Autor Tema: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika  (Posjeta: 24230 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

plemenitashica

  • Gost
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #45 : Travanj 23, 2010, 01:56:14 poslijepodne »

Meni je frend z Gudec rekel da su Gučani. Muški su Gućani, a žene Gučanke.

Ma gdje koji kajkavac govori ć. To ti je odmah jasno da je neki fake. :-)

Ma to je moja gramatička pogreška. I ženski i muški rod imaju č.

Trs

  • Gost
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #46 : Travanj 23, 2010, 03:55:28 poslijepodne »

Kunta, nemoj me držati za riječ ali pretpostavljam da bi se stanovnici sela koje se zove Gudci trebali zvati Gudčani i Gudčanke.
Kad bi se selo zvalo Guci (to bi bilo logičnije ali nije tak, je l' tak?), onda bi bili Gučani i Gučanke. Striktno po standardu bi u jednini bili Gudčanin i Gudčanka.


Ljudi, nemojte zaboraviti u kojoj je ovo temi! Ne radi se o tome kaj ljudi iz Gudca sami za sebe veliju od kud su, nego kak bi se stanovnici sela Gudci zvali na standardu.
Primjer, ja sam po rođenju Zagrepčanec ili Zagrepčan ali na standardnom hrvatskom jeziku sam Zagrepčanin.  ;D

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Spol: Ženski
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #47 : Travanj 26, 2010, 08:38:40 prijepodne »
Stara baka (tera je već dugo pokojna) je bila z Gudec i za sebe je rekla da je Gučica, a za muškoga da je Gučec.
Kak se veli na standardu, nemam pojma.
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #48 : Travanj 26, 2010, 11:00:16 prijepodne »

Na HTVu se več čulo Samobranin i Samoboraninka. ??? Tako bi valjda bilo po standardu.Tamo imaju i lektore pa valjda oni znaju. ;) Pa bi onda stanovnici Gudeca bili Gudinjani i Gudinjaninke. :o 
Je to vam je tak

plemenitashica

  • Gost
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #49 : Lipanj 25, 2010, 08:35:31 poslijepodne »

A Točkica vidim da i ti imaš problema sa pravopisom ,

Citat:
Molim, cijenjena Šlapica, da ovaj savjet Joži primjenite prvo na sebe, pa tek onda imate pravo drugima soliti pamet.


................
Ispravno - primjenite na sebi , a ne na sebe !!

Toliko.........

Primijeniti na sebe znači ukomponirati u svoju osobnost, a primijeniti na sebi znači učiniti neki potez fizički na sebi (npr. korekcija šminke ili popraviti šešir) .

amarkulin

  • Gost
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #50 : Kolovoz 15, 2010, 01:13:42 poslijepodne »
Da ne otvaram novu temu, a pola je tu sadržano... naime, znanstveno je dokazana opravdanost naziva "srpsko-hrvatskog jezika":

u lingvistici definirano da se o istom jeziku može govoriti ako je najmanje 81 posto osnovnog rječničkog blaga zajedničko, a kod spomenutih naroda zajedničko je 100 posto blaga
...
Čovjek mora biti potpuno neuk, da ne kažem slijep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiriju nacija, kaže Kordić


http://www.vecernji.hr/vijesti/lingvistica-kordic-hrvati-srbi-bosnjaci-govore-istim-jezikom-clanak-179058

Pa ona ima pravo: kolike države imaju francuski jezik kao (jedan od) službeni(h), pa im nitko ne odriče samobitnost: Švicarska, Belgija, hrpa kolonija... Iluzorno je očekivati da će EU imati posebne prevoditelje za hrvatski, srpski, bošnjački i valjda crnogorski - jednom kad sve države uđu u EU. Praktični dokaz tome je što na susretima Pahora i Kosor imaju prevoditelji, a Josipovića i Tadića nema.
« Zadnja izmjena: Kolovoz 15, 2010, 01:16:48 poslijepodne amarkulin »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #51 : Listopad 25, 2010, 09:04:22 poslijepodne »
Vrtićom upravlja Upravno vijeće.

Vrtićom  il vrtićem?

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7078
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #52 : Siječanj 29, 2011, 08:23:53 poslijepodne »
II. PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA

4.1. Izgradnja infrastrukture
...
10. Produktovod Sisak - Zagreb
...
http://zagzup.tripod.com/prostor.html

Kaj je to produktovod ?
Nekaj novokomponovano?
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7078
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #53 : Prosinac 28, 2012, 07:02:06 poslijepodne »
Temeljem naloga Županijskog suda u Sisku obavljena je pretraga njegovog doma u Ulici savskih žrtava, a prije početka pretrage 37-godišnjak je policiji predao dvije ručne bombe bez upaljača, pištolj, pušku i 12 komada streljiva koje je nepovlasno posjedovao.
http://www.sisak.info/u-automobilu-siscanin-drzao-bombu/

???
Aj don spik kroejša...
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Istanbul vs. Istambul (Stambol)/Gramatika i pravopis standardnog hrv.jezika
« Odgovori #54 : Travanj 13, 2018, 11:32:15 poslijepodne »
Istambul ili Istanbul?

Ime najvećeg turskoga grada i drevne prijestolnice piše se Istanbul. Do pogreške dolazi zbog fonetskog pisanja, onako kako riječ izgovaramo, [istambul].

Glas n se u njoj i ne može izgovoriti drukčije nego [m], isto kao i u riječima Dušanbe [dušambe] (gl. grad Tadžikistana), invazija [imvazija], unproforac [umproforac] i sl. Pravilo glasi: n se u govoru uvijek ostvaruje kao [m] ako je ispred glasova p, b, m, v i f. Taj [m] nekad pišemo m, nekad ne. Istanbul i navedeni primjeri su posuđenice koje pravopis nastoji sačuvati u izvornom obliku. Zato u njima pišemo n iako izgovaramo [m]. To međutim ne vrijedi za sve posuđenice (usp. bombon < franc. bonbon). 

Budući da se piše Istanbul, piše se i Istanbulska konvencija. S druge strane, leksem Stambol, stari, „knjiški“ naziv za taj grad, i sve njegove izvedenice pišu se kako se izgovaraju.

http://www.lektoriranje.org/jezicni-savjetnik/18/3/2018/istambul-ili-istanbul
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7078
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Konstantinopol vs. Istanbul vs. Istambul (Stambol)/Gramatika i politika
« Odgovori #55 : Travanj 15, 2018, 08:49:02 prijepodne »
Will Putin reconquer Constantinople in the name of Christendom?
PUBLISHED: April 24, 2016

...Putin: if Turkey’s Erdoğan doesn’t stop supporting terrorists in Syria, I shall restore Constantinople (Istanbul) to Christendom,
...

“Should Turkey not stop supporting al-Qaeda’s Syria branch, I am indeed eager to end the job the late Tsar Nicholas II left unfinished. During the World War I Tsar Nicholas II, He [Tsar] sought to restore Constantinople (Istanbul) to Christendom and protect Russian maritime security by liberating Dardanelles and Bosphorus straits but fate prevented him.”

https://omouggos.wordpress.com/2016/04/24/will-putin-reconquer-constantinople-in-the-name-of-christendom/

Konstantinopol-ska konvencija.  ;)
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Zbrka oko imena Istanbul, Carigrad i Konstantinopol / Gramatika i politika
« Odgovori #56 : Travanj 15, 2018, 11:02:48 poslijepodne »
Zbrka oko imena Istanbul, Carigrad i Konstantinopol

1930. godine u Republici Turskoj izdan je zakon po kojem je iz upotrebe izbačeno ime Konstantinopol (Kostantiniyye) za Istanbul. Naime, taj najveći turski grad kroz povijest je imao mnoga imena. Stari Grci nazivali su naselje na tom mjestu Byzantion (Βυζάντιον), a Rimljani Byzantium. Kasnije je dominantan naziv postao Konstantinopol, po rimskom caru Konstantinu koji je prijestolnicu Carstva prenio onamo iz Rima. Taj je naziv prevladavao tijekom većeg dijela srednjeg vijeka tj. u doba Bizantskog Carstva.

U slavenskim jezicima prisutan je bio i naziv Carigrad, koji se i danas dijelom koristi. Vikinzi su Istanbul nazivali Mikligarðr.

http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zbrka-oko-imena-istanbul-carigrad-i-konstantinopol-1930-118596/

Citat:
(Turo)polski naziv „Instant Bull“ („Fletni tur“) rabi se za žganicu, po tur(opol)ski raki, rakiju, pardon, za vodku:

https://scontent-sea1-1.cdninstagram.com/vp/2ebe890ac5767639d116dc7fd369a60c/5B7115F5/t51.2885-15/e15/11325315_933419430057048_1899840042_n.jpg
« Zadnja izmjena: Travanj 15, 2018, 11:06:06 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7078
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Gramatika i pravopis standardnog hrvatskog jezika
« Odgovori #57 : Travanj 17, 2018, 12:24:54 prijepodne »
Viš, viš... Na Bizant sem zabil...
Kaj veliš na Stolni Biograd..?  ;)
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 3935
Odg: Prekletstvo Stolnoga Biograda / Gramatika i politika
« Odgovori #58 : Travanj 17, 2018, 07:37:42 prijepodne »
Je, i pokojni slikar naivec Slavko Stolnik z Dolne Voče bi potonačil da je (i) Stolni Biograd rašomonskoga nazivla.

"Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije (via (k)wikipedija)."

Citat:
Horvati su, na-žalost, gustokrat, negda i SAD (vezda), naivno, pasivno il aktivno, protivu sv(oj)e vole il dobrovolno, SADo-mazohistički, hitajuč kak guske v meglu, dospevali pod strane skute, od Stolnoga Biograda, prek (pre)stolnoga Beograda do (pre)stolnoga Brigrada odn. Brisela (pod briseljačine).
« Zadnja izmjena: Travanj 17, 2018, 08:05:21 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549