Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 329710 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #45 : Listopad 04, 2009, 05:50:16 poslijepodne »






Međimurske novine

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #46 : Listopad 07, 2009, 11:49:40 poslijepodne »


Zagorski list br. 308 / 11.09.2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Od dojne krave do sireka


Z vrha kiseluga mljieka obralje se vrnjiče, a kiselje mljieke se metalje topit na kraj šporeta. Rahlje se par put obrnulje i gda se počela odvajati sirutka i skupljati sirek se se skupa zljejalje na cediljku i ostavilje scijati par vur. Sirutka se pila, ž nju su se omešavala tiesta za gibenje i štruklje, alji se i podišal  i popravil žmah napoju za pajceke. Od scejenuga sireka delal se trepanec ilji prgice. Za prgice se sirek zdrobil, posoljil zmiešal z malje paprike i delal kak špičasti kupčeki. Prgice su se metale h košaru teru se privezalja negde pod strehu na sušilje Friški se sirek zmiešal z vrnjičem, posoljil, hu njuga se narezalje luka i te je bila glavna hrana ljudem hcielje ljete.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Baš gda sem si ovak gruntala kaj da napišem, kak stvorene mi je bil semen sireka h našem Zaboku. Dok sem se sprešetavala med štandi, sprobavala sireke, zmisljila sem se na cajte gda je h moje špajze bilje prec sakojačkuga mljekeca, pune sireka, vrnjiča i putreka. Malje je onie teri su se skup z menu sprešetavalji med puljiti, a da znaju kak je deljejki i teški put od mljekeca do sega kaj je bilje pred nami. Šari puljti pocinfrani z sem onem kaj nam selje daje bila je ljepota za lukanje.

Negda nie bilje takve sakojačke sireke, pocinfrane z kajčesem kaj se hu njuga meče,  kak denes. Cajti idu napre, šnjofi i žmahi su drugački. Ljudi denes iščeju furt nekaj novuga i drugačkoga. I dok sem lukala h zdeljice friške scejeni sirek, onak po starinski kak se negda delal, bilje mi ga je nakek krive. Kak da se srameči držal med zdimljeni, posušeni, pritisnuti, zmiešani, smočeni i dišeči. Nu dok sem lukala, ti domači, bielji kak sniek sirek, kak da sem čula mužiku mljika tera je igrala, negda, gda sem dojila. Dojenje kraf od navieke je za mene bilje nekaj posebnoga. Još dok sem lukala kak babica ilji mama držiju z koljieni žatrku, a hu nje se za čas ziblje mljike, jedva sem dočakal cajt gda bum mogla i ja dojiti. Najljepša mi je bila mužika teru igraju mlazi mljika gda ciljaju h žatrku. Mužika se mienjala od početka dojidbe do kraja. Saki mlaz mljekeca imel je drugi ton, jačinu i ljepotu.

Kak se žatrka z mljikem punila ovisilje je o dojilje i dojnost krave. Nektere su se tak ljehke dojile kaj je za čas žatrka bila pune, a nektere, dok si ju podojil, boljelji su prsti od muke. Gda se dojilje dobre se moralje paziti na krafski rep kaj nej kravica gda ž njim maše, natepla mljieke. Mljieke je bilje, od košti, najgadljiveše, pak se do čistoče mljika i mljiečne posude fejst držalje. Žatrke, rejnice i cedilke morale su biti dobre oprane i zljufrane  na zraku. Sake je dvorišče imelje h dvorišču zapičeni suhi drveni kol z več rašlji. Na njemu su se vesile žatrke, rejnice i cedilke kaj su se zračile i sušile. Pri mljekeku i mljičnem osim kaj se pazilje na čistoču pazilje se i na vuroke. Kravica je bila hraniteljica familjije pak se nju i mljieke moralje čuvati od vuročne očie.

„Gdoj ima kravicu ne mora biti strahu gladu“, reklji su ljudi. Saka posuda na kolcu ilji plotu nie smiela dočakati mrak. Prie mraka spravila se fižu kaj posuda, a poklje i mljieke, ne dobilje bleke ilji vuroke. Ni mljieke ni nič od donjuga nie se smelje nositi po noči k pajdašem ilji familjije. Če bi se pak moralje, unda se malje posoljilje kaj bi dojne čuvalje od vuroke. Ak se z mljiečnem išlje prek vode, moralje se h vodu pljunuti par put, kaj bi se otiral kakef coper. Takaj se z mljiečnem h ruka nie se smelje iti „na stran“. Če ti je došla sila, moral si mljiečne ostaviti deljejke od sebe dok si ti svoje „obavljal“  negde za grmem.

 Podojene mljiek gda se doneslje fižu najprie se precedilje i napunilje renjicu jednu ilji več. Jeden diel mljike skuhal se za froštukelj, večeru ilji za čez dan. Mljieke h rejnice delje se h pelnicu ilji komoricu i nie se smelje načete. H rejnice se kiseljilje par dane, po ljetu brže, a po zime duže.

Z vrha kiseluga mljieka obralje se vrnjiče, a kiselje mljieke se metalje topit na kraj šporeta. Rahlje se par put obrnulje i gda se počela odvajati sirutka i skupljati sirek se se skupa zljejalje na cediljku i ostavilje scijati par vur. Sirutka se pila, ž nju su se omešavala tiesta za gibenje i štruklje, alji se i podišal  i popravil žmah napoju za pajceke. Od scejenuga sireka delal se trepanec ilji prgice. Za prgice se sirek zdrobil, posoljil zmiešal z malje paprike i delal kak špičasti kupčeki. Prgice su se metale h košaru teru se privezalja negde pod strehu na sušilje Friški se sirek zmiešal z vrnjičem, posoljil, hu njuga se narezalje luka i te je bila glavna hrana ljudem hcielje ljete.

Dugi je bil negda putec od mljekeca do sireka. Počel je još na paše. Če je krava imiela dobru pašu i hranu, bilje je več mljieka.

„Krava ne doji na vime nek na gubec“, bila je poveda teru su radi toga govorilji ljudi. Poveda, kak i dugi put od mljieka do sireka ostal je same još h spomenku nekere ljudi.


Zvir :
http://www.zagorje.com/clanak/6365/za-dusu-za-spomenek-od-dojne-krave-do-sireka.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pri(z)godni palindrom:
SIR IMA MIRIS.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #47 : Listopad 07, 2009, 11:50:22 poslijepodne »


Zagorski list br..308 / 11.09.2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Muostanje


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Rujan je u Zagorju poznat kao mjesec berbe grožđa. Kako su se naši bake i djedovi pripremali za taj događaj, koji je nekad bio uzdignut na razinu obreda, znala je pripovijedati naša hraščinska baka Ivka.

- V jutre bi se žejnske rane digle da bi zakurile, jer je skore furt bile dosta ladne, i zamijiesile bi kolač. Pekli bi se digani kolači, orehnjače i makovnjače, a neštere su delale i gibanicu z rožički. Bile je i onijieh štere su kolač spekle večer prije, pak su bile mirne na dan berbe. A vu tulec se dijiela pečenjka, veliki komad svinjskoga, a šte nije imel –mladinskoga - prisjećala se baka. Što se događalo kad bi se skupili berači?

- Brati bi došla rodbina i susedi. Starejši bi si spili rakiju, a deca malinovec. Onda su se zbirali noži i škarje, uzimale kante, košare i pute. Se bi se tuo dele na kuola, štera su vlekli konji, voli ili krave, i onda bi se išle vu gorice. Prve se brale bijiele, a onda črne gruozdje. Deca i babe su rezali gruozdje i metali vu košare, a muži i dečki hodili su z putami i sipavali gruozdje vu kacu, bile na kuoli ili vu klijiet, šte je kak imel - govorila je starica. Ako bi berba potrajala, jelo se i u vinogradima, a ako bi sve završilo do ranog poslijepodneva, družina se isto tako kolima uputila kući.

- Gda je bile gotove, muški bi zajuškali, a mi, babe, zapopijeivale i onda bi išli dime jiest i pit. Gazda bi se znal diči do stola i vu pilnicu zmuoštati i pak se vrnul za stol z peharom mošta šteri je bil sladek kak cukor. Veselili sme se do duge vu nuoč kak da su bile male gosti - sa zadovoljstvom je evocirala uspomene baka.


Zvir :
http://www.zagorje.com/clanak/6356/iz-bakine-pucke-biljeznice-muostanje.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pri(z)godna pesma:
Črn-bel (Galović)
Franco Nero- Bianco
http://www.poezijaonline.com/?n=4&w=N&d=1131&sid=5023
« Zadnja izmjena: Listopad 07, 2009, 11:54:06 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #48 : Listopad 07, 2009, 11:54:58 poslijepodne »


Zagorski list br. 308 / 11.09.2009.

Dnevnik tate Bena

Počela je škola

 
Kaj se tiče škole Sandra je oduševljena. Njoj je tak i onak bitno da se nekam ide i da ima s kim klafrati. A Patriciji je svejedno. Zapraf ona se tak ponaša ko da joj je svejedno i misli da mi mislimo tak.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



A s početkom škole vrnuli se i si oni problemi teri uz to i ideju. H ove dvije ljete kaj nismo morali knjige kupuvati smo se več na to navadili. I sad najemput nema više knjig zabadaf. S tim se čovek nekak pomiril, jer tak i onak sam ih i prije kupuval. Ali uz knjige i bilježnice treba još pune toga kupiti. Treba kupiti papuče i dres za tjelesni, i malo nove obleke,…

Onda h školi treba platiti osiguranje, kuhinju, pa se učitelji zmisliju da bi bilo dobro još uz se ovo kaj smo kupili kupiti još i nekakve tam gluposti. Pa  tu su još i pretplate na razne smibove, radosti i modre laste. Trebalo bu i za rit papir dati peneze.

Kaj se tiče škole Sandra je oduševljena. Njoj je tak i onak bitno da se nekam ide i da ima s kim klafrati. A Patriciji je svejedno. Zapraf ona se tak ponaša ko da joj je svejedno i misli da mi mislimo tak.

Gracii još trejti zub nije zbil van. Pa i dalje grize se kaj stigne. A uz to niti neda nokte rezati. Neda i neda. Pa osim kaj grize i draplje. Tak da če me negde na cesti vidite skroz zdrapanog morate znati da me nišči nije stukel, niti se nisam napil i opal h grabu punu trnja. To me moja beba zdrapala. Najdraže joj je porinuti mi prst h oko ili nos. I ne samo meni.

Nakon kaj se nafčila reči tata, uspel sam ja nju nafčiti da veli i mama. Jer kaj sam če joj ostane da zove za sa samo tata tata. Nek ona ljepo zna i mamu zvati.Tak i onak svoj deci je urođeno da za se zoveju mamu. Pa čak i onda kad ih ta ista mama tuče po riti.
H Zaboku se skoro cjelo ljeto (kao godišnje doba) nije događalo nič. I onda sad h subotu nisi znal kam bi prešel zabadaf jest.

Te je bilo otvorenje pekare, gde se uz kruh djelilo navodno i nekaj kaj se z žlicu jede. Pa je bilo otvorenje sajma sira. Valjda na tom sajmu ima i degustacije. I na ribnjaku su ribiči skuhali fiš i gulaš od vepra i vojnički bažulj. Sad pak dva meseca nebu nikakvih događanja gde se mukte more jesti i piti. Pa kaj buju napravili oni teri hodiju po takvim zbivanjima? I zakaj mesto tog sajma sira nije sajam šunke ili kobasic.

Uz sve to sam ponorel jer h subotu nisam z autom deset minut mogel zajti na glavnu cestu. A prije toga sam još moral i slalom med sparkiranim autima voziti da opče dojdem do ceste.

A če je nešči pomislil da je morti nekakef gospon h plavom odjelu i s šapkom na glavi i blokom kazni h rukama hodil med takvim autima i pisal kazne onda ste se prevarili. A same h subotu je mogel hiljadu kazni napisati. Puta 300 kuna kolko je najmenja kazna za to je 300 000 kuna u državnom proračunu. I samo da se naplatiju se kazne za krivo parkiranje država bi zišla iz krize.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6333/dnevnik-tate-bena-pocela-je-skola.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pri(z)godna pesma :
YouTube - Gibonni - Ovo Mi Je Skola, 5 min.
www.youtube.com/watch?v=cZgeWKSV2UE
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #49 : Listopad 07, 2009, 11:55:45 poslijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3375, 08.09.2009.

Klopotec

Prvoškolci na cesti

       Baš tu vu mojem kvartu vsaki dan gledim kaj vse delaju vozači kojima ne bi niti vojke dal v ruke, a ne volana. Tak na priliku, pri negdašnjoj županiji vu Vulici brače Radiča znaju auti i do zebre doleteti kaj da jih netko natiravle! Čak se i ja tu i tam premišlam je li bi prešel prek zebre il prepustil auta držeči se principa da spametneši popušča. Jerbo, kak bi ja mogel zračunati kulki je njegov “zaustavni put”, kakšno je stanje na kolniku i kakšne su njegove gume na kotačima, a kak bi to onda znali prvoškolci?!


Od ovoga je pondeljka naglo povečani promet na našim cestama i trotoarima, jerbo je počelo novo školsko leto. To pak znači da buju med đakima i oni najmlajši, prvoškolci, koji još ne znaju baš najbolše vse kaj bi pešaki o prometu trebali znati, a ako nemreju dosta sami paziti na sebe, bil bi red da mi stareši pazimo na njih. To se največ dotikavle šoferov vu autima, med kojima se nažalost dost često najde onih koji bi se takaj trebali vpisati vu prvi razred – ali auto škole!

Najme, videl sam ovih dana da člani auto klubov deliju vozačima letke z kojima ih podsečaju baš na to o čemu ja vezda pišem. I policajci su deci vu vrtičima pripovedali o ponašanju pešakov, prvoškolci buju ili več jesu, dobili one svetleče hozntregere ili kabanice da bi ih vozači bolše vidli. Ali, pažnje nigdar neje dosta gda je reč o malim đakima, još zaigranima, a koji najemput z teškim torbama na plečima moraju prepešačiti od doma do škole i tu prejti ko zna kuliko raskrižjov prek ko zna kuliko zebrih... da ne teoretizeram dalje o sigurnosti vu prometu.

Baš tu vu mojem kvartu vsaki dan gledim kaj vse delaju vozači kojima ne bi niti vojke dal v ruke, a ne volana. Tak na priliku, pri negdašnjoj županiji vu Vulici brače Radiča znaju auti i do zebre doleteti kaj da jih netko natiravle! Čak se i ja tu i tam premišlam je li bi prešel prek zebre il prepustil auta držeči se principa da spametneši popušča. Jerbo, kak bi ja mogel zračunati kulki je njegov “zaustavni put”, kakšno je stanje na kolniku i kakšne su njegove gume na kotačima, a kak bi to onda znali prvoškolci?!

Negdi tu blizu, vu Europi, videl sam na svoje oči i ovakšnu sliku: čim pešak, makar i z nožnim palcom, stane na zebru, vsi auti najemput staneju i prepustiju ga. Jerbo, vu vsim europskim dražava - kaj s propisov dotikavle – pešak je jedini gazda... Ali, naravski, vu Liepoj našoj, kak niti v našemu gradu, baš neje tak.

Na primer, vu Vrazovoj vulici pri “biljni apoteki” još je opasneše prejti prek zebre. Najme, ako pešaka pristojni vozač i prepusti prejti, nigdar se ne zna je li ga baš tu ne bu forfaral nekakšni divljak! To sam ne samo puno put videl, nego sam se i v zadnji čas zaustavil, da se ne bi našel na divljakovi haubi. A kaj da delaju prvoškolci!? Ako se dobro zmislim, za takšno forfaranje se negda vozaču na licu mesta zela vozačka dozvola na tri meseca. Kakšna je kazna danas – ne znam, ali znam da bi trebala biti stroga.

Još bi htel upozoriti i na zebre pri Glazbenoj školi, kak i tam pri gradskomu parku: tam je postavlen i semafor, pak i policija je blizu, ali nekoji med vozačima (naročito motoristi!) često stiskaju “gas do daske” samo da stigneju prejti do kraja zelenoga... I da ne nabrajam dale. Zato se zmislite, dragi vozači - da i vi ili netko od vaših ima prvoškolca, koji se baš ov čas vputil vu svoj razred...

Još bi štel nekaj reči o školskim knigama. Najme, vse novine su se ovih danov raspisale o menjanju starih knig, o trgovini z njima, knižnim tržnicama i sajmima, itd. Mi vu našemu Varaždinu i županiji još smo pod kraj srpnja dobar del problemov rešili, skoro vsa su deca sama zmenila knige, nekoji vu školama a drugi vu Društvu “Naša deca”. Tak su prišparali dost penez koje buju tate i mame itekak za nekaj drugo trebali. To pišem da mi ne buju prigovarjali da navek samo kakti špotam i vidim samo ono kaj ne vredi. Evo, vidim i kaj je dobro!


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3375/klopotec/prvoskolci-na-cesti?opcija=kolumnisti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kalman-Marica grófnő-Szép város Kolozsvár
Video:
Kalman - GRÄFIN MARICZA - Komm mit nach Varasdin,  04:15
Kalman-Marica grófnő - Szép város Kolozsvár
Szilágyi Olga - Dániel Gábor

Opširnešě:
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
Pot Vec tri dana

* Plemenita Občina Turopôlska
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #50 : Listopad 07, 2009, 11:56:30 poslijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
08.09.2009., br. 277

Kolumna Vrtoglavica

Marice dušo, slatki raju moj....


Pišě: RADAR


Vu Velkom selu pri Dravi fest se razvija novi poduzetnički koncept poljoprivrede. Osim uzgoja drača ambrozije kaj ga već ima više nek šodra, se posud raste i biljčica kaj ju pišeju indijska konoplja. Štefek veli da mu je nekak draži naziv marica za tu zelenjavu. Plantaži marice pak već ima svugdi. Raste med kuruzam, vu šumama, na balkonima, vu teglima, na dvorišćima... Ima već i puno manufakturi za preradu, export - import i veleprodaju ove biljčice. Kajti je potražnja za njom vekša nek za hrenovkami kaj pucaju. Štefek veli da svima koji maricu popušiju ona fest brzo napravi pranje i centrifugu moždanov. To pak denes mnogima dobro dojde kajti tak lakše živiju vu oblakima, napušeni, van vremena i prostora. No, dragi moji, da ne bi bilo preveč zgubljenih vu svemiru, skrbi naša policija. Dečki z agro-narko odjela, fala Bogu, delaju bolše nek njihovi pajdaši vu Meksiku. Tomek veli da bi se po njima trebali ravnati i oni kaj im je posel najti vrle mafioze, napušene ili trezne svejedno, vu Hažeju, Hacu, Hepu i drugdi. A taj se korov vu Hrvackoj namnožil skoro kak konoplja i ambrozija skupa.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_277/52
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_277  , str. 52
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pri(z)godna pesma
Marice, dušo
http://www.crolinks.com/cromusic/m/marice.htm
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #51 : Listopad 07, 2009, 11:57:14 poslijepodne »


Međimurske novine, 08.09.2009., br. 731.

Premišlavanje Jožeka radnika

Škola je zabadav, sam knige i prevozi čuda koštajo!!!


Deca i navučiteli so se znova vrnuli vu škole i školske klupe. Najte me krivo razmeti, ali nej znati komo je to teži palo? Morete si vi gruntati kaj god očete, ali vrnuti se na posel ili pak vu školo posle tri mesece plandovanja neje baš tak lefko. No, pustimo školo deci i navučitelima, a prevoz dece vu škole je vu rokaj političarima. Vsi znamo gda je kriza i recesija kam god se čovek obrne i zato nebrem razmeti opčinske i gracke čelnike šteri nečejo pomoči roditelima kajbi jim se deca čuda faleše (ak več nebrejo zabadav) vozila vu školo.


Kak vidimo naši državni političari nemajo niti čas kaj bi odišli na urlab, a on bi jim itekak dobro došev kajbi napunili baterije za nove posle i kajbi jim, onak počijenima, nekaj spametnoga palo na pamet. No, nejso vsi politčari (i jivi pomočniki i savjetniki) vu takšoj stiski nek sam oni šteri prepravlajo zakone. Pitate se, isto kak i ja, a za kaj? Prinas, vu Lepoj Našoj, vam prva polovica leta služi za to kaj se donašajo novi zakoni, a vu drugoj polovici te zakone menjamo, dodelavlemo ili pak jiv poništavlemo. Je, tak vam je to. Najme kaj, takšo vam je nevolo doživev zakon o frajskoj nedeli, a ve nam se bode nazaj vrnulo pušenje vu krčme i vu javne hiže i ustanove. Minister Milinovič več navelikom prekraja svojega zakona o deci z epruvete, a vsi se toplo nadjamo gda bode na Ustavnomo sodo opav zakon o kriznomo porezo.

Teško je tu biti spameten i najgerek sam kak itak plačajo te šteri donašajo te zakone kaj so na određeno vreme, a kak one šteri jiv menjajo. I nej sam to: što ipak plača tulikšega papera kaj se potroši dok se donesejo novi zakoni, a unda se vse to hiti vu korpo za smetje i počnemo znova. Pitam se, pitam, jeli smo mi, itak, tak bogata država kaj se moremo tak reshitavati i jeli nebi mogli zebrati nekše spametneše političare kaj nebi tuliko fušali z temi zakoni. Ak več nebremo drugač unda bi bilo dobro kaj bi se tej paper, na šteromo so napisani zakoni kaj več ne vredijo, poslav na reciklažo i kaj bi se novi, oliti spremejeni zakoni, pisali na recikliranomo papero.

Pred nami je vroča jesen, nejsam tu misliv na toplo vreme, nek na političko jesen, jerbo več ve imamo pet-šest kandidatov za novoga precednika države, a kuliko jiv stopram bode dok se vsi političari vrnejo z urlaba. No, nas nebi trebalo preveč sekerati što bo se vse, itak, prijaviv, jerbo mi, kak biračko telo, moramo sam med njimi zebrati nejbolšega. To nam je nigdar nej bilo preveč teško, pak niti vezda drugač nebo.

Deca i navučiteli so se znova vrnuli vu škole i školske klupe. Najte me krivo razmeti, ali nej znati komo je to teži palo? Morete si vi gruntati kaj god očete, ali vrnuti se na posel ili pak vu školo posle tri mesece plandovanja neje baš tak lefko. No, pustimo školo deci i navučitelima, a prevoz dece vu škole je vu rokaj političarima. Vsi znamo gda je kriza i recesija kam god se čovek obrne i zato nebrem razmeti opčinske i gracke čelnike šteri nečejo pomoči roditelima kajbi jim se deca čuda faleše (ak več nebrejo zabadav) vozila vu školo. I nej sam to, toga modela kaj bodo đaki plačali nejfaleše karte i kajbi županija, opčine (gradovi) i roditeli plačali po trečino cene je predložila županija ( a znamo gda je vu županiji na vlasti esdepe z pajdašaj), a protiv toga predloga so nejbole opčine i grad Čakovec vu šterima je isto tak na vlasti esdepe. Kaj to znači da gda esdepe dojde na vlast unda se teško dogovarjajo, a vsi ostali so se složili. Ipak je tu vlast (ili esdepe) nekša čudna biljka.

Neje dugo trebalo, otkak se zazvedilo gda je čakoski gradonačelnik ostav brez noge, kaj so se javili oporbenjaki kak Grad treba zdravoga načelnika i gda se nebre tak veliko mesto voditi prek mobitela. Vsi znamo gda je gradonačelnika japa i mama gracke vlasti i gda je vsa vlast jednoga grada vu njegovaj rokaj. Čim ga jega nega gracka kasa je vse bole prazna, vsaki den je Grad vse vejč dužen, zapirajo se vsi posli šteri so se hapili delati, tak gda so ve jegovi zamjeniki na sto muka. Čuda je hujše esdepeovomo zamjeniko gospono Biševco, jerbo je on, ipak, desna (ili točneše rečeno leva) roka gradonačelnika Šalamona. Penez ga vse meje, ljudi vu grackoj upravi ga, nej preveč nek, prekpreveč, tak gda ve vum dohajajo vsi betegi gracke vlasti i nej znati što je itak bole betežen: gradonačelnik ili pak Grad?

Prvi tri meseci so minuli otkak je novi župan, z svojimi pomočniki, prijev cugle vlasti vu svoje roke i vse si nekaj gruntam gda bi ve več morav početi puhati nekši nove veter. Najte me krivo razmeti, ali več bi se moralo poznati gda so došli novi ljudi šteri so hajdig toga obečuvali. Ili pak ja mortik, preveč iščem?

 
Zvir:
Međimurske novine, br. 731, 08.09.2009., str. 61
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11493&Itemid=138
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine731i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.hr/pdf/731/mnovine731i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #52 : Listopad 09, 2009, 01:05:44 prijepodne »


Zagorski list br. 309 / 18.09.2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Za bedakem nie trieba iti


Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250


Baš sem ove dane gruntala o tomu kak su negda ljudi z svojemi mudrami povedami sami sebe znalji potiešiti gda njim se nekaj prpetilje. Ljudi su navieke našlji cajta za gruntati i mudre pripoviedati. Denešnji sviet nema cajta za kaj takvuga jer sme furt h nekakve žurbe, kak da nas natirava hiljadu vragof. Jedva se imame cajta zestati sobu kre postelje, a kamolji još gruntati i zmišljati nove povede.

Radi toga je nam stariejšem, teri sme nafčilji povede za mlade dane od naše starce, pune lježe. Gda nam se nekaj pripeti, posegneme h „žep“ h terem su zapisane mudrosti naše stare.



Si sme mi ljudi, si griešime, malje rade polarmame, negda i bez veze. Gda tak neke šlopime jemput, nikomu nič. Pripeti se. Nu gda več put „dereme istu kozu“ te več nie šlopanje bez veze, nek z veljiku vezu.

Za bedakem nie trieba iti“, stara je poveda na teru sem se pune put zmisljila ove dane, kaj bi morti lježe razmiela pajdaša poklje njegvuga brbotanja. Zdej več gruntam, e sme opče bilji pajdaši ilji same tak, ljudi h prolazu čievi su se životni puteci tuj i tam dirnulji. A pak sem si misljila gdoj sem ja da za nekuga veljim da je pameten ilji bedak!? Istina, ne veljim nek same gruntala o starinske povede tera velji:
Nie važne kaj se velji nek gdoj velji“!

Senek me je nekak pri srčeku tiskalje gda sem čula na svoje vuhe, od zdej več neme reklji pajdaša, nek onak z putnuga čoveka teruga sem tuj i tam zestala.
Baš toga pajdaša, kritikuvalji su ze sie strani. Nekak mi ga je bilje žal pak sem za njegve delje radi čega su ga špotalji bila na njegve strane. Gruntala sem hu sebe da nemre senek h čoveku biti tak pune zloče i da seneke kak god da je obračal kapute kak su cajti prihajalji nie delal kaj su mu prišvavalji. Alji, gda je nabolšega pajdaša „napudil z mesta na poslu“, alji z pajdaševe dobre, kak je rekel, bilje mi je čudne.

Tuj senek nekaj smrdi“, gruntala sem hu sebe. „Tuj senek niesu čista posla“ misljila sem si kak god da sem štiela veruvati da nie tak. Curelji su cajti. Žlabranje o tomu čoveku fejst su bile na glasu. A unda, mu je po glave puknulje se one kaj je on delal drugem. Tuj je došla ona stara takaj dobre znana:

Gdoj pod čem jamu kopa i sam hu nju šlopi“.

I gda se tak pripetilje, senek mi je bilje z novič nekek žal. Od poklje sem ga malje viđavala kaj mi je bilje krive. Sreča i moja veljika radost bila je gda sem ga nekteri dan zestala. Pripitala sem ga kak kaj je i tak dalje i dalje. Na kraju sem rekla da mi je žal kaj se h zadnje vrieme tak malje vidime i podružime. A unda kaj da me je nešče šlopil z mokru krpu po glave, gda je rekel:

Je, ne vidimo se. Ja se družim z ljudmi, a ne z poljitičari , a oni niesu ljudi.

E, da je te rekel nešče drugi baš mi bi bilje sejene. Morti bi tak hnogi moglji i reči, alji senek ne baš za saguga. Alji ne i baš on, teri se furt  držal kak na poslu tak i poljitike negde pri riti i vrtal, vrtal kak sveder prema gore. Istina, gda te i poljitika podene i pripomore, kak njega, trebaš te znati poštivati i biti pošten prema onem teri su te tam pripeljalji i veruvalji hu tebe. Gda si „gore“ moraš se držati reda za „sljiku i priljiku“. Nu, kak god h jednem cajtu bil močen nemreš se ponašati kak pijani miljijarder, jer te ljudi brze skužiju. Ljudi su pune prie skužilji nek ja i radi toga jih nič nie iznenadilje, kak mene, gda je jednuga dana šlopil „odzgora“ kaj gnjila hruška.

Škola ne diela z čoveka pametnoga i mudruga. Z pametju i mudrošču čovek se rodi, a poklje ju same cinfra“, takaj su reklji. ljudi.
A da mi več ne faljelje pajdašuvanje z  „čovekem“ sigurne znam. Zmisljila sem se i one teru mi je dedek navieke rekel:
Bolje ti se sinek z pametnem plakati nek z bedakem veseljiti“!


Zvir :
http://www.zagorje.com/clanak/6403/za-dusu-za-spomenek-za-bedakem-nie-trieba-iti.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #53 : Listopad 09, 2009, 01:06:39 prijepodne »


Zagorski list br..309 / 18.09.2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Če na Mihalja grmi, v zime jake veter dumi


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Sveti Mihovil jedan je od velikih vinskih svetaca kojega slave i u zagorskome puku. Do toga datuma u Zagorju vinogradi su već skoro svi bili obrani, a u bačvama je kipio mošt. Kakve uspomene za Miholjevo vežu našu hraščinsku baku Ivku, pučku prognozerku,

- Prešel bu, preš, sveti Mihalj, gruozdje dozrijeva, ja ga bum bral. Tak sme negda popijevali na svetoga Mihalja, bile gruozdje još vu gorica ili vu bačve. Veselili sme se tomu danu jer sme znali da je gruozjde onda praf zrele i da se ide na najlepši posel kaj seljak ima za delati. A tuo je branje. Sa gospoda z Zagreb i rodbina rad na branje dolaze, a sijiene sušit, okapat koruzu, skapati krampijier, ne breš ih dobiti ni za lijiek. Je, vu gorice saki rada ide, jer se nazoblje finoga gruzdja, namiri poštene z jelom i pilom jer se te dan pri hiži ne špara na putrušnje - govorila je baka. Za sv. Mihovila vezano je i pregršt narodnih izreka, a koje je baka puno puta ponavljala.

- Če na Mihalja sever vleče, veliku zimu i snijieg obijieče. Ake na Mihalja grmi, vu zime jake veter dumi. Če je pred Mihalaj vedra nuoč, zima bu imiela veliku muoč. Tuo su znali govoriti naši dedeki i babice šteri su se kak veverice spravljali od Mihalja az zimu. S poda bi oni i mi – deca pobirali se kaj se da spravitu vu špajzu, pilnicu ili na najža da bi vu tomu mogli uživati gda duojde ciča zima. Jer vu zime, gda sadja nema, male šte se ne poželjeje pojesti finu jabuki ili pekmus od slif - pripovijedala bi baka.


Zvir :
http://www.zagorje.com/clanak/6389/iz-bakine-pucke-biljeznice-ce-na-mihalja-grmi-v-zime-jake-veter-dumi.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #54 : Listopad 09, 2009, 01:07:24 prijepodne »


Zagorski list br. 309 / 18.09.2009.

Dnevnik tate Bena

Vrijeme viroza

 
Sad je i mene viroza hlovila. I nejdem k doktorici jer kak sam napisal znam kaj bu mi rekla. A tak i onak imam doma i kapi za nos i one tablete bombone za grlobolju i čaja. A na bolovanje nejdem. Pa nisam si htrgel nogu da nebi mogel delati.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Kak je došlo ovo zmotano vrjeme došle su i prehlade, viroze i tome slične stvari. Kaj je najgorše i Gracia je zbetežala. Prvo joj se pojavil nekakev osip, pa joj je počel nos cureti, pa je počela kašljati. Čim se pojavil osip prešla je žena s njom k doktorici. Tam je dobila inekciju i neke kapi protiv alergije. I osip se bil povljekel i opet pojavil. Nakon ostalih simptoma prešla je žena opet k doktorici koja je ovaj put utvrdila da je riječ o nekakvoj virozi. Osip je normalna pojava kod dece pri toj virozi.

Če ta viroza hlovi nekog odraslog onda osipa nema.  Uz se to nuspojava je i nespavanje. A če Gracia ne spi onda ne spimo ni žena ni ja. Odnosno spimo na smene. Malo ona dežura, malo ja. Dobro malo več žena dežura. Ipak ona ima jedno sredstvo za smirenje deteta tero ja nemam. Mislim imam i ja to, ali s toga mojega nejde nič van. A to sredstvo na odrasle čisto drugač djeluje. Kolko se dete s tim primiri, tolko ja pobedastim kad dojdem to toga. I Sandra ima tak nekakvu virozu. Nos joj curi i grlo ju boli. Pa si je kupila one tablete za cuclati za protiv grlobolje. Tak i onak da je prešla k doktorici rekla bi joj to isto. Bar je meni tak prije par ljet rekla kad sam zadnji put bil pri njoj. Sad je i mene viroza hlovila. I nejdem k doktorici jer kak sam napisal znam kaj bu mi rekla. A tak i onak imam doma i kapi za nos i one tablete bombone za grlobolju i čaja. A na bolovanje nejdem. Pa nisam si htrgel nogu da nebi mogel delati.

Vidi se da su Bandić i Hanžek h istoj stranki. Vlječeju iste poteze. Ovih dana je zabočka gradska vlast proširila naplatu parkinga h mojem kvartu. I nek je. Bar ne nišči došel h 6 hjutro i ostavil tam auto cjeli dan. Nacrtali su i ikseve tam gde se nesme parkirati. Ali to ne znači nič jer se kojekakvi i tam parkiraju. A kazne i dalje nišči ne piše. Više nema zabadaf parkiranja niti na željezničkoj stanici, tam iza golubeka. Hahaže, odnosno neki željezničar je zaprl ljesu tam. I deli su čitabu da tam parkiranja več nebu. Kak bu to dugo trajalo?

Moje doma su me uspele navlječi na fejs. Prvo su me nagovorile da se registriram. Onda su me sve tri (žena, Patricija i Sandra) dele za prijatelja. Pa je prvo Patricija skužila da joj morem videti sve fotke kaj je dela na fejs, pa me zbrisala ko prijatelja. Malo kasnije je to skužila i Sandra pa me zbrisala i ona. Nema veze, imam ja več skoro 20 prijatelja na fejsu. Čak sam i par svojih fotki del.
 
Sad igram dvije igrice. Farmu i one dijamante (bejeweled ili tak nekak). Na farmi odlično napredujem. Skoro cjela farma mi je h gredicama, imam tri krave (jednu smeđu i dvije šare), imam dvije smokve, sjenicu, balu sjena i dvje ovce. I komad ograde imam. I tri suseda. Sad šparam da si kupim traktor i skupljam susede da proširim farmu. Taj vrag je baš zarazan. Nemrem več pisati jer moram iti jagode pobrati, jer buju inače sehle.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6385/dnevnik-tate-bena-vrijeme-viroza.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #55 : Listopad 09, 2009, 01:08:13 prijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
15.09.2009., br. 278

Kolumna Vrtoglavica

Pušenje i turbo fafanje


Pišě: RADAR


Hrvacka nacija nemre bez pušenja. Pa je novi zakon kaj ni dal pušiti svugdi pušačima zgorel predi nek cigaretlin. I baš nekoga briga kaj svake lete od cigareti pomre vu Hrvackoj 15 tisočakov ljudi i kaj hrpa penez ide za lečenje pušačov kaj imaju pluća i bronhe crne kak auspuh starog Štefekovag golfa. Ve budu pak si magli pušiti vu krčmami kulko budi šteli. Tomek veli da to nebu smanjilo količinu pušenja na zelenim površinama okolo Akva sitija, po šumama i gorama, vu autima, kajti se razvija nova poduzetničko - pušačka disciplina turbo fafanje. Zbog recesije cene su akcijske. Brzo sauganje košta 30 kuna a ono kaj duže traje više. Ne puno. Zavisi da li se puši gastarbajterima, domaćim sitnim ili krupnim poduzetnikima, pod vedrim nebom ili vu zaprtom prostoru, za posel, otplatu kredita, cipele ili večeru. Konobar Marko kaj dela v jenoj selskoj krčmi kaj bi se mogla predelati vu javni šekret, veli da je nova pušačka disciplina multidicisplinarna i obuhvaća cuclanje dva - tri „bambusa" ili neke druge pijače (sa i bez tabletica), plesne pokrete, krači razgovor, čin pušenja, opuštanje i meditaciju. Moguće su i produžene varijante, nutra i van, ispred i pozadi. Nečega.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_278/52
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_278  , str. 52
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #56 : Listopad 09, 2009, 01:10:17 prijepodne »


Međimurske novine, 15.09.2009., br. 732.

Premišlavanje Jožeka radnika

Kaj nebi penezi pokvarili seljake!?!???


Priločki gimnazijalec Štefek Glavinov je osvojiv zlatno medaljo na sveckoj informatičkoj olimpijadi. To verjem gda smo vsi čuli i kaj se toga dotikavle Štefeko kapa doli do zemle. No, posle te zlatne kolajne smo zazvedili gda Štefek nema telentuma za matematiko i informatiko nek se je on jako čuda vučiv i čuda je delav. Znate kaj, pak najte vi nam kazati meseca vu vodi, pak mi znamo gde je mesec. Očem vam reči gda je vu Lepoj našoj čuda labodoritašov šteri čuda vejč trenerajo od Luke Modriča, ali je sam jeden Luka. Isto tak gda Štefek nema telentuma za matematiko morete vi žnjim delati i 25 vur na den. Ak pak ja nemam praf, pak zemite unda vu Priloko još jednoga Štefeka i žnjega naprajte sveckoga prvaka.


Jadranki Kosor, našoj prvoj gospi, vse ide od roke: meja vse zakone šteri so donešeni za vreme Ivijovoga hercuvanja (umjetna oplodnja, pušenje vu krčmaj itd.), a isto tak se uspela z našaj sosedaj Janezaj dospomenuti kaj zakopamo ratno sekirko. Nej znati što bode, posle toga spominka, vejč dobiv, a što pak vejč zgubiv, ali je važno gda smo se dospomenuli, jerbo so gospoda z Evrope tak rekli. Ali dok gospa Jadranka rešavle vse probleme vum zemle prinas vu Hrvaškoj joj nejde vse kak je splanerala. Najme kaj, čim se zazvedilo gda je kriza oliti recesija dojšla i vu Lejpo Našo gospa Jadranka je naredila gda tre šparati vseposud, ali kuliko vidimo mere šparanja se sprovodijo kak je bilo splanerano, jerbo se još navek troši preveč šekret papera.

Nekaj se pripoveda (i to navelikom) pre čakoski gracki vuri, a tam se spominkuju oni šteri vse nejbole znajo, gda naša premijerka Jadranka Kosor vse ređeše i ređeše zove Ivija Sanaderovoga ili ga mortik vejč niti ne zove. A nejso se tak dospomenuli dok joj je pokloniv stranjko, a za gešenk je dobila i Lejpo Našo. Vlast, ipak, ljude (a i žene) meja.

Vsa je sreča kaj je čakoski gradski načelnik tak žilavi i kaj je došev na posel čuda predi nek je rekev. Najme kaj, dok ga jega nej bilo na poslo, jegov zamjenik Veselin Biševac je zaprav vsa gradilišta vu Grado, počev je šparati na đakima tak kaj jim je nej štev platiti trečino karte za prevoz,  več je počev delati na temo kaj bode zmenšav plače direktorima, ravnatelima i težakima vu grackim poduzečima, ali se je jako trdo postaviv i neje dauv pehati vu plače težakov vu grackoj upravi. A ruom to ti mene vužge: nejga penez, zaprta so vsa gradilišta, težaki nemajo kaj delati, ali vu plače se nesme pehati. To, brzčas, znači gda čim se bode počelo nekaj znova delati, a nej sam na posel hoditi, unda bode pak trelo zdiči plače štere so več ve prevelike. Gda bi građani znali kak so velike plače vu grackoj upravi najbrž bi zdigli buno (nej seljačko) i reda naprajli. A dok neznajo i dok so jim znova glase dali, nek jiv i dale magadijo.

Penezi kvarijo ljude, a to niti seljaki nebrejo zbeči. Tak si je pregruntav „seljak“ Anđelko Horvat, zamjenik župana. To vam se je pripetilo na Sejmo sadovja vu Doljnjemo Kraljevco kam je došev i minister Perica Čobankovič. Naši domači političari i minister Perica spominkovali so se o vsemo kaj muoči našega međimorskoga seljaka i poljoprivrednika. Tak vam je i red došla cena jabuki za ovo leto: minister je ponudiv 2.80 kuni za kilo, a naš dožupan Anđelko se izboriv za 2.50 kuni. Nek se zna gda smo mi Međimorci navek bili skromni i navčeni smo hantlati z malimi penezi i što zna kajbi se vse moglo pripetiti ak bi naš seljak dobiv malo vejč penez?

Priločki gimnazijalec Štefek Glavinov je osvojiv zlatno medaljo na sveckoj informatičkoj olimpijadi. To verjem gda smo vsi čuli i kaj se toga dotikavle Štefeko kapa doli do zemle. No, posle te zlatne kolajne smo zazvedili gda Štefek nema telentuma za matematiko i informatiko nek se je on jako čuda vučiv i čuda je delav. Znate kaj, pak najte vi nam kazati meseca vu vodi, pak mi znamo gde je mesec. Očem vam reči gda je vu Lepoj našoj čuda labodoritašov šteri čuda vejč trenerajo od Luke Modriča, ali je sam jeden Luka. Isto tak gda Štefek nema telentuma za matematiko morete vi žnjim delati i 25 vur na den. Ak pak ja nemam praf, pak zemite unda vu Priloko još jednoga Štefeka i žnjega naprajte sveckoga prvaka.

Žena i ja smo vam, ove dneve, preslavili 30 let otkak smo srečno (kak što) ožejeni. Ne bi se šteuv faliti, ali morem vam reči gda mi je, tej den, žena prvipot priznala gda imam praf. Čestitav sam joj obljetnico, donesev sam joj poluzlatno (a zgledala je kak zaprav zlatna) ogrlico i rekev: Kak god bilo da bilo, morem ti reči gda ti je ova minula leta nej bilo lefko z menom kak gud sam ja dober i imam dobro (na mamico) srce. Otpovedala mi je: Ak si gda, črez ova leta, meuv praf, ve sigurno imaš. Kakši si takši si, moj si! Vsaki čovek dojde na svoje sam ak dosti dugo čaka.

 
Zvir:
Međimurske novine, br. 732, 15.09.2009., str. 61
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11560&Itemid=138
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine732i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.hr/pdf/732/mnovine732i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #57 : Listopad 09, 2009, 01:11:15 prijepodne »


Večernji list 13.09.2009.

FAKAT

Betonska plomba pod zub vremena i jedan balkon


Slika
http://www.vecernji.hr/fw3k/util_scripts/get_slika_varijacija.php?slika_id=24643&var_suff=500x329


Na prvi pogled me osvajaju balkoni s kovanim željezom i pogled na krovove. Pred menom se smjesta odvrti francuski film s pariškim mansardama u kojima žive slikari i pisci.

autor: Zvonimir Milčec


Naravno da bum odmah preskočil ruševinu u vlastitom zubalu kojim se, a na svoju žalost, mora baviti moja mlada zubarica u visokom prizemlju stare građanske kuće od četiri etaže u najstrožem centru grada. Više bi se pozabavil betonskom plombom koja je neki dan pod temelje rečene kuće ubrizgana. U rekonstrukciji ulice (Kurelčeva) s prekapanjem se uz pročelja kuća išlo malko dublje tak da su se na kućama odmah razjapili temelji. A temelji od cigle, a ne od betona!

Građevinarima nije preostalo nego da se bace na betonsko plombiranje temelja. A koliko bi još betona trebalo da se stare, uglavnom, zapuštene višekatnice u staroj donjogradskoj jezgri betonom učvrste?! Sve su one građene prije betonske ere u građevinarstvu, pogotovo prije unošenja armiranog betona, koji se počinje ugrađivati tek dvadesetih za gradonačelnika Vjekoslava Heinzela.

Građevinsku sam tehnologiju i sam preživjel na vlastitoj koži i živcima. Kao tip s periferije nosil sam kompleks «pravog grada», kojeg se pošto-poto moram dočepati. Bile su to rane sedamdesete kad sam zamijenil novi periferijski stan za starudiju u najstrožem centru.

Na prvi pogled me osvajaju balkoni s kovanim željezom i pogled na krovove. Pred menom se smjesta odvrti francuski film s pariškim mansardama u kojima žive slikari i pisci. Na uređenje stare podrtine nisam štedjel. I sve ispada po vlastitom ćefu. Milina. I onda me sa svojom pričom otrezni moj stari bukovački susjed Vincek.

U mladosti je susjed na gradilištu «moje» kuće zidaril. Njegova me priča natjerala da svoju zgradu poškicam i sa stražnje strane. Kad sam shvatil da joj je poleđina od otvorene cigle i da nema ni mrve betona, moj francuski film smjesta apšisa. I nije prošlo dugo da taj svoj revijalno uređeni dvosobni zamijenim za starudiju od trosobnog u susjednoj Masarykovoj. I ponovo uređenje o vlastitom trošku. Tu ostajem. Ali do prve prilike. Nikak se priviknuti na buku zelenog vala ispod prozora i smog.

A najviše su me zdrmali nemirni podovi na trećem katu, položeni samo na tramovima! Zub vremena. I u starom gradu i u starom zubalu. Mlada je samo zubarica, koja je odahnula kad su joj ispod ordinacije ubrizgali betonsku plombu. A kaj bi za betonsku plombu dali i stanari u Središću, koji su se neki dan srušili sa samo pet godina starim balkonom!


Zvir:
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=18084
« Zadnja izmjena: Listopad 09, 2009, 01:45:51 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #58 : Listopad 09, 2009, 01:21:41 prijepodne »


Réčki "Nôvi list" / Kolumně, komentâri

25.09.2009.

Ćićo Senjanović
javascript:openWindow('aspx/showimage.aspx?id=446527',158,320,'');

AJME MENI


Kosor: »Nema više do posla preko veze.«
     Sad bu to išlo prek žnore.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285D286328612863285A28582858286128632893289328632863285C285C286128582861286028632863286328592863Y
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #59 : Listopad 09, 2009, 01:33:51 prijepodne »


brankov.blog

tork, 22.09.2009.

spasijoc

e tak bi to bilo. samo kad bi tom jenome jaguaru dopizdilo v tom zoložkom vrtu i kad bi pobegel. i kad bi negdi vusput našel jenoga kompaza kaj nebi fulal moje selo i ja bi mam bil i spasijoc i junak nezvao se branko a dekle bi samo izkale ot mene jenoga atograma i to bi bil jeden baž super dan.


ak zememo za primer jenoga jaguara.to je jeno bezno živinče i tu pogovora nema. jaguar je jeno prirodno bezno stvorenje, gledajuč samo njegvu brzinu čovek bi se mogel upitati a gde ja to živim il sliđno. i sat naprimer da takov jen jagurar pobegne z jenoga zoložkoga vrta jerbo mu je naprimer dopizdilo v jenom kavezu bogu krazti dane. i on se je jenoga jutra odlučil da pobegne. i kam se je uputil nego pravac v afriku jerbo je on tam doma i si su mu poznati. e sat nebili to bio jeden veči problem taj se izti jaguar koji se zaputil v afriku nameril baž prek mojega sela prejti jerbo mu je to vusput. morti se i v đurđevec navrne, ništ ja tu ne velim, al za primer da ide baž čez moje selo. i nebudi len jen jaguar koji se je od zagreba več požteno nahodal jerbo je to i prek sto kilometri, njemu je zakrulilo v želucu i on je odlučil lepo se najezti. i tak za primer da se jen takov jaguar koji je pobegel z zoložkoga vrta i baž mu je vu mojem selu zakruljilo v želucu na putu do jene afrike, za primer da se je on baž v dvor od jene moje suzede markoke zaputil. al maroka je jena stara žena i tu se je on malo zajebal jerbo ona na svojem tavanu več preko dezet let ne suši ni šunke ni špeke. i tak kak je njemu jako kruljilo v želucu a na tavanu neje bilo ni šunki ni špeki on za primer da odluči staru babu maroku poždrti v jenome času i veli on njoj čujež baba maroka. al to sam se ja sad malo zajebal jerbo jaguari nemru govoriti nego bi prosil jenoga čitatelja da to prekriži. nego je on onda odlučil jenu maroku poždrti i krene pravac prema njoj a baba maroka je vu vrtu brala šalatu. i utome čazu se ona okrene i vidi jenoga beznoga jaguara kak se sprema za skok nebili joj prvo otgrizel glavu i onda ju raščerečil na sto komadi. a sline su mu samo curele i ožtri zubi skečali i z jezikom se oblizaval jeno bezno živinče jaguar kojemu je ot silne gladi i žeđi pamet bila pomučena. a baba maroka je samo zakričala i za primer rekla upomoč ljudi sada če me jena bezna životinja jaguar ot dvezto kila poždrti na meztu i utom čazu i baž na svu sreču sem se ja, branko vračal z dučana jerbo sem naprimer prije jeno pol vure bil jako žeđen pa sem si išel kupiti jenu zdenu pivu a za to mi treba taman pol vure i baž sem se utome času baš ja branko nebili pozle bilo zabune da je to bil nešče drugi našel pret putnim vratima ot babe maroke. i ja nebudi len i skočil z bicikla čim sem videl kakova opaznost preti i kak bezni jaguar skeči nat babom marokom. i ja brzo z cekera zvadil pivu i lupil po bunaru i flaša se razbila kak na filmu ot bruz lija nek je samo ožtro steklo šprčalo za nabozti jaguara vu vrat a piva je samo scurela. al bi ja sat pak zamolil jenoga čitatelja kaj bi i ovo prekrižil jerbo jebež takov posel ak meni piva scuri pa nemam više kaj piti. nego sem ja skočil z biciklina i na primer našel v grabi jenoga ožtroga kolca koji se je baž u tom trenutku našao u grabi i ja zel kolca našiljenoga i pravac se na jaguara zabežal pravac naciljal v njegov vrat i za primer bolje da sem sekiru našel v grabi i z sekirom zamanol i ot šuba jaguaru njegovu glavu otsekel. i bezna je bežtija na meztu ostala ležati na crnoj zemlji nek je samo par put z zadnjemi nogi zašlajdrala i tu joj je bil kraj, a baba maroka je rekla fala ti brankec za se ti veke fala ti si jen spasijoc. i tak je mam dožla milicija i hitna pomoč kaj su babi maroki dali jenu žlicu šeđera vu mlaki vodi a jen novinar ot glaza podravine mene nazlikal za nazlovnu stranu i kak držim glavu ot jaguara na onome kolcu i ja bi mam bil jen junak. e tak bi to bilo. samo kad bi tom jenome jaguaru dopizdilo v tom zoložkom vrtu i kad bi pobegel. i kad bi negdi vusput našel jenoga kompaza kaj nebi fulal moje selo i ja bi mam bil i spasijoc i junak nezvao se branko a dekle bi samo izkale ot mene jenoga atograma i to bi bil jeden baž super dan. pozdrav ot mene sad prijateljzki. branko


Zvir:
http://brankov.blog.hr/2009/09/1626743286/spasijoc.html
« Zadnja izmjena: Listopad 09, 2009, 01:36:40 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549