Autor Tema: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska  (Posjeta: 160898 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #195 : Travanj 01, 2010, 01:39:52 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 11.03.2010. / Kolumně
 
Beseda

6 člankov na čakavskomu

Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285B2863285A2858285928582863288A288D2863286328632863286328592863N
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #196 : Travanj 01, 2010, 01:44:45 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 11.03.2010. / Kolumně
 
Beseda


ča je ča  SLIKOVNI RJEČNIK

Borša
 
Piše i slika Branko Jani KUKURIN
 
Slika
javascript:openWindow('aspx/showimage.aspx?id=481202',400,403,'');



Jušto se je nekako potrefilo za Dan žena da mi pride ta beseda. Je, doduše i muškeh borši, ma su ženske nekako više va mode. Kako i se drugo ča one na se stave. Pul nas va Primorje pak se do dna Dalmacije se reče borša, tamo kade je više njemački utjecjaj reču taška ča prihaja od Die Tasche, a hrvaski se reče torba. I ta beseda ima varijanti ne samo va lingvistike lego i va onen od čega i od kega je storena, saki kraj ima čuda sorat svojeh borši ma to bi bila posensega druga i duga štorija. Borša prihaja z talijanskega la borsa, a od nje je nastala još jena druga slična i logična beseda, pul nas burza, a pul njih isto borsa, aš se je nekada valda tamo nosilo se ča je bilo vredno i tamo va jenoj veloj borše čuvalo. Pul nas je se ponopak, pak od tamo zinašaju se ča je vredno, a hrvaski se reče takovemi da su torbari.Torba je stara beseda slavenskega porjekla najbrže proširena po seh krajeh kade su Slaveni, a onputa i još okole pul sused. Još je va narode čuda varijanti za ta predmet. Mićoj borše rečemo boršica, a onisten ken se talijansko više pijaža, reču boršetica. Je sakakoveh i putneh, i službeneh, i duhtorskeh i advokatskeh i pilotskeh. A onen mićen mušken boršicah se reče pogrdno da su pederuše. I po borše se more poznat ča je kemu struka, i morda seksualno opredjeljenje; jedino pul ženskeh se niš ne more znat. Ča mi muški manje od njiheh stvar znamo, to nan je boje. To je vaveki bilo njiho carstvo. Najlepče je videt kada ženske nose vele boršini (aš je tako moderno) i onputa niš ne moru va njih nać. Važno je da se vidi da je moderna borša, a ni važno ako od nje ni prave koristi. Još je to se nekako i dobro, ma su pul nas počele oviste, ča njin reču »celebritiji«, a je jih čuda ke su još do prej desetak let va raskinjeneh opankeh za kokošami po sele potekevale. Ča se more, moda je moda, a najlepče je kada njin stari bogati frajar ale muž kupi neku boršicu Gucci, Prada, ale ki zna kako kakovu, za dvajset, trejset hijad kun, pak se š njun prošeće po centre metropoli naše. I si to jako štimaju, aš je to glavna vijest po internete i po teh ćakulonskeh novinah. Najbrže da ni jako ničesa ni va takovoj borše, a ni va... Samo da se neki ne ofendi.
    Su pul nas va Grade, ča mi rečemo za Kastav, oveh dni osnovali neku udrugu ka se zove »Borsa« – a ka da će se borit proti najlonskeh vrećic, ča je jako pozitivno. Samo ča njin znači ta beseda »borsa«? Tako niki pul nas ne reče, a najlonska vrećica nikada ne more bit borša. Još manje borsa! Pak ako se neki stavi nečemu ime davat, bilo bi lepo da zna neč od tega zajika, a ne prvu besedu z nekega svojga rucaka znet, pak ćemo si razumet če neki oteje reć ale delat!
    Na ženske borši se čuda tega more stavit, ale napisat. To je najboja poruka i reklama, aš se si za lepun ženskun i boršun obrnemo! Pokla čuda vremena se je neki domislel i na borši napisat neš pravo našo, originalno hrvasko, na glagoljice, a ne samo da pišu te talijanske bedastoći ča brižne celebritice ne umeju ni pročitat. Pa je zaspraven gušta videt da je neš lepo, da je moderno i da je našo, a ne da moramo kot zadnji brižnićini ponašat tuje marki. I još debelo njin za to i platit! Pak ni čudo da nan se si smeju okol nas i da nas drže za zadnji hlapci i manovali, onisti ki su vredni samo kuferi nosit i pijati prat. Zaspraven je čudno da pul se te naše bogatije ku imamo i sada i va povjeste, je fanj teh trubil ka se srame da su oduvuda, da ime restorana more bit i hrvasko, da, magar torbe rečemo borša, imamo i mi ča na nje i va nje stavit i sami jih dizajnirat; da naše lepe i šesne ženske i malice budu na diku svojmu rodu i narodu. Samo tako se more poć napreda, aš i na ovoj borše piše »hrabri ljudi«!


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285B2863285A2858285928582863288A288D28632863285C28602859285A2858285A28632863286328592863F

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

borsa -----> borsalino (vrsta škrlâka i nâziv franc. filma)

(Fric) Krleža z škrlâkom: ŠKRLAK
(Radek) Šerbedžija z šeširom:   Šeširbedžija

KRLEŽA, ŠERBEDŽIJA I ŠEŠIR BORSALINO:
http://forum.net.hr/forums/t/19935.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Borsalino - musique du film (1970), 02 :21
Borsalino - musique du film (1970)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #197 : Travanj 04, 2010, 12:02:21 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 02.04.2010. / Kolumně, komentâri

S KAMIKA I MORA

Pršut i jaja saki dan, ne samo na Vazam



Piše Vladimir JUGO
 
    Neka bude lep Vazam sen. I onen ki imaju i moru ga slavit naveliko, ma i onen ki će bit i skrbni i splošni. Vazam ne žive va trbušine, va mišine. On je tu, va cvate i zelenile, vaš i lep van bil.


Ča nećete zet pršut za veli blagdan? Sad van je cena jako snižena, imamo akciju (a ono akcija piše na skoro soj robe). To je dobra prilika, govore vesele i simpatične butigerice sakidajnen mušterijan ken je morda i riđovka va takujine pul propuha. A kupac oholo zna reć, aš se najboje laže kad se malo maže kruh z marmeladun:
    – Ja jin i žeren pršut i jaja saki dan, a ne samo na Vazam. Na ti blagdan kuhan prežganu juhi i kompir na padelu. To gre z Isusovun mukun, ma i mojun z dana va dan. Reču da je važno preživet, a ja san tu, još me nisu zagrebli va črnu al sivu rodnu domaću grudu i sten domaću!
    Nismo više sirotinjski drugovi i drugarice, pa da navalimo kot blago na oni pasulj s kazana, al fažol na padelu. Sad već saki vrti neki ražanj al grill da ti saka žeja pasa. A i ča je nebogo blago krivo za naša kršćanska žeranja i ča se neki prenemažu va punjenje želuca i mihura!
    Drago mi je ča je Krist onda uskrsnul, aš ni niki od nas prvo ni kašneje videl nekega ki bi z mrtveh stal. Kad bi tako bilo, onda ono na Kalvarije ne bi bilo baš neko čudo. No juden to rabi: vavek se nadat, verovat, želet, aš ča bi njin onda ostalo za držat na srce od celega ovega brižnega i nebogega križnega puta ča se zove živjenje.
    Oprosti im, Gospodine, jer ne znaju što čine, rekal bin va ovo blaženo vreme bez jada i jala. No, ipak, ni baš dobro ča se sakuda okole nas vidi kako su novi paroni va demokracije imeli najveću brigu za sebe, a ne za grajani. Nisu bili slugi naroda, a zna se da su najhuji paroni oni ki su bili slugi nekega tretega, ma ne dobri. Stomanja je bliže srcu leh kapot, a glavno je neč nepitko i nečitko i bez smisla blet na TV pa da te drugi tobože hvale: dobar si bil, dobra si bila, a to je kot da nisi niš ni rekal. Ni ti, ni oni ča tobože hvale da ne muče, a friga njin se.
    I debelo lažu oni ki natenane povedaju da se prvo ni smel slavit Božić ni Vazam. To je kot i ono da se ni smelo va vojske reć da si Hrvat. Glupani, rekal bi Ljubo Pavešić šćeto i neto! Ča je oni Tito bil Kinez al Indijanac. Na jetra mi gredu oni ki su tako puni sebe da lažu, a da jih ni sram. Ne znaju ni počrjenet, njin ni nikad neugodno, moreš njin se reć, ni jih briga. Još se hvale z onen ča njin fali, a pamet neće nikad ni dobit! To imaš al nimaš. Moreš se neč navadit ako ćeš, ako tikva ni trda kot železo.
    Neka bude lep Vazam sen. I onen ki imaju i moru ga slavit naveliko, ma i onen ki će bit i skrbni i splošni. Vazam ne žive va trbušine, va mišine. On je tu, va cvate i zelenile, vaš i lep van bil.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A2863285C2863285A28582859285828632893289328632863285C2860285D285D2858285928632863286328592863Y
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #198 : Travanj 04, 2010, 12:07:34 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 01.04.2010. / Kolumně
 
Beseda

8 člankov na čakavskomu

Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592863285C2863285A2858285928582863288A288D2863286328632863286328582863O
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #199 : Travanj 17, 2010, 01:00:28 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 08.04.2010. / Kolumně
 
Beseda


obašli smo

Povratak rečke dive Nikite
 
Slika:
http://novine.novilist.hr/images/clanci/2010/4/486157.jpg


Piše Tatjana UDOVIĆ


Rečka diva NIKITA ka je devedeseteh žarila i palila rečku i hrvacku scenu, nedavno se j' z Zagreba vrnula va svoju rodnu Reku i za svoj grad parićala neš spektakularnega!

Originalni glazbeno-scenski spektakl ki označuje  veli povratak rečke pjevačke zvezdi Nikoline Ivošević-Nikite va pasaneh mesec dan održan je va rečkoj Filodramatice i va opatijskoj kongresnoj dvorane hotela Adriatice.

Va najnovejen   N I K I T A    S H O W-e , mjuzikle   K R A L J I C A    N O Ć I osin Nikitinega jedinstveniega glasa va nevjerojatnen raspone od čak četire i pol oktave ki je oduševil rečku i opatijsku publiku va  najrazličitijemi  glazbenemi  žanri od živopisnega i raslesanega kabareta, preko svjetskeh mjuzikli i pop i rock operi do arij z klasičneh oper:  Mein Herr, All That Jazz, Cabaret, Traviata, Beauty and The Beast, Castrato, mogli su se videt i Nikitini gosti: ERVIN BAUČIĆ,  DRAGAN PEKA, Nino Bijelac, DJ  ENGELSSTAUB DX, te plesna grupa THE HOT DANCIN' MIX ki su lepršali scenun tako graciozno da j' publika za sen sega ostala prez daha!

Ni besed za opisat ovakov spektakl! A oduševjenje publike samo je pokazalo da ovakov spektakl rabi sakako  još kadegod ponovit!


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285C2863285A2858285928582863288A288D28632863285C2860285E2859285D285F2863286328632863Q

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Juterni list
(jutarnji)

(I)SPOVEST

Nikolina Ivošević Nikita: Zbog besparicě sam sě vrnula v roditelski dôm
http://www.jutarnji.hr/nikolina-ivosevic-nikita--zbog-besparice-sam-se-vratila-u-roditeljski-dom/554662/


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nikolina Ivosevic NIKITA Kraljica noci "2000!", 03:45
 Nikolina Ivosevic NIKITA Kraljica noci "2000!"

« Zadnja izmjena: Travanj 17, 2010, 01:05:55 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #200 : Travanj 17, 2010, 01:06:56 prijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 08.04.2010. / Kolumně
 
Beseda

6 člankov na čakavskomu


Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285C2863285A2858285928582863288A288D2863286328632863286328582863Z
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #201 : Travanj 19, 2010, 01:13:33 poslijepodne »

Pod Učkun

Pod Učkun kućice,
bele,
miče,kot suzice
vele.

Beli zidići, črjeni krovići
na keh vrapčići
kantaju,
mići dolčići, još manje lešice
na keh ženice kopaju.

Cestice bele, tanki putići
po keh se vozići pejaju,
i jedna mića, uska rečica,
pul ke se dečica
igraju.

Na suncu se kućice
griju,
na turne urice
biju.

            Drago Gervais






Je to vam je tak

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #202 : Travanj 30, 2010, 11:30:29 poslijepodne »


obašli smo

Armunike se fermale na Halubje

Piše Tatjana UDOVIĆ
 
 
Konačno! Već smo se štufali Koktelsi iskat po celoj Europe, aš se više po vane sopu, a najmanje va domaćen kraje. Ma najzad su nan prišli!
    Mondo bar na Viškove bil je krcat, i po terase jur je škropilo, su judi paradirali, a se zato ča su bili žejni energiji ka frca z sopnjadi našeh mladići ki z armunikun hode po svete. I tanto se j' ta njiha armunika ka j' već su Sloveniju obašla, jenu večer fermala na Halubje. Malice su prišle od sakuda; z Halubja, Kastafšćine, Gromišćine, z Istri, a prišle su i one z Opatije, one ča bivaju v Reke i oniste ča studiraju va Zagrebe. Se su pripejale i svoji novi mladći ki su jih gjedali i čuvali dok su one skakale va prveh redeh. Bilo je oneh ki su tancali potresujke, oneh ki su poskakevali sami za se va ritme. Niki, Mauro, Tomi, Tibo, Mandić i Teo obučeni kako kauboji, z velemi klobuki, va »raskinjeneh« trapericah, majicah z keh su se jasno videle njihe fascinantne tetovaži prezeli su saki trun pažnji seh malic ke su se petak večer narivale va Mondo. Malice se nisu ofendile ni kad su njin kantali da su štrige, leh su baš suprotno, skupa š njimi kantale. Pa ni onda kad su njin priznali da saki od njih prihaja z lude kući va koj se saki dan nemi, nisu promenile mišjenje o n jimi. Onda se j' našal Mandić ki se j' pohvalil kako je vredan i šestan i kako saki dan z kamiki dela i va zemje kopa. Ludo je i veselo bilo - Mondo se j' pretvoril va pravi Divji Zapad, samo ča su se naši kauboji namesto z pištoli naoružali z armunikami i drugemi instrumenti. Malice su vriskale, mladići zijali, si skupa kantali, tancali, skakali... se do rano jutro drugi dan.

I ča reć leh da se j' jasno videlo koliko domaći judi vole svoji domaći muzikanti ki su toliko dobri da su se za sen sega udomaćili va EU, a bi reć da će i celu Hrvacku z muzikun porivat nutra.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285C2863285A2858285928582863288A288D28632863285C286128582858285D285828632863286328592863A

Koktelsi - Reci Mi Si Smen, 03:41
Koktelsi - Reci Mi Si Smen
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #203 : Travanj 30, 2010, 11:31:14 poslijepodne »


Réčki „Nôvi list“, 29.04.2010. / Kolumně
 
Beseda

7 člankov na čakavskomu

Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285C2863285A2858285928582863288A288D2863286328632863286328592863G
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #204 : Travanj 30, 2010, 11:33:47 poslijepodne »


razgovor: GUIDO GIEREND, NJEMAC KI DIVANI HRVACKI I ZA NJEGA JE ŽIVIT OVDI PRAVI RAJ - CRKVENICA MU JE DRUGI DOM

Divanin hrvacki, a žena mi zna skuhat crkvenišku batudu
 
Va Njemačkoj iman firmu za održavanje klima uređaja, uz mene brata i Inge ka nan vodi knjige imamo sedan zaposlenih. Ovdi va Crkvenici odmoron filamo svoje baterije

Piše i slika Mladen BARAC
 
Slika:
Udelali su dupli pir – jedan va Njemačkoj, a drugi va Hrvackoj
javascript:openWindow('aspx/showimage.aspx?id=490045',400,432,'');


 
Va svon ugostiteljskon zvanju upoznal san čuda ljudi ki putuju, otkrivaju nove sadržaje življenja i van mesta svoga stalnoga boravka, jednostavno uživaju. Kratko rečeno to su turisti, po našu domaću furešti, ma va današnje vrime ima onih ki prihvate naš način življenja i običaje pa su onda više od toga. Postaju naši susedi, a jedan od takovih je Njemac Guido Gierend z Kerpena blizu Kölna. Kako je gospon Giudo postal Crkveničan, a njegova familija crkveniška doznali smo va von našen razgovoru.

    Gospon Guido postal ste žitelj Crkvenice va pravon smislu, kako je rojena ta ljubav?
    - Dvijehiljadeitrete koštal san svojun jahtun prvi put na vrh crkveniške rive, palade kako se ovdi zove. Prvi kontakt san imel sa Zvonkon Pelicarićen, ki me je zbog broda uputil na lučku kapetaniju, a i drugo ča se tiče boravka va Crkvenici. Prvi taj susret z gradon i z ljudi mi se dopal, pa su mi se počele rajat i veće misli.

    I tako ste kašnje zibral Crkvenicu za svoj drugi dom?
    -Pomalo san donosil odluke, prvo sega ovdi je dobra klima, Crkvenica je dobro prometno povezana, oćeš prit z auton, a postoji i avionska linija na Krk ku koristimo. Leta 2005. odlučili smo da kupimo i kuću u Matković od Dragice Veljačić, od pokojnog Iva tišljara. Kuća nan se dopala, aš je građena va staron crkveniškon stilu na dva kata. Susedi su nas primili kot svojih i nima problema. Naprimjer, moja žena Inge dok se nismo sredili, tuširala se poli Snježane od dohtora Kosa – to se ne zaboravlja.

    Živit va našen kraju zajik Van ni prepreka?
    -Moja prva žena bila je z Istre pa san uz nju učil, ma najviše san ovdi naučil va vih pasanih pet, šest let. Moja današnja žena Inge fanj razumi hrvacki, va Njemačkoj je hodila pet miseci abendsschule (večernju školu) da nauči vaš zajik.

    Doznali smo da štujete i ove naše primorske, crkveniške običaje ?
    -Da, naučil san briškulu, trešetu, a volin i na boće poć. Maškare volin posebno, za te narodne običaje udrugi Matkovići čiji san član ustupili smo garažu kako bi se tu sastajali i organizirali svoj program rada. Čul san da su nigda bile poznate maškare va hotelu »Inter«, a danas je škoda da propadaju kuliki hoteli, projden uz »Miramare« pa mi ga je žal.

    Da ne dilite dvi domovine uvjerili smo se i vašun ženidbun, udelali ste dupli pir, jedan ovdi a drugi va Njemačkoj?
    -Da, bilo je jako lipo i veselo, ovdi smo organizirali za crkveniške prijatelje, a da bi oni na piru videli jedan del njemačkog običaja prišlo je z Njemačke nikuliko uzvaniki. I va Njemačkoj je bilo super.

    Mi ki Vas znamo uvjerili smo se da znate rasporedit svoj život?
    -Va Njemačkoj iman firmu za održavanje klima uređaja, uz mene brata i Inge ka nan vodi knjige imamo sedan zaposlenih. Ovdi va Crkvenici odmoron filamo svoje baterije. Zovud našun malun jahtun (a imamo i barku) delamo izlete do Dalmacije, obašli smo se otoke (školje) skroz do Korčule. Ja jako volin klapsku pismu, bil san na festivalu va Omišu, a moja žena voli poć s prijateljicami na jednodnevne izlete do Plitvic, Zagreba i slično. Ona je od njih naučila kuhat njoki, crkvenišku batudu, brodit, domaća kuhinja je odlična. Morate napisat da nan je »Kamenjak« baza kad pridemo i kad gremo kamo. Totu uz žmulj pića poćakulamo z domaćimi ljudi.

    Zafaljujuć se gospon Guidu na razgovoru on je još dodal: - Kad budemo va penziji ovdi ćemo stalno živit, aš ovdi je raj!


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285C2863285A2858285928582863288A288D28632863285C286128582858285C285D28632863286328592863L
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #205 : Svibanj 24, 2010, 02:54:09 prijepodne »

Réčki „Nôvi list“, 20.05.2010. / Kolumně
 
Beseda

7 člankov na čakavskomu

Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285D2863285A2858285928582863288A288D2863286328632863286328592863A
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #206 : Svibanj 24, 2010, 03:11:02 prijepodne »

Réčki „Nôvi list“, 20.05.2010. / Kolumně
 
Beseda


zapisano va srcu

Rožica va koloreh mavrice
 
Slika :
Knjiga je pisana na čakavštine
http://novine.novilist.hr/images/clanci/2010/5/493976.jpg

 
Slikovnica – bajka Tatjane Udović, ka se zove »Rožica va koloreh mavrice«, imet će svoju promociju pul Ronjgi drugu šetimanu. Kako su najavili organizatori, prestavjanje će se parićat va okvireh od manifestaciji »Proljeće u Ronjgima«, va Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«, utorak, 25. maja na uru i pol zapolnen.
    Od tiste nove slikovnice ka će poć na ruku dece, a mogla bi razveselet i veleh i mićeh, medvejska spisateljica Tatjana Jedriško Pančelat je napisala čuda lepeh besed.
    – Spisateljica Tatjana Udović nastavlja nas darivati maštovitim bajkama. U današnjim životnim previranjima ona nastoji djeci prikazati vrijednosti postojanja, dati im smjernice u odrastanju - skladane duhovnošću. To čini kroz pisanu riječ: na prijateljski način s dubokim razumijevanjem koji je prihvatljiv njihovu uzrastu. U bajci djevojčica Marija čini pogrešku iz neznanja. Spisateljica razvija radnju tako da Marija, kroz učenje, sama dolazi do spoznaje o biti pogreške i mogućnosti ispravke. Bajka je prepuna zanimljivih zapleta i neobičnih raspleta. Stil pisanja je bez agresivnosti koje odrasli rado primjenjuju kada žele nametnuti djeci svoje svjetonazore. Dijete koje pročita bajku na zabavan će način dobiti poduku - dok odrasli mogu naučiti ljepši način u obrazovanju djece. Dodatna posebnost je to što je bajka pisana izvornim čakavskim dijalektom, što nam govori o srčanosti spisateljice za očuvanjem dijalekta svoga kraja. Stoga vjerujem da čitaoci već s nestrpljenjem čekaju njen sljedeći dar, jer darovi Tatjane Udović dati su od srca i omotani njenom dušom »va koloreh mavrice«. Za našu »opituranu« radost želim joj dugo spisateljsko nadahnuće – napisala je Jedriško Pančelat.
    I za kraj, tu rabi još samo dodat da su si keh su oviste besedi »taknule va žicu«, pozvani pul Ronjgi na feštu od domaćega zajika i Tatjanineh besed. 


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285D2863285A2858285928582863288A288D28632863285C2861285B2861285F285E28632863286328592863W

* * * * * * * * * * * *

Slikôvnica sě morě naručiti pri avutorice
(jel bû prodaja samo v pâr knižari na Viškovu)
tatjanaudovic@gmail.com

Céna : 40 kun.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #207 : Lipanj 12, 2010, 11:25:29 poslijepodne »


Réčki "Nôvi list" / Kolumně, komentâri / Pogled

KVADRATURA DRUGA

05.06.2010.

đermano ćićo senjanović

Kiša i kufer

Kad god Izrael učine koju pizdariju, odma se sitin Vedrane Rudan. Nisan lud da iden povlačit povijesne paralele jer ću najebat ka i ona, ali ću zato povuć okomicu.

Slika:
http://novine.novilist.hr/images/clanci/2009/9/449302.jpg

 

Kad god Izrael učine koju pizdariju, odma se sitin Vedrane Rudan. Nisan lud da iden povlačit povijesne paralele jer ću najebat ka i ona, ali ću zato povuć okomicu.

Guštan gledat filmove. Ali kako vrime prolazi, ništo malo mi se izoštrija kriterij. Volin filmove koji nisu učinjeni po špranci. Najmrže mi je kad na kvarat filma osjetin da ga je stavilo u kalup. I još san ništo zapazija. U devedeset posto filmova naletit ćete na scenu di se pojavljuje ili kiša, ili kufer, ili ferata. Nema ljubavnoga filma u kojemu glavna glumica ne okisne ka pivac. Bože mi prosti, ka da su ti likovi kompletni degenerici. Niko nije čuja za kišobran, kabanicu ili kapelin. Osin kiše, tu je i kufer.

Dotična stavlja kufer na posteju, a onda brzo vadi robu iz ormara i ita je u kufer. Pa se ukrca na feratu i otputuje u malo misto di joj živu roditelji. Tu se vrti par dan, a onda on dođe za njon. Ona je pet minuti odlučna i neumoljiva, a onda mu se itne u zagrljaj, jer je konačno svatila da je on čovik njezinoga života. Film završava, a oni cili sritni trču na banku di ih čeka miljunski honorar od upravo prikazanoga filma. Oni na banku, a ja u kondut. I sve se mislin koje monade i ja gledan.


Volja naroda

Evo čitan da se HDZ domislija kako se riješit onih gradonačelnika koji mu nisu po voji. Raspisat će se referendum i, bez obzira na broj izašlih glasači, proć će ono za ča se odluči većina. Ako od 200 iljad stanovnika, na referendum izađu samo tri čovika, bit će kako oni reču. To je malo zafrkano za one koji su već izabrani. Tribalo bi ih pustit da odradu mandat po zakonu koji je vridija kad su birani, a ne pravila minjat usrid igre. Inače, ovi novi referendum baš mi se sviđa. Ima san čut da je tako i u Švicarsku. U njih sve gre na referendum. I ko izađe, izađe. Ako nisi izaša na referendum, to znači da ti je svejedno oće li se, recimo, gradit tunel ili most.

Ti si osta doma, a odluku si prepustija zainteresiranima. Je zajebana ta demokracija. Švicarci je njeguju iljadu godin i još uču, a mi bismo tili u 20 godin da nan sve gre ka po špagu. Zato, pomirimo se s tin da Šeks delegira suce, da nan je Jadranka premijerka, i da Šuker diže kredite i viče: "Nije ovo dug, ovo je rebalans." A da je raspisat referendum o rebalansu članova Vlade?


Ništa novo

Čin san pročita da je Vijeće Televizije gospodinu Popovcu produžilo mandat v.d. ravnatelja, odma san se javija Maji Sever. Pitan je:

- Ča ima novoga?

- Dobili smo psa.

- A koja je pasmina?

- Avlijaner domaći. Krive noge, kratke uši.

- A kako se zove pas?

- Ženka je. Milena. Ima tri mjeseca. Bebica.

- Jel ti joj se dica veselu?

- Joj, moja Josipa je luda za njom. Tak je slatka. Crna, s belim šapicama i bijelom mrljom na prsima.

- Kakvoga je karaktera?

- Tak je umiljata, al bum je trenirala za pobješnjelog ovčara.


Stiglo pismo

Piše mi Zvonimir Milčec: "Poslal sam ti svoju prvu kolumnu za Večernjak, pa je red da ti pošaljem i zadnju. Redakcija je navodno u velikoj frci, pa nemre plaćati honorarce. Prvi je otfikaren Pavao Pavličić, a sad je došel red i na mene..." Čitan kolumnu koju mi je posla. Piše o golfu u Maksimiru.

Godina je 1931., u Zagrebu je otvorena Gradska kavana, hotel Mlinovi (današnji Dubrovnik) prima prve goste, tržnica na Dolcu je počela s radom, a u Zoološkom vrtu je glavna atrakcija majmun Štefek. Izdana je i razglednica s njegovim likom, pa Zagrepčani šalju razglednicu jedni drugima i pišu popratni tekst. U Maksimiru je 12. lipnja te godine održan prvi golf turnir, učesnici su uglavnom diplomati i strani poduzetnici, prisutna je i pokroviteljica turnira kraljica Marija koja igru prati s Vidikovca, a Krleža i Petar Dobrović jednu pijanu noć provode uz maksimirsko jezero.

U listopadu 1934. godine na turniru pobjeđuje domaći igrač dr. Strižić, i to je prava senzacija. To je ujedno i zadnji turnir. Klub se gasi, jer uprava nema para za plaćanje najamnine Šumarskom fakultetu koji je vlasnik maksimirskog perivoja. Na kraju Milčec zaključuje da je to možda i srića, jer je tako Maksimir spašen od betonizacije i apartmanizacije.


Majko moja, koliko podataka, koliko šuga, koliko nostalgije i lipote! I ovakvome čoviku ne dat pisat?! Milčec, tak imam te rad.


Put putujem

Kad je Josipović posjetija Republiku Srpsku, baš san ćutija niku mučninu. Mislija san: to se ne posjećuje, to se ignorira! Ne može se davat legitimitet tvorevini nastaloj na genocidu. A opet, razumin ga. Republiku Srpsku je stvorila Amerika i jedino je ona može ukinit. A do tada - veži konja di ti gazda kaže. I sad je Josipović dobija zadatak da začepi nos i rukuje se s razbojnicima.

A usput mora slušat njihova obećanja kako će dozvolit miran povratak i život Hrvata u Posavini. A, koja je to pravda?! Umisto da se zločince kaznilo, sad sve ovisi o dobroj volji tih zločinaca. Nije ni bidnome Josipoviću lako. Ol je lako reć NE Amerikancima? A po tome NE se i razlikuje veliki državnik od maloga od kužine.


Voda teče

Bija san povirit maketu Funtane na Rivu. Tribalo bi je vratit. To je stvar građanske pristojnosti i političke korektnosti. Stari Splićani su naza 122 godine skupili pineze i podigli Funtanu u čast dolaska vode u grad. A onda su komunisti, kad su došli na vlast, Funtanu iscipali mašklinima, jer da je ona simbol buržoazije s elementima fašizma.

I sad se u Split vodu polemike za i protiv obnove Funtane. A kud ćeš poštenije nego vratit stvar u prvobitno stanje. Da ne bi ispalo da je mašklin jači od reda i zakona. Pa kad se ona obnovi, e onda neka svi ovi strukovnjaci i politikanti pokrenu zakonsku akciju za njezino uklanjanje. A onda ćemo ih tuć neoborivin argumenton: spomenici se ne rušu!


Vedrana zna

Kad god Izrael učine koju pizdariju, odma se sitin Vedrane Rudan. Nisan lud da iden povlačit povijesne paralele jer ću najebat ka i ona, ali ću zato povuć okomicu. A kud ćeš veće okomice nego se spustit špagon iz helikoptera na brod. A ti brod je bija dil humanitarnog konvoja koji je nosija pomoć opkoljenoj Gazi. I čin su se izraelski specijalci spustili na brod, odma su ih humanitarci napali šipkama i nožima, a oni su pobili 19 humanitaraca.

Promptno su skočile Ujedinjene nacije i Izrael je doživija opću osudu. A rezultat se zna. Izraelci će i dalje zajebavat, Palestinci će i dalje krepavat, a Vedrana će i dalje šetat unučicu oko kuće.


Zadani prostor

Javili su mi iz redakcije da će mi kolumna uć u se i da broj slova prilagodin zadanome prostoru. Kako je ovo prvi put, ne znan jesan li se uklopija. Ali, prilagodili su se i Palestinci, pa zašto ne bi i ja.


Zvir:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285D2863285E2863285A285828592858286328982897288F286328782877286F2863285C2861285E28602860285928632863286328582863I
i/ili
http://split-online.info/split/hrvatska/kisa-i-kufer/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #208 : Siječanj 06, 2011, 10:26:27 poslijepodne »

Klapa Kaše - Tri kralja jezdahu (generalka), 02:52

Klapa Kaše - Tri kralja jezdahu (generalka)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Lépa naša dobrovečka
« Odgovori #209 : Siječanj 14, 2011, 10:55:08 poslijepodne »

Lépa naša dobrovečka
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

"VESELE ŽENE HRVATSKE" Kazališne družine "Smjehotići" iz Zagreba

.................
Poslije pauze na scenu su došle dvije vrlo otmjene Dubrovkinje, čiji su sinovi objavili vjeridbu. Vrlo delikatnu situaciju majke kao majke, još će nekako i preboliti i na kraju se pomiriti s činjenicama, no od njih saznajemo da očevima dvojice zaručenih sinova nije nimalo lako, da se oni s tim ne mogu pomiriti.


Vesele žene Hrvatske_Dubrovkinje čiji su sinovi objavili vjeridbu, 01:27

Vesele žene Hrvatske_Dubrovkinje čiji su sinovi objavili vjeridbu 


Obširnešě:
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/101110.php


OČUVAJMO GOVOR DUBROVNIKA

Gimnazijalci će učiti dubrovački govor


Na inicijativu učenika, privatna gimnazija u drugom polugodištu pokreće projekt učenja lokalnog dijalekta

Nakon što su učenici Privatne gimnazije u Kazalištu Marina Držića odgledali predstavu “Sinjorina Estera” na dubrovačkom dijalektu − koju su zbog, nažalost, zanemarenog i gotovo iščezloga govora ovoga kraja najblaže rečeno teško razumjeli − u toj su gimnaziji odlučili pokrenuti projekt “Očuvajmo govor Dubrovnika”. − Vjerovali ili ne, ima učenika koji ne znaju što su bursa i funjestra.
Nepoznate su im riječi koje su donedavno bile u svakodnevnom điru po gradu, a sada iščezavaju, ili ih je sve manje i manje − kaže ravnatelj dubrovačke privatne gimnazije Tomislav Franušić.

Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg27386/#msg27386
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549