Autor Tema: Turopolci  (Posjeta: 50445 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Turopolci
« : Travanj 24, 2010, 11:49:52 prijepodne »
Turopolje



The Turopolje pig is without doubt the oldest in Croatia and can therefore be considered one of the oldest in Europe. It came into being in the Turopolje region which is situated between the Kupa and Sava rivers east of Zagreb. Pig rearing in the Turopolje region certainly goes back to the pre-historical period and is a factor in the process of domestication. It has been shown that the Ljubljana wild boar lived along the higher reaches of the Sava river and that the inhabitants of these regions domesticated it. The domesticated animal was the "peatland pig" reared by the inhabitants of the upper reaches of the Sava river who lived in houses on stilts. From this domestic breed was developed the ideal production form, the Krskopoljski pig. During the pre-historical period and antiquity the Krskopoljski pig spread to the Turopolje region. We know that the Croats reared pigs in their original homeland (beyond the Carpathian mountains) and that they brought them with them when they arrived in their new homeland. This breed is believed to be the Siska breed which subsequently spread throughout the entire Balkan peninsula.

It is also believed that the Turopolje pig resulted from crossing the Siska breed with the Krskopoljski from neighboring Slovenia.

The Turopolje pig adapted itself perfectly to the ecosystem, using the extensive oak woodlands as an important source of food.

The first documentary evidence of the Turopolje breed is the decree of the Croatian-Hungarian king Ljudevit sent to Zagreb in 1352 demanding an investigation into the plunder of pigs which Gregory, an official of the local ruler, had committed in the woodlands of Turopolje.

The Turopolje breed developed over a long period. Its destiny was closely bound to the situation in Turopolje. During the course of history the breed has been subject to a series of transformations, some of which are known to us.

In the more settled situation that came about at the end of the seventeenth century due to the cessation of the Turkish threat, an economic upsurge took place. The existing form of the Turopolje pig no longer satisfied economic requirements. During this period the Turopoljans obtained white-haired pigs from southern Austria and Zagorje (a Croatian region north of Zagreb) and crossed them with the existing breed. The resulting breed however did not last long due to the cracking of the skin in the summer months which caused considerable losses and the stagnation of pig husbandry in the second half of the eighteenth and the first half of the nineteenth century.

The turning point came when Misko von Leder from Kurilovac "brought from somewhere some kind of pigs" which he crossed with his own local pigs. The result was a high quality pig with stable production characteristics which met the demands of the economy. News of Leder's quality pigs traveled through the regions between the Sava and Kupa rivers and the breed spread quickly. It spread in two directions; to the east and the west. To the west it spread beyond Zagreb to Jastrebarsko and Draganica. Towards the east it spread through Turopoljski Lug beyond Sisak to Lonjsko Polje taking in the Vukomericke hills and it moved south-east along the kupa river beyond Sisak also reaching Lonjsko Polje. The woodland regions proved to be especially suitable for rearing this breed.

In the second half of the nineteenth and first half of the twentieth century the modern Turopolje pig (Leder's pig) was developed. It became an important element in the economy, well known in the markets of Austria and Hungary. During this period the breed spread outside the Turopolje region into Slavonija, Podravina and south-west Hungary.

A specific diet contributed to the success of this breed which was fed mainly in woodlands on acorns and, just prior to slaughter, on maize (corn). The pigs found protein by eating the worms and larvae they found in the woods. The pigs were slaughtered either at home or in the woods. A successful year depended on the abundance of acorns and water. In such a year the pigs were ready for slaughter when they came from the woods and only a small amount of maize was needed.

Sows from 2-4 years old were slaughtered along with castrated males more than one year old. When the pigs came from the woods they were fed one kilo of maize per day with plenty of clean water in order to clean the digestive tract for slaughter. After a few days the maize was gradually increased to five kilos per day. The fattened pigs would weigh from 170-220 kilos.

The modern Turopolje pig has the following characteristics:

off-white curly hair of average length; black patches on either side of the body; skin without pigment; long body; head of average length with concave profile; fertility: five piglets per brood; partially protruding ears of average length not covering the eyes; straight back; standard stomach; well developed udders with 10-12 teats; high level of resistance to disease; high level of adaptability to marshland; well able to withstand changes in climate and bad weather.

The Turopolje pig has been eclipsed by the advance of white pigs which are better adapted to market requirements. During the last fifty years its numbers have been drastically reduced almost to the point of extinction.

On the basis of the above it is clear that the Turopolje pig has a biological value important for civilization. This then is the last opportunity to save this valuable breed. With this in view the Noble Municipality of Turopolje has organized a genetic collection of these pigs in its autochthonous environment, Turopoljski Lug, with the aim of preserving and multiplying this breed.

References:

Dr Zvonko Robic, Department for Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Croatia, Svetosimunska 25, Phone: (385)(1) 2335-777, Fax: (385)(1) 215 - 300, E-mail: robic@magr.agr.hr or zrobic@jagor.srce.hr



Photographs:

Michael von Luttwitz
http://139.78.104.1/breeds/swine/turopolje/index.htm

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Turopolje

Turopoljska svinja je bez sumnje najstarijih u Hrvatska i prema tome može se smatrati jednom od najstarijih u Europi. Osnovano je u Turopolje, koje se nalazi između Kupe i Save istočno od Zagreba. Svinja uzgoj u Turopolje sigurno seže u pred-povijesnom razdoblju te je čimbenik u procesu pripitomljavanja. Pokazano je da je Ljubljana vepra živjeli zajedno dosegne viši od Save, te da stanovnici tih krajeva je pripitomljen. Pripitomljena životinja je "tresetišta svinja" odgaja stanovnici gornjem toku rijeke Save koji su živjeli u kućama na štulama. Iz ove domaća pasmina razvijena je idealno za proizvodnju obrasca, Krskopoljski svinja. Tijekom prapovijesnih razdoblja i antike Krskopoljski svinja proširila na Turopolje. Znamo da su Hrvati uzgajane svinje u izvornom domovinu (izvan karpatski planinama) te da su ih donijeli sa sobom kad su stigli u svoju novu domovinu. Ova pasmina je vjerovao da će biti Siska pasminu koja je naknadno proširio u cijelom Balkanskom poluotoku.

Također je vjerovao da je turopoljska svinja rezultat križanja Siska pasmina Krskopoljski iz susjedne Slovenije.

Turopoljska svinja se savršeno prilagođene ekosustavu, pomoću opsežne hrastove šume kao važan izvor hrane.

Prvi dokumentarni dokazi o Turopoljske pasmine je dekret Hrvatski-Mađarski kralja Ljudevita poslan u Zagreb u 1352 zahtjevne istrage pljačke svinja kojoj je Grgur, službenik lokalnog vladara, počinio u šumskim Turopolja.

Turopoljska pasmina razvila tijekom dugog razdoblja. Njegova sudbina bila usko vezana za stanje u Turopolju. Tijekom povijesti pasmina je bilo podvrgnuto nizu transformacija, od kojih su neki poznati za nas.

U smirivanjem prilika što je nastala krajem sedamnaestog stoljeća, zbog prestanka turske opasnosti, ekonomskog uzleta dogodio. Postojeći oblik Turopoljske svinje više ne zadovoljan ekonomskim zahtjevima. Tijekom tog razdoblja Turopoljans dobivenih sijed svinja iz južne Austrije i Zagorje (hrvatske regije sjeverno od Zagreba) te ih prešla s postojećim pasmine. Rezultat pasmine ipak nije dugo trajalo zbog pucanja kože u ljetnim mjesecima što je uzrokovalo znatne gubitke i stagnacije svinjogojstva u drugoj polovici XVIII i prve polovice devetnaestog stoljeća.

Prekretnica je došao kada je Misko von Leder iz Kurilovac "donio odnekud neke vrste svinja" koju je prešao sa svojim lokalnim svinjama. Rezultat je visoka kvaliteta svinja sa stabilnim proizvodnih osobina koja su odgovarala potrebama gospodarstva. Novosti o Leder kvalitete svinja putovali regija između Save i Kupe i uzgajati tako brzo proširila. Ona širi u dva smjera, prema istoku i zapadu. Na zapadu se proširio izvan Zagreba prema Jastrebarskom i Draganića. Prema istoku se širila kroz Turopoljski Lug izvan Siska do Lonjskog polja uzimajući u Vukomeričkih brdima i preselio jugoistočno uz rijeku Kupu izvan Siska i dostizanje Lonjsko polje. Woodland regije pokazao se pogodnim za uzgoj ove pasmine.

U drugoj polovici devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća moderna turopoljska svinja (Leder's svinja) je razvijen. Ona je postala važan element u gospodarstvu, dobro poznat na tržištima Austrije i Mađarske. Tijekom tog perioda pasmina se širi izvan Turopolje u Slavoniji, Podravini i jugo-zapadu Mađarske.

Specifične prehrane doprinijeli uspjehu ove pasmine koji je hranio uglavnom u šumama i na žira, neposredno prije klanja, na kukuruzu (kukuruza). Svinja pronašao proteina jedući gliste i larve su našli u šumi. Svinje su zaklane bilo kod kuće ili u šumi. Uspješnu godinu ovisi o obilje žira i vode. U takvim godinu dana svinje su spremni za klanje, kada su došli iz šume i samo male količine kukuruza je bila potrebna.

Krmače dvije do četiri godina stare su zaklani uz kastrirani mužjaci više od godinu dana. Kad svinje došao iz šume bili su hranjeni jedan kilogram kukuruza po danu s puno ciste vode kako bi se očistiti probavni trakt za klanje. Nakon nekoliko dana postupno kukuruza je povećan na pet kilograma po danu. Tove svinje će težiti 170 do 220 kilograma.

Moderni Turopoljska svinja ima sljedeće karakteristike:

off-bijeli kovrčave kose srednje dužine, crne mrlje na obje strane tijela, koža bez pigmenta, dugo tijelo, glava srednje duljine s konkavnim profilom; plodnosti: pet odojaka po legla; dijelom izbočene uši srednje duljine ne pokriva oči , ravna leđa, standard želucu, dobro razvijena vimena sa 10-12 sisa, visoki stupanj otpornosti na bolesti, visok stupanj prilagodljivosti močvare, dobro mogli izdržati promjene u klimi i lošeg vremena.

Turopoljska svinja je bila potisnuta od strane unaprijed bijele svinje koje su bolje prilagođene zahtjevima tržišta. Tijekom posljednjih pedeset godina njegova brojevi su drastično smanjeni gotovo do točke izumiranja.

Na temelju gore jasno je da Turopoljska svinja ima biološku vrijednost važan za civilizaciju. To je onda posljednja prilika da spasi ovu vrijednu pasminu. S tim u vidu Plemenite općine Turopolje je organizirana gen kolekcija takvih svinja u autohtonom okruženju, Turopoljski Lug, s ciljem očuvanja i umnažanja ove pasmine.

Reference:

Dr. Zvonko Robić, Zavod za stočarstvo, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska, Svetošimunska 25, Telefon: (385) (1) 2335-777, Fax: (385) (1) 215 - 300, E-mail: robic@magr.agr.hr ili zrobic@jagor.srce.hr

Fotografije:

Michael von Luttwitz

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #1 : Travanj 24, 2010, 11:51:33 prijepodne »
Willkommen bei den Turopolje-Züchtern von ChromoSoft
   
 Um zum geschützten Bereich der Turopolje-Züchter zu kommen, loggen Sie sich bitte auf der Login-Seite mit Ihren persönlichen Benutzerdaten ein.

Sie haben Ihr Passwort vergessen? Schicken Sie uns einfach dieses Formular...

Bei technischen Problemen hilft Ihnen unser technischer Support gerne weiter. (Bitte beschreiben Sie Ihr Anliegen so konkret wie möglich.)
 
http://turopolje.chromosoft.com/

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Dobrodošli na uzgajivača Turopolja ChromoSoft

   
 Da dođe u zaštićeno područje Turopolja uzgajivača, molimo Vas da se prijavite na stranicu za prijavu s osobnim podacima korisnika.

Zaboravili ste lozinku? Jednostavno pošaljite nam ovaj obrazac ...

Za tehnička pitanja, kontaktirajte našu tehničku podršku te. (Molimo opišite vaš zahtjev što precizniji.)

-



http://www.genuss-region.at/imagecatalogue/imageview/54319/?SectionIDOverride=136&REF=popup
Foto: Lebensministerium/...

Weststeirisches Turopoljeschwein
Die Genussregion „Weststeirisches Turopoljeschwein“ erstreckt sich über die Gemeinden der Weststeiermark Stallhofen, Stiwoll, Sankt Bartholomä, Krottendorf-Gaisfeld, Ligist, Sankt Johann ob Hohenburg, Lannach, Mooskirchen, aber auch darüber hinaus wie z.B. in Kumberg und Dechantskirchen. Die Mitgliedsbetriebe züchten die vom Aussterben bedrohte alte Schweinerasse „Turopolje“. Alle bäuerlichen Mitgliedsbetriebe sind eingetragene praktizierende Biobauern, die bei Haltung und Fütterung der alten Schweinerasse den Biorichtlinien folgen. Die Muttertiere bekommen bei dieser Haltungsform 6-8 Ferkel pro Wurf. Die Schweine wachsen wesentlich langsamer als neuzeitliche Züchtungen. Sie brauchen bis zur Erreichung eines Schlachtkörpergewichtes von ca. 100 kg bis zu 1,5 Jahre. Der Preis für den Bauern bzw. den Fleischer und letztendlich für den Konsumenten muss diesen Umständen Rechnung tragen. Dafür bekommt der Konsument ein hervorragendes Fleisch und einen besonders köstlichen Speck, der seinesgleichen sucht und keine Konkurrenz zu scheuen braucht. Nachdem alle „Turopoljeschweine“ Bio-schweine bis zum Schlachten sind, ist es ein besonderes Anliegen, dass diese Tiere auch von höchstqualifizierten Biofleischhauern geschlachtet und nach den Richtlinien der Biofleisch-Verordnung verarbeitet werden. Diese Qualitäten wurden schon mit der Auszeichnung „Kulinarisches Erbe Österreich“ bedacht. Die Produkte der Turopoljeschweine sind unter der Marke „Manturo“ erhältlich.


Informationen bei: 
Bgm. Ök.Rat Vinzenz Krobath
Tel.: 0664/549 53 46
E-mail: gde@stallhofen.steiermark.at
26.08.2008, Lebensministerium III/4
http://www.genuss-region.at/article/archive/24987

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Weststeirischer Turopoljeschwein

Zdravlje regiji "Weststeirischer Turopoljeschwein" pokriva općina Štajerske Stallhofen Zapada, Stiwoll, sv Bartolomeja Crkva, Krottendorf-Gaisfeld, Ligist, Sankt Johann li Hohenburg, Lannach, Mooskirchen, ali i izvan nje, kao što su Kumberg i dekan u crkvama. Tvrtki članica uzgajati ugrožene stare prasadi Turopoljske utrke. Sve farme poduzeća su registrirani član prakticiraju organski poljoprivrednici koji slijede u čuvanje i hranjenje stara pasmina svinja Biorichtlinien. Majke dobiti ovaj tip poljoprivrede 6-8 prasadi po leglu. Svinja raste puno sporije od modernih pasmina. Trebate se boriti kako bi se postigla tjelesna težina oko 100 kg do 1,5 godina. Cijena za poljoprivrednika ili mesar, i na kraju potrošača mora uzeti u obzir te okolnosti. Dakle, potrošač dobiva veliku meso i posebno ukusna panceta, da nitko drugi i ne žalite se natječu potrebe. Nakon svih "Turopoljeschweine" organski svinje na klanje, to je posebnu zabrinutost da ove životinje mogu zaklati i obrađuje većina visoko Biofleischhauern prema smjernicama organske regulacije mesa. Ove kvalitete su već predstavljena priznanje "kulinarske baštine Austrije." Proizvodi Turopoljeschweine su pod markom "Manturo" je dostupna.

-

Die Marke MANTURO



Verein MANTURO
Netzwerk NatURrassen
Obmann: Bgm. LKR Vinzenz Krobath
A-8152 Stallhofen, Muggauberg 25
 
Der Name setzt sich aus den beiden Schweinerassen Mangalitza und Turopolje (ManTuro) zusammen.
Sie zeichnen sich dadurch aus, dass sie ausgesprochen robust und weitgehend resistent gegen alle üblichen Schweinekrankheiten sind.Die Schweine wachsen über ein Jahr lang in extensiver Koppel-Freilandhaltung oder artgerechten Außenklimaställen auf und ernähren sich nahezu ausschließlich von dem, was sie auf der Weide finden.Das Ergebnis dieser Haltungsform sind sehr langsam wachsende, gesunde Tiere, frei von jeglicher Pharma-Behandlung und mit Fleisch und Speck von höchster Qualität.
http://www.manturo.at/index.php?content=über_uns
 
>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Udruga MANTURO

Mreža materinjem pasmina
Predsjednik: Gradonačelnik Vincent Krobath LKR
Stallhofen-8152, Muggauberg 25

Ime dolazi od dvije pasmine svinja i Mangalitsa Turopolje (ManTuro zajedno).
Karakterizira ih činjenica da oni rastu jako otporna te su otporni na sve uobičajene bolesti svinjske emitters.The svinja za više od godinu dana u ekstenzivnim ili free range životinjske Außenklimaställen spojke i hrane za životinje gotovo isključivo na ono što su pronašli u livadu. Rezultat ove vrste uzgoja su vrlo sporo rastu, zdravih životinja, bez bilo kakvih farmaceutskih liječenja, i meso i masti najviše kvalitete.

-

http://img405.imageshack.us/slideshow/webplayer.php?id=logo14096d4f30.png

http://www.manturo.at/index.php?content=produkte

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #2 : Travanj 24, 2010, 11:52:42 prijepodne »
MANTURO – DAS BESTE DER SCHWEINE-URRASSEN
MANGALITZA UND TUROPOLJE


Im weststeirischen Schilchermarkt Ligist grübelten ein paar findige Köpfe darüber nach, welche Jause wohl am besten zum echten steirischen Schilcher passen könnte. Ein paar Hügel weiter in Stallhofen fand der dortige Bürgermeister, dass es an der Zeit wäre, den Schweinereien mit den Schweinereien ein Ende zu bereiten.

Kurz darauf haben sich unter dem Management der Firma B+B, Beratung und Bildung aus Graz, Landwirte und Fleischermeister aus dem Steirischen Weinland zusammengefunden und das „Netzwerk NatURrassen“ gegründet.

Ziel dieses Netzwerkes ist es, die alten Schweinerassen Mangalitza und Turopolje wieder zu etablieren und zu verwerten. Diese Schweine-Urrassen zählen mittlerweile zu den vom Aussterben bedrohten Haustierarten. Ihre Erhaltung kann langfristig nur gesichert werden, wenn sie als „Nutz-Tiere“ sorgsam gehalten und entsprechend vermarktet werden.

Das Mangalitza-Wollschwein ist eine uralte Schweine-Nutztier-Rasse ungarischen Ursprungs. Man unterscheidet die Rassen „Blondes Mangalitza“, Rotes Mangalitza“ und „Schwalbenbäuchiges Mangalitza“.

Turopolje-Schweine sind extensive Weideschweine. Sie stammen vom inzwischen ausgestorbenen Siska-Schwein, einem Abkömmling des mitteleuropäischen Wildschweins, ab und haben ihren Namen von der Region Turopolje in den heutigen kroatischen Save-Auen.

Diese Rassen sind ausgesprochen robust und weitgehend resistent gegen alle üblichen Schweinekrankheiten. Sie wachsen über ein Jahr lang in extensiver Koppel-Freilandhaltung oder artgerechten Außenklimaställen auf und ernähren sich nahezu ausschließlich von dem, was sie auf der Weide finden. Das Ergebnis dieser Haltungsform sind sehr langsam wachsende, gesunde Tiere, frei von jeglicher Pharma-Behandlung und mit Fleisch von höchster Qualität.

Ziel ist es, in den nächsten 5 Jahren bis zu 1500 Schweine zu verarbeiten.

Einen wesentlichen Beitrag zu diesem Projekt „Genusslebensmittel Schwein – Projekt MANTURO“ leistet das Land Steiermark, Ressort LH-Stv. DI Leopold Schöggl, mit der Abteilung 16. Er dient zur Sicherung der Urrassen Mangalitza und Turopolje, die nicht nur als Nutztiere eine Nachhaltigkeit durch Produktion und Absatz am Genussmittelsektor bilden, sondern auch dem Fortbestand der vielfältigen Kulturlandschaft der Steiermark dienen.

Das Projektmanagement wird von Frau Margit Mauritsch, B+B Beratung und Bildung – Regionalmarketing und Unternehmensberatung, geleitet, die mit dem Projekt Teichwirtschaft – Tourismus bereits auf nachhaltige Erfolge auf diesem Gebiet verweisen kann.

Wer steht dahinter?
Das Projekt leitet Bgm. LKR Vinzenz Krobath, Stallhofen – Zuchtwart der Tierrasse Turopolje in der Steiermark. Naturnah orientierte Landwirte, wie der Sonnhof der Familie Gerstner in Stiwoll, die Bio-Landwirtschaft der Familie Krobath in Stallhofen oder die Familie Dr. Pötsch in St. Josef ob Stainz, widmen den Tieren große Weideflächen, wo sie ungestört aufwachsen können. Innovative Fleischerbetriebe verwerten das absolut stressfrei geschlachtete Tier zu hochwertigen Produkten unter der Marke „MANTURO“.

Sie produzieren hauchzarten Schinken, der den Duft der Region auf der Zunge entfaltet, schneeweißen Speck, dessen natürliche Würze dem Gaumen schmeichelt, Wurstvarianten mit unvergleichlichen Geschmacksnuancen und Aufstriche, in denen sich die Einzigartigkeit des Weinlandes widerspiegelt.

Die Räucherung mit heimischem Buchenholz, der lange Reifeprozess über viele Monate im milden Klima der Weinberge, das grobe Meersalz und die würzigen Kräuter der Region verleihen den MANTURO-Produkten unvergleichliche Geschmacksnuancen.

Bedingt durch die lange und behutsame Produktion sind auch nicht immer alle MANTURO-Produkte erhältlich. Alles zu seiner Zeit und nur, wenn optimale Qualität gewährleistet ist. Aber das Warten lohnt sich. Dafür schmeckts dann umso besser.

Das Geheimnis der Fleischqualität liegt nicht zuletzt darin, dass unsere Schweine den ganzen Tag laufen. Darum haben sie auch eine ganz prominente Patin. Die steirische Marathon-Staatsmeisterin Eva Maria Gradwohl legt als Spitzensportlerin großen Wert auf natürliche und gesunde Ernährung. Sie ist eine leidenschaftliche Hobbyköchin und sucht sich ihre Grundmaterialien und Zutaten sehr bewusst aus. Und dass sie ihre eigene Küche fit und leistungsfähig macht, stellt sie bei jedem Lauf unter Beweis.

Partner in diesem Projekt sind die landwirtschaftlichen Fachschulen Alt Grottenhof und Grottenhof Hardt. Sie wollen damit bei der jungen Generation Bewusstsein für Mast und Zucht von Urrassen schaffen. Der Fachlehrkörper steht der Projektgruppe mit wissenschaftlichem Know-how - aufbereitet für die Praxis - zur Verfügung.
http://www.manturo.at/index.php?content=presse

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
MANTURO - The Best Of PIG-primitivnim utrke

Mangalitsa I Turopolje

U zapadnoj Štajerskoj Schilcher tržištu Ligist razmišljala malo o tome inventivni ljudi, što vjerojatno mogao najbolje pristaju snack za pravi štajerske Schilcher. Malo više u brdima Stallhofen bio gradonačelnik da je vrijeme da se stavi prljave sa prljave kraja.

Ubrzo nakon toga, pod upravljanjem B + B, savjetovanje i obrazovanje iz Graza, poljoprivrednici i mesari iz štajerskog vina zemlju zajedno i "prirodna pasmina Mreža" je osnovan.

Cilj ove mreže je ustanoviti starih pasmina svinja i Mangalitsa Turopolje natrag i ponovno iskoristiti. Ovaj pig-primitivnih rasa sada rang među ugrožene vrste domaćih. Njihovo očuvanje mogu biti održiv samo ako se smatraju "stoke životinja" pomno čuvaju i prodali u skladu s tim.

Mangalitsa-vunasta svinja je drevni svinja pasmine stoke-mađarskog podrijetla. Razlikujemo utrke "Blondes Mangalitsa" Mangalitsa Crvena "i" Schwalbenbäuchiges Mangalitsa.

Turopolje-svinja raširen pasu svinje. Dolaze iz Siska sada izumrle svinja, potomak srednjoeuropskih divljih svinja, sa i dobili su svoje ime iz regije Turopolja u današnjem hrvatskom Save-Auen.

Ove pasmine su vrlo robustan i su otporni na sve uobičajene svinjske bolesti. Oni se povećava za više od godinu dana u ekstenzivnim ili free range životinjske Außenklimaställen spojke i hrane za životinje gotovo isključivo na ono što su pronašli u livadu. Rezultat ove vrste uzgoja su vrlo sporo rastu, zdravih životinja, bez bilo kakvih farmaceutskih liječenje, a meso najbolje kvalitete.

Cilj je da se napredak u narednih pet godina do 1500 svinja.

Značajan doprinos ovog projekta "zadovoljstvo svinje hrane - Projekt MANTURO čini" zemlju Styria, Department LH-Stv. DI Leopold Schöggl 16 s Odjela Koristi se za osiguravanje utrke i primitivne Mangalitsa Turopolja taj oblik ne samo kao stoke održivosti kroz proizvodnju i prodaju na luksuz sektoru, ali također služe opstanak raznovrsne kulturne krajolik Štajerskoj.

Projekt je od gđa Margit Mauritsch, B + B Consulting and Education - Regionalni marketing i savjetovanje provode, koji se može odnositi uzgoj ribe projekt - već na održivi turizam uspjeh u ovoj oblasti.

Tko je iza nje?
Projekt proizlazi LKR gradonačelnik Vincent Krobath, Stallhofen - Pasmina upravitelja životinja raznolikost Turopolja u Štajerskoj. U blizini prirode orijentirani farmeri kao fokus obitelj Sonnhof Gerstner Stiwoll u organsku poljoprivredu u obitelji Krobath Stallhofen ili obitelji u St. Joseph dr. Poetsch li Stainz, životinje prostranim pašnjacima, gdje oni mogu rasti nesmetano. Fleischer Inovativne tvrtke koriste apsolutne bez stresa životinja zaklanih na visoko-kvalitetnih proizvoda pod brandom "MANTURO.

Oni stvaraju vrlo osjetljiva šunka koja se razvija miris regiji na jeziku, bijela mast, prirodni okus je ugodan za nepce, kobasica varijante s jedinstvenim okusima i širi, što odražava jedinstvenost ove regije.

Pušenje s autohtonim bukovo drvo, dugog sazrijevanja tijekom mnogih mjeseci u blagoj klimi vinogradima, grube morske soli i aromatičnih biljaka i regije s proizvodima MANTURO jedinstveni okus.

Zbog duge i oprezni proizvodnja nisu uvijek svi MANTURO proizvod raspoloživ. Sve na vrijeme, a tek kada je optimalna kvaliteta je zajamčena. Ali oklijevati je vrijedan Internet. To čak i bolje okusa.

Otajstvo meso nije barem činjenica da je naša svinje radite cijeli dan. To je razlog zašto oni također imaju vrlo istaknute kuma. Štajerski maraton državna prvakinja Eva Maria Gradwohl polaže veliku vrijednost kao top sportaš u prirodne i zdrave prehrane. Ona je strastveni hobi kuhar i izgleda za svoje osnovne materijale i sastojci iz vrlo svjesni. I da se uklapaju vlastitu kuhinju i čini snažan, to osigurati na svaki mali test.

Partneri na ovom projektu su poljoprivredne fakultetima i Alt Grottenhof Grottenhof Hardta. Oni žele stvoriti svijest među mlađe generacije za tov i uzgoj primitivnih rasa. Fachlehrkörper je projekt sa znanstvenim znanjem - pripremljeni za praksu - su dostupne.

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #3 : Travanj 24, 2010, 11:55:08 prijepodne »
Turopolje
Aus Archepedia

Wechseln zu: Navigation, Suche
Turopolje 
 
Inhaltsverzeichnis [Verbergen]
1 Rassestandard
2 Verbreitung
3 Zuchtgeschichte
4 Ähnliche Rassen
5 Förderungen
6 Leistungsdaten
7 Wirtschaftlichkeit/Vermarktung
8 Erfahrungsberichte
9 Eignung und Haltung
10 Projekte
11 Vom Aussterben bedroht
12 Literatur
13 Weblinks

[bearbeiten] Rassestandard
Farbe Grundfarbe blond (d.h. weiß bis grau), darauf kleinere und größere schwarze Flecken in verschiedener Anzahl über den ganzen Körper verteilt. Die schwarzen Flecken sind meist von rundlicher Form, jedoch können auch ganze Körperteile schwarz gefärbt sein. Die Zeichnung ist vollkommen unregelmäßig und man findet nicht zwei Exemplare, die die gleiche Zeichnung haben. Den alten Schweinehirten im Lonjsko Polje zufolge darf ein „echtes“ Turopolje Schwein nicht mehr als 5 bis 9 Flecken haben. In der Praxis dürfte dies aber durchaus auch anders gewesen sein, die Angaben der Hirten dürfte eher ein Ideal gewesen sein. Im heutigen Generhaltungsprogramm wird diese alte Meinung nicht weiter verfolgt. Es werden lediglich vereinzelt vorkommende Tiere die gar keine Flecken aufweisen nicht zur Zucht zugelassen.

Körperbau Mittelgroß starker Kopf, breite Stirn, nahezu gerade Profillinie, Rüssel halblang, Ohren lang, breit, halbhängend, die Rückenlinie ist gerade, der Rumpf ist ziemlich gestreckt und rund, die Brust breit, der Rücken breit und die Hinterhand abgerundet. Füße kurz und stark, Die Afterklauen reichen weit herunter: das Schwein „steht auf dem Fuß und nicht auf den Spitzen“ (Gugich). Schwanz meist schwach geringelt. Die Schwanzwurzel ist tief angesetzt. Äußere Schleimhäute rosa, die Haut am Rücken auch unter den weißen (blonden) Borsten ist schwarz, Borsten dicht am ganzen Körper von gleichmäßiger Stärke und gewöhnlich gerade und glatt anliegend, gelegentlich leicht gekraust (alte Beschreibung „jedoch findet man sie nicht zu selten gekraust“).

[bearbeiten] Verbreitung
Ganz Österreich mit Schwerpunkt Ober-, Niederösterreich und Steiermark. Tiere in Deutschland, Südtirol und der Schweiz stammen alle aus österreichischer Zucht.

[bearbeiten] Zuchtgeschichte
Turopolje – Schweine (kroat.: turopoljska svinja) sind nach der Region „Turopolje“ (Türkenfeld), die zwischen Zagreb und Sisak am westlichen Save- Ufer in Kroatien liegt, benannt. Ursprünglich kamen sie in der gesamten oberen Save- Niederung vor und wurden als die wohl typischste Schweinerasse dieser Region angesehen. Die Ahnen der Turopolje Schweine sollen erstmals 1352 durch den kroatisch-ungarischen König Ljudevit in die Wälder von Turopolje gebracht worden sein. Das Turopolje Schwein stammt vom inzwischen ausgestorbenen Siska- Schwein, einem Abkömmling des mitteleuropäischen Wildschweins, ab. Noch im Jahr 1958 sind von den 77461 Schweinen (im Gebiet des Odransko, Lonjsko, Mokro und Ribarsko polje) 58 000 Turopolje Schweine davon 15500 Sauen. Seither wurden immer wieder Einkreuzungen vorgenommen, um die Nachfrage nach mehr Magerfleisch und weniger Fett (Speck) zu decken. Abbildungen lassen vermuten, dass ein verwandtschaftliches Naheverhältnis zum Krainer Landschwein und somit zu längst ausgestorbenen heimischen Schlägen (Gurktaler Schwein) besteht. Schädelvergleiche belegen die Abstammung vom Siska Schwein, Siska und Turopolje Schweine wurden über Jahrzehnte im selben Zuchtgebiet gehalten, als dritte Rasse in Kroatien kann das Syrmische Mangalicaschwein genannt werden, von dem das Turopolje unabhängig ist.

Im Jahr 1777 führte Kaiserin Maria Theresia Eber der schwarzen englischen Rasse ( Berkshire) ein. In den folgenden 130 Jahren soll keine fremde Rasse ins Zuchtgebiet gebracht worden sein, so dass 1911 die Turopolje Schweine schon als selbstständige Rasse angesehen wurden (Ulmansky). Anderen Hinweisen zufolge bereits auch schon früher

So dass als Vorfahren heute das Siska Schwein und die Rasse Berkshire angesehen werden. Es wird immer wieder auch diskutiert, dass auch wenige andere Schweine geringen Einfluss auf die Rassenentwicklung genommen haben (z. B. Krskopoljski Schweine aus Slowenien) Zu Beginn des 19. Jahrhunderts entstand die Turopoljska nach (Ritzoffy 1931) durch Kreuzung von Siska und Krskopoljska aus dem benachbarten Slovenien, die in den 40er Jahren des vorigen Jahrhunderts in das kroatische Zagorje eingeführt worden war. Ulmanski vertritt die Auffassung, dass das Turopolje Schwein von der Siska abstammt, in die zur Veredelung irgendeine Rasse asiatischen Blutes eingekreuzt wurde. Ein Hinweis hierauf findet sich auch bei VICHODIL (1902). Im Turopolje wurde der Grundstein für die Schweinezucht schon zu Zeiten der Herrschaft der Kaiserin Maria Theresia um das Jahr 1777 gelegt etwa durch die Einfuhr einiger Zuchteber der alten Leicester Rasse Und einiger damals noch starker, schwerknochiger Berkshire aus England zur Verbesserung des heimischen Materials. Ritzoffy (1931) berichtet von mehreren Kreuzungen mit Berkshire, Yorkshire und Cornwall, die aber alle ohne nennenswerte Erfolge blieben. BELIC (1961) schließlich vertritt die Auffassung, dass das Turopolje Schwein auch ein Ergebnis aus der Kreuzung von Siska und Mangalica sein könnte.

Im Vergleich zur Haltung der Siska, die sich allein auf den Wald beschränkte und den höchstmöglichen Grad an Extensivität darstellte, können wir die wichtige Feststellung machen, dass mit der Züchtung des Turopolje Schweines auch ein entscheidender Schritt bei der Art und Methode der Haltung ermöglicht wurde. Es kommt zu einer Kombination von Wald- und Stallhaltung, sowie zu einer entscheidenden Verbesserung der Mast, die nun auf Mais, Kleeweide und Eichelmast fussen kann (von Gugic).

1980 wurde von der „EAAP´s Commission on Animal Genetics“ das Turopolje Schwein in die gefährdeteste Klasse aufgenommen. „Gefährdeteste Klasse“ heißt, dass von dieser Rasse weniger als 200 Sauen oder 20 Zuchteber vorhanden sind.

1990 wurde von Prof. Caput, Uni Zagreb (DAGENE Tagung) die Anzahl von Turopolje Schweinen mit 100-150 angegeben. Bis zum Ausbruch des Krieges (1991) hat der traditionsreiche Fleischverarbeitungsbetrieb Gavrilovic in Petrinja (schon erwähnt bei Milan Mayer 1908) fast alle Turopolje Schweine zur Salamiproduktion (sog. Wintersalami) aufgekauft.

Durch indirekte Kriegsfolgen des 1991 ausgebrochenen Krieges in Kroatien wurde der Bestand reinrassiger Tiere stark dezimiert. 1993 gab es nur mehr einen einzigen alten Schweinehirten (Mohar) mit ca. 20-30 Tieren. Er musste die Tiere aus Sicherheitsgründen im Stall halten, bei unzumutbaren Kosten (bei Weidegang bekommt jedes Tier nur 2 Maiskolben täglich). Damals wurde die Organisation SAVE (Hans Peter Grünenfelder), der Tiergarten Schönbrunn (Dr. Helmut Pechlaner) und der VEGH (heute Arche Austria mit Herrn Punz) mit großem Aufwand aktiv, es wurden zur rückwärtigen Sicherung 1994 6 Tiere 3 Eber und 3 Sauen vor Ort angekauft und im Zoo Zagreb eingestellt. Wegen lokaler Probleme (Kriegszustand, Schweinepest Vermarktungsprobleme usw.) mussten die Tiere im Zoo Zagreb bleiben, aus unerfindlichen Gründen wurde dort ein Eber geschlachtet. Die restlichen 5 Tiere kamen nach Österreich in den Tiergarten Schönbrunn, dort wurde aus behördlicher Anordnung noch eine weitere Sau geschlachtet.

Im Februar 1995 sorgten die beiden verbliebenen Pärchen erstmals in Österreich für Nachwuchs. Ein Pärchen Diggi – Adam im Tiergarten Schönbrunn. Und ein Paar bei Mag. Franz Punz Draga und Mohar Da die Rasse 1995/96 in Österreich noch völlig unbekannt war und somit auch kaum Interesse bei den Bauern vorhanden war, wurde die erste Nachzucht an Zoos in Deutschland verkauft.

Dann begann eine Zeit von Niederlagen, im Mai 1996 ist der Eber Adam in Schönbrunn verstorben. Mag Punz stellt seinen Eber Mohar zur Verfügung, durch Fütterungsfehler (Übergewicht) verstarb auch dieser Eber Ende 1996. Bis dahin war Herr Mag Punz Spartenbetreuer für Mangaliza und Turopolje Schweine in Österreich. Nach einem Aufruf zur Mitarbeit in der Zeitung Arche, worauf sich niemand gemeldet hat und den Umstand, dass beide Importeber tot waren, legte Punz die Tätigkeit nieder.

1998 begann Karl Schardax in mühseliger Kleinarbeit alle Turopolje Schweine in Österreich ausfindig zu machen, Halter von einem Herdebuch zu überzeugen, Tiere markieren, registrieren. Bei der durchaus schnellen Generationsfolge der Schweine ein äußerst schwieriges Unterfangen. Tausende Kilometer durch ganz Österreich oft auch vergebens, da die Schweine in der Zwischenzeit wieder abgeschafft wurden oder den Besitzer gewechselt haben. Letztendlich ist es aber gelungen eine handvoll Züchter zusammen zu bringen und alle existierenden Schweine auf die vier ursprünglich importierten Tiere zurück zu führen. Als Stammmutter gilt hier die Sau Diggi.

Von sehr vielen Seiten wurden die Bemühungen rund um die Turopolje in Österreich als sinnlos erachtet, alleine schon aufgrund der geringen genetischen Basis. Schardax bemühte sich mehrmals mit einigen wenigen Mitstreitern um einen offiziellen Import von weiteren Zuchttieren damit die Zucht in Österreich auf eine breitere Basis gestellt werden kann: leider vergebens, abgelehnt aus seuchenhygienischen Gründen. Selbstverständlich hätte man eine vorgeschriebene Quarantäne und alle gewünschten Blutuntersuchungen durchführen lassen, dennoch erfolgte ein Nein. Im Winter 2000/2001 fanden dann zwei Turopolje Eber, Baron und Lord, den Weg über die grüne Grenze nach Österreich. Nur mit Hilfe dieser beiden Eber haben wir die heutige Basis von Turopolje Schweinen in Österreich Und dennoch ist die Rasse Turopolje jene, die die geringste genetische Basis besitzt und somit in Österreich auch den höchsten Inzuchtanstieg.

Am 15. April 2000 wurde das 1. Turopolje Züchtertreffen in Mitterbach von Schardax organisiert, das seitdem jährlich an einem anderen Ort stattfindet. Am 27. September 2000 gründeten die Turopolje und Mangalitza Züchter Österreichs gleichzeitig in Bad Waltersdorf jeweils eine Interessensgemeinschaft, die als Sektion innerhalb des Vereins zur Erhaltung gefährdeter Haustierrassen arbeitet.

Im Frühling 2001 wurde der Verein zur Erhaltung gefährdeter Haustierrassen VEGH (heute ARCHE Austria) als Zuchtorganisation zur Betreuung der Schweinerassen Turopolje und Mangalitza von den Landes Landwirtschaftskammern anerkannt (Tierzucht- Landesgesetz). Dies war ein entscheidender Schritt und bis heute gibt es nur in Österreich eine organisierte Turopolje Erhaltungszucht (Herdebuch). Mit der Anerkennung als Zuchtorganisation wurde eine Voraussetzung erfüllt, die im ÖPUL 2000 erstmals Ausgleichszahlungen für die Maßnahme Erhaltung gefährdete Haustierrassen Turopolje Schwein ermöglichten, die im ÖPUL 2007 -2013 weiter fortgeführt wird.

2001 erhielt Karl Schardax für sein engagiertes Turopolje Erhaltungsprogramm den Ford Umweltpreis der wiederum sofort für das neu gegründete Patenschafts Programm genutzt wurde.

2002 wurde die Rasse Turopolje zur Rasse des Jahres gewählt und fand durch das verstärkte Medieninteresse weitere Freunde.

[bearbeiten] Ähnliche Rassen
Durch den Wiederaufbau nach dem Krieg und dem Streben nach westlichen Maßstäben wurden in Kroatien vermehrt auch andere Rassen in das Zuchtgebiet eingeführt: Duroc, Edelschwein, Hampshire usw. Bei den freilaufenden Gruppen kommt es so zu Mischlingen, so genannte Baninkas. Möglicherweise sind die schwarzen Moravka und die gescheckten Resavka mit dem Turopolje verwandt. Genaue Bestandeszahlen der Resavka existieren nicht, fest steht, dass sie extrem gefährdet sind und im Exterieur dem Turopolje ähnlich sind.

[bearbeiten] Förderungen
Das Förderungsprogramm für Ländliche Entwicklung 2007 bis 2013 (LE 07-13) bietet Landwirten die Möglichkeit mit der Maßnahme "Seltene Nutztierrassen" zu deren Erhaltung beizutragen.

Förderungsvoraussetzungen sind:

+ Landwirtschaftlicher Betrieb mit mindestens 2 ha Bewirtschaftungsfläche

+ Herdebuchzucht einer anerkannt erhaltungswürdigen Rasse

+ jährliche Beantragung der Prämien im Mehrfachantrag

+ Einhaltung der Vorgaben des Zucht- bzw. Generhaltungsprogramms der jeweiligen Rasse (Abstammungsüberprüfung, Leistungskontrolle)

+ weibliche Tiere müssen bis spätestens 1. April des Förderungsjahres das erste Mal geworfen haben

+ männliche Tiere müssen mit Abstammungssicherung und Körung für die Zucht zugelassen sein und in den Zuchteinsatz kommen

+ Haltedauer der geförderten Tiere: 1. April bis 31. Dezember; bei verfrühtem Abgang Nominierung eines Ersatztieres

+ Viehbesatzobergrenze 2 GVE/ha LN

+ Bestätigung der verantwortlichen Organisation (Zuchtverband) über die Förderungswürdigkeit der Tiere (Herdebuch Eintragung, DNA Untersuchung)

+ bei hochgefährdeten Rassen (Turopolje): Einhaltung der Anpaarungsempfehlungen

+ min. jeder zweite Wurf muss reinrassig sein, jeder zweite Wurf darf für Vermarktungszwecke mit einer anderen Rasse eingekreuzt sein

Die Turopolje Schweine hat den Förderstatus "hoch gefährdet". Verantwortliche Organisation ist Arche Austria. Förderungshöhe pro Jahr für Eber 300 Euro, für Sauen 150 Euro. Letzte Möglichkeit in das Programm einzusteigen Herbstantrag 2008

[bearbeiten] Leistungsdaten
Die Turopolje sind eine spätreife Rasse, die mit 2 Jahren ausgewachsen sind, mit 1 bis 1 ½ Jahren oder mit ca. 130 kg gedeckt werden sollten. Sie bringen in 2 Jahren 3 Würfe zu je 6 Ferkel (meist aber darüber bis max. 10 Ferkel je Wurf). In Österreich ist es sehr schwierig Angaben über die „Leistung“ zu machen, da dies sehr stark mit der Art der Haltung und Fütterung zusammenhängt. Mit entsprechendem Management sind durchaus 2 Würfe im Jahr möglich Wichtig ist, den Tieren eine artgerechte Haltung (Freilandhaltung) zu bieten, dann können die Turopolje Schweine ihre wahre Leistung (sehr gute Raufutter-Verwerter, Langlebigkeit usw.) entfalten. Die Tiere werden bis zu 250 kg schwer. Hervorragende Fleisch Speck Qualität. Turopolje zählen zu den Fett Speckschweinen.

[bearbeiten] Wirtschaftlichkeit/Vermarktung
Regional gibt es bereits einzelne Vermarktungsinitiativen wie zum Beispiel die Genussregion Weststeirisches Turopolje Schwein, die Direktvermarktung und Eigenversorgung überwiegen, vereinzelt gibt es auch Initiativen von Fleischhauern die die einzigartige Qualität erkannt haben. In Zukunft soll es durch verstärkte Nachfrage vermehrt auch Vollerwerbs Turopolje Zuchtbetriebe geben.

[bearbeiten] Erfahrungsberichte
Das Turopolje Schwein unterscheidet sich grundsätzlich von allen anderen Schweinerassen, weist Qualitäten auf, (hervorragende Fleisch und Speck Qualität) die auch für die Zukunft erhaltenswert sind.

[bearbeiten] Eignung und Haltung
Turopolje sind anspruchslos bezüglich Futterqualität und ertragen extreme Witterung ohne Probleme. Somit eignen sie sich vorzüglich für eine extensive Weidehaltung, biologische Landwirtschaft und ergeben somit für interessierte Bauern einen guten Zu-Erwerb.

[bearbeiten] Projekte

Hoftafeln 2008 umgesetzt
Fleisch - Fett Untersuchungen
Anerkennung als Raufutterverzehrende Großvieheinheit. Betriebe die ihr Grünland durch Turopolje Schweine verwerten, werden noch immer gegenüber Wiederkäuerhaltenden Betrieben benachteiligt.
Anerkennung und Einführung des Begriffs Schweineweide im ÖPUL
Eberstation die es ermöglichen sollte zu jeder Zeit aus einem Pool von 10-20 Ebern einen verfügbaren optimalen Anpaarungspartner (Anpaarungsempfehlung) zur Verfügung zu stellen.
Forschungsprojekt Schweinerassen mit Einbeziehung von Rassen und Schlägen die der Rasse Turopolje möglicherweise nahe stehen. Mit dem Projekt sollte die Frage geklärt werden, wie weit sich die österreichischen Schweinerassen genetisch unterscheiden. Das Ergebnis könnte auch eine große Hilfestellung für zukünftige Zuchtentscheidungen bedeuten.
Ausbau von Vermarktungsinitiativen in Österreich (Lobbying)
Neuimport von Zuchttieren (EU Beitritt von Kroatien) Vorbereitungen, Kontaktaufbau und Pflege
Rückexport von Zuchttieren von Österreich nach Kroatien
Weiter Suche nach historischen Unterlagen, Bilder, Beschreibungen der Rasse in Österreich, Kroatien, und allen anderen Ex-Jugoslawischen Ländern. Übersetzung Auswertung usw.

Die IG wird sich bemühen, weitere Züchter zu finden. Besonderes Augenmerk wird auf die Vermeidung von Inzucht gelegt. Weiters soll die Vermarktung von Fleisch und Ferkeln unterstützt werden. Alle Interessierte und Neueinsteiger werden gerne von den Züchtern IGT und Arche Austria beraten.

Ausblick in die Zukunft: Anfang 2008 gab es in Österreich 60 Züchter mit 200 Zuchttieren die alle auf 6 Tiere zurückgehen.

[bearbeiten] Vom Aussterben bedroht
Seit 2001 ist der „Verein zur Erhaltung gefährdeter Haustierrassen“ (Arche-Austria) anerkannter Zuchtverband für die Turopolje Schweine in Österreich. Innerhalb der Arche Austria wurde eine Sektion, die Interessengemeinschaft Turopolje Schweine Züchter, gegründet, die Mitglieder in ganz Österreich betreut. 2001 hat die IGT alle Zuchttiere der Züchter, die sich am Generhaltungsprogramm beteiligen markiert, mit dem Typi Fix System Genproben entnommen und zur Untersuchung bereitgestellt. Alle markierten Tiere wurden mit den bekannten Vorfahren in das Herdebuch (Chromosoft Programm) aufgenommen. Alle Herdebuchtiere und nur deren Nachkommen die im Herdebuch eingetragen sind, sind förderungsberechtigt. Die Förderung im ÖPUL Programm beträgt für Zuchtsauen 150,00 € und für Zuchteber 300,00€. Voraussetzungen: Mitgliedschaft bei Arche -Austria, in der IG und dass die Tiere markiert und im Herdebuch eingetragen sind. Leistungserhebung (Geburtsmeldungen und Verstellmeldungen) sind verpflichtend, weiters müssen auch 100% der Zuchttiere DNA untersucht sein.

[bearbeiten] Literatur
[bearbeiten] Weblinks
http://www.arche-austria.at www.arche-austria.at]
http://www.turopolje.at

Turopolje Zuchtprogramm Chromosoft
http://turopolje.chromosoft.com

Genuss Region Weststeirisches Turopoljeschwein

http://www.genuss-region.at/article/archive/24987
http://www.manturo.at

Zuchtbetriebe:

Bio Noah Manufaktur
http://www.bio-noah.at
http://www.alpenzoo.at
http://www.sturm-archehof.at

http://www.nbwikis.at/archepedia/index.php?title=Turopolje

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #4 : Travanj 24, 2010, 11:56:01 prijepodne »
>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Turopolje
Od Archepedia

Skoči na: orijentacija, traži
Turopolje
   
Sadržaj [sakrij]
Standard pasmine
2 Distribucija
Tri uzgoj povijest
4 Slični Pasmine
5. Financiranje
6 Performance
7 ekonomija / marketing
8 Recenzije
9 sposobnosti i stav
10 projekata
11 prijeti izumiranje
12 Reference
13 Reference
 

[Edit] Breed Standard
Boja osnovna boja plava (odnosno bijele do sive), za manje i veće crne točke na različitim brojevima distribuirana po cijelom tijelu. Crne točke su obično okruglastih oblika, ali i cijelo tijelo može biti obojen crno. Crtež je prilično nepravilan, a ne mogu naći dva primjerke koji imaju isti crtež. Stara svinjar u Lonjsko polje navodi da "pravi" Turopoljske svinje ne više od 5-9 mjesta imaju. U praksi, ovaj svibanj dobro biti, ali su također različite, pojedinosti o pastiri svibanj su više od ideala. U današnjem Generhaltungsprogramm ovaj stari pogled nije potjeru dalje. Postoje samo sporadično događaju životinjama koje ne mrlju nisu registrirani za uzgoj.

Srednja izgraditi snažne glave, širokog čela, gotovo ravna profilna linija, polu-dugu njušku, uši, duge, široke, poluprikolica, leđa linija je ravna, prtljažnik je relativno ravna i okrugla, široka prsa, leđa široka i zaobljena stražnjih nogu. Noge su kratke i snažne, bogatih rosa pandža dolje daleko: prase stoji na noge, a ne na temelju savjeta "(Gugich). Uvijen rep uglavnom slab. Rep je nisko postavljen. Vanjska sluznicu ružičasta, koža na leđima pod bijeli (plavuša) je crna čekinje, čekinja gusto uvijen po cijelom tijelu od jednolike debljine i obično ravno i glatko, u neposrednoj blizini, ponekad malo naborane (stari opis ", ali nećete ga pronaći previše rijetko" ).

[Edit] Distribucija
Cijeloj Austriji s naglaskom na Gornja, Donja Austrija i Štajerska. Životinje u Njemačkoj, Južnom Tirolu i Švicarske su od američkih uzgoja.

[Edit] Pasmina povijest
Turopolje - Svinjski Kroat. (: Turopoljske svinja) su za regiju "Turopolje" (Turci okvir), koji se nalazi između Zagreba i Siska na zapadnoj obali Save u Hrvatska zove. Oni su izvorno je došao iz cijele gornje doline Save i kao najtipičniji pasmina svinja te regije su u obzir. Preci svinja u Turopolju prvi put u 1352 je donio Hrvatski-Mađarski kralja Ljudevita u šumama Turopolja. Svinjetine dolazi iz Siska sada izumrle turopoljske svinje, potomak srednjoeuropskih divlje svinje, od. U godini 1958 za 77 461 svinja (u području Odransko, Lonjsko, Mokro i Ribarsko polje) 58 000 15 500 njih Turopoljske svinje krmače. Od tada, križevi su uvijek zadovoljiti potražnju za više mesa a manje masti (salo). Brojke sugeriraju da bliski odnos srodstva Krainer Država Svinjetina i tako dugo-izumrlih zavičajnih poteza (Gurktaler svinja je). Lubanja usporedbe dokazati porijeklo Siska svinja, Siska i Turopolja Svinje su držane desetljećima u istom uzgojnog područja, kao treća utrka u Hrvatska može nazvati svinjetine Syrmische mangalica, iz koje Turopolje je neovisna.

U 1777 carica Marija Terezija uvela crne Engleski uzgajati svinje (Berkshire jedan). Tijekom sljedećih 130 godina nije stranog Večeras su donijeli na Uzgojno područje, dajući Turopolju 1911 svinja već smatrati kao zasebna utrke (Ulmansky). Drugi dokazi da je već ranije učinjeno

Dakle, kao preci danas Siska svinja, a Berkshire pasmine smatraju. Uvijek će se raspravljati da su čak i nekoliko drugih svinja napravio mali utjecaj na utrku razvoj (npr. Krskopoljski svinje iz Slovenije) Na početku 19. Vijeka je nakon Turopoljske (Ritzoffy 1931) od križanja Siska i Krskopoljska iz susjedne Slovenije, koji je uveden u 40 godina prošlog stoljeća u Hrvatskom zagorju. Ulmanski vjeruje da Turopolja svinjetine izveden iz Siska, koji je trebao završiti u bilo koje rase prešao azijske krvi. Napomena o tome se također naći u VICHODIL (1902). U Turopolju temelj za svinje u dane vladanja carice Marije Terezije u godini 1777 zaokrenuti prema uvozu nekih starih uzgoja svinja Leicester pasmini i neki je još uvijek jaka, schwerknochiger Berkshire iz Velike Britanije za poboljšanje lokalnog materijala. Ritzoffy (1931) izvješća nekoliko raskrižja s Berkshire, Yorkshire i Cornwall, koja je ostala sve, ali bez značajnih uspjeha. Belić (1961) napokon zauzima stajalište da Turopolja svinjetine također može rezultirati iz sjecištu Siska i Mangalica.

U odnosu na stav Siska, ograničena samo na šume i predstavlja najveću moguću extensivity, možemo napraviti važne promatranja koji je napravio moguć sa uzgoja Turopoljske svinje i kritični korak u način i metode stav. Tu će biti kombinacija šume i stoke smještaj, kao i ključni poboljšanje jarbola, koji sada može biti temeljen na kukuruz, i žira Kleeweide (od Gugić).

1980 je bio preuzet iz "EAAP Komisija za genetiku životinja" Turopoljske svinje na ugrožene kategorije. "Ugroženi klase" znači da dostupnost ove utrke manje od 200 krmača ili 20 uzgoj svinja.

1990 godine Prof Caput, Sveučilišta u Zagrebu (DAGENE sjednica) navesti broj svinja s Turopolja 100-150. Do izbijanja rata (1991), tradicionalna prerada mesa Gavrilovića u Petrinji je (već spomenuto u Milanu Mayer 1908), gotovo sve Turopolja svinja za proizvodnju kobasica (tzv. zimska salama) kupljen.

Do neizravne posljedice rata 1991 rat u Hrvatska izbio zaliha čistoga-uzgojenih životinja je bila desetkovana. 1993, bilo je samo jednu staru svinjar (Mohar) sa oko 20-30 životinja. On je životinja drže u zatvorenim prostorima iz sigurnosnih razloga, u nivou neprihvatljivih troškova (za svaku životinju ispašu kukuruza dobiva samo 2 dnevno). U to vrijeme, organizacija SAVE (Hans Peter Green Fields), Beču Zoo (Dr. Helmut Pechlaner) i Vegh (sada barka Austrija aktivno s g. Punz) uz velike napore, bilo je natrag do 1994 prije osiguranju šest životinjama tri svinje i tri krmače Grad kupljen i postavljen u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Zbog lokalnih problema (rat, svinje marketinga problemi, itd.) morao ostati životinja u zoološkom vrtu u Zagrebu, iz nekog razloga došlo je svinja zaklanih. Preostalih pet životinja je došao u Austriju u Beču Zoološki vrt, tamo je bila zaklana u službenim narudžbi još drugi sijati.

U veljači 1995 dva preostala para osigurana po prvi put u Austriji za nove krvi. Par Diggi - Adam u Tiergarten Schönbrunn. A par s gospodin Franz Punz Draga i Mohar Od utrke u 1995-96, Austrija je još uvijek potpuno nepoznat, i zato jedva bilo interesa među farmerima bio prisutan, prvi potomstva zoološkim vrtovima u Njemačkoj je prodan.

Tada je počeo period od poraza, svibnja 1996 je svinja u Schönbrunnu Adam je umro. Punz Mag pruža svojim svinju Mohar raspolaganju, hranjenje pogreške (overweight) i umro ovu svinju kraja 1996. Do tada, gospodin Mag Punz potpada supervizor za Mangaliza Turopolja i svinja u Austriji. Nakon poziva za usluživanje novina arka, na koju nitko nije prijavljen i činjenica da su oba Importeber mrtav, propisani Punz aktivnosti.

1998 Karl Schardax počela mukotrpan Turopolju sve svinje u Austriji identificirati, držači ih uvjeriti u stadu životinja knjigu znak koji je registriran. U vrlo brzo generacije slijed svinja je iznimno teško poduzetnika. Tisućama milja kroz sve Austrije često uzalud, kao svinje u međuvremenu ukinut ili su promijenila vlasnika. U konačnici, to je već nekolicina uzgajivača uspjela okupiti sve postojeće i svinje dovesti do četiri izvorno uvezene životinje leđa. Kao redoviti ovdje je majka prasica Diggi.

Napore mnogih stranica su viđeni oko Turopolje u Austriji kao besmislene, genetika sama je zbog niske baze. Schardax pokušao nekoliko puta s nekoliko kolega na službenim uvoz rasplodnih životinja na daljnje pasmine u Austriji se može staviti na širu bazu: uzalud, na žalost, odbacili za veterinarsku razloga. Naravno da bi to obaviti obavezne karantene i sve potrebne krvne testove, ali je nema. Onda zimi 2000/2001, dva Turopolja Eber, Baron i Gospodina, put preko zelene granice u Austriju. Samo uz pomoć ove dvije svinje koje imamo danas na temelju Turopolju svinja u Austriji I još turopoljska utrka oni koji su najmanje genetičke podloge, a time iu Austriji, najveći porast u inbreeding.

Dana 15. Travnja 2000 bio je prvi Turopolje uzgajivači sastanku u Mitterbach od Schardax organizaciji, održava se od tada na drugoj lokaciji. Dana 27. Rujna 2000 i osnovao turopoljske Mangalitsa uzgajivači u Austriji je istovremeno u Bad Waltersdorf svaka interesna skupina koja djeluje kao sekcija unutar udruge za očuvanje ugroženih pasmina domaćih životinja.


U proljeće 2001, Udruga za očuvanje ugroženih pasmina domaćih životinja Vegh (sada ARCHE Indija) prepoznata kao organizacija za uzgoj njegu i pasmine svinja turopoljske Mangalitsa zemlje za poljoprivredu bio je (stoke-Land). To je bio presudan korak i, do danas postoji samo jedna organizirana u Austriji Turopolju konzervacije uzgoja (krdo knjiga). Uz priznanje organizacije kao uzgoj uvjet zadovoljen, što je omogućilo po prvi put u 2000 ÖPUL naknadu za očuvanje ugroženih pasmina domaćih životinja mjere Turopoljska svinja, koja će se nastaviti u 2007 -2013 ÖPUL dalje.

2001 Karl Schardax dobio za svoje posvećene Turopolju Ford ekološki čuvanje program koji je tada bio odmah upotrijebiti za novoosnovane sponzorski program.

U 2002, utrka za utrku Turopolje of the Year i ojačano je medijsku pozornost više prijatelja.

[Uredi] Srodne pasmine
Kroz poslijeratne obnove i potraga po zapadnim standardima uvedene su u Hrvatska, sve više, ostale pasmine u pasmini: Duroc, veliki jorkšir, Hampshire, itd. free-running skupina, to tako dođe do pola pasmina, pod nazivom Baninkas. Možda crne i šarene Morávka Resavka su povezane s Turopolja. Točan broj stanovnika ne postoje Resavka nalazima, je da su iznimno ranjive i eksterijera Turopolju slično.

[Edit] Financiranje
Program podrške za ruralni razvoj 2007-2013 (LE 07-13) pruža mogućnost farmere akcije s "rijetkim pasminama" doprinijeti njihovu očuvanju.

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #5 : Travanj 24, 2010, 11:57:38 prijepodne »
Liste der Turopolje-Züchter
   
 Franz AIGNER
vom Aigner
Ybbssteinbach 19, 3345 Göstling/Ybbs, Österreich
0043 664 5440944
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 ALPENZOO INNSBRUCK
ALPENZOO INNSBRUCK
Weiherburggasse 37, 6020 Innsbruck, Österreich
0043 512 292323
0043 664 1306812
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Anton Amann
Ländle Farm
Jodok - Stülzweg 16, 6850 Dornbirn, Österrreich
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Sepp BAIR
BAIR
Schwendberg 390, 6283 Hippach, Österreich
0043 5282 2829
0043 664 3436587
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Herbert BELINA
BELINA
Gerlachstr. 23, 3001 Mauerbach, Österreich
0043 660 1609613
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Gerhard BERGMAIER
vom Lindenhof
Priel 33, 3541 Senftenberg, Österreich
+43 650 7070952

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Werner BRODSCHNEIDER
vom Wolfuß
Zwaring 10, 8142 Wundschuh, Österreich
0043 3136 52796
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Armin BUCHEGGER
Märtelmann
In der Lahn 14, 4645 Grünau/Almtal, Österreich
0043 7616 8700
0043 664 3869342

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Klaus Burtscher
Burtscher
Mittelberg 24, 6733 Fontanella, Österreich
0664/5456580
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Herbert BÖHM
BOEHM
Hauptstr. 86, 2801 Katzelsdorf, Österreich
0043 2622 78001

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Gerhard Derler
Derler
Treunstein 19, 8160 Weiz, Österreich
0699/12640444
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Renate EICHBAUER
vom Kredengut
Friensdorf 4, 4224 Wartberg/Aist, Österreich
0043 7236 7873
0043 664 5857230
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Martin EISNER
eisner
Graden 17, 8593 Graden, Österreich
0043 3144 8267
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Georg FLECKNER
vom Storeggut
Thalgaubergerstr. 34, 5303 Thalgau, Österreich
0043 6235 6234
0043 664 4135079
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Markus Geisler
Geisler
Silbergasse 3, 6173 Oberperfuss, Österreich
0699/10519762
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Josef GERSTL
Gerstl
Anzenberg 5, 3393 Matzleinsdorf, Österreich
0043 2756 8120
0043 664 1609635
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Josef GLATZ
vom Joklas Michl
Stögersbach 2, 8241 Dechantskirchen, Österreich
0043 3339 23582
0043 664 5894902
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Reinhard GOTSCH
vom Fasangarten
Wiener Strasse 40, 2170 Poysdorf, Österreich
0043 2552 2105-17
0043 664 3025477
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Peter GRABMAIER
GRABMAIR
Linderweg 19, 8724 Spielberg, Österreich
0043 3577 76056
0043 664 5403375
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Markus Greimel
Grillenleiten
Steubach 47, 3153 Eschenau, Österreich
00436649264334

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Josef GÖLTL
vom Goeltl Joe
Kanalgasse 5, 7132 Frauenkirchen, Österreich
0043 699 10304773
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Karoline Hochegger
Kriechenwirt
Jaritzberg 38, 8113 St. Oswald, Steiermark
03123/37884
0664/2259471
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Martina Hochfilzer
Hochfilzer
Übergangrotte 4, 3212 Frankenfels, Österreich
02725/475
0664/3079313
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Rudolf HOFMANN
HOFMANN
Hauptplatz 14, 2472 Prellenkirchen, Österreich
0043 2145 2257
0043 699 12464748
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Markus HOHENECKER
HOHENECKER
Kremserstr. 6, 3564 Plank/Kamp, Österreich
0043 664 5156625
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Philipp Huber
Huber
Köglen 16a, 6652 Elbigenalp, Österreich
0664/5569967
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Alexander HUNGER
vom Baun zErdleitn
Erdleiten 2, 4283 Bad Zell, Österreich
0043 7263 6110
E-Mail, http://www.bioberghof.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Herbert Kleppernik
von den Leiserbergen
Liechtensteinstr. 34, 2130 Mistelbach, Österrreich
0664/6170196
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Paula Koller
Koller
Gleinstätten 174, 8443 Gleinstätten, Österrreich
0664 6409948

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Ivan KRIZMANICH
vom Krizmanich
Hauptstraße 91, 7302 Kroatisch Minihof, Österreich
0043 2614 8616
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Franz Josef KROBATH
KROBATH
Muggauberg 17, 8152 Stallhofen, Österreich
0043 3137 2456
0043 676 5870002

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Josef KRONAUS
vom Kronaus
St. Corona 18, 2880 St. Corona a. Wechsel, Österreich
0043 2641 2114
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Wilfried LEUTGEB
vom Leutgeb
Gewerbezeile 8, 4202 Hellmonsödt, Österreich
0043 7215 2609
0043 664 2565948
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Martin LEUTSCHACHER
LEUTSCHACHER
Edling 48, 9072 Ludmannsdorf, Österreich
43 664 2033158
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Andreas LEX
vom Urlbauer
Panoramaweg 43, 8074 Raaba, Österreich
0043 316 407955
0043 664 5013805

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Selina LIEB-EDLER
von Düring
Ottenschlag 16, 4372 St. Georgen am Walde, Österreich
0043 664 5350966
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Gerhard Maierhofer
Ponyhof Schrattenberg
St.Lorenzen 12, 8811 Scheifling, Österreich
0358524554
06645465724
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Helene Marksteiner
Untermodal
Hinterthiersee 130, 6335 Thiersee, Österreich
05376 5101
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Johann und Maria Mayer
Schönbauer
Riedlhof 6, 4760 Raab, Österreich
07762/2717
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Edwin Miksche
Biohof Miksche
Göpfritzschlag 31, 3822 Karlstein, Österreich
0043 2843 236411
0043 676843156211
E-Mail, www.miksche.co.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Leila-Maria MÖRTH
El-Sakije
Eitenthal 1, 3653 Weiten, Österreich
0043 2758 80907
0043 676 7263857
E-Mail, www.biopartner.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Christoph NEUNER
vom Neuner
Plaik 87, 6105 Leutasch, Österreich
004367682424128
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Anton Novoszel
Novoszel
Untere Hauptstraße 57, 7535 St. Michael, Österreich
0664/5126818
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Andreas NOVY
Novy
Windisch-Minihof 38, 8384 Minihof-Liebau, Österreich
0043 3329 2544
0043 664 5332622
E-Mail, www.Novy-bgld.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Angelina PUCHER
vom Archehof Sturm
Winkl 19, 9844 Heiligenblut, Österreich
0043 4824 2327

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Kerstin Reichmann
Reichmann
Kleintal 48a, 8124 Übelbach, Österreich
06641345419
http://www.goessler-hof.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Helga RIEDL
von der kleinen Farm
Übergangsrotte 12, 3213 Frankenfels, Österreich
0043 2725 57552
0043 664 4957325
E-Mail, http://www.kleinefarm.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Franz und Nicole Sailer
Sailer
Untergrafendorf 21, 3071 Böheimkirchen, Österreich
02743 3957
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Karl Christian SCHARDAX
von der Bio Noah
Aschach Nr.61, 4421 Aschach an der Steyr, Österreich
0043 680 2068791
E-Mail, www.bio-noah.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Franz SCHARNER
SCHARNER
Zarnsdorf 78, 3261 Steinakirchen, Österreich
0043 7488 20020
0043 676 7555162

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Christian SCHASCHEL
Starinjak
Windisch Bleiberg 38, 9163 Unterbergen, Österreich
0043 4227 21873
0043 676 3082810
E-Mail, www.schaschel.com
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Brigitte SCHATZER-SALZER
vom Brunnthaler Hof
Nr. 78, 2164 Wildendürnbach, Österreich
02523/20 172
0043 664 5206633
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Andreas SCHLÖGL
SCHLÖGL
Am Graben 15, 7371 Oberrabnitz, Österreich
0043 2617 21028
0043 664 1332621
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Gerhard Schobesberger
Schobesberger
Aschach 62, 4421 Aschach an der Steyr, Österreich
000
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Bettina SCHWARZL
vom Pirchbauer
Leberstraße 16, 8046 Stattegg, Österreich
0043 316 696840
06646119051
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Werner SEIDL
vom Seidl
Hauptstr. 12, 7371 Oberrabnitz, Österreich
0043 2617 2702
0043 664 4970512
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Hubert STEINHÄUSLER
vom Stockmair
Flurstraße 9, 4542 Nussbach, Österreich
0043 664 6465800
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Josef+Christl STÖCKL
STOECKL
Moschitzgraben 12, 8755 St. Peter, Österreich
0043 3579 2239

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Maria TAUCHER
vom Marienhof
Brodingberg 60, 8063 Eggersdorf, Österreich
0043 664 4851621

 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Herbert Unger
Ungerhof
Petersdorf I./84, 8350 Fehring, Österreich
0664/4441209
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Thomas VENIER
VENIER
Öde 63, 6491 Schönwies, Österreich
0043 5418 5337
0043 676 3756905
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Eduard Florian Vorderleitner
Wörndlgut
Winterstallstraße 7, 5400 Hallein, Österreich
0650/8800669
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Herta Weber
Weber
Auffen 51, 8272 Sebersdorf, Österreich
03333/2320
0664/5125141
E-Mail, http://www.kulinarischer-dreiklang.at
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Lore WEISZKIRCHER
Weiszkircher
Fugnitz 15, 2093 Geras, Österreich
0043 2912 6203
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Johannes Weixelbaumer
Bauer am Steg
Rodl 8, 4111 Walding, Österreich
0680/2145609
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 WILDPARK MAUTERN
vom Wildpark Mautern
Alpsteig 1, 8774 Mautern, Österreich
0043 3845 2268
E-Mail,
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
   
 Alois ZULEHNER
vom Eckbauer
Robitzboden 4, 3264 Reinsberg, Österreich
0043 7487 2715
E-Mail,
 
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=575

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Popis uzgajivača Turopolja

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #6 : Travanj 24, 2010, 12:00:01 poslijepodne »
Das wechselhafte Schicksal der Turopolje-Schweine

 von Hans-Peter Grünenfelder, SAVE-Projektkommission

 Feuerwehraktion und Pilotprojekt

 Kroatien hat in den letzten Jahren einiges durchgemacht. Das Kriegsglück und die Fronten gingen hin und her. Immer mitten drin lagen die Turopolje Schweine in der zwischen Kroaten und Krajnaserben geteilten Sava-Niederung. Die letzten Exemplare der freilaufenden Tiere drohten völlig aufgerieben zu werden, dienten sie doch als gute Zielscheiben und Abwechslung für den Speisezettel der aufmarschierten Armeen und paramilitärischen Verbände. Nach "Einfrieren" der Fronten wagten sich Vertreter von SAVE in die Pufferzone und brachten einige der wertvollsten Tiere im rückwärtigen Kroatien in Sicherheit. Bei den wenigen in den Dörfern verbliebenen Bauern wurden weitere Tiere für ein provisorisches Herdebuch markiert. Die Aufsehen erregende Aktion wurde in verschiedenen Fachzeitschriften gewürdigt (u.a. Diversity und AGRI-Bulletin von FAO/UNEP), hatte aber einen noch viel wichtigeren psychologischen Effekt: sie zeigte den Einheimischen den Wert ihres Kulturgutes, das ihnen als Lebensgrundlage diente. Sie stärkte auch deren Mut und Hoffnung zum Ausharren im Gebiet.

 Die Turopolje Schweine sind nämlich einmalig in Europa: Sie sind hervorragend an ein Leben in den Überschwemmungsgebieten der Sava-Auen angepaßt (ihre Nahrung suchen sie teils tauchend) und sie durften bis vor kurzem frei in den weitläufigen Eichenwäldern weiden, die die Auen über Dutzende von Kilometern säumen. Sie spielen daher eine wichtige Rolle in der Ökologie des Gebietes.

 Zusammen mit der im Schutzgebiet Lonjsko Polje tätigen Naturschutzorganisation Euronatur wurde ein Überlebensplan in-situ vereinbart und mit dem Tiergarten Schönbrunn in Wien eine rückwärtige Reserveherde geschaffen, zuerst im Zoo Zagreb, nachher in Wien. Glücklicherweise haben die Bestände in den Sava-Niederungen überlebt, so dass auf diese Gruppe heute nicht mehr zurückgegriffen werden muss. Die u.a. auch in Deutschland gezeigten Nachkommen dieser Tiere (meist Geschwisterpaare) haben heute aber einen wertvollen Schau- und Informationswert für das wechselhafte Schicksal der Rasse.

 Projektentwicklung

 Im Herbst 1994 konnte SAVE den Forst- und Landwirtschaftsministerien die Zusicherung abringen, dass die Turopoljer künftig ebenfalls Zuchtförderungsbeiträge erhalten und in genau definierten Waldungen vom Waldweideverbot ausgenommen werden sollen. Die Führung des Herdebuches wurde dem kroatischen Selektionszentrum übergeben. Wegen erneuter kriegerischer Auseinandersetzungen unterblieb jedoch die konkrete Umsetzung der Vereinbarungen ebenso wie eine züchterische Selektion. Während dieser Zeit konnte aber der im Gebiet ausharrende SAVE-Projektleiter Goran Gugic vor Ort Lobby- und Öffentlichkeitsarbeit betreiben. Zweimal - in ruhigeren Phasen - wurden Turopoljer auch an Viehschauen ausgestellt. Dies förderte das Interesse an diesen anspruchslosen Tieren in der Region.

 Inzwischen wurde im benachbarten Odransko Polje eine weitere, genetisch unabhängige Restpopulation von Turopoljern durch die dortige Adelsschaft sichergestellt. Diese soll in den Überlebensplan integriert werden. Zudem soll in der gegenüberliegenden, von den Kroaten zurückeroberten Krajna nun ebenfalls nach Reliktexemplaren gesucht werden, sobald die Gebiete wieder frei begehbar sind (Minengefahr). Damit wird die genetische Basis für eine bessere Langfristsicherung noch verbreitert werden können.

 Künftiges Engagement

 Nachdem die Kriegshandlungen nun endgültig eingestellt sind, wird die Zucht neu aufgebaut und organisiert. SAVE hat zu diesem Zweck im Herbst 1996 weitere Tiere angekauft, die Kern des neuen Zuchtprogramms sind. Mit der von der kroatischen Regierung 1997 im Lonjsko Polje neu einzusetzenden Naturparkverwaltung soll eng zusammengearbeitet werden. Die Turopoljer, die für die Offenhaltung des Lebensraumes in der Auenlandschaft eine wichtige Aufgabe haben, sollen als wesentlicher Bestandteil in das Naturpark-Konzept einbezogen werden. Ein weiterer wichtiger Punkt ist die Förderung der Produkte-Vermarktung. So wird die Rasse bei den Bauern auch ökonomisch von Interesse bleiben und eine bessere Chance haben.

 Zusammen mit der Naturparkverwaltung muss auch einem neuen Übel begegnet werden, der zunehmenden Wilderei der Schweine in Feld und Wald. Durch die Kriege ist der Respekt vor fremdem Eigentum gesunken, die Bauern und ihre Tiere gelten nicht viel, die Preise für Nahrungsmittel sind aber vergleichsweise hoch. Eine Verlockung für die vielen Arbeitslosen, sich Nahrung hin und wieder selbst zu besorgen. Diese akute Bedrohung der Zucht muss mit allen Mitteln abgewendet werden.
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=1070

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Mijenjaju sudbinu Turopolje pig-


 Hans-Peter Green Fields, Save Project komisije

 Akcija požara i pilot projekt

 Hrvatska je prošla u proteklih nekoliko godina. Udes rata i pročelja otišao natrag i naprijed. Uvijek sredini njega ležao svinja u Turopolju podijeljen između Hrvata i Krajnaserben Savu doline. Zadnji kopije slobodno se kreću životinje su vjerojatno da će biti izbrisala out, oni su služili kao dobri ciljevi i raznolikost za dijetu od korača vojske i paravojnih organizacija. Nakon što je "zamrzavanje" na fronti, predstavnici SAVE ventured u tampon zonu i doveo neke od najvrednijih životinja u davne Hrvatska sigurnosti. Nekoliko preostalih poljoprivrednika u selima dalje su životinje označene za privremeno stadu knjigu. Spektakularna akcija je ocijenjena u raznim časopisima (uključujući raznolikost i poljoprivredno-Bilten FAO / UNEP), ali je mnogo važniji psihološki učinak: pokazalo se mještani vrijednost svoje baštine, što ih je služio kao temelj za život. Oni su također ojačati njihovu nadu i hrabrost da ustraju u tom području.

 Turopolje svinja koja je jedinstvena u Europi: Vi ste savršeno prilagođeni za život u poplavnim nizinama poplavnih rijeke Save (njihove hrane traži neke ronjenja) i oni su donedavno bili u slobodno pasu velike hrastove šume, poplavne ravnice desetaka kilometara linije. One stoga imaju važnu ulogu u ekologiji područja.

 Zajedno s konzervatorsko organizacija koja radi u zaštićenom Lonjskom polju Euronatur je opstanak plana in-situ i dogovorene s Tiergarten Schönbrunn u Beču stvorio stražnji Reserve stada, prvo u Zoološki vrt grada Zagreba, kasnije u Beču. Srećom, dionice u slivu rijeke doline su preživjeli, pa će se oslanjati na ovu grupu više ne treba. Na primjer Također se prikazuje u Njemačkoj potomaka tih životinja (uglavnom polubrat parova) imaju sada, ali vrijedni i informativni show za nestalnog sudbinu utrke.

 Razvoj projekta

 U jesen 1994 SAVE mogla oteti ministarstva poljoprivrede i šumarstva, uvjerenje da budućnost također promiče uzgoj turopoljske postove i dobro definiran šuma od šumskih zabrane ispaše treba biti isključen. Vodstvo stada knjiga je bila predana Hrvatski selekcijski centar. Zbog obnovljene vojnog sukoba, međutim, poništiti konkretne provedbe sporazuma, kao i uzgoj izbor. Za to vrijeme, ali bi moglo djelovati na teritoriji ustrajan Save Project Goran Gugić lokalnog lobiranja i odnosa s javnošću. Dva puta - u razdobljima tiše - Turopolje i izdane su u goveda pokazuje. To stimulira interes u tim skroman životinje u regiji.

 U međuvremenu, u susjednoj Odransko polje drugi, neovisni genetički ostatka populacije Turopoljske strane lokalne Adelsschaft bio osiguran. Ovo je kako bi se integrirati u opstanak planu. Osim toga, treba biti suprotno zauzevši ponovno Hrvati Krajna sada i za Reliktexemplaren jedanput stranice su besplatno dostupna opet (mina opasnosti). Tako genetski temelj za bolje dugoročno rezerva može se dalje proširiti.

 Budući angažman

 Nakon rata sada su postavili konačni, pasmina je obnovljena i organizirane. SAVE je kupio za tu svrhu u jesen 1996, više životinja, jezgra novog uzgojnog programa jesu. Vlade Republike Hrvatske 1997 ponovno iskrcati Park prirode Lonjsko polje uprave bit će usko surađujući zajedno. Turopolje odgovorna za vođenje otvoriti staništa u močvare su važna zadaća trebaju biti uključena kao bitna sastavnica u parku koncept. Druga važna točka je promovirati proizvode marketing. Tako utrci za poljoprivrednike i dalje će biti od ekonomskog interesa i imaju bolje šanse.

 Uz Uprava Parka također treba novo zlo koje treba ispuniti, povećao krivolov svinja u polja i šume. Ratovi poštovanja za druge ljude vlasništvo pao, poljoprivrednika i njihove životinje nisu mnogo, ali cijene hrane relativno su visoke. Mamac za mnoge nezaposlene u hrani i sad opet da biste dobili ravan. Ovaj ozbiljne prijetnje discipline treba izbjegavati pod svaku cijenu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #7 : Travanj 24, 2010, 12:01:13 poslijepodne »
Liebe Züchter und Züchterinnen von Turopolje Schweinen!

Als Spartenbetreuer für die Rasse Turopolje möchte ich mich vorstellen und allen Leserinnen und Lesern der „Arche“ nach längerer Zeit diese bemerkenswerte alte Schweinerasse wieder einmal näher bringen!

Karl Christian Schardax

Unser Geschäftsführer Wolfgang Unterlercher hat auf meine Bitte hin mehrmals einen Aufruf zur Suche nach einem Spartenbetreuer in der Arche veröffentlicht.

Nachdem sich niemand gemeldet hat, habe ich selber die Spartenbetreuung übernommen.

Ich bin so, mit 21 Jahren der jüngste Spartenbetreuer im VEGH. Den meisten Turopolje Züchtern sowie einigen aktiven „VEGHlern“ bin ich ja bereits bekannt. Ich züchte Turopolje Schweine mit derzeit drei Sauen und einem Eber, Haubenenten, Sulmtaler und Appenzeller Spitzhauben Hühner sowie noch einige andere nicht gefährdete Haustiere.

Meine Tiere befinden sich am elterlichen Hof sowie auf Pachtflächen. Alle gefährdeten Rassen werden zur Erhaltung der Rasse gehalten, verbleibende Tiere werden durch Direktvermarktung an den Konsumenten abgegeben. Dabei kommt mir mein erlernter Beruf als Fleischer sehr entgegen.

Meine Turopolje Schweine werden im Freiland, eingezäunt mit einem Elektrozaun gehalten.

Situationsbericht Turopolje Schweine


Der Bestand der Turopolje Schweine war 1993 auf ca. 20-30 Tiere geschrumpft, 1958 konnten noch 58 000 Turopolje Schweine gezählt werden.
Im Dezember 1993 gab es nur mehr einen einzigen alten Schweinehirten

Damals als die Turopolje zwischen den Auseinandersetzungen zwischen Kroaten und Serben standen, wurde SAVE aktiv. Es wurden 3 Eber und 3 Sauen gekauft und in den Zoo Zagreb gebracht.

Leider ist schon im Zoo Zagreb ein Eber aus unbekannten Gründen geschlachtet worden weiters wurde aus veterinärbehördlicher Anordnung eine Sau in Wien geschlachtet. Für die sehr schwierige Rettungsaktion ist besonders Herrn Franz Punz (VEGH), Herrn Hans Peter Grünefelder(SAVE) und Herrn Dr. Pechlaner Tiergarten Schönbrunn zu danken.

Mit den zwei verbleibenden Paaren (Diggi, Draga, Mohar, Adam) wurde bei Herrn Punz und im Tiergarten Schönbrunn gezüchtet. Im Februar 1995 gab es erstmals bei beiden Sauen Nachwuchs. Jungtiere von beiden Paaren wurden an Österreichische Privatpersonen, an Deutsche Zoos und einige wenige Tiere auch an die Schweiz abgegeben.

Leider hat 1996 Herr Punz die Spartenbetreuung für Mangalitza und Turopolje Schweine abgegeben, da sich niemand bereit erklärt hat bei der Erhaltung (Markierung der Tiere usw.) mitzuhelfen

Im November 1997 hat Schönbrunn leider die Haltung von Turopolje Schweinen eingestellt.

1999 musste dann auch Herr Punz die Haltung aufgeben.

Nachdem es keine Betreuung mehr gab, musste ich bei fast Null beginnen (Züchter ausfindig machen usw. ). Lediglich Herr Punz hat mir ausführliche Daten geschrieben mit denen man etwas anfangen kann. Herzlichen Dank dafür!

Insgesamt gibt es 46 Tiere in Österreich, deren Abstammung bekannt ist, bei 16 Züchtern und Haltern.  Zusätzlich gibt es noch Tiere deren Abstammung nicht bekannt ist. Die Anzahl an Tieren und Haltern wahr auch schon größer, leider haben in der Zwischenzeit wieder einige die Haltung eingestellt oder es hat sich herausgestellt, das es sich nicht um reinrassige Turopolje handelt.

Ich habe von Herbst 99 bis heute fast alle Züchter besucht, Schriftverkehr oder Telefonate geführt, um zu diesem Ergebnis zu kommen. Mein Ziel als Spartenbetreuer ist es, vorrangig die Züchter und Ihre Tiere zu erfassen, Tiere vermitteln, Neueinsteiger beraten usw.

Damit hier die Informationen leichter zu mir kommen habe ich zwei Formulare erstellt. Dabei ist jeder Einzelne gefordert diese auch gewissenhaft auszufüllen. Um aber die Turopolje langfristig zu Erhalten muss auch ein Markt aufgebaut werden, dies kann aber nur durch die Arbeit jedes einzelnen Züchters geschafft werden.

Warum Erhaltung der Turopolje Schweine in Österreich?

Das Turopolje Schwein ist eine Rasse des alten Österreichs das Zuchtgebiet erstreckte sich vermutlich bis in die Krainer. Vermutlich waren die Krainer Landschweine (Gurktaler Schwein ) –Turopolje Schweine.

Unterstützung unserer Nachbarn bei der Erhaltung ihrer Haustierrassen.
Keine Konkurrenz zu anderen gefährdeten Österreichischen Schweinerassen da keine mehr vorhanden sind.
Zusammenarbeit mit den Mangalitza Züchtern.
Weiterführung des enormen Aufwandes der ersten „Erhaltungsgeneration“
Bestand im Ursprungsgebiet noch nicht gesichert
1997 gab es 15 Sauen aus 6 Linien und 5 Eber aus 4 Linien
Sowie einen zweiten Bestand mit 16 Sauen. Die Bestände sind stark durch Wilderei und Seuchen (Schweinepest) bedroht.
Eine gesunde Rasse die ideale Eigenschaften für die Freilandhaltung besitzt.
Eine Alternative in der Österreichischen Schweinezucht darstellt. 

Bisherige Aktivitäten zur Erhaltung
 

Teilnahme am Mangalitza Treffen der SAVE im November 1999
Der OÖ Schweinezuchtverband übernimmt für ganz Österreich die beiden gefährdeten Schweinerassen Turopolje und Mangalitza. Leider hat sich der Schweinezuchtverband lange nicht gerührt. Am 16.8. wurde dem VEGH durch Herrn Tierzuchtdirektor Dr.Gruber mitgeteilt, dass eine Einzelmitgliedschaft der Turopolje und Mangalitza Züchter im OÖ.Schweinezuchtverband abgelehnt wird.

Dabei geht es im besonderen um die Herdbuchführung und die Förderungen im Rahmen des ÖPUL 2001.Traurig ist, das es in dieser Angelegenheit bereits 5 vor 12 stand.

Am 15 April 1 Turopolje Züchtertreffen, Teilnahme von 5 Züchtern, sowie Frau Dr. Berger vom Institut für Biologische Landwirtschaft,

Dr. Michael Martys, Direktor des Alpenzoo Innsbruck und unser Geschäftsführer Wolfgang Unterlercher . Wieder einmal ist der Schweinezuchtverband unserer Einladung nicht gefolgt.

Frau Dr. Berger hat sich dankenswerter Weise bereit erklärt, das Herdbuch zu führen

Einlagerung von Sperma am Institut für Biologische Landwirtschaft und Biodiversität in Wels von zwei Ebern (Mirko von Züchter Hulatsch und Vagabund von mir). Vielen Dank nach Wels!

Erstmalig künstliche Besamung von Turopolje Sauen, am Betrieb Krobath.

Haltung von Turopolje Schweinen im Alpenzoo Innsbruck, derzeit die einzige Haltung in einem Österreichischen Zoo. Es freut mich sehr das auch die Öffentlichkeit wieder vermehrt die Möglichkeit hat, diese und noch zahlreiche andere gefährdete Rassen zu sehen und sich über die Problematik zu informieren.

Berichte -Öffentlichkeitsarbeit über Turopolje Schweine erschienen in OÖ Nachrichten und Permakultur Zeitschrift die Rübe.

Ein Import aus dem Ursprungsgebiet wäre nötig, ist aber aus gesetzlichen Gründen nicht möglich.

In absehbarer Zeit soll es aber einen Austausch mit Deutschen Tieren geben. Da besonders von einem Import- Eber (Adam) sehr wenige Nachkommen in Österreich sind. Adam kommt nur in der Abstammung der Tiere von Herrn Krobath, Gerstner und Schardax vor. Laut Herrn Punz ist die Mohar-Linie in Kroatien nicht mehr vorhanden.

Gründung der Interessensgemeinschaft Turopolje-Schweine- Züchter am 27.9. 2000 in Bad Waltersdorf. Teilnahme von 5 Turopolje Züchtern gemeinsam mit den Mangalitza Züchtern.

Derzeit hat die IG 9 angemeldete Mitglieder.

Neue, engagierte Turopolje Züchter gesucht !

Um zu vermeiden, dass Sie sich Turopolje Schweine kaufen,

...weil sie so lieb sind, wie das häufig bei den Mangalitza Schweinen passiert.

...nach einiger Zeit feststellen, dass die Tiere groß werden, den Garten umgraben, somit nicht mehr interessant sind und dann meist wieder verkauft werden. In der Folge weiß niemand mehr, woher die Tiere stammen.

Solche Erfahrungen kennt unser Mangalitza Spartenbetreuer Gerald Dunst zur Genüge und das macht natürlich die Arbeit eines ehrenamtlichen Spartenbetreuer erheblich schwieriger, wenn nicht unmöglich.

Deshalb hier einige Überlegungen und Anregungen für den Einsteiger:

Kann ich mir das Arbeiten mit den Schweinen überhaupt vorstellen?

Anforderungen an den Stall:

Turopolje Schweine sind Robustschweine wie die Mangalitza und brauchen im Winter nur einen mit Stroh eingestreuten Unterstand

Anforderungen an die Weide:

Turopolje Schweine sind Weideschweine. Sie brauchen Auslauf und Grünfutter

Es hat sich bewährt, die Weide in mehrere Koppeln zu teilen.

Welche Produkte erzeuge ich mit meinen Schweinen:

Turopolje liefern hervorragendes Fleisch (vor allem Wurst) und Speck. Selbstverständlich liefern sie weniger Schnitzel und Kotelett als Hybridschweine.

Es gibt aber auch noch andere Einsatzmöglichkeiten als nur Fleisch zu erzeugen.

In der Permakultur, zum Ackern, Anbau von Pflanzen, Christbaum -Kulturpflege, zum reinigen von Steinen, die dann im Steingarten Verwendung finden, in der Therapie von Menschen, zur Verwertung von Bioabfällen oder Nebenprodukten aus der Direktvermarktung (Molke)usw.

Welche Absatzmöglichkeiten gibt es:

Absatz von Zuchttieren nur im beschränkten Ausmaß. Verkauf von Tieren an Schlachthöfe ist unwirtschaftlich. Absatz ist derzeit nur durch Eigenversorgung und Direktvermarktung möglich.

Wie viele Schweine kann ich auf meinem Betrieb halten:

Ist ausschließlich vom Wunsch des Besitzers und den Gegebenheiten von Stall und Weide abhängig.

Wo kaufe ich meine Tiere:

Bei einem VEGH Erhaltungszüchter

Was ist bei der Fütterung zu beachten:

Zuchteber werden bei zu guter Fütterung sehr schnell zu schwer, dies führt zu Gelenksproblemen und in weiterer Folge zum Tod des Tieres. Deshalb muss der Eber zeitweise getrennt gehalten werden, um ihn extra zu füttern, da er sonst als Stärkster in der Gruppe immer den größten Futteranteil erhält.

Schweine sind Allesfresser, die Turopolje stellen beim Futter besonders geringe Ansprüche.

Welche Pflege brauchen die Schweine:

Medikamente, Mineralstoffe usw. sind überflüssig.

Bei regelmäßiger Betreuung werden die Tiere sehr schnell zahm, so ist auch die Handhabung im Freiland leicht möglich

Interessante Bücher:

Schweine halten von Beate und Leopold Peitz
Verlag Eugen Ulmer ISBN 3-8001-7240-2

„Save Auen, Vielfalt durch Überschwemmungen“
Verlag Jürgen Resch, ISBN 3-9801641-5-2

Wollschweinhaltung - ein Leitfaden für die Praxis
Schweizerische Vereinigung für die Wollschweinzucht
Pro Specie Rara, Engelgasse 12a, CH –9000 St. Gallen

Karl Christian Schardax (Spartenbetreuer) und Mag.Wolfgang Unterlercher (Geschäftsführer) e.h.
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=1071

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #8 : Travanj 24, 2010, 12:02:21 poslijepodne »
>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Poštovani uzgajivači i uzgajivača svinja Turopolja!


Kao supervizor za podjelu pasmine turopoljske bih vam predstaviti sebe i sve čitatelje i "Ark" za dugo vremena da bi ova neobična stara svinja utrku još jednom približavaju!

Karl Christian Schardax

Naš izvršni direktor Wolfgang Unterlercher objavljen na moj zahtjev nekoliko puta poziva u potrazi za podjelu nadzornika u kovčeg.

Budući da nitko nije izvijestio, Osobno sam preuzela brigu sektora.

Ja sam tako, u 21, podjela najmlađi u Maintainers Vegh. Većina uzgajivača Turopolju, kao i neke aktivne "VEGHlern" ja sam već poznata. Ja pasmine turopoljske svinje s trenutačno tri krmača i svinja, patka kapuljača, Appenzeller i Sulmtaler stožastim nape kokoši i nekoliko drugih ne-ugroženih životinja.

Moje životinje su na obiteljskom gospodarstvu i na zakupu zemljišta. Sve ugroženih pasmina se čuvaju za očuvanje rase, preostale životinje će biti isporučeni kroz direktni marketing za potrošače. Ovdje sam saznao moje struke je kao meso vrlo dobro.

Moje Turopolje svinje su ograđene na terenu, sa ogradom na čekanje.

Izvješće o stanju Turopolje svinje


Dioničko svinja turopoljske je pao u 1993 na 20 do 30 životinja u 1958 bili su još uvijek 58 000 turopoljske svinje broje.
U prosincu 1993, bilo je samo jednu staru svinjar

U to vrijeme stajao kao turopoljska između sukoba između Hrvata i Srba, SAVE bio aktivan. To je bio kupio tri svinje i tri krmače i doveo u zoološki vrt u Zagrebu.

Nažalost, čak i Zoološki vrt grada Zagreba zaklane svinje, iz nepoznatih razloga, to je bio daljnje klanje svinja veterinarske zabrane kako bi u Beču. Za vrlo teško spašavanja, posebno gospodin Franz Punz (Vegh) je zahvaliti g. Hans Peter Pechlaner Green Fields (SAVE) i dr. Tiergarten Schönbrunn.

Sa dva preostala para (Diggi, Draga, Mohar, Adam) je uzgajan na g. Punz i Tiergarten Schönbrunn. U veljači 1995 to je bio prvi put u dva mlada krmača. Nedorasle oba para su u austrijskim kućanstava, je isporučen na Njemački zoološke vrtove i nekoliko životinja u Švicarsku.

Nažalost, u 1996 g. Punz briga za podjelu i turopoljske svinje Mangalitsa dostavljen, jer nitko nije pristao da pomogne u očuvanju (označivanje životinja, itd.)

U studenom 1997, Schönbrunn Nažalost stav postavio Turopoljske svinje.

1999 onda je morala odustati od g. Punz stav.

Nakon što više nije briga, morao sam početi na gotovo nula (to smjestiti uzgajivača, itd.). Samo mi je napisao g. Punz detaljne podatke s kojima možete nešto učiniti. Hvala vam za ovu!

Ukupno ima 46 životinja u Austriji, čije podrijetlo je poznato, u 16 uzgajivača i vlasnika. Osim toga, tu su životinje čije porijeklo nije poznato. Broj životinja i čuvara također vrijedi čak i veći, u međuvremenu, na žalost, ponovo uspostavili neki odnos ili je utvrđeno da nije riječ o čisto-uzgojenih Turopolja.

Ja sam iz jeseni 1999 godine do danas posjetilo gotovo svim farmerima, vodio korespondenciju ili telefonske pozive da dođu do tog zaključka. Moj cilj je podjela supervizor je dati prioritet hvatanje uzgajivača i vaše životinje, životinje dati novi članovi savjete, itd.

Dakle ovdje se informacije lakše za mene, napravio sam dva oblika. To je potrebno svakom pojedincu da ispunite ovaj učinak kao dobro. No, kako bi se izgradila Turopolja dugoročno mora također dobiti na tržištu, ali to može biti ostvaren samo kroz rad svakog pojedinog uzgajivača.

Zašto očuvanje turopoljske svinje u Austriji?

Turopoljska svinja je pasmina stara austrijska pasmina koje je vjerojatno trajalo do Krainer. Vjerojatno Zemljište Krainer svinja (svinjsko Gurktaler) Turopolju svinje.

Podrška naših susjeda u održavanju njihovih domaćih životinja.
Nema natjecanja s drugim ranjivim austrijskim pasmine svinja kao što više ne postoje.
Mangalitsa suradnji s uzgajivačima.
Nastavak ogromne napore prve generacije očuvanja "
Stock u području podrijetla još nije osiguran
U 1997 je bilo 15 krmača od šest redaka i pet nerasta od četiri linije
I drugi stado od 16 krmača. Dionice su jaki zbog krivolova i bolesti (kuga svinja) zaprijetila.
Zdrava pasmina idealna svojstva za free-range mogućnosti.
Alternativa u austrijskom svinja predstavlja.

Niz aktivnosti za očuvanje
 

Mangalitsa sudjelovanje u sastanku SAVE u studenom 1999
Gornje Austrije svinjogojstva odgovoran za sve udruge Austrije, dviju ugroženih pasmina svinja i Turopolja Mangalitsa. Nažalost, udruga svinjogojstva nije dugo premještena. Am 16.8. je obavijestio g. Végh stoke direktor Dr.Gruber da jednu članstvo i Turopolje Mangalitsa uzgajatelj je odbacio OÖ.Schweinezuchtverband.

Oni se odnose posebice na herdbook i promocije u sklopu Programa 2001.Traurig koji je stajao u tome već 5 vor 12.

Dana 15. 1. travanj Turopolje uzgajivača susret, sudjelovanje od pet uzgajivača, kao i dr. Berger od Zavoda za organsku poljoprivredu,

Dr. Michael Martys, direktor alpske Innsbrucku zoološki vrt i naš izvršni direktor Wolfgang Unterlercher. Još jednom, svinja Udruga prihvatio naš poziv nije prihvaćena.

Dr. Berger ljubazno je pristao voditi Herd

Skladištenje sjemena na Institutu organske poljoprivrede i bioraznolikosti u soma od dva nerasta (Mirko Hulatsch uzgajivača i skitnica od mene). Hvala vam za soma!

Po prvi put umjetnog osjemenjivanja krmača turopoljske, operacije Krobath.

Držanje svinja u alpskom Zoo Innsbrucku Turopolju, trenutno jedini farmi u austrijskim zoološki vrt. Ja sam vrlo zadovoljan što je javnost ponovno je povećan priliku vidjeti ove i mnoge druge ugrožene pasmine i da bi saznali o problemu.

Izvješća objavljena o javnim Turopolju svinja u Gornjoj Austriji Novosti i permaculture časopisa repa.

Uvoz iz područja porijekla će biti potrebna ne zbog pravnih razloga, ali je moguće.

U doglednoj budućnosti, ali treba dati razmjene s njemačkim životinjama. Ima posebice uvoza-Eber (Adam), vrlo malo potomaka u Austriji. Adam je samo naći u rodovnicama životinja g. Krobath, Gerstner i Schardax. Prema g. Punz Mohar je redak u Hrvatska više nije dostupan.

Uspostava interesne zajednice Turopoljske svinje-uzgajivača na 27,9. 2000 u Bad Waltersdorf. Sudjelovanje od 5 Turopolja uzgajivača zajedno s Mangalitsa uzgajivači.

Trenutno, IG ima 9 registriranih članova.

Novi, namjenski Turopolja uzgajivači htjela!

Da biste izbjegli da kupite Turopolja svinje

... Jer oni su toliko slatka, kao što se često događa u Mangalitsa svinje.

... Saznaj nakon nekog vremena da su velike životinje, kopati vrt, ne tako zanimljivi, a zatim se često prodaje opet. Kao rezultat toga, nitko ne zna podrijetlo životinja.

Takva iskustva poznaje našu Mangalitsa divizija Nadzornik Gerald dobro sumaglica dovoljno i to je očito djelo dobrovoljni sektor radnici teže, ako ne i nemoguće.

Dakle ovdje su neke razmatranja i prijedlozi za početnike:

Ja mogu zamisliti raditi sa svinjama uopće?

Zahtjevi za pašu:

Turopoljska svinja kao Robustschweine Mangalitsa zimi i trebaju samo slame posut zemunica

Zahtjeve na paši:

Turopoljska svinja pasu svinje. Oni trebaju vježbe i krmnog

To je dobra praksa da se podijeli na nekoliko pašnjaka Paddocks.

Koji proizvodi mogu stvoriti sa mojim svinjama:

Turopolje daju odličan meso (pogotovo kobasice), i slaninu. Naravno, oni daju manje odrezak i kotleta kao hibrid svinja.

No, postoje i druge mogućnosti od pukog mesa proizvode.

U permaculture, za oranje, uzgoj biljaka, jelka kulture održavanje, za čišćenje kamena, koji su tada u uporabi rock vrt u liječenju ljudi za recikliranje organskog otpada ili proizvodi od izravnog (sirutke), itd.

Koje su marketinške mogućnosti to:

Prodaja uzgoja životinja samo u ograničenoj mjeri. Prodaja životinja u klaonicama je neekonomično. Stavak je moguće samo kroz self skrb i direktnog marketinga.

Koliko svinje mogu držati moj posao:

Isključivo o želji vlasnika i realnosti stambenih i ispašu ovisna.

Gdje mogu kupiti moj životinja:

U očuvanju uzgajivač Végh

Što treba razmotriti prilikom hranjenja:

Uzgoj svinja pridonijeti dobru prehranu vrlo brzo previše teška, to dovodi do zajedničke probleme i nakon toga do smrti životinje. Dakle, svinje su privremeno odvojeni kako bi se dodatno ga hraniti, jer on inače je najjači u grupi je uvijek dobije najveći udio hrane.

Svinje su poznati svejedi, hranjenje na Turopolje posebno su niske standarde.

Što učiniti briga svinje:

Droga, minerali, itd. su nepotrebne.

Uz pravilnu njegu životinja su pitoma vrlo brzo, tako da je rukovanje na terenu lako

Zanimljive knjige:

Razmislite svinja i Beate Leopold Peitz
Verlag Eugen Ulmer ISBN 3-8001-7240-2

"Spremi močvara, raznolikost poplava"
Verlag Jürgen Resch, ISBN 3-9801641-5-2

Wollschweinhaltung - vodič za praksu
Švicarski Udruga za Wollschweinzucht
Pro specie Rara, Engelgasse 12a, CH -9000 St. Gallen

Karl Christian Schardax (podjela nadzornika) i Mag.Wolfgang Unterlercher (Managing Director) eh

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #9 : Travanj 24, 2010, 12:03:23 poslijepodne »
Mini-Arche: Das Turopolje-Schwein

Auch das Schwein gehört auf einen „richtigen“ Bauernhof und wird vom Menschen seit vielen tausend Jahren genutzt. Schweine sind nicht nur die geselligsten, sondern auch die intelligentesten unter den Haustieren. Sie sind sauber, haben einen überdurchschnittlich ausgeprägten Geruchs- und Geschmackssinn und leben nach einer festen und dauerhaften Familienordnung. Schweine sind auch nicht faul, denn obwohl sie sich hauptsächlich mit der Futtersuche beschäftigen, sind sie bis zu 11 Stunden am Tag höchst aktiv. Schweine sind Allesfresser und trinken bis zu zehn Liter Wasser pro Tag. Früher war das Schwein ein wertvoller Besitz, denn wer ein Schwein hatte, hatte auch genug zu essen. Jetzt weißt du auch, woher der Ausdruck „Schwein gehabt“ kommt. Früher hat man alles vom Schwein verwendet. Aus den Borsten wurden zum Beispiel Pinsel gemacht, aus der Haut die „Schweinslederschuhe“. Auch Schweine brauchen viel Platz, damit sie sich eine eigene „Wohnung“ einrichten können. Wenn man sie in enge Käfige sperrt, in denen sie sich kaum noch bewegen können, ist das Tierquälerei!

Heute gibt es viele verschiedene Schweinerassen. Eine davon ist das Turopolje Schwein, das mit seinen schwarzen Flecken fast wie ein „Dalmatiner-Schwein“ aussieht.

Leider hatte es in letzter Zeit nicht viel zu Lachen und ist akut vom Aussterben bedroht. Du weißt, dass der Krieg eine der schlimmsten Sachen der Welt ist. Früher lebte das Turopolje Schwein hauptsächlich im ehemaligen Jugoslawien. Durch den schrecklichen Krieg wurde es aber fast völlig ausgerottet. Die letzten Tiere wurden von einigen Tierschützern nach Österreich und Deutschland gebracht. Derzeit gibt es nur noch ca. 50 Tiere dieser niedlichen Rasse.

Hoffen wir, dass das Turopolje Schwein bei uns glücklich wird und mehr Schwein hat (eine Sau bekommt ungefähr 18 Ferkel in 2 Jahren).

Wenn du dieses Schwein einmal besuchen willst, brauchst du nur in den Alpenzoo Innsbruck zu gehen.
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=1072

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Mini-Ark: Turopoljska svinja-


Čak i svinja spada u "pravi" farme te se koristi od strane ljudi već tisućama godina. Svinje se ne samo društven, ali i među najinteligentnije životinje. Oni su čisti, imaju izrazito jak miris i okus i živi od fiksne i trajni nalog obitelji. Svinje nisu lijeni, jer iako su u prvom redu obuhvaćaju krmne, oni su do 11 sati dnevno najaktivniji. Svinje su poznati svejedi, i pije do deset litara vode na dan. Prije toga, svinja je vrijedan posjed, jer je imao svinja jesti dovoljno dobro. Sada i vi znate gdje je pojam "svinja je došao". Ranije smo koristili sve, od svinja. Od čekinje su, na primjer, kist od kože "svinje kožnih cipela. No, svinje zahtijevaju puno prostora, tako da oni rade svoj vlastiti "stan može postaviti". Ako su oni zatvoreni u male kaveze gdje se jedva može kretati, je okrutnost prema životinjama!

Danas postoji mnogo različitih pasmina svinja. Jedan od njih je Turopoljska svinja koja izgleda kao s crnim mrljama, gotovo kao "Dalmatinski-svinja."

Nažalost, to je u zadnje vrijeme nije puno smijati i izrazito kojima prijeti izumiranje. Vi znate da je rat jedna od najgorih stvari na svijetu. Prije, Turopoljska svinja uglavnom živio u bivšoj Jugoslaviji. Zbog strašnog rata, ali to je bio gotovo potpuno iskorijenjena. Zadnji životinje su poduzete od strane nekih aktivista za prava životinja u Austriji i Njemačkoj. Trenutno postoje samo oko 50 jedinki u ovoj slatko pasmine.

Nadajmo se da je svinja turopoljske sretan s nama i više svinja (krmače dobiva oko 18 praščića za dvije godine).

Ako želite posjetiti svinja jednom, samo trebate Alpsko Zoološki vrt u Innsbrucku ići.

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #10 : Travanj 24, 2010, 12:04:32 poslijepodne »
Rasse des Jahres 2002 – das Turopolje Schwein!

Züchtertreffen der Interessengemeinschaft Turopolje-Schweine-Züchter

Am 23. März 2002 fand auf dem neuen Archehof Bio Noah in Vöcklamarkt das 4. Treffen der IGT statt! Hier die wichtigsten Ergebnisse!

@ Karl Schardax, Vöcklamarkt

Zunächst wurden die Tiere auf dem Archehof vorgestellt: Es ging durchs Eselgehege mit Albinoeseln und Rieseneseln zu den Turopolje-Schweinen; Mangaliza-Schweine, davon eine Muttersau mit drei Wochen alten Ferkeln; weiters Schwäbisch-Hällische Schweine. Zur Abwechslung dann Pustertaler Sprinzen, Original Braunvieh und Ziegen.

Stand der Turopolje-Schweine-Zucht:

Laut letzten Aufzeichnungen sind 26 männliche und 72 weibliche Zuchttiere im Einsatz, was ziemlich genau dem Idealbestand 25 %:75 % entspricht. Die Daten werden zur Zeit überarbeitet und korrigiert – ein diesbezügliches Schreiben haben ja alle Mitglieder erhalten.

ÖPUL-Förderungsprogramm:

Teilnehmen können alle landwirtschaftlichen Betriebe. Voraussetzung für die Aufnahme von Zuchttieren: Zuchtsau muss abgeferkelt haben, Eber min. einmal erfolgreich gedeckt (=Nachwuchs geboren).
Als verantwortliche Organisation fungiert der VEGH (als Zuchtverband); die Bestätigung der Anträge erfolgt durch den Obmann Karl Schardax. Da bei wachsenden Beständen in Zukunft durchaus Anpaarungsempfehlungen erforderlich sein werden, wurde darauf hingewiesen, dass diese auch im Hinblick auf die Verantwortung des Zuchtverbandes der ÖNGENE gegenüber unbedingt einzuhalten sind.

Stand der Genotypenanalyse:

Es wurden die Proben von 63 Tieren nach Wien geschickt, sobald wir die Auswertungen der Vet.Med erhalten haben, können die Abstammungs-Nachweisen ausgestellt werden.
Entsprechend den Richtlinien laut ÖNGENE müssen 100 % der männlichen und 20 % der weiblichen Tiere genanalysiert werden. Dieses Ziel haben wir voll erreicht, da alle Tiere, die im ersten Besichtigungsdurchgang markiert wurden, auch genanalysiert werden. Für die Zukunft ist folgende Vorgangsweise geplant: Alle Tiere von Neueinsteigern werden zwingend genanalysiert – eine entsprechende Änderung im Mitgliedsantrag erfolgt umgehend. Tiere von Betrieben, bei denen Verdacht auf Ungereimtheiten besteht, werden ebenfalls analysiert.

Otimate-Programm:

Es gibt bereits in Italien und Deutschland Züchter, die auch von uns mitbetreut werden. Ein dabei auftretendes Problem sind die Ohrmarken, welche mit VEGH-AT nummeriert sind und dadurch im Ausland nicht verwendet werden können. Zur Markierung der neuen Zuchttiere ist zu sagen, dass diese vom Züchter selbst vorgenommen werden darf, wenn beide Elterntiere bereits markiert und als Zuchttiere anerkannt sind.

Öffentlichkeitsarbeit:

FORD-Umweltpreis in der Kategorie Umwelterbe für die Betriebe Schardax und Haider. Äußerst medienwirksam waren die drei kleinen Ferkel, für die auch Patenschaften übernommen wurden – siehe auch Artikel in der letzten Arche.
Patenschaften: insgesamt konnten bereits zwölf Paten gewonnen werden. Fragen kostet nichts und bringt dem Züchter und der Interessensgemeinschaft Turopolje Züchter je € 75,-! (Infos bei Renate Eichbauer, Tel.: 0664/5857230)

Wollschweinspeck: bei einem Wettbewerb war dieses Produkt, erzeugt von Karl Schardax, im vorderen Spitzenfeld. Demnächst erscheint in einer großen Gastronomiezeitung ein Artikel.

Sonderschau gefährdete Haustierrassen bei der Welser Herbstmesse:

Anlässlich des 20jährigen Bestehens der ÖNGENE wird eine Sonderschau veranstaltet – für Turopolje Schweine ist die Ausstellung einer Muttersau mit Ferkel geplant. Im Vorfeld soll von Schulklassen für jede Rasse ein Leintuch gemalt werden, welches über der Koje angebracht wird.

Weiters wird der Informationsfolder über Turopolje-Schweine in Farbdruck neu erstellt.

Es ist geplant, eine Liste der Züchter mit den von ihnen angebotenen Leistungen im Bereich Turopolje-Schweine zur Information anzubieten.

Neuwahl der IGT-Leitung

Da Herr Josef Danzinger die Regionalbetreuung für Niederösterreich und die Herdebuchführung zurückgelegt hat, wurde dies zum Anlass genommen, über die gesamte Leitung der Interessengemeinschaft neu abzustimmen.

Der Vorschlag

Obmann:                                              Karl Schardax

Herdebuchführung:                           Renate Eichbauer

Regionalbetreuung NÖ:                   Gottfried Steiner

Regionalbetreuung Stmk:               Vinzenz Krobath

Patenschaften:                                    Renate Eichbauer

wurde von den anwesenden Mitgliedern einstimmig angenommen.

 Die bereits bestehenden Gebühren wurden in Euro umgerechnet und können bei Karl Schardax nachgefragt werden! Die jährlichen Beiträge sind von allen Züchtern zu bezahlen, welche Förderungen aus dem ÖPUL- Programm beziehen, und nur für die Tiere, welche im ÖPUL-Programm gefördert werden. Alle nicht-landwirtschaftlichen Betriebe sind von den jährlichen Beiträgen freigestellt, um den Hobbyzüchtern eine kleine Unterstützung für ihre ebenso wichtige Arbeit geben zu können!

...und Allgemeines:

Leider war die geplante Reise mit Import von Turopolje Schweinen aus Kroatien nicht möglich. Herzlichen Dank allen die bei den Vorbereitungen mit besten Kräften gewirkt haben, aus bürokratischen Gründen leider vergeblich. Ganz besonderer Dank gilt Herrn Dr. Martys und seinem Team, Dr. Pechlaner und Herrn Grünenfelder (SAVE).

Preisempfehlungen: Eine Liste mit unverbindlich empfohlenen Richtpreisen für Mast- bzw. Zuchtferkel, Eberverleih, Fleisch u.a. Produkte wurde als positive Unterstützung für alle Züchter angesehen und wird demnächst erarbeitet.

Internetauftritt: Wichtig wäre eine eigene Homepage für Turopolje-Schweine – wer kann eine erstellen? Danke für eure Hilfe!

Spartenbetreuer Karl Schardax, Wilding 9, 4870  Vöcklamarkt, Tel./Fax:        07682/3508, Email:bio.noah@aon.at
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=1074

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Utrka u godini 2002 - Turopoljska svinja!


Uzgajivač sastanaka sa zainteresiranim zajednicu Turopoljska svinja, uzgajivača

Dana 23. Ožujak 2002 održan je u novom Bio Archehof Noa u četvrtom Vöcklamarkt Sastanak IGT mjestu! Najvažniji rezultati!

@ Karl Schardax, Vöcklamarkt

Prvo, životinje su prezentirani na Archehof: JA je otišao putem s Eselgehege albino magaraca i magaraca giganta Turopolje-svinja; mangalica svinja, uključujući i krmača sa tri tjedna stare prasadi; daljnje Schwäbisch Hall-svinje. Za promjenu, onda Pustertaler Sprintze, Izvorni Braunvieh i koza.

Država Turopolja-svinjogojstva:

Prema posljednjim zapisima se 26 muških i 72 ženskih rasplodnih životinja u akciji, koja je samo na 25% Idealbestand odgovara 75%. Podaci se trenutno ažurira i ispraviti - tako sam i dogovoru svih članova i pisma dobio.

ÖPUL promocija programa:

Otvoren za sve poljoprivrednih gospodarstava. Preduvjet za početak uzgoja životinja: uzgoj krmača mora imati min abgeferkelt svinju. Nakon što je uspješno susreli (= potomci rođeni).
Kao odgovorna organizacija akti Vegh (kao pasmine Association) i potvrdu tvrdnje sudac Karl Schardax. Budući da raste dionica u budućnosti će zahtijevati dosta Anpaarungsempfehlungen je naglasio da je i to s obzirom na odgovornost Udruge uzgoja ÖNGENE nužno da se provede.

Država analize genotipa:

To poslao uzorke od 63 životinja u Beč čim smo primili izvještaje o Vet.Med, pedigre potvrde mogu se izdati.
Prema smjernicama, u skladu ÖNGENE imati 100% muškaraca i 20% žena su genanalysiert. Ovaj cilj je u potpunosti ostvaren, jer sve životinje koje su odabrane u prvom krugu ankete, također genanalysiert. Za budućnost, sljedeći postupak predvi: Sve su životinje novih sudionika obavezna su genanalysiert - odgovarajuće promjene u članstvo obavlja se odmah. Životinje s farmi, gdje se sumnja nedosljednosti, također su analizirani.

Otimate program:

Tu su već u Italiji i Njemačkoj uzgajivača upravlja zajedno s naše strane. Problem se pojavljuje ovdje su ušnih markica, koje su numerirane s Végh-AT i tako ne može se koristiti u inozemstvu. Da biste označili novi uzgoja životinja je reći da je ova od uzgajivača mogu se izvršiti ako oba roditelja već odabranih, i priznaju kao rasplodna grla.

Odnosi s javnošću:

FORD Okoliš nagrade u kategoriji zaštite okoliša ostavština za tvrtke Schardax i Haider. Najviše medijske pozornosti su tri praščića, za koji su također preuzela jamstvo - vidi također članak u posljednjih kovčeg.
Sponzorstva: sponzor ukupno dvanaest mogao biti pobijedila. To ne košta ništa, a dovodi do uzgajivača i uzgajivača interesa Turopolja po € 75, -! (Podaci iz Renate Eichbauer, Tel: 0664/5857230)

Wollschweinspeck: natjecanje je bilo ovaj proizvod, proizveden od strane Karla Schardax u prednjem vođe. Uskoro se pojavljuju u novinama velikog hrane stavku.

Specijalna izložba ugroženih pasmina domaćih životinja u Welser Herbst Messe:

Povodom obilježavanja 20. obljetnice ÖNGENE održat će poseban show - za izdavanje posijao svinja turopoljske zakazan je za prasad. U vožnji se obojani lokalnim školama za svaku utrku list, montirana na ležaj.

Nadalje, podaci savijač je kreirana dana Turopolje-svinja u boji opet.

To je planirano ponuditi popis uzgajivača sa uslugama koje pružaju u Turopolju-svinja za informacije.

Izbori za IGT liniju

Budući da g. Josef Danzinger regionalna potpora za Donje i stada čuvaju u osiguranom slučaju, ovo je uzeta kao priliku da ponovno glasovati o cijeloj vodstvo zajednice od interesa.

Prijedlog

Predsjednik: Karl Schardax

Stado zapisa: Renate Eichbauer

Donja regionalna potpora: Gottfried Steiner

Štajerski regionalna potpora: Vincent Krobath

Sponzorstva: Renate Eichbauer

je jednoglasno usvojen od strane prisutnih članova.

 Postojeće naknade su pretvorene u eura i može se provjeriti s Karlom Schardax! Godišnjeg doprinosa plaćaju svi poljoprivrednici, koji se odnose ÖPUL potporu programa, i to samo za životinje, koje su podržane ÖPUL programa. Svi ne-poljoprivredna poduzeća su oslobođene godišnju članarinu kako bi se dati hobi malo potpore za njihov važan posao mogu također!

... I opća

Nažalost, planirani izlet sa uvoz svinja iz Turopolja Hrvatska nije moguce. Velika hvala svima koji su radili u pripremama s najboljim naporima, umjesto birokratske razloga, na žalost, uzalud. Zahvaljujemo dr. Marty i njegov tim, dr. Pechlaner i gospodin Green Fields (SAVE).

Cijene: Popis preporučenih neobvezujućih preporučene cijene za tov i uzgoj svinja, Eberverleih, meso i sl. Proizvodi se gledalo kao pozitivna podrška za sve uzgajivače, a uskoro će se razviti.

Internet presence: početna stranica koje bi bilo važno Turopoljske svinje-- koji se može stvoriti? Hvala na pomoći!

Odjel Nadzornik Karl Schardax, Wilding 9, 4870 Vöcklamarkt, Tel / Fax: 07682/3508, E-mail: @ aon.at bio.noah

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #11 : Travanj 24, 2010, 12:07:02 poslijepodne »
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/uploads/turopolje/berpigbreed.pdf

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
1
ISSN 1330-7142
UDK = 636.473:591.4
KARAKTERISTIKE femura i humerusa Turopoljska svinja U -
Autohtone HRVATSKA PASMINA

Marija Đikić (1), K. Salajpal (1), D. Karolyi (1), D. Đikić (2), Marija Pavić (1), I. Jurić (1)
Izvorni znanstveni članak
 
SAŽETAK
Od 1996, Turopoljske pasmine svinja autohtonih hrvatskih pasmina je u stanju obnove i
zaštite. Veličina uzgojne populacije bila je 137 krmača i 13 nerastova u 2006. Cilj ovog istraživanja bio je
predstaviti neke karakteristike femura i humerusa kosti (težina, dužina, opseg, promjera
dijafize i epifize proksimalnog i distalnog) od svinje Turopoljska svinja pasmine (T) u odnosu na
odabrane svinja, landras pasmine Šve (SL) i Hypor (Hy) svinje. Nerasti T (n = 19, žive mase 100,3 ± 4,9 kg)
su proizvedeni od strane hrvatskih tradicijskih tehnologija niskih unosa hrane u otvorenom sustavu odabrane hogs
(SL i Hy, n = 62 i 53, žive mase 103,3 ± 5,3 i 104 ± 5,8 kg) su proizvedene konvencionalnim tehnologijama
tova u velikim farmi. Karakteristike femura i humerusa kod T svinje bile su sljedeće: utezi 271,4
i 256,6 g, 202,0 i 194,9 mm dužina, promjeri proksimalne epifize 58,3 i 67,9 mm, a epifize
distalis 49,0 i 42,0 mm, minimalni i maksimalni promjer dijafize 19,0 i 18,9 mm i 23,0
i 8,25 mm i opseg dijafize 78,1 i 77,0 mm. Značajno više vrijednosti za sva svojstva
femura i humerusa dužine i opseg dijafize osim za svinje pronađene su u slalomu i Hy.
femura i humerusa duljina oboje su bili značajno viši u T nego u slalomu i Hy svinje. Rezultati bi trebali
biti doprinos objašnjenju trupova Sastav i raspodjela tkiva u trupu i
Turopoljska pasmina svinja.
Ključne riječi: femur, humerus, Turopoljske pasmine svinja
 
UVOD
Turopoljska svinja pasmine je hrvatska autohtona pasmina i jedan od starijih europskih pasmine svinja
(Grunenfelder, 1994; Robić i sur., 1996). Broj znanstvenih i stručnih radova (Đikić i sur.
2002) na izvornom, povijesne i ekonomske važnosti faktora koji je donio ovu pasminu na
FAO popis ugroženih i nestaju pasmine (World Watch List for Domestic Animal Diversity,
Loftus i Scherf, 1993) je objavljen. Lista je formirana nakon potpisivanja Konvencije o
Biološkoj raznolikosti (CBD) u Rio de Janeiru u lipnju 1992. Hrvatska je potpisala CBD 5. siječnja,
1997 a 1999 Hrvatska je donijela strategiju biološke raznolikosti (flore i faune) koja uključuje
Turopoljske pasmine svinja također. Od 1996, ova pasmina je bila u stanju obnove i in situ zaštite.
Organizacija Universitas Commnitas Nobilium Campi Turopolia (starih poljoprivrednih zajednica,
osnovan u 13. stoljeću, a zakonski potisnut od strane socijalističkih lows u 1947) registriranih uzgoja
stanovništva i otvorila knjigu stada Turopoljske pasmine svinja u Hrvatski stočarski centar (CLC). U
2006, veličina uzgojne populacije bila je 137 krmača i 13 nerastova (CLC, 2006). Važno je
istaknuti da tradicionalna hrvatska tehnologija niskog unosa proizvodnje svinja u otvorenom
ekosustav poplavnih šuma (Quercus robur L.) i močvarnih livada (Deschampisetum caespitosa),
tipične za pasminu Turopoljska svinja, je dio hrvatske kulturne baštine. U posljednjih deset godina
Istraživanja su usmjerena na određivanje brojnih bioloških svojstva svinjskih Turopolja
stanovništvu na razini fenotipske i genetske (Đikić i sur., 2002, 2004, 2006; Harcet i sur., 2006; Margeta
i sur., 2006), čime se rezultati mogu se dati potporu u ponovnom uspostavljanju i povećanje populacije.
___________________________
(1) dr. sc. Marija Đikić, profesor, mr. Krešimir Salajpal, dr. sc. Danijel Karolyi, Marija Pavić, dipl.
student, dr. sc. Ivan Jurić, redoviti profesor - Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska c. 25,
10000 Zagreb Hrvatska, (2) dr. sc. Domagoj Đikić - Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Roosweltov trg 6
10000 Zagreb, Hrvatska
2
Cilj ovog rada bio je prikazati neke karakteristike femura i humerusa kosti (težina, dužina
i promjere epifize i dijafize) u odnosu na odabranim svinjama. Rezultati će se koristiti u boljem
objašnjenje sastav trupa svinja turopoljske i distribuciju tkiva u trupu,
posebno nogu i ramena.
 
MATERIJAL I METODE
Karakteristike femura i humerusa (težina, dužina, promjeri proksimalnog i distalnog dijafiza,
kao i opseg) Turopoljske pasmine svinja (T) i švedski landras odabrane (SL) pasminu
Hypor i hibridnih (Hy) istraživana. Nerasti T (n = 19, 100,3 ± 4,9 kg žive mase i dobi
679 ± 20 dana) je proizvedeno tradicionalnim hrvatska tehnologija niskog inputa hrane (0,5 kg kukuruza
sjemena / životinja / dan) u otvorenom sustavu biocenoze šuma (Quercus L. robour), močvarnih livada
(Deschampisetum caespitosa) i kontinentalne klime u Turopolju području (oko 40 km od
Zagreb). Odabrana svinja SL i Hy (n = 62 i 53, žive mase 103 i 104 ± 5,3 ± 5,8 kg i starosti
180 ± 10 dana respektivno) su proizvedene konvencionalnim tehnologijama u velikim tovnih farmi.
su svinje hranjene ad libitum hranjenje smjese koje ST1, 16% CP / kg i 13,1 MJME / kg u prvom razdoblju do 60
kg žive mase i sa ST2, 14% SP i 13,6 MJME / kg u završnu razdoblju. Nakon
klanje i hlađenje trupova (4 oC/24h), lijeve polovice trupova presjeca manje
Metoda (1963) i femura i humerusa su odvojeni od nogu i ramena nakon totalne tkiva
disekcije. Kosti su potpuno odrezani od mišićnog i vezivnog tkiva i ligamenata
bez zajedničke hrskavice. Kosti nisu bile težio. Dužina i promjer
proksimalnog i distalnog epifize i dijafize mjeren je pomičnom mjerkom slajd, dok je opseg
dijafize utvrđeno je s mjernim vrpcama. Duljina kosti mjerena je od većine
distalne točke distalne epifize do najviše točke proksimalni velikih trocheanter na femura i
do najviše točke proksimalni veće tuberosity na humerus. Promjer proksimalne kostiju
epifize je umjerena između trohantera glavni i najveći medijalni točka na caput femoris na
femura i humerusa na najudaljeniji točku iz caput humeri i tuberculum majus's (bočne strane
od humerusa). Promjer femura i humerusa distalne epifize je umjerena od većine bočnih
točka na bočnim epicondyle do najviše točke na medijalnoj medijalnom epicondyle. Maksimalno (to jest
širine) i minimalne (tj. debljina) promjeri femura i humerusa su izmjerene na korpusu
thinnest mjesto na femura i humerusa, kao i opseg. Podaci su analizirani
Analiza varijance (testiranje - Tukey višestruke usporedbe.) PROC GLM koriste, SAS (1999).
 
REZULTATI I discusión
Carcass (hladno) težine i proporcija nogu, ramena i tkiva od tih dijelova trupa,
ispitivanih svinja prikazani su u tablici 1
Tablica 1 Trupova težine i proporcija nogu, ramena i tkiva od tih dijelova u trupu
Karakteristike Turopoljska svinja
x ± SD
Švedskog landrasa
x ± SD
Hypor
x ± SD
C. Carcass težina (kg) 78,1 ± 4,4 79,3 ± 79,7 ± 04:59 05:23
Leg (%) 25,7 ± 28,9 ± 00:53 01:12 B jednom i 35 ± 5,30 B
- Mišić (%) 12,7 ± 0,77 3,18 ± 9,20 ± 1,99 B 1:44 B
- Masti (%) 10,6 ± 0,95 7,5 6,1 B ± ± 01:12 01:28 B
- Bone (%) 2,4 ± 0,26 3,1 ± 3,6 ± 0,29 B 0,73 B
Rame (%) 15,5 ± 0,20 9,12 ± 0,89 B 5,13 ± 0,67 B
- Mišić (%) 8,2 ± 0,52 ± 8,3 0,78 8,9 ± 0,77
- Masti (%) 5,7 ± 2,7 ± 00:58 00:47 02:50 B ± 0,50 B
- Bone (%) 1,6 ± 0,48 ± 1,9 ± 2,1 00:16 B 0,17 C
Različita slova označavaju razlika između grupa na P <0,05 razina značajnosti
Rezultati (tablica 1) pokazala je da svinje nađen je značajno niži pasmini Turopolja proporcija
nogu, mišićnog i koštanog tkiva nogu i više masnog tkiva u trupu svinja nego odabrane. Hogs of
3
Turopoljska pasmina imali značajno veći udio od ramena, masnog tkiva ramena (p <0,05), dok
udio koštanog tkiva u trupu bio je manji nego u odabranim svinjama SL i Hy (p <0,05).
razlika između svinje i SL i Hy su potom procijeniti. Udio mišićnog tkiva
rame nisu bile statistički različite između ispitivanih skupina.
Dobiveni rezultati (Tablica 1) i procijenjene razlike između svinja turopoljske pasmine svinja i
odabrane svinja, kao i neke razlike između odabrane svinje mogu se pripisati
procesi uzgoja, selekcije i upravljanja u industriji svinja u posljednja tri desetljeća prošlog
st. (Fortin i sur., 1987, Bichard, 1982; Senčić i sur., 1997; Petričević i sur., 2001; Kušec i sur.
2004). Danas je u prerađivačkoj industriji mesa, profitabilno korištenje polovica pored kvaliteta mesa, ovisi
na odnose i distribuciju masti i mišićnog tkiva kosti. Kosti kao masno tkivo se
nepoželjan i količina tkiva najčešće se opisuje kao odnos mišića: masti i masti:
kosti tkiva. Po Sisson i Grossman (1962), kosti imaju udjel od 10-12% u tijelu i njihove
je funkcija podrška mišićne tijelo (i masti) mase.
Korelacije između količine mišićnog i masnog tkiva u trupu, kao i između kosti
i masnog tkiva su negativne, dok je njegov pozitivni između mišića i kostiju. Isti odnosi su u
dijelova trupa (Đikić i Jurić, 1996). Koeficijenti regresije su u istoj smjerova
ali različite vrijednosti i ovisna je genotip i spol i žive vage razlike proporcija
tkiva u trupu (Richmond i Berg, 1972, Richmond i sur., 1979; Jurić i Đikić, 1996).
Autori procjenjuju koeficijenti korelacije između mišićnog i masnog tkiva i masti: kosti tkiva u
vrijednosti od - 0,86 do - 0,96 i - 0,51 do - 0,66, te mišića: kosti od 12:33 do 00:52.
Tablica 2 i 3 prikazuju karakteristike femura i humerusa u Turopolju pasmine svinja i odabranih svinje
SL i Hy.
Tablica 2 Morfometrijske značajke bedrene kosti
Osobine Turopoljska svinja
x ± SD
Švedskog landrasa
x ± SD
Hypor
x ± SD
Težina (g) 271,4 ± 26,5 306,8 ± 327,7 ± 24,29 B 31,2 B
Dužina (mm) 202,0 ± 197,23 ± 6,65 07:11 B 199,2 ± 6,74 B
Epifize Promjer (mm)
- Proksimalni 58,3 ± 66,1 ± 2,65 2,95 B 67,2 B ± 2:54
- Distalni 49,0 ± 60,2 ± 61,1 B 32 poslije dvaju 02:52 ± 3,0 B
Dijafize Promjer (mm)
- Minimalna 19,0 ± 1,3 ± 8,22 ± 9,23 01:44 01:52
- Maksimalna 23,0 ± 6,25 ± 1,65 02:04 02:17 B B 26,6 ±
Diaphysi Obujam (mm) s 78,1 ± 77,8 ± 3,81 AB 03:50 ± 04:48 80,2 B
Različita slova označavaju razlika između grupa na P <0,05 razina značajnosti
Tablica 3 Morfometrijske karakteristike humerusa
Osobine Turopoljska svinja
x ± SD
Švedskog landrasa
x ± SD
Hypor
x ± SD
Težina (g) 256,6 ± 276,8 ± 37,23 20,82, B 293,1 ± 29,3 B
Dužina (mm) 194,90 ± 177,4 ± 6,72 04:31 07:17 B B 176,8 ±
Epifize Promjer (mm)
- Proksimalni) 67,9 ± 73,06 ± 3,89 03:23 03:38 B B 72,7 ±
- Distalni 42,0 ± 51,8 ± 3,61 02:46 B 52,9 ± 4,6 B
Dijafize Promjer (mm)
- Minimalna 18,9 ± 19,9 ± 1,1 ± 32 poslije jednoga 19:34 1:20
- Maksimalna 8,25 ± 2,67 ± 1,67 27,7 6,28 ± 1,84 B B
Obujam dijafize (mm) 77,0 ± 77,9 ± 3,81 AB 5:15 4:38 ± 80,1 B
Različita slova označavaju razlika između grupa na P <0,05 razina značajnosti
Femura i humerusa u Turopoljske pasmine svinja bila je značajno (p <0,05) lakši i duži
nego u svinje odabranih svinja, a svinje odabrana između razlike nisu bile statistički
4
značajna. Osim toga, promjer proksimalnog i distalnog epifize bedrene kosti i nadlaktične kosti svinje u
Turopoljske pasmine bile su značajno niže (p <0,05) nego u odabranim svinjama. Maksimalni promjeri (to jest
širine) i dijafize femura i humerusa u Turopoljske pasmine svinja bile su niže (P <0,05 nego) u
odabranim svinjama.
Značajne razlike (p <0,05) između svinja i SL i Hy postojale u opseg
dijafize femura i humerusa.
Niže težine i duže kosti femura i humerusa u Turopoljske pasmine svinja mogu biti
objasniti s nižim promjera od ovih kostima nego u odabranim svinjama.
Promjeri proksimalnog i distalnog dijafize femura i humerusa epiphyis i ukazuju
razlike u promjerima zglobova ispitivani na svinje. Dobiveni rezultati o svojstvima
bedrene kosti i humerusa, uz rezultate svojstava vlakana (Đikić i sur., 2006), nude mnogo bolje
Razumijevanje zašto nogu i ramena Turopoljske svinje su vrlo duge, uske i tanke, zaključio
Studija Horvat (1939).
Uzimajući u obzir funkciju skeleta kao podršku mišićne mase u tijelu, to nije
dovoljno znati samo anatomska svojstva pojedinih kostiju. Osim toga, potrebno je znati
odnosi među osobine iste kosti, kao i odnosi između različitih svojstava kosti.

ZAKLJUČAK
U Turopolju femura i humerusa kosti su svinje karakterizira znatno veće dužine, ali
manju težinu, promjeri proksimalnog i distalnog epifize i maksimalne (tj. širine) promjera
dijafize nego u neku vrstu odabranog svinja.
Različite razmjere nogu i ramena, kao i mišića masnog tkiva i kosti od tih dijelova u
Trupa, Turopoljske pasmine svinja i odabrali svinje mogu se pripisati različitim procesima
odabir, uzgoj i upravljanje proizvodnjom.

REFERENCE
1. Bichard, M. (1982): Trenutni u uzgoju svinja. Outlook na poljoprivredu, 11 4 () :69-73.
2. Hrvatski stočarski centar (2006): Uzgoj svinja - godišnje izvješće 71-97.
3. Đikić, M., Jurić, I., (1996): Utjecaj polovica težine na sadržaj i raspodjelu koštanih
Tisse u svinja. Poljoprivredna znanstvena smotra, 61 (2) :45-53.
4. Đikić, M., Jurić, I., Kos, F. (2002): Turopoljske svinja - autohtona hrvatska Pashmina - turopoljka.
Ed.: Plemenita Općina Turopoljske, V. Gorica, pp 181.
5. Đikić, M., Salajpal, K., Karolyi, D., Jurić, I., Rupić, V. (2004): Distribucija tkiva u trupu i
Turopoljska svinja, autohtoni hrvatski za pasminu. Poljoprivreda Slovenica Acta, 84 (2) :153-159.
6. Đikić, M., Salajpal, K., Karolyi, D., Čubrić Čurik, V., Đikić, D., Mihelčić, M., Rupić, V., Jurić, I.
(2006): sastav trupa i tkiva kod Turopoljske pasmine svinja autohtonih hrvatskih pasmina.
Acta Agraria Kaposváriensis, 10 (2) :63-69.
7. Fortrin, A., Wood, J.D, Whelehan, O.P. (1987): Pasmina i seks utjecaj na razvoj i
proporcija mišića, kosti masti i dijeljenje masnog tkiva u svinja. Journal of Agriculture znanosti
Cambridge, 108:39-45.
8. Grunenfelder, H.P. (1994): Spremanje Turopoljska svinja - na međunarodne pilot projekt Hrvatska u
suradnji sa EURO PRIRODE. Stočarstvo, 48 (9-10) :361-364.
9. Harcet, M., Đikić, M., Gamulin, V. (2006): Nizak genetske raznolikosti pasmine turopoljske svinje.
Food Technology and Biotechnology, 44 (1) :105-109.
10. Horvat, B. (1939): Rezultati kontrolnog Tova kod svinja turopoljske Rassenbester ja baguna. Arhiv
Ministarstva poljoprivrede - Smotra naučnih radova, 6:55-76.
11. Kušec, G., Kralik, G., Petričević, A., Margeta, V., Gajčević, Z., Gutzmirtl, D., Peso, M. (2004):
Razlike u svojstvima između klanja svinja križanaca s Duroc i pietrena kao
terminala sire. Acta Agriculturae Slovenica, Supl. 1:121-127.
12. Loftus, R., Scherf, B. (1993) World Watch lista za domaća životinja raznolikosti. Ed.: FAO, UNEP,
Rim, I. str 245.
5
13. Margeta, V., Frajman, P., Kralik, G., Dovč, P. (2006): Određivanje PPRGC1 Cys-430Ser
I DHMZ genotip polimorfizma u autohtonom pasmine svinja. Acta Agraria Kaposvariensis,
10 (2) :333-339.
14. Petričević, A., Kralik, G., Tolušić, Z., Škrtić, Z., Kušec G. (2001): Postotak i distribucija
tkiva u svinjskim polovicama u odnosu na (S) EUROP klasa. Kmetijstvo, Supl. 31:205-211.
15. Richmond, R.J., planine, R.T. (1972): rast kostiju i distribucije svinja na koji utječu živ
težinu, pasmina, spola i obroka. Canadian Journal of Animal Science, 59 (9) :471-479.
16. Richmond, RJ, Jones, SD, Cijena, MA, Berg, RT (1979): Utjecaj pasmine i spola na
relativni rast i distribucija u kosti svinja. Canadian Journal of Animal Science, 59 (9): 471 -
479.
17. Robić, Z., Đikić, M., Jurić, I., Stipić, N., Rupić, V., Mužić, S., Božac, R., Liker, B. (1996):
Turopoljska svinja jedna od najstarijih europskih rasa, njegova spremanja i obnove. U: Zbornik radova 4.
međunarodni simpozij "Animal Science Days". Kaposvar, 90-94.
18. Senčić, Đ., Kralik, G., Jurić, I., Petričević, A., Antunović, Z. (1997): Kolinje vrijednosti
prema S-EUROP komercijalne razreda (razina meatness). Poljoprivreda Conspectus
Scientificus 62 (1) :174-181
19. SAS (1999): SAS / STAT ® User's Guide: verzija 8.1, SAS Institute, Cary, NC.
20. Sisson, S., Grossman, J.D. (1962): anatomija životinja Domacih. Izd.: Poljoprivredni Nakladni
Zavod, Zagreb, 180-203.
21. Manje, HJ, Steinhanf, D., Pahl, G. (1963): Mišićav topografija polovica. BLV., München.
(Primljeno 7. svibnja 2007, prihvaćen 28. svibnja 2007)

---

SAŽETAK
Turopoljska pasmina svinja, premda se kao jedini predstavnik hrvatskih autohtonih
pasmina nalazi na svjetskom popisu World Watch Dictionary of Livestock Breeds (Mason,
1988) među brojnim priznatim i gospodarski značajnim pasminama, sojevima i
hibridima pojedinih zemalja svijeta, nema veću gospodarsku važnost iako je prema
Findriku, 1948. u prošlosti u Hrvatskoj bilo 20% od ukupnog broja svinja ove pasmine
s kojom se proizvodnja svinjskog mesa odvijala po tehnologijama u otvorenim (outdoor)
sustavima držanja. Pedesetih godina turopoljska svinja gubi tržišnu vrijednost kao
masni tip, jer na tržištu svinja dolazi do promjene u potrošnji mesa u odnosu na mast,
a razvoj društveno ekonomskih odnosa u našoj zemlji zaustavlja razvoj tehnologija u
outdoor sustavima proizvodnje.
Glede navedenog danas se Turopoljska pasmina kao autohtona hrvatska pasmina nalazi
na još jednom svjetskom popisu World Watch List for Domestic Animal Diversity (Loftus
i Scherf, 1993) među životinjama koje su ugrožene i u nestajanju, a za koje je postavljen
FAO program zaštite.
Cilj je ovoga rada očuvanje, ali i istraživanje mogućnosti uključivanja genoma Turopoljske
pasmine u stvaranju modernih genotipova svinja za proizvodnju u outdoor sustavima
držanja.
Istraživanje je postavljeno 1997. godine na A populaciji Turopoljske pasmine. U
otvorenom sustavu držanja (šuma) krmače kćeri istog oca, sparene su s jednim nerastom
i oprašene u kasno proljeće.
Analizirana su svojstva brojnosti legala mase i dnevni prirasti prasadi do odbića u devet
legala s ukupno 77 oprašene prasadi. Utvrđeni su rezultati brojnosti prasadi u leglu (kom):
ukupno 8,56, živo 6,67, mrtvo 1,89, ženskih 3,56, muških 3,11; a mase (kg) i dnevni
prirasti (gr.) do odbića: ukupno 4,42; 101,22; te za žensku 4,42; 103,93 i mušku 3,92
i 98,13 prasad što pokazuje mogućnost držanja krmača i preživljavanje prasadi do odbića
u otvorenom sustavu držanja.
KLJUČNE RIJEČI
turopoljska pasmina, dnevni prirast prasadi, masa, starost kod odbića, spol
Marija ĐIKIĆ1
Ivan JURIĆ1
Zvonimir ROBIĆ1
Zdravko HENC2
Goran GUGIĆ2
Brojnost legala i mase prasadi u dojnom
razdoblju turopoljske pasmine svinja
Zavod za stočastvo
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Hrvatski stočarski selekcijski centar
Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb, Hrvatska
Primljeno: 12. travnja 1999.
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/uploads/turopolje/berweightpiglets.pdf

shaka zulu

  • Gost
Odg: turopolci.at
« Odgovori #12 : Travanj 24, 2010, 12:10:49 poslijepodne »
Patenschaft für TUROPOLJE-SCHWEINE

Was ist denn das, wo gibt's das, und ...
... was ist ein TUROPOLJE-SCHWEIN überhaupt?

TUROPOLJE-SCHWEINE stammen aus den heute kroatischen Save-Auen. Bis 1991 wurden die Tiere dort ganzjährig bei geringer Beifütterung auf der Weide und im Wald gehütet.
Durch den Krieg im ehemaligen Jugoslawien ist der Bestand im Herkunftsgebiet stark zurückgegangen - 1993 wurden nur mehr ca. 40 Tiere gezählt.

... und was ist das Besondere an diesen Schweinen?

TUROPOLJE-SCHWEINE haben sich über Hunderte von Jahren ohne aufwändige Zuchtbemühungen entwickelt und durch ihr Leben unter harten Umweltbedingungen Eigenschaften hervorgebracht, welche heute gefragter sind denn je: Sie sind effiziente Futterverwerter und äußerst widerstandsfähig.
Auf einer lebenden Genvielfalt aufzubauen ist die beste Möglichkeit, für die zukünftigen, noch unbekannten Anforderungen des Marktes gerüstet zu sein.
Die Interessensgemeinschaf Turopolje-Schweine-Züchter hat sich zum Ziel gesetzt, das Aussterben dieser Haustierrasse zu verhindern und durch Erhaltungszucht (im Gegensatz zur Leistungszucht) die typischen Eigenschaften und die genetlische Ausstattung zu bewahren.

Das verstehe ich. Und WAS kann ICH dabei tun?

Mit einer Patenschaft für ein anerkanntes Herdbuch-Zuchttier können Sie direkt einen Beitrag zur Haltung Ihres Patentieres leisten und die Arbeit der IGT unterstützen.

Als Pate erhalten Sie

eine Urkunde über Ihre Patenschaft

ausführliche Informationen über Ihr Patentier

eine namentliche Nennung in der "Arche", der Mitgliederzeitschrift des Vereins zur Erhaltung gefährdeter Haustierrassen (und natürlich ein Exemplar)

Ihr Namensschild auf dem Gehege

die Möglichkeit, Ihr Patentier in Absprache mit dem Halter zu besuchen und kennen zu lernen.

für einen jährlichen Patenschaftsbeitrag von € 150,-- (ÖS 2.064,--), Mindestdauer ein Jahr.

Hier ist eine Liste der Patenschaften und von verfügbaren Patentieren.

Ja, das finde ich in Ordnung - ich übernehme eine Patenschaft!
WIE geht's nun weiter?

Das ausgewählte Patentier bedankt sich mit lautem Grunzen!
Nach Eingang der Zahlung auf dem Konto 107870, BLZ 34127, beginnt die Patenschaft.
Selbstverständlich können Sie eine Patenschaft auch verschenken!

Weitere Fragen

beantworten wir Ihnen gerne unter der Telefonnummer 0664 / 5857230 (IGT, Renate Eichbauer, Koordination für Turopolje-Patenschaften).
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=560


>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Sponzor Turopolje-SVINJA


Što je to, gdje ima da se i ...
... ono što PIG-Turopolje u sve?

Turopolje-SVINJA danas dolaze iz Hrvatske Save-Auen. Do 1991, životinje su na hipodromu tijekom cijele godine, pri niskim koncentracija na paši i šuma.
Zbog rata u bivšoj Jugoslaviji u dionice na području podrijetla oštro je pala - u 1993 broje se samo 40 životinja.

... i što je posebna o tim svinjama?

Turopolje-SVINJA su razvili tijekom stotina godina, bez velikog napora uzgoja i kroz svoje živote pod otežanim uvjetima dovela svojstva koja su danas u potražnji nego ikad: oni su učinkovita konverzija hrane i izuzetno izdržljiva.
za izgradnju dnevnog Genvielfalt je najbolji put za budućnost, još uvijek je nepoznat zahtjeve tržišta spremni da se.
Uzgajivač Interessensgemeinschaf Turopoljska svinja-je postavio sebi cilj spriječiti izumiranje životinjskih pasmina i sačuvati kroz očuvanja poljoprivredom (za razliku od uzgoja izvedba) tipične karakteristike i genetlische opreme.

Razumijem da. Ali što danas mogu učiniti?

Uz sponzorstvo priznatih uzgoja životinja stada knjigu, možete izravno pridonijeti stav svoje sponzorirane životinja i podržavaju rad IGT.

Kao sponzor dobit ćete

svoje isprave o sponzorstvu

detaljne informacije o vašem sponzorirani životinja

spominje poimence u "Ark", časopis za članove udruge za očuvanje ugroženih pasmina domaćih životinja (i naravno kopije)

Vaše ime na ograđivanje

priliku da posjeti, vaš ljubimac se u dogovoru sa nositelj i upoznati.

sponzorstvo za godišnji doprinos od € 150, - (ATS 2064 ,--), minimalni period od godinu dana.

Ovdje je popis dostupnih sponzorstva i patentiranje.

Da, mislim da sve u redu - JA uzeti sponzorstvo!
Kako Vam dalje?

Odabrane patentability zahvaljujući jakim groktaj!
Po primitku uplate na račun 107 870, 34 127 BLZ, počinje sponzorstva.
Naravno, možete dati sponzor previše!

Još pitanja

Bit će nam zadovoljstvo odgovoriti na telefonski broj 0664 / 5857230 (IGT, Renate Eichbauer, koordinacija Turopolja za sponzorstva).

-

Links

www.pp-lonjsko-polje.hr Nationalpark Lonjsko Polje Kroatien
www.arche-austria.at Arche-Austria
www.archepedia.at  Archepedia
www.save-foundation.net
www.arca-net.info
www.elbarn.net

Züchter: (Uzgajivač)

www.alpenzoo.at Alpenzoo
www.sturm-archehof.at Familie Pucher
www.bio-noah.at Familie Schardax
www.goejo.atJosef Göltl


Vermarktungsprojekte: (Marketing projekti)

www.manturo.at Manturo
www.prima-porca.com Prima Porca
www.thum-schinken.at Schinken
www.bio-noah.at Bio Noah Manufaktur

http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=558

-

Impressum / Verantwortlicher:

Spartenbetreuer Turopolje Schweine bei der ARCHE AUSTRIA - Verein zur Erhaltung gefährdeter Haustierrassen

Leitung der Interessengemeinschaft Turopolje-Schweinezüchter

Günter Jaritz

Unkenberg 15
A-5091 Unken
Mobil: 0664/5471410
E-Mail: guenter.jaritz(at)arche-austria.at

 

Elisabeth Wögerbauer

Stiftung 13
A-4294 St. Leonhard
Mobil: 0664/5192286
E-Mail: elisabeth.woegerbauer(at)arche-austria.at

http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/index.php?id=566

>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>
Impresum / Charge:


Odjel supervizor svinja u Turopolju ARCHE CROATIA - Udruga za očuvanje ugroženih pasmina domaćih životinja

Smjer interesne zajednice Turopoljska svinja, uzgajivača

shaka zulu

  • Gost
Odg: Turopolci
« Odgovori #13 : Travanj 24, 2010, 12:11:23 poslijepodne »


shaka zulu

  • Gost
Odg: Turopolci
« Odgovori #14 : Travanj 24, 2010, 12:11:44 poslijepodne »