26.01.10. Starost: 4 h
Agencija ne radi, zemljište se ne prodajeBožidar Pankretić
Petar Čobanković
Tihi sukob između HDZ-ova ministra Petra Čobankovića i HSS-ova Božidara Pankretića traje otkako su u rekonstrukciji Vlade zamijenili ministarstva. Međusobno se optužuju, tvrde da onaj drugi zaustavlja projekte koje je počeo onaj prvi. Sukob je izašao na vidjelo sada kada je zbog njihove svađe potpuno blokiran projekt prodaje poljoprivrednoga zemljišta.
Naime, od Nove godine zbog pravne zavrzlame nitko ne može kupiti ni prodati poljoprivredno zemljište. Agencija koja je morala po slovu zakona profunkcionirati, ne radi. Zašto, pita se tvorac zakona, bivši ministar poljoprivrede. Moram reći da će to biti pitanje koje ću postaviti i na Vladi i tražiti izvješće resornog ministra, istaknuo je potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić.
Umjesto danas prezauzetog ministra poljoprivrede Čobankovića, odgovara njegov glasnogovornik. Agencija ne funkcionira jer je Vlada u okviru antirecesijskih mjera zabranila osnivanje novih agencija. Stoga će se još ovaj mjesec tražiti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Primjena spornog zakona se odgađa na godinu dana. U tijeku te godine će doći i do formiranja agencije koja će onda od iduće godine funkcionirati kako je zamišljeno, istaknuo je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.
Do tada zemljištem će se trgovati po starom. I dalje ostaje činjenica da poljoprivrednici, baš kao i članovi Vlade, nisu jedinstveni kada je u pitanju rad ove Agencije.
Ovo je jedini model da nam ne dođu velike kompanije izvana s viškom novca i okupuju naše poljoprivredno zemljište, smatra predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić.
Moje privatno vlasništvo je moje vlasništvo. Nikakva agencija njime ne može upravljati, smatra tajnik ZUSSB-a Stanko Zdravčević.
Iako još nije ni zaživjela, Agencija je, čini se, zakomplicirala trgovanje zemljom umjesto da pojednostavni i pomogne. Tako je njezina osnovna namjera, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, pala već na prvom ispitu.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=60753&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=71183a5372
-
26.01.10. Starost: 5 h
Odakle Bandiću 6,6 mil. kn?Ivo Josipović i Milan Bandić
Novoizabrani hrvatski predsjednik Ivo Josipović objavio je da je u predsjedničkoj kampanji potrošio 8.950.325 kuna, a njegov je protukandidat Milan Bandić objavio da je ukupno potrošio 15.278.984 kuna, što je oko 6,6 milijuna kuna više nego što je u kampanji prikupio.
Kandidati su te podatke objavili na svojim internetskim stranicama.
Najveći dio Josipoviću je osigurao SDP (6,8 milijuna kuna), a slijede građani sa 965 tisuća kuna i tvrtke sa 565 tisuća kuna. On sam za kampanju je podignuo i kredit od 500 tisuća kuna, a gotovo 84 tisuće prikupljeno je iz ostalih izvora (rad volontera i kamate od banaka).
Milan Bandić uspio je od donacija prikupiti 8,6 milijuna kuna pa mu za pokriće ukupnih troškova u kampanji nedostaje oko 6,6 milijuna kuna. Od građana je prikupio gotovo 8 milijuna kuna, a od tvrtki je dobio nešto više od 600 tisuća kuna. Naveo je i kako je u kampanji potrošio 13.500 kuna vlastitog novca.
Odakle mu ta razlika, nigdje ne piše. Pitali smo i u stožeru, no i oni šute. No čini se kako ne mora bi zabrinut zbog posljedica ako ne objasni odakle mu toliki novac.
Trebalo bi svakako odgovarati da iznos prikupljenih sredstava u najmanju ruku bude jednak utrošenim sredstvima, istaknuo je Branko Hrvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. Ne zna hoće li biti kakvih posljedica za Bandića jer, kako kaže, DIP jedino prikuplja i objavljuje podatke koje mu kandidati dostave.
I to samo ako žele, jer ako to i ne učine - nema kazne. Nitko neće provjeravati koliko su potrošili ni odakle im novac.
Ako već institucije spavaju i nisu nadležne, a govore da nisu nadležne kod kontrole tih financijskih izvještaja, dobro je da su organizacije civilnog društva, mediji i novinari shvatili ovu temu vrlo ozbiljno i počeli kontrolirati kandidate i naše političare, rekao je Dragan Zelić iz GONG-a.
No dok se ne promijeni zakon, slaba je korist od toga. Mi smo, evo, izračunali da je Ivo Josipović najjeftinije prošao: jedan glas stajao ga je 6 i pol kuna. Bandića 17 kuna, Hebranga 26, Vidoševića 30, a Primorac je svaki glas platio 32 kune. No ta je računica točna samo ako su točni iznosi koje su kandidati prijavili. I budući da je ova tema važna, ponavljamo još jedanput - nitko ne zna odakle Milanu Bandiću 6 milijuna i 660 tisuća potrošenih kuna.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=60747&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=8cb9be94e7
-
Analiza Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana (siječanj 2010.) uglavnom je istovjetan Prijedlogu predloženome 2005. godine, kad je isti, zbog žestokog protivljenja domaće i međunarodne javnosti, uključujući i GONG, povučen iz saborske procedure. Osim toga, ovaj je Prijedlog vrlo nejasan i predviđa se donošenje po hitnom postupku, što može imati vrlo opasne posljedice.
Evidenciju prebivališta i popise birača potrebno je što hitnije ažurirati i osuvremeniti IKT rješenja za njihovu podršku, no ovim se Prijedlogom to može biti i nauštrb Ustavom zajamčenih prava građana. Također, nejasne i Prijedlogom nepropisane procedure otkrivanja, utvrđivanja i dokazivanja namjere građana da se trajno nasele, po službenoj dužnosti MUP-a ili na prijedlog lokalnih i regionalnih vlasti te osoba koje imaju pravni interes, otvaraju mogućnost manipulacija i selektivne primjene Zakona u nekim lokalnim sredinama.
Poznato je da određeni broj hrvatskih državljana ima dvostruka prebivališta (jedno u Hrvatskoj, a drugo u nekoj drugoj zemlji), no ovakav bi se problem, uz izmjene Zakona, može mogao riješiti međudržavnim sporazumima te sveobuhvatnom kampanjom informiranja hrvatskih državljana o ažuriranju evidencije prebivališta, kako bi državljani mogli sami donijeti odluku u kojoj zemlji žele zadržati prebivalište. U suprotnom će svako samovoljno brisanje državljana iz evidencije prebivališta, bez čvrstih dokaza, dovoditi do diskriminacije određenih kategorija građana.
Kako bi se donio kvalitetan Zakon o prebivalištu i boravištu građana i na taj način pročistile evidencije prebivališta i popisa birača, nužna je prethodna javna rasprava svih zainteresiranih dionika te dogovor međudržavnim ugovorima o razmjeni podataka o prebivalištima hrvatskih državljana u susjednim državama.
Dugoročno je potrebno ustrojiti jedinstvenu državnu bazu podataka kako bi svi podaci bili u jednoj središnjoj evidenciji, a ne kao što je sada slučaj da postoji nekoliko baza podataka (prebivalište, popisi birača, podaci porezne uprave, HZZO-a...) manje ili više ažuriranih.
Četiri su ključne zamjerke ovom Prijedlogu Zakona:
1. Neprecizna su pravila i postupak otkrivanja, utvrđivanja, dokazivanja te na kraju brisanja građana iz evidencije prebivališta (a time i iz popisa birača) od strane nadležnog tijela. Kompletan i precizan postupak ovih radnji treba biti propisan Zakonom, a ne kasnijim podzakonskim aktima. Objašnjenje ne može glasiti da se ovaj postupak provodi prema pravilima upravnog postupka jer utvrđivanje da netko stvarno ne živi u mjestu prebivališta ili da se netko trajno naselio u drugom mjesto nisu kategorije upravnog postupka, već specijalno ovog Prijedloga Zakona.
2. Kategorija tzv. prebivanja, odnosno neprebivanja, koja povlači za posljedicu brisanje iz evidencije prebivališta u suprotnosti je s navedenim zakonskim odnosom prebivališta i boravišta. Naime, ako osoba ne prebiva u mjestu gdje ima prijavljeno prebivalište, postoji mogućnost da ima prijavljeno boravište u drugom mjestu, što je zakonom apsolutno dopušteno. Međutim, ovo prijavljeno boravište i faktički znači da osoba ne prebiva u mjestu gdje ima prebivalište, što, zbog nepreciznih odredbi ovog Prijedloga Zakona, može biti razlogom brisanja iz evidencije o prebivalištu, a time i uskrate biračkog prava na izborima. Ukratko, predložene odredbe o prebivanju u koliziji su s odredbama o boravištu.
3. Upitna je mogućnost građana da podnose žalbe i povrate svoje pravo prebivališta. Naime, Prijedlog Zakona predviđa da se na rješenje o brisanju iz evidencije o prebivalištu može podnijeti žalba. Pitanje je sljedeće: na koju adresu će građanin dobit rješenje o brisanju iz evidencije? Ukoliko se utvrdi da ona adresa u postojećoj evidenciji nije „stvarna“, kako će građanin saznati da je brisan? Uobičajeno, građanin sukladno općem upravnom postupku ima određeni rok za žalbu. Kako će građanin iskoristiti pravo na žalbu ukoliko mu nadležno tijelo (MUP) nije u mogućnosti dostaviti rješenje jer ne zna njegovu adresu?
4. Iz Prijedloga Zakona naslućuje se njegova selektivna primjena, točnije njegova implementacija ovisit će o volji i mogućnostima svake policijske uprave ili postaje, potom ovisno o volji određene lokalne vlasti te tumačenju nadležnih tijela o tome tko su fizičke i pravne osobe koje imaju pravni interes prijaviti građane da stvarno ne prebivaju u mjestu gdje su prijavili prebivalište. Naime, u poglavlju Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje Zakona navodi se kako nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz Državnog proračuna. Stoga je opravdano zaključiti kako MUP ne namjerava provoditi planiranu i ciljanu javnu kampanju informiranja građana o promjenama Zakona i mogućim promjenama njihovog statusa te mogućem gubitku prava, niti osigurati sveobuhvatno ažuriranje evidencije prebivališta na razini cijele Republike Hrvatske u istom vremenskom razdoblju (ciljane provjere stvarnih prebivališta u svim gradovima i općinama u državi istovremeno), već se to ostavlja na volju lokalnim policijskim postajama i lokalnim vlastima. Nejasno je koje tijelo će vršiti kontinuirani nadzor nad lokalnim policijskim postajama u vezi provedbe ovog Zakona i ažuriranju evidencije prebivališta te da li će takav nadzor biti uopće osiguran.
Na kraju, Prijedlog Zakona ne rješava problem prijave prebivališta u nekretninama u kojima, prema zakonima fizike, ne može boraviti prijavljeni broj osoba (primjerice, 15 osoba u stanu od 35 m2).
Kompletne komentare možete pronaći u sljedećem dokumentu:
Analiza Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana (194 kb)
http://www.gong.hr/download.aspx?f=dokumenti/Clanci/GONG_Komentari_Zakon_o_Prebivalitu.pdfhttp://www.gong.hr/news.aspx?newsID=3329&pageID=1
