajasani s Vučjaka, Veseli muzikaši iz Netretića i Mahičanski guci. Većina sastava ima dvije violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena. Cilj ove manifestacije je očuvanje velikog etnološkog blaga naših krajeva. Publika je i ove godine uživala u starim običajima i pjesmama i sve guce nagradila zasluženim pljeskom. R. Badovinac http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=2747 (http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=2747)
Jesu li svi Turopoljci plemenitaši koji se mogu dičiti i grbom? Kako saznati spada li i vaše prezime u rod koji je dobio plemstvo?
Nasljeđivanje Plemstvo je nasljedno i svi potomci, muški i ženski, mogu nositi tu titulu
Istraživanje Nisu svi ljudi s istim prezimenom iz istog roda, pa za plemićku titulu valja pribaviti dokaze
Prve zajednice plemića na području Turopolja spominju se još u 13. stoljeću, a možemo ih iščitati iz banskih i kraljevskih isprava. Otud, valjda, i često nazočno mišljenje kako su mnogi Turopoljci plemenitaši, pa, dakako imaju pravo i na sve počasti koje ta titula pruža. Ponajprije se to odnosi na pravo da si uz prezime dometnete i ono «plemeniti », te da se, naravno, okitite i pravim povijesnim grbom svoje plemenitaške obitelji. Je li to baš tako? - Turopoljski plemići svoje podrijetlo izvode iz isprave hercega Bele (kasnije kralja Bele IV) iz 1225. godine koja je sačuvana u prijepisu kralja Matije Korvina iz 1466. – kaže Josip Popovčić, kustos u Muzeju Turopolja. – U toj se ispravi govori o podizanju braće Buduna, Ivana i Levća, u plemiće. Kralj je tom listinom istodobno zbog velikih zasluga plemstvo dodijelio i njihovim rođacima: Jurju, Ivanu sina Ladislava, Pribislavu, Nikoli, Dopču, Milovanu, Rodušu, Toli i Kaskutu. Iako se ta isprava odnosi samo na neke rodove, cjelokupno turopoljsko plemstvo se smatralo njihovim potomcima. U predgovoru knjižice objavljene uz izložbu «Grbovnice turopoljskih plemenitaša» (Muzej Turopolja, 1996.) autorica Višnja Huzjak napominje kako neke turopoljske obitelji izvode svoju lozu iz spomenutih u toj povelji. Od Levče Mikšići, Stanilovići i Kneževići, a od Roduša: Pogledići, Modići, Lackovići i Koskovići. Inače, napominje Josip Popovčić, turopoljsko plemstvo možemo podijeliti na darovno, dakle: plemstvo na temelju slobodnih posjeda i kraljevskih darovnica, te listovno, koje je dodjeljivano plemićkim listinama ili grbovnicama, najčešće za ratne zasluge. Listovno plemstvo prevladava u Turopolju od 16. stoljeća. Plemenita opčina turopoljska je zajednica plemića koja je opstala stoljećima, a i danas kao udruga građana brine o očuvanje tradicije turopoljskog plemstva. No, koliko je u Turopolju zapravo plemenitaša? - O broju plemenitaških obitelji u Turopolju saznajemo iz popisa plemstva 1560., 1632. i 1782. godine – kaže Josip Popovčić. – Zadnji popis plemenitaških obitelji je iz 1898. godine i na njemu je 187 prezimena plemenitaških obitelji. Neke su obitelji u međuvremenu izumrle. Te popise imamo u našem muzeju, no, usporedimo li ih s današnjim stanjem, vidimo koliko je grbova izgubljeno, jer većina turopoljskog plemstva ne posjeduje grbovnice iz kojih bismo mogli saznati prikaz njihova grba. U Muzeju Turopolja imamo danas 30 replika grbova. Mislim da bismo mogli pronaći stotinjak grbova. Inače, u muzeju imamo 8 originalnih grbovnica, a veliki je dio u Državnom arhivu u Zagrebu. Dakako, neke imućnije obitelji sačuvale su svoje grbovnice ili neke druge dokumente o plemstvu. Motivi koji se pojavljuju na turopoljskim grbovima su oni isti koje nalazimo na grbovima u Europi i drugdje u Hrvatskoj. To su najčešće lavovi, neka mitološka bića, pa i orlovi, a zanimljivo je da se kod naših grbova može vidjeti dosta odsječenih Turskih glava koje drže vojnici u oklopima ili ruka koja drži sablju. Po tome se jednostavno dešifrira kako je plemstvo dobiveno zbog zasluga u ratu. Na nekim grbovima vidimo jelena probodenog strelicom i po tome možemo zaključiti da je taj čovjek bio vrstan lovac. Plemstvo je nosilo i neke privilegije. Rjeđe materijalna dobra, a češće oslobođenje od određenih poreza ili drugih nameta. Tako su, na primjer, turopoljski plemići u početku bili oslobođeni od obvezatne službe gradu Zagrebu, a Višnja Huzjak spominje i jednu drugu zgodu: - Nakon osporavanja plemićkih prava Turopoljaca od gospodara Medvedgrada, koji su u posjedu imali i grad Lukavec, kralj Ljudevit II na temelju raznih kraljevskih listina i iskaza svjedoka, 1520. godine uvrštava Turopoljce u red pravih i povlaštenih plemića Kraljevine. 15. veljače 1560. su Turopoljci pred zagrebačkim Kaptolom obnovili svoje staro bratstvo «kao da proističu svi iz jedne košnice». To je bio ujedno i njihov novi statut koji potvrdi kralj Rudolf II 1582. godine. Plemstvo je, dakako, nasljedno i svi potomci, muški i ženski, mogu nositi tu titulu. No, kako dokučiti jeste li i vi u tom društvu? - Ima puno ljudi s istim prezimenom, no, nisu svi iz istog roda, pa time nemaju ni plemićku titulu – pojašnjava Josip Popovčić. – Zato valja istraživanjem, najčešće crkvenih knjiga, napraviti obiteljsko stablo i onda na temelju tih podataka dokazati da ste potomak plemića. To je dug posao. Inače, danas se poniranjem u prošlost i prikazom rodoslovnog stabla bavi nekoliko udruga građana: Hrvatsko grboslovno društvo, Hrvatski plemićki zbor, pa i Plemenita opčina turopoljska. Mnogo povelja, pa i grbovnica, nalazi se u Državnom arhivu u Zagrebu. Dakako, ako zapnete, obratite se kustosima Muzeja Turopolja. - Prikaze grbova možemo vidjeti u knjigama, grbarijima, a neke od njih imamo i u knjižnici našeg muzeja – kaže Josip Popovčić. – Tu su grbariji Duišina, Bojinčića, Banca i Eterovića, a u pripremi je i veliki grbarij hrvatskih grbova. Zbog velikog zanimanja građana i čestih upita o grbovima, planiramo napraviti elektroničku bazu turopoljskih grbova iz koje bismo mogli dati otisak grba u boji, kao i sve podatke o određenoj plemenitaškoj obitelji.
Plemenitaši u selima Grb je simbol plemstva i te obitelji. Plemstvo se potvrđuje ispravom koja se naziva plemićka listina ili grbovnica i njome se kazuje tko je plemstvo dao, zbog kojih zasluga i kojoj obitelji. Tu je uvijek oslikan i grb na štitu. Inače, po Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Novi Liber i Jutarnji list, 2006.) plemenitaš je «seljak koji je stečenim privilegijama oslobođen kmetske zavisnosti od feudalnog gospodara ». Najčešće zbog vojnih zasluga. Inače, Turopoljci su kao plemići obnašali dužnosti i imali riječ u hrvatskoj kraljevini, a pod banovom su zastavom služili vojsku, što im je bila i dužnost. Kraljevske darovnice potvrđivale su posjede turopoljskih plemenitaša, te se u njima navodi velik broj prezimena razmještenih po selima Turopolja. Potomci nekih plemenitaša još i danas žive u tim selima, no, neke su obitelji izumrle ili su se, pak, odselile u druge krajeve.
Marijan Draganić Snimio David Jolić http://www.rvg.hr/uploads/download/reporter/Reporter%20280.pdf (http://www.rvg.hr/uploads/download/reporter/Reporter%20280.pdf)
Citat:
Zbog velikog zanimanja građana i čestih upita o grbovima, planiramo napraviti elektroničku bazu turopoljskih grbova iz koje bismo mogli dati otisak grba u boji, kao i sve podatke o određenoj plemenitaškoj obitelji.
Blagoslov polja Markovo je dan blagoslova polja i vjetra. Tog dana prve proljetne procesije izlaze iz crkve, blagoslivljajuci poija radi zastite od stetocina i nevremena. Blagdan sv. Marka zastitnika polja, vinograda i usjeva svecano je proslavljen 25. travnja u Velikoj Gorici. Tradicionalno vecernja misa je slavljena u kapeli Ranjenog Isusa na Pleskom polju uz obred blagoslova polja. Misu je predslavio zupni vikar Navjestenja BDM vlc. Ivica Budinscak u suslavlju s mjesnim zupnikom prec. Josipom Ruzmanom. Misi je prethodila procesija koja je krenula iz zupne crkve. U zupi Bl. Alojzija Stepinca toga je dan bilo i godisnje klecanje. Navještenje
jjurinj1 — May 05, 2009 — podravska narodna pjesma martina hegedušića koju on pjeva u duetu sa sestrom terezom posavec
Ansambl Hegedušić-Galeković1968 - Oj Hlebine (http://www.youtube.com/watch?v=m4p4pZO_D3s#) Martin Hegedušić rođen je 1923 godine. Svirati je počeo od ranog djetinstava, s dva brata Galekovića, s kojima je i osnovao Narodni ansambl ''Hegedušić-Galeković''. Prvo je u drvu počeo izrađivati instrumente, pa počeo pisati pjesme. Uz to što piše pjesme on ih i sklada. Izdao je jednu knjigu s autorskim pjesmama: ''Žuli z vincem zalejani'' (1971) monografija. Njegova djela spominju se u knjigama: ''Hlebinska jesen'', 1987. (1986) monografija, ''Pjesme o Podravini'' (2000) monografija i ''Slike i skulpture'' (1993) monografija. ''Naseljavanje i razvitak Lebin'' (1996) analitika, članak, autora Martina Hegedušića je usmena predaja, o postanku Hlebina po pričanju svoje bake, koje je njoj ispričala njena baka. Kao muzičar nastupao je u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Francuskoj (Lurd), Americi i dr.
Bavio se je kiparstvom. Njegovi drveni kipovi seljaka nalaze se u mnogim crkvama. Zatim je sudjelovao na mnogim likovnim kolonijama. Na likovnoj koloniji kipara naivaca "Petar Smajić" 1974 godine u Ernestinovu, izradio je kip '' Ernestinovačka mati''.
Tragom turopoljske etno - baštine 2008. OŠ Nikole Hribara Ruđera Boškovića 11 Velika Gorica Novinarska skupina u suradnji s učeničkom zadrugom Breza Novinari: Dorotea Stipić, Mirela Kotrman Mihaela Prnjak Daria Prnjak Mentor: Jasna Gazdić Snimatelj i montaža: Ljubo Radoš Mentor: Milan Omrčen U izradi filma pomogli: Nada Tomašić, Turistička zajednica grada Velike Gorice Dodatni tagovi: OS Nikola Hribar
U Domu Zrinski 7. večer selskih gucov – uskoro i pod zaštitom UNESCO-a? Dec 4, 2010
Dom oružanih snaga RH Zrinski u nedjelju će po sedmi puta biti domaćin “Večeri selskih gucov”, tradicionalne glazbene manifestacije posvećene ovom iznimno vrijednom obliku glazbene i kulturne baštine. Guci Karlovačke županije ove su godine ušli na spisak nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na tom će se spisku vrlo uskoro naći i rozganje, specifičan način pjevanja posebnog za širu karlovačku okolicu. Guci su također posebnost karlovačkog, dugoreškog i ozaljskog područja – glazbeni sastavi s jednom ili dvije violine i trostrunim basom.
No, još je zanimljivije kako su oba izričaja kandidirana i za UNESCO-ov Registar kulturne nematerijalne baštine, a uskoro bismo trebali saznati hoće li guci i rozganje biti zaštićeni i kao svjetska posebnost.
Na 7. večeri selskih gucov, u nedjelju u 20 sati, nastupit će desetak sastava iz Karlovačke županije, a ulaz je besplatan. http://www.kaportal.hr/vecer-selskih-gucov (http://www.kaportal.hr/vecer-selskih-gucov)
-
«7.Večer selskih gucov» u Domu OSRH Zrinski Predano od: Webmaster na Pro 02, 2010 - 10:01 AM Kultura
Očuvanje običaja
Odlukom Ministarstva kulture RH 2010. godine guci su upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine Sedma po redu «Večer selskih gucov» održat će se u 5. prosinca u 20 sati u Domu OSRH „Zrinski“. Na smotri koju organizira Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca nastupit će Guci KUD-a "Sv.Juraj" Draganići, Guci Knez Gorice, Kamanjski guci, Poljički guci, Guci KUD-a "Lipovac" Generalski Stol, Guci KUD-a "Mostanje", Zadobarski guci, Vrhovački guci, Veseli muzikaši iz Netretića, Guci KUD-a "Izvor" Generalski Stol, Guci KUD-a "Sv.Margareta "Velika Jelsa, "Drajsani s Vučjaka", Mahičanski guci “Ledena berba". Koncert „Večer selskih gucov“ održava se od 2004 godine u Karlovcu u organizaciji ZOAKD Karlovac, s ciljem njegovanja muziciranja guca – tradicijskih sastava Karlovačka županije, koji su odlukom Ministarstva kulture RH 2010. godine upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine. Sudjelovanje guca u folklornoj glazbenoj praksi Karlovačke županije izravno je potvrđeno u 19.stoljeću,no velika je vjerojatnost da su postojali i prije, u 18.stoljeću.U njihovu su sastavu prvotno bila zastupljena samo gudačka glazbala: jedna ili dvije violine(gusle) i trostruni bas veličine violončela (bajs). Organizator je ovim koncertom želio osnažiti negdašnju ulogu violinista i potaknuti njihovo veće uključivanje u sastav guca. Rezultat je tog nastojanja posljednjih godina lagan, ali ipak zamjetan porast mladih svirača, među kojima se izdvaja nekolicina već vrsnih violinista koji i svirkom i ponašanjem suverenih svirača plijene pozornost i oduševljavaju publiku. Upravo na to koncertu, daleko više nego na smotrama folklora, gucima je pružena prilika za izravno i potpunije predstavljanje publici. Koncert „ Večer selskih gucov“ potaknuo je i obnavljanje rozganja, koje je također jedno od istaknutih dobara tradicijske kulture Karlovačke županije. Naime,uz gotovo svaku skupinu guca nastupaju i izvođači rozgalica (samica,glasnica).U početku su to uglavnom bile pjevačice i pjevači starije dobi, a posljednjih godina odvažili su se zarozgati i mlađi izvođači. Od utemeljenja „Večeri selskih gucov“ zamjećuje se da je rozganje sve zastupljenije i u programima folklornih skupina. R. Badovinac http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=3592 (http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=3592)
-
Večer selskih gucov
Javni događaj
Vrijeme 5. prosinac · 20:00 - 22:00
Lokacija Dom HV Zrinski
Autor KUD "Sveta Ana - Vučjak" Karlovac
Više informacija Glazbeni izričaj guci posebnost je tradicijske kulture središnjeg i sjevernog dijela Karlovačke županije te temeljen rješenja Ministarstva kulture imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. http://hr-hr.facebook.com/pages/Karlovac-Croatia/KUD-Sveta-Ana-Vucjak-Karlovac/440267500257 (http://hr-hr.facebook.com/pages/Karlovac-Croatia/KUD-Sveta-Ana-Vucjak-Karlovac/440267500257)
Koncert „Večer selskih gucov“ održava se od 2004 godine u Karlovcu u organizaciji ZOAKD Karlovac, s ciljem njegovanja muziciranja guca – tradicijskih sastava Karlovačka županije,koji su odlukom Ministarstva kulture RH 2010. godine upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine.
Sudjelovanje guca u folklornoj glazbenoj praksi Karlovačke županije izravno je potvrđeno u 19.stoljeću,no velika je vjerojatnost da su postojali i prije,u 18.stoljeću.U njihovu su sastavu prvotno bila zastupljena samo gudačka glazbala:jedna ili dvije violine(gusle) i trostruni bas veličine violončela (bajs).
Organizator je ovim koncertom želio osnažiti negdašnju ulogu violinista i potaknuti njihovo veće uključivanje u sastav guca.Rezultat je tog nastojanja posljednjih godina lagan,ali ipak zamjetan porast mladih svirača,među kojima se izdvaja nekolicina već vrsnih violinista koji i svirkom i ponašanjem suverenih svirača plijene pozornost i oduševljavaju publiku.Upravo na to koncertu,daleko više nego na smotrama folklora,gucima je pružena prilika za izravno i potpunije predstavljanje publici.
Koncert „ Večer selskih gucov“ potaknuo je i obnavljanje rozganja,koje je također jedno od istaknutih dobara tradicijske kulture Karlovačke županije.Naime,uz gotovo svaku skupinu guca nastupaju i izvođači rozgalica (samica,glasnica).U početku su to uglavnom bile pjevačice i pjevači starije dobi,a posljednjih godina odvažili su se zarozgati i mlađi izvođači.Od utemeljenja „Večeri selskih gucov“ zamjećuje se da je rozganje sve zastupljenije i u programima folklornih skupina.
Sve navedeno pokazuje da je ovaj,inače iznimno dobro posjećen koncert znatno pridonio obavljanju,daljnjem njegovanju i populariziranju ne samo prakse tradicijskih guca nego i rozganja,te da bi njegovo daljnje održavanje i ubuduće bilo jedna od najučinkovitijih mjera njihove zaštite. http://www.zoakd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=58%3A7-veer-selskih-gucov&catid=1%3Aposljednje-vijesti&Itemid=50&lang=hr (http://www.zoakd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=58%3A7-veer-selskih-gucov&catid=1%3Aposljednje-vijesti&Itemid=50&lang=hr)
Udruga "Naš zavičaj" poziva zainteresirane osobe na sudjelovanje u edukaciji krovopokrivača s raženom slamom tzv. "škopom". Udruga će eduakcijski tečaj provoditi tijekom ove godine, u cilju očuvanja tradicijske, kulturne i graditeljske baštine Hrvatskog zagorja. Zainteresirane osobe koje bi željele sudjelovati u tečaju do 31. ožujka mogu dostaviti svoje zamolbe s kratkim životopisom na adresu: Udruge „Naš zavičaj“, u Velikoj Vesi
Udruga "NAŠ ZAVIČAJ" provela je drugu fazu edukacije krovopokrivača slamnatih krovova, u projektu pod nazivom "Škop". Cilj projekta je naučiti nekoliko osoba s područja Krapinsko-zagorske županije vještini izrade slamnatog krova, čime se želi očuvati tradicijska gradnja iz prošlosti na ovim prostorima. Takva vještina građenja prepuštena je zaboravu, a od potpunog izumiranja može je spasiti samo ovakva akcija jer ne postoji obrazovna institucija koja bi učila takvu vještinu izrade krova, ističe predsjednik udruge Stjepan Šalamon. Ovogodišnju edukaciju prošlo je 12 polaznika, koji su u 35 sati praktične nastave izravno sudjelovali u izradi slamnatih krovova. Voditelji su bili polaznici prošlogodišnjeg tečaja, na kojem su usvojili potrebno znanje što govori da su prvi rezultati ovog projekta vidljivi. Za praktičan rad pripremljena su tri objekta: rustikalna kućica koja će biti postavljena kod kapelice Srca Isusovog u Lepajcima, kao Betlehemske jaslice, drveni štand koji će služiti za potrebe Udruge "NAŠ ZAVIČAJ" i promociju slamnatih krovova, te kružni krov za bunar koji će biti postavljen u Gornjem Breznu. Slijedeća, a ujedno i posljednja faza edukacije bit će provedena tijekom naredne godine. 09.09.2011. (11:52)RZL http://www.radio-zlatar.hr/go.php?go=novosti&ID=962&vrsta=V (http://www.radio-zlatar.hr/go.php?go=novosti&ID=962&vrsta=V)
Dalibor Frančula - bačvar 1.dio Dalibor Frančula - bačvar 1.dio (http://www.youtube.com/watch?v=JrwOFDwOXbQ#) Prica o Daliboru Franculi, mladom bacvaru iz Sutivanca, malog mjesta u Istri, koji odrzava tradiciju izrade bacvi za vino.
KIGO bela nedeja - bacvar KIGO bela nedeja - bacvar (http://www.youtube.com/watch?v=Doo2XiKKnQA#)
Naslov: Odg: 9. Večer selskih gucov u nedjelju, 2. prosinca, u Domu OS RH "Zrinski" u KA
Autor: kuntakinte - Studeni 28, 2012, 12:20:05 prijepodne
U nedjelju "Večer selskih gucov 2012." Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovac organizira od 2004. godine koncert "Večer selskih gucov". Cilj je njegovanje muziciranja guca, tradicijskih sastava Karlovačke županije, kao i rozganja. Guci i rozganje odlukom Ministarstva kulture upisani su u nacionalnu listu zaštite nematerijalnih kulturnih dobara. Organizator je organizacijom ovih koncerata želio osnažiti nekadašnju ulogu violinista i potaknuti njihovo veće uključivanje u sastav guca. Ovi koncerti potaknuli su i obnovu rozganja. Od utemeljenja "Večeri selskih gucov" rozganje je sve zastupljenije u programima folklornih društava i skupina. Ovogodišnja "Večer selskih gucov" bit će održana u nedjelju, 2. prosinca od 18 sati u Domu Oružanih snaga "Zrinski". Nastupit će Zadobarski guci, Guci Knez Gorice, Guci KUD-a "Lipovac" Generalski Stol, Poljički guci, Guci KUD-a "Izvor" Generalski Stol, Drajsani s Vučjaka, Vrhovački guci, Guci Folklornog ansambla "Matija Gubec", Guci KUD-a "Sveti Juraj" Draganić, Mahičanski guci i KUD "Sveta Margareta" Velika Jelsa. Pokrovitelj koncerta je Grad Karlovac. http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6664:u-nedjelju-qveer-selskih-gucov-2012q&catid=9:mozaik&Itemid=13 (http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6664:u-nedjelju-qveer-selskih-gucov-2012q&catid=9:mozaik&Itemid=13)
Večer selskih gucov 2. prosinca u Domu OS RH "Zrinski" Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti (ZOAKD) Karlovac poziva Vas na 9. Večer selskih gucov u nedjelju, 2. prosinca, u Domu OS RH "Zrinski" u Karlovcu s početkom u 18 sati. Program... http://udruga-kameleon.hr/tekst/4946/ (http://udruga-kameleon.hr/tekst/4946/)
"Oko trseka z miglecom" - miglec stari turopoljski tanec "Oko trseka z miglecom" - miglec stari turopoljski tanec (http://www.youtube.com/watch?v=SOUKK_pXodg#ws) "Oko trseka z miglecom" - miglec stari turopoljski tanec KUD "Nova Zora", Donja Lomnica - nastup na gradskoj smotri folklora 2013.
KUD NOVA ZORA, OKO TRSEKA Z MIGLECOM, SMOTRA FOLKLORA 2013 https://www.youtube.com/watch?v=dPnoTgdeMv4 (ftp://www.youtube.com/watch?v=dPnoTgdeMv4)
KUD"Nova zora",Donja Lomnica : Oko trsata z miglecom;stari turopoljski tanec https://www.youtube.com/watch?v=YLlQKMAHjgk (ftp://www.youtube.com/watch?v=YLlQKMAHjgk) 8.SRPANJSKI SUSRETI Šćitarjevo,june 2013.
VIDEO: Projekt ROOKE - Majstor kovač Ivan Horvat iz Gornjeg Hrašćana Serija kratkih dokumentarnih priča ROOKE zamišljena je s ciljem dokumentiranja pomalo izumrlog svijeta ručne proizvodnje na području Međimurja. Od starih zanata i obrta koji nestaju ili su već nestali predstavljati ćemo i mlade poduzetnike koji su se u današnje vrijeme masovne proizvodnje i bezličnosti okrenuli vlastitom umijeću te izradi, odnosno realizaciji svojih ideja, kreacija pomoću – vlastitih ruku. Kao prvog u seriji predstaviti ćemo majstora kovača iz Gornjeg Hrašćana – Ivana Horvata. Njegova kovačnica je proteklih godina obnovljena, te je uz pomoć Turističke zajednice Općine Nedelišća i Turističke zajednice Međimurja danas u punoj funkcionalnosti i otvorena je za posjetitelje. Naravno tu je i majstor kovač koji je uvijek voljan – vudriti železo. Kako i sama kovačnicu tako i majstor kovač Ivan Horvata su još uvijek, kako se to kaže, "u cvijetu mladosti". Scenarij, režiju i samu montažu potpisuju Tomislav Buza i Bojan Miljančić koji su ujedno uz Ervina Bajuka i snimili sliku i zvuk kovača i kovačnice. Kristina Štebih se pobrinula za dobru priču, a za sve ostalo na setu (ponajviše dobru volju) zaslužan je Sebastijan Petar Pank. http://www.emedjimurje.hr/gospodarstvo/video-projekt-rooke--majstor-kovac-ivan-horvat-iz-gornjeg-hrascana (http://www.emedjimurje.hr/gospodarstvo/video-projekt-rooke--majstor-kovac-ivan-horvat-iz-gornjeg-hrascana)
8. prosinca u Domu HV bit će održan koncert tradicijskih sastava Karlovačke županije Deseta "Večer selskih gucov" u nedjelju Karlovac - „Večer selskih gucov“ utemeljila je Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti 2004.godine, na inicijativu tadašnjeg djelatnika Josipa Ćurilovića –Ćurka. Cilj koncerta je ponajprije njegovanje muziciranja guca – tradicijskih sastava Karlovačke županije, koji su odlukom Ministarstva kulture RH 2010.godine upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine. Upravo na ovom koncertu, daleko više nego na smotrama folklora, gucima je pružena prilika za izravno i potpunije predstavljanje publici. Njihov repertoar čine primjeri svirke plesova starije (drmeš,hrvacka,đikalica,polka) i mlađe tradicije (sving i rašpa), te primjeri vokalno-instrumentalnog tradicijskog repertoara nastalog pretežno u prvoj polovici 20. stoljeća. Koncert „Večer selskih gucov“ potaknuo je i obnavljanje rozganja, koje je također jedno od istaknutih dobara tradicijske kulture Karlovačke županije. Uz gotovo svaku skupinu guca nastupaju i izvođači rozgalica (samica,glasnica). Od utemeljenja ovog tradicionalnog koncerta,zamjećuje se da je rozganje sve zastupljenije i u programima folklornih skupina. Koncert će se održati 8. prosinca u 18 sati. Ulaz je slobodan. http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-12-2013/deseta-vecer-selskih-gucov-u-nedjelju (http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-12-2013/deseta-vecer-selskih-gucov-u-nedjelju)
U nedjelju 10. Večer selskih gucov - nastupa devet sastava s područja Karlovačke županije KARLOVAC - U nedjelju, 8. prosinca, će u Domu OS RH Zrinski biti održana 10. Večer selskih gucov. Nastupa devet sastava s područja Karlovačke županije - Mahičanski guci, Poljički guci, guci KUD-a Izvor Generalski Stol, KUD-a Netretić, KUD-a Vrhovac, KUD-a Lipovac, Zadobarski guci, guci Knez Gorice i Drajsani s Vučjaka. Početak je u 18 sati. Ulaz je slobodan. http://www.trend.com.hr/trend-portal/kultura/7612-u-nedjelju-10-vecer-selskih-gucov-nastupa-devet-sastava-s-podrucja-karlovacke-zupanije (http://www.trend.com.hr/trend-portal/kultura/7612-u-nedjelju-10-vecer-selskih-gucov-nastupa-devet-sastava-s-podrucja-karlovacke-zupanije)
Folklorna grupa Donja Lomnica - Drmeš u kolu, Jurjevska - Đurđica se šeće po visokom ganjku Folklorna grupa Donja Lomnica - Drmeš u kolu, Jurjevska - Đurđica se šeće po visokom ganjku (http://www.youtube.com/watch?v=Ad5RT5SzC8c#) Folklorna grupa Donja Lomnica 1970. g. Đurđica se šeće po visokom ganjku - jurjevska Drmeš u kolu
“Večer selskih gucov” ZOAKD organizira 14. prosinca u 18 sati u Domu OSRH “Zrinski” posljednju ovogodišnju manifestaciju 11. “Večer selskih gucov” na kojoj će nastupiti Stativski Guci, Vrhovački Guci, Zadobarski Guci, Guci Knez Gorice – Vukmanića, Guci Kud-a „Lipovac“ Generalski Stol, Muška vokalna skupina Kud-a „Paurija“Dubravci, Mladi Drajsani s Vučjaka, Guci Kud-a „Izvor“ Generalski Stol, Drajsani s Vučjaka, Mahićanski Guci i Rečićki Guci. Nakon što su guci i rozganje uvršteni na popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, trenutno se radi na hitnoj zaštiti rozganja kod UNESCO-a. Ove godine kao gosti nastupaju Mješoviti pjevački zbor polaznika seminara folklornog pjevanja pod vodstvom Joška Ćalete i muški vokalni sastav KUD-a “Paurija” Dubravci koji su ove godine imali zapažen nastup na 13. smotri muških pjevačkih skupina Hrvatske. Povijesna postrojba karlovačkog počasnog voda ZNG-91. donosi betlehemsko svjetlo koje će svi posjetitelji moći odnijeti svojim domovima. http://www.karlovacki-tjednik.hr/?p=20394 (http://www.karlovacki-tjednik.hr/?p=20394)