Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 329797 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #15 : Rujan 16, 2009, 11:35:14 poslijepodne »


Zagorski list br. 303 / 07.08. 2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Lovrekove suze


Piše: Zoran Gregurek

Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Astronomske pojave u narodu se oduvijek tumače na osebujan način. Takav je i slučaj za meteorskom kišom na dan sv. Lovre 10. kolovoza.

- Lovrekove suze ili suze svetoga Lovreka furt su zanimale nas kak decu gda bi nam starci rekli naj ideme vun i da gledime kaj se bu na tu nuoč događale na nebu. Vidli bi da z neba curi goreči dešč. Bile nas je male strah, ali nam je bile tuo lijepe gledeti - prisjećala se s radošću naša hraščinska baka Ivka događaja iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća.

A kako su stari Zagorci tumačili „Lovrekove suze“.
- Naše bi babice i dedeki govorili da zli duhi po noči se dosmiču vu nebe i onda poslušaju kaj se anđeli spominjaju. Kak se tuo ne sme znati, anđeli se mam zbune i zemeju v ruke svoje strelice. I saki put gda pogodiju zlučestoga duha, onda opadne jena goruča kap z neba - objašnjavala bi starica.

No, postoji i druga legenda o suzama sv. Lovre.
- Guvorile se da nebe plače za velikim dobročiniteljem i mučenikom svetim Lovrekem. Njega je jen bezbuožni vladar dal speči na roštilju jer se zauzimal za siromake. Veli se da je Lovrek svojemu mučitelju rekel „Na jene sam strane pečen, okreni me na drugu!“ Tuo moreju reči same veliki ljudi kakvijieh denes gotove da nema na zemlje - uzdisala bi bakica.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6236/iz-bakine-pucke-biljeznice-lovrekove-suze.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #16 : Rujan 16, 2009, 11:36:52 poslijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3370, 04.08.2009.

Klopotec

Nova drogerija

       Mlajšim Varaždincima bi još samo štel objasniti da je “drogerija” starinski naziv za dučan iliti trgovinu v kojoj se prodavle kozmetički pribor (kak su kefe i češli), i roba koja je namenjena higijeni (kak su kreme, sapuni, šminke i druga mazila za lepše zgledati). Tak da ne bi mladi niti  slučajno mislili da se tu prodavle – droga ili da su nutri  drogeraši. Najme, i trgovci se vu tomu dučanu zoveju – drogeristi i drogeristice...


Varaždin je vu svojoj gradskoj jezgri dobil ovih dana jednu novu, zaprav obnovlenu zgradu, koja je još lepša i još “stareša” od one prije nje i koja bu još više pomogla da dojdemo na onu Uneskovu listu poviesne baštine, kakti jeden lepi mali barokni grad! Najme, prošloga torka je jako svečano - z popevkama, tamburašima i plesačicama - otprta obnovlena poslovna zgrada v kojoj je vu jednomu delu bila uprava Gradske tržnice, a drugi je del letima zgledal kak da se bu samo od sebe ili od malo jakšega vetra – zrušil.

Daklem, vu Šenoinoj vulici čist pri placu otprta je nova drogerija, i to od tristo kvadratov, koja je tak po kvadraturi prestigla i onu na vuglu Trga slobode i onu vu Dučanski vulici gdi je negda bila jedna fina slastičarnica. Moglo bi se reči da smo mi vu Varaždinu, kaj se kvadratov drogeriji dotikavle, sad morti i prvi po glavi stanovnikov.

Najme kaj? Ta zgrada je negda bila poslovno-stambeni objekt, a za nju poviesničari veliju da je napravlena još v prvi polovici 19. stoletja i ostala kak vredni urbanistički i arhitektonski primer klasicističke arhitekture, i lepo se vklopila vu susedne palače i celu vulicu. A sad je najemput z svojom farbom i predelavom postala, po domači rečeno, još jedna – pesnica vu oko!

Inače, celi je taj objekt vu sto postotnomu vlasništvu Grada, koji ga je na petnajst let iznajmil jednoj vuglednoj firmi. Ali, ona ga je spredelala kak njoj paše, zazidala bolte koje su bile v dvorišnoj strani, pofarbala i scifrala vu “pink panter” farbi, a mudri arhitekti su još dodali i nekakšne čudno zbetonirane štenge na mestu prostora za mali plac i koje buju posebno zgodne v zimi za vrieme poledice.

No, najviše mi se je zdopalo otvorenje toga štacuna, kak bi rekli činovniki vu Gradskoj tržnici. Bilo je tak svečano kak da otpiramo, rečemo, športsku dvoranu. Dugo je govoril direktor placa, onda jedna od šefici firme, a i naš gradonačelnik je rekel da je jako zadovolen kaj smo z tim zaokružili uređenje našega placa. Sad samo treba još malo počekati da se na tavanu te zgrade urediju i kancelarije za tržnicu, na veselje njihovih poslovnih partnerov.

Na otvorenju sam polek gradonačelnika videl i obadva dogradonačelnika, bili su tu skoro svi pročelniki upravnih odjela, od kulture i obrazovanja do financija, cela gradska krema, bi se reklo. Jedino nisam nigdi uspel videti glavnog komunalca, v čiji sektor obnova gradske jezgre i spada. Kak je liepo obnovleno vidli su i konzervatori, koji su i dali dozvolu za obnovu, da ne bi zišlo da se ni pitalo – struku.

Mlajšim Varaždincima bi još samo štel objasniti da je “drogerija” starinski naziv za dučan iliti trgovinu v kojoj se prodavle kozmetički pribor (kak su kefe i češli), i roba koja je namenjena higijeni (kak su kreme, sapuni, šminke i druga mazila za lepše zgledati). Tak da ne bi mladi niti  slučajno mislili da se tu prodavle – droga ili da su nutri  drogeraši. Najme, i trgovci se vu tomu dučanu zoveju – drogeristi i drogeristice...

Kak bilo da bilo, Varaždin je dobil još jen novi dučan. Zato, domačice, gda idete na plac po krumpira, graha ili šalatu, naluknite se i vu tu drogeriju!


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3370/klopotec/nova-drogerija?opcija=kolumnisti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kalman-Marica grófnő-Szép város Kolozsvár
Video:
Kalman - GRÄFIN MARICZA - Komm mit nach Varasdin,  04:15
Kalman-Marica grófnő - Szép város Kolozsvár
Szilágyi Olga - Dániel Gábor

Opširnešě:
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
Pot Vec tri dana

* Plemenita Občina Turopôlska
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #17 : Rujan 16, 2009, 11:38:17 poslijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
04.08.2009., br. 272

Kolumna Vrtoglavica

Kaj piše na majci?


Pišě: RADAR


Vu sredu je kuharica Suzana, šefica opčine Duboki jarek, donesla svom šefu protokola novi kućni red kaj ga se budu morali držati kak svetog pisma si kaj dojdeju k njoj vu općinu. Tak više Štefek, domar, nebu smel nositi majcu s natpisom Žuja je zakon kajti to vređa dostojanstvo ostalih mještanov kaj rajši cuclaju Tuborg, Pan ili pak neku drugu pijaču. Tomek pak više ne nosil majcu na kojoj piše Studena uvek najboljša, kajti si vu selu budu morali nositi majce na kojima bu stalo Suzana uvek najbolša. A žurnalisti kaj budu hodili na presice, majce više ne budu smeli nikak nositi. Oblečeni budu vu crne ancuge ili budu dobili bele kabanice kak da idu vu Dragecove kokošinjce. Prek njih se nebu vidlo ak bu na majci neko imal napisano I dont need sex, the goverment fucks me every day (Ne trebam seks, vlada me jebe svaki dan), kak je to imal jen snimatelj RTL televizije, kaj je mislil da niko vu vladi ne kuži engleski. Vu općini su radi tega digli stupanj pripravnosti na najvišu točku i službenike i zaštitare poslali na brzi tečaj engleskoga za čitanje natpisov na majcami. I osnovali Ured za koordinaciju sustava procjene učinaka natpisov na majcami…


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_272 , str. 44
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ak sě v mesecu maju (svibnu) nosě majicě, kě sě nosi v lipnu (junu)?
Junicě.

(Copyright & left by L.K. /
prava (i kriva) razmnožâvajna desno i lévo pridržana za L.K. ;
tal. coppia, engl. couple = pâr,
tal. copulazione, engl. copulation = pârejně.

Rezultât pârejna (kopulâcijě) znâ na početku biti  mâli ko pilě, a ak jě gréj věkši nastaně i kopile).
« Zadnja izmjena: Rujan 16, 2009, 11:40:16 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #18 : Rujan 16, 2009, 11:41:30 poslijepodne »


Međimurske novine, 04.08.2009., br. 726.

Premišlavanje Jožeka radnika

Nejleži je porinuti porezno roko vu žep maloga čoveka


Nebrem, a kaj nebi pofaliv naše čakoske ogjogasce šteri so na olimpijači vu Češkoj postali nejbolši na sveto. Znuom gda je svet nej veliki, ali vsejeno biti nejbolši ogjogasci na sveto je nej mala stvar. Gvinta me sam jedna stvar: mi vu Međimorjo imamo hajdig ogjogascov i retko je selo (ak opče postoji) štero nema svoje ogjogasce, to vsi znamo, a isto tak znamo gda ga prinas jako malo ogjov črez leto i zato si gruntam gde itak trenerajo naši ogjogasci kaj so najbolši na sveto. Nek oni sam trenerajo, nek probe bodejo suhe ili pak mokre, a i ne morajo biti nejbolši na sveto, sam očemo kaj ga bode ogjov čim meje.


     Još dok je Ivek Sanaderov hercuvav po Lepoj našoj, čuda pot i navelikom se pripovedalo gda bode dojšlo do zmenšanja državnoga poreza, šteri je unda biv dvajstidva procentlina. Isto tak se pripovedalo gda je gospa Kosor (a i druge žene) bila protiv zmenšanja, jerbo gda so žene štele kaj bar nekaj bode 22 vu našoj državi. Čim je Ivek pete meknuv, nej gda je porez, očem reči, pedeve zmenšani nek je zdigjeni.

Vsi znamo gda je Iveka zamenila Jadranka i gda ona drži cugle državne vlasti vu svojaj rokaj i brzčas se ve skazala pravica, a to je gda so žene, a i Jadranka, bile protiv zmenšanja pedeveja, jerbo se pedeve još i povečav, kaj znači gda je Jadranki nej dostik 22 nek joj treba 23. Ve vidite kak se to vse, prek noči, preobrne. Sam mesec dni je trelo kaj naša nova Vlada z novom precednicom zazvedi kak je ipak kriza dojšla i k nam i kak bode tre nekaj naprajti. Pak se pokazalo gda oni šteri donašajo zakone, šteri zmišluvlejo nove mere i nove poreze bodo vse naprajli tak kaj tua kriza, štero od milja i z conom zovemo i recesija, nebode jiv niti štrajfala. Nebi bilo niti vredo gda teh jezero, dve, tri, štiri bogatunov i kulakov podene svoje hrpte i pomore kajbi naša država zišla vum z krize gda imamo jeno miljon težakov šteri to morejo naprajti i to tak kaj ovi bogatuni i kulaki nebodo niti znali kaj je bila kriza. Nejleži je porinuti porezno roko vu žep maloga čoveka, biv on težak oliti penzioner, jerbo ga tu nejveč žepov i navek se nutri nekaj, kak gud malo, najde.Ve vsi moramo dati svojega doprinosa kaj se te krize rešimo: jeni bodo tak dali kaj bodo donesli zakone šterima bodo vsima nama nekaj zeli, a drugi bodo cvilili i magadili, jerbo si nebrejo pomoči. Školarce, očem reči, jive japeke i mamike smo več vudrili po žepaj, jerbo smo jim zeli knige zabadav, a i plačali bodo si prevoza od hiže do škole ak bodo se šteli voziti. Naša Vlada nam, bar za ve, sam jemle gda bode na jempot nekaj dala? Biv bi red kajbi nekaj za to dobili kaj smo jim glase dali. No, z tem se ne moramo faliti, meli smo na zbiranje, a ve kakše smo zbrali moramo jiv magaditi. Drugo so niti nej zaslužili. A niti mi!

     Na vse zadje se svinska gripa i k nam dotepla kaj nebo zišlo gda nas zbegavle, jerbo ak vsi vu sveto i vu Lepoj našoj morejo meti svinsko gripo unda je red kaj dojde i k nam vu Međimorje. Pak smo mi nej nikaj hujši od drugih. Zakaj me muoči tua gripa? Poglednite, negda gda smo prinas meli hajdig kokši, kravi, puri, raci i sviji k nam je dohajala sam obična gripa, a ve gda se tua marha i živad zdošla ve nam je počela dohajati nejpredi ftičja gripa, unda pak kravje ludilo, a na zadje ve i svinska gripa. Nej znati što itak širi te gripe i to ludilo ako ga marhe i živadi nega. Mogoče nešči dela kampanjo protiv tega kaj se nej marha i živad vrnula, kak minister za poljoprivredo oče i plaši ljude, kaj jim nej niti na pamet palo kajbi znova počeli hraniti kokoši, krave ili pak svije i kaj bi meli svoje jejci, svoje mleko i svoje meso, pak se tak več nebi mogli mlatiti dobri penezi na uvozo.

     Nebrem, a kaj nebi pofaliv naše čakoske ogjogasce šteri so na olimpijači vu Češkoj postali nejbolši na sveto. Znuom gda je svet nej veliki, ali vsejeno biti nejbolši ogjogasci na sveto je nej mala stvar. Gvinta me sam jedna stvar: mi vu Međimorjo imamo hajdig ogjogascov i retko je selo (ak opče postoji) štero nema svoje ogjogasce, to vsi znamo, a isto tak znamo gda ga prinas jako malo ogjov črez leto i zato si gruntam gde itak trenerajo naši ogjogasci kaj so najbolši na sveto. Nek oni sam trenerajo, nek probe bodejo suhe ili pak mokre, a i ne morajo biti nejbolši na sveto, sam očemo kaj ga bode ogjov čim meje.

     Vidite, kak vam je to zišlo pre Splito: špricali so drača po štreki i cug je zletev i prehitiv se jerbo je nej mogev brenzati, nešterni putniki so poginuli, hajdig jiv je po bolnicaj, a drač i dale sam raste i raste kak gda se jega to nikaj ne dotikavle.

     Labodoritaši znova igrajo vu Prvoj ligi. Igrali so protiv Karlovca i to pod novaj reflektoraj, ali jim je niti to nej pomoglo kajbi pobedili. Tre zabiti bar jenaga gola vejč od protivnika.


Zvir:
Međimurske novine, br. 726, 04.08.2009., str. 61
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11190&Itemid=138
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine727i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.hr/pdf/727/mnovine727i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne
« Zadnja izmjena: Rujan 16, 2009, 11:43:06 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #19 : Rujan 17, 2009, 11:24:22 poslijepodne »


Zagorski list br. 304 / 14.08.2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Velika Meša


Svetkuvanje po fara gde su bila prščenja za Veljiku Mešu bilje je navike najvekše i najljepše. Negda, gda je svetek prihajal h tjednu, nie se bilje doma. Radniki su išlji na posel po fabrika, štacune ilji gde bi več delalji. Unda te nie bil državni praznik, alji se h duša i srca ljudi fejst svetkuvalje. Denes je Veljika Meša državni i crkveni svetek, alji po tomu kak zgledi teške je te moči reči. Ljudi od rana larmaju, hodiju po sakojačke posle, štacuni največ dielaju i larma se po vunjke, kak i saki dan.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Velika Meša najveći je ljietni svetek. Te je dan teri se svetkuje kak na spomen cajtu gda su Majku Božju odneslji h nebe z tieljem i dušu. Na tie veljiki svetek pri nas se od vajkada išlje po prščenja h miesta gde su bilji kipi Majke Božje. Nam Zagorcem najbljižeša je Majka Božja Bistrička, Gorska h Loboru, drugem Majka Božja Trsatska, Sinjska, Aljmaška i tak dalje i dalje. Dobre je znane, nam stariejšem, kak su ljudi navieke hodilji na Bistricu, pešice ilji z konji, a nekteri i z cugem. Ljudi z druge kraje na Veljiku Mešu ilji h nedelju prie ilji poklje toga svetka putuvalji su največ z cugem. Cugi su bilji na te dane tak puni kaj su ljudi stalji na štienga cuga. Gda sme mi deca lukalji cuge pune preščenjare, ljudi su zgledalji h grunjču kaj čele gda su se rojile. Črni krovi cuga bilji su pocinfrani z proščenjari teri su po njemu sedelji. Tuj su sedelji kak muži tak i babe, i za nas unda, čudne obljiečene. Gda sme mi deca poodraslji zeznalji sme da su ljudi na prščenje k Majke Božje išlji h svoje nasvetiečnejše obljeke ilji h narodne nošnje. Saka bi baba h ruka imiela ceker, košaru ilji torbu z tere su dišalji sulji bez teruga se nie išlje na prščenje. Jesti strošek na prščenju teri se donesel od doma i k njemu kupil kakef vieršljin bila je najbolša košta teru se unda moglje jesti. Pečene mlade guske i race, šopane same za priljiku gda se išlje za Veljiku Mešu na prščenje, imele su tak fini žmah kaj se je z slašču oglobala saka koščička. Duha friške pečene gibeničke i kruha, takaj je bila diel sake košare ilji cekera.

Svetkuvanje po fara gde su bila prščenja za Veljiku Mešu bilje je navike najvekše i najljepše. Negda, gda je svetek prihajal h tjednu, nie se bilje doma. Radniki su išlji na posel po fabrika, štacune ilji gde bi več delalji. Unda te nie bil državni praznik, alji se h duša i srca ljudi fejst svetkuvalje. Denes je Veljika Meša državni i crkveni svetek, alji po tomu kak zgledi teške je te moči reči. Ljudi od rana larmaju, hodiju po sakojačke posle, štacuni največ dielaju i larma se po vunjke, kak i saki dan. Negda se, po sela, se pririhtalje kaj se tie dan, če se i nie išlje nekam na prščenje svetkuvalje. Za blage se prvi dan po koruza podžela koštreva i porezale smetljive betieve, doneslje h košu dima kaj bi se blage imelje h ščem nahraniti i na pašu ž njim išle same tuljike kaj bi se malje sprešlje. Prvi se bi dan nakosale za svinje buč i dračinja kaj siročke nej zvonile po kosaljke. Žrvnji su bilji takaj tihe jer se prie namljelje koruze i šenice za živinu i pečenje. Na Veljiku Mešu navieke se i boljše jelje. Zaklalje se prvi dan ilji rane hjutre živinče, spekla se gibenica, štruklji, alji kake je bilje vrieme buč, i bučnica. Hjutre, ščem se zdiglje si su se hmilji, muži podbrilji, obljiekla se friška obljeka kaj se čiste dočakal i svetkuval svetek. Poslji teri su se moralji delati oko blaga i živine, kuhanje obroka i pecilje delalje se stiha i z volju. Nie se mogla čujti ni srda ni kletva. Bil je te Veljiki svetek. Na tie dan su babe delale mladi kvas. Unda se nie hodilje h štacun po kvas. On se je delal doma. H lončeku ilji h tenieru pomiešalje se malje melje z vodu i delje nekam h kmicu. Za dan-dva, te bi se napuhnulje i z takvem domačem kvasem omiesil bi se kruh. Od omiešenoga kruha saki put se spravil komaček sirovuga kruheka. On je bil kak kvas za novi kruh. I tak je te išlje se čez cielje ljete dok se nie na saku Veljiku Mešu napravil novi kvas. Ljudi su se raduvalji če je na Veljiku Mešu i poklje nje bilje ljiepe, sunčane i toplje vrieme. Znalji su i reklji da če do Veljike Meše ne tuče, poklje toga svetka več ne curela, pak su odehnulji. Iste tak su reklji da poklje prvuga diežda teri curi poklje Veljike Meše, dojdeju megle i jesen ropa na vraca.

Dosta se toga pozabilje, pune se toga zmenilje. Nu raduje sakuga onuga teromu nekaj znači Veljika Meša, da one kaj se nie zmenilje i ostalje je do dien denes, a te su pesme ljudi tere buju zvonile po naša cirkvica, z radošču h srcu, morti i teru suzu, alji ne za hdien:

...Čuj nas Majko, nado naša, k tebi vapimo mi svi, svak Ti srca sad iznaša, srca puna ljubavi. Primi, primi mila Majko, naša srdašca to je sve što mogu dati tvoja djetešca...


http://www.zagorje.com
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #20 : Rujan 17, 2009, 11:25:35 poslijepodne »


Zagorski list br. 304 / 14.08. 2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Ake se na Bartulove vidi žir, male ga bude


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Na Bartulove se ide vu šume glet „je li natepena“, a tuo znači ide se glet jel ima žira. Ake se žir na Bartolove vidi, onda ga bu male vu jesen. A ake ga nema, onda ga bu puna šuma, govorila je hraščinska baka Ivka prognozerka o Bartolovu, 24. kolovoza. Sveti Bartol moli se kod različitih bolesti. Zašto je tomu tako?

- Bartula, Kristušovog apostola mučili su i vbili na jake grdi način: zgulili su mu su kuožu z tijele. Zate se Bartulu treba moliti za zagovor protiv krčof (grčeva), koužnih bolesti i oni šteri su betežni na živce. On je i zaštitnik zanatlijof šteri dijielaju z kožu - kazala je starica.
Baka je znala da se na Bartolovo ljudski svijet nakratko rješava dosadnih životinjica.

- Sveti Bartul muhe vu kuošu odnese. Je, od Bartulov više nije ni muh, ni komarcog, ni leptirof. Njim od toga dana neke ne paše vu zraku, a obične je od toga dana pune ladneše i muhe več neče leteti kak prije - mudrozborila je baka Ivka.

Baka je znala da je Bartol poseban još po nečemu.
- Si travari i babe vračare na Bartulove zidu vun z svoji špilji i hižic brat ljekovite trave. Mi sme negda, kak deca, na Bartulove brali kupine i onda ih mucgali i jeli z cukorom. Starejši bi delali i vine z kupim štere je jake dobre za cirkulaciju i za mušku snagu - smijala se baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6268/iz-bakine-pucke-biljeznice-ake-se-na-bartulove-vidi-zir-male-ga-bude.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #21 : Rujan 17, 2009, 11:26:31 poslijepodne »


Zagorski list br. 304 / 14.08.2009.

Dnevnik tate Bena

Idemo na more

 
H nedelju sam i auto opral. Išel sam natankirati i videl sam da ima fraj mesta tam gde se auti pereju, pa sam i ja svojega opral. I dojdem doma, pa su se Sandra i suseda Lucija porinule da buju one očistile znutra auto. Rekel sam im da moreju i da ih onda poslje peljam na sladoled. Pokazal sam im kaj treba napraviti, dal sam im krpe, kokpit sprej, usisavač... Pa sam i presvlake del na ziceve i sad je auto spreman za na more. I gume sam napumpal i pogledal ulje. Drugo nisam oko auta nič delal jer se h nič drugo ne razmem.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Dok vi ovo čitate ja sam na moru. Ili nisam. Zavisi gda bute ovo čitali. Sad je doma velika gužva jer nas mama (deci mama, a moja žena) pakira i priprema stvari kaj nam za more trebaju. Problem je h tome kaj ne znamo točno kak dugo bumo na moru. Pa ne znam kolko bi si stvari zel. Da imam veči auto bi si zel več stvari. Ali kak smo na knap s prostorom onda treba zeti minimalno kolko se more zeti. A če nam ne to dosta, bu žena prala. Još uz to bu i kuhala i ne vidim po čemu bu to njoj odmor. Delala bu se kaj dela i doma. Čekaj malo. Pa i ja bum isto tak. Čak sam si kupil i USB ono kaj se h laptop porine da imaš internet. Prvo mi nije štel na laptopu delati. Nekakvi drajveri za uesbe mi nisu pasali, pa je tek kad sam skinul druge to se prodelalo. Tak da bum i na moru mogel kolumnu napisati i poslati z emajlom. Tak da bute mam znali kak to deca doživljavaju. Za ove dve stareše to znam, ali bumno videli kak bu Gracia to prihvatila. Inače Gracii je zišel još jen zub. Sad več more i zapraf hgristi. Za sad grize samo ženu i to za da ne velim kaj da ne ispala pornografija. Ipak ovo i deca čitaju. I Gracii nič ne napravi kad ju za to hgrizne. Mene bi mam klopila da ju hgriznem. A nemam pune več zubi od Gracie. Gracia več i sama more sedeti. Ne baš dugo. Ali sedi sama. I onda se prehiti. Kad ju držimo onda se i na noge postavlja. Kaj je najgore počela je ne spati cjelu noč. Malo si prespi po danu, malo još hvečer hdrapi i onda neče po noči. Obično hvečer prejdemo h šetnju i onda zaspi h kolicima. I čim dojdemo doma se zbudi. Ali ne sama. Obično ju zbudi pes. Jer počne lajati. A počne lajati čim čuje susedovog pesa da se špancira po cesti. Onda je lud. Susedov pes je vani i dela kaj hoče, a of ženin je doma zaprt. Baš me interesira gde su nekakvi organi tere ja plačam kad pesi hodiju po Zaboku kak hočeju. Najlakše je bilo napisati pravilnik h terome piše da pes nesme sam iti po cesti nego da mora biti zavezan i imeti brnjicu. A da se to provede u praksu je več malo teže. Isto kak je gradskoj vlasti teško bilo kaj napraviti kad se obični građanin obrati i veli da nekaj nije h redu i da ga nekaj smeta. Zapraf na rječima su jaki. Čim nekaj veliš oni veliju da se bu to mam riješilo. A kad treba to provesti u djelo - nič. H nedelju sam i auto opral. Išel sam natankirati i videl sam da ima fraj mesta tam gde se auti pereju, pa sam i ja svojega opral. I dojdem doma, pa su se Sandra i suseda Lucija porinule da buju one očistile znutra auto. Rekel sam im da moreju i da ih onda poslje peljam na sladoled. Pokazal sam im kaj treba napraviti, dal sam im krpe, kokpit sprej, usisavač... Pa sam i presvlake del na ziceve i sad je auto spreman za na more. I gume sam napumpal i pogledal ulje. Drugo nisam oko auta nič delal jer se h nič drugo ne razmem.


http://www.zagorje.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.0.html
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #22 : Rujan 17, 2009, 11:27:19 poslijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3371, 11.08.2009.

Klopotec

Purgari na +30°C

       Čak sam vu sad važečemu Gradskom štatutu našel član 8. koji veli da su purgari, jednak kak zastava i grb, službeni znaki našega grada. Pa ako su več službeni znaki, morti su si ipak zaslužili bar nekakšnu letnu uniformu iliti odoru, ako vam ta bole paše. I malo bolše prostorije, morti tam vu buduči “Varaždinskoj hiži” v Gajevi vulici. Mogli bi dobiti i malo več od pet tisuč kuna, kuliko imaju reprezentaciju za celo leto, a za to si nemreju kupiti niti “Jamničku”...


Španciral sam se ove subote okolo podneva po Korzu, tam z onoga kraja polek Gradske kavane “Pri grofici Marici” i gledal naše lepe dečke oblečene v purgarsku obleku, kak se reš pečeju na gotovo +30 gradi Celzijusovih. Malo im se znoj scejal z čela, ali su stali kak da ih je kipar Dragec z dreva stesal. Okolo njih stranjski su se turisti motali z digitalnim fotačima, oni pak z video-kamerama još su čakali dok bu bubnjar najavil novu smenu, i onda je počelo veliko naslikavanje. Kaj da velim? Živa reklama za naš Varaždin, koja bu odišla na razne strane svieta, ako sam dobro videl čak do Japana, kajti su med turistima bili i Japanci...

Se razme, ja sam vu hladovini čekal smenu straže pred Gradskom večnicom, jerbo je to navek atraktivno. Usput sam si premišlaval - ako je meni vu hladovini vruče, kak je tek dečkima koji stojiju direkt na suncu, v debelim kaputima i šubarama, čist dobrovolno i pravzaprav zabadav, samo da bi delali reklamu našemu gradu!

Posle smene i ja sam se vputil za bubnjarom i purgarima koji su se išli hladi-ti dok znovič na njih dojde red. Baš me je zanimalo kak zdržiju na toj vručini, a usput i kak zglediju te njihove prostorije vu dvorišču viečnice. Jako sam se začudil, skoro nisam veruval da ta postrojba ima službene prostorije tak velike kak jedna malo vekša soba! Točneše, bila je to negda obična šupa v kojoj su se čuvala drva i vuglen dok još ni bilo centralnoga grijanja, a onda su ju predelali v kancelariju za tajnika Odbora za proslavu one prve varaždinske osamstoletnice, prije 28 let.

“Kaj dečki, to vam je vse?”, pitam. A oni jerbo su postrojba, disciplinerano su bili stiha, samo malo klimnuli glavom. Pitam dale: “A kak je stražariti pred viečnicom?” A oni veliju: “Je, malo je vruče, ali kaj moremo, gda nemamo letnih uniformi, koje bi nam dobro došle baš vu srpnju i v kolovozu...” A ja sam bil siguren da tu imaju i one stalke za puške, pak ormare za uniforme, stalaže za svoje debele šubare. Naivec obični!

Zato si mislim, da su si naši purgari ipak zaslužili nekaj više. Najme, doma sam kopal po internetu i našel sam njihovu stranicu kaj se baš zgotavla. Drugo leto bu ta naša poviesna postrojba, koja se službeno zove Varaždinska građanska četa, a mi ju od dragosti zovemo - purgari, mogla slaviti 260. letnicu, i jedna je od najstareših gradskih postrojbi vu državi. I jedna od retkih kojoj baš paše ime “purgari”, jerbo je osnovana da bi grad Varaždin branila od Turkov, a ne gospodu plemiče koji su imali svoju vojsku.

Čak sam vu sad važečemu Gradskom štatutu našel član 8. koji veli da su purgari, jednak kak zastava i grb, službeni znaki našega grada. Pa ako su več službeni znaki, morti su si ipak zaslužili bar nekakšnu letnu uniformu iliti odoru, ako vam ta bole paše. I malo bolše prostorije, morti tam vu buduči “Varaždinskoj hiži” v Gajevi vulici. Mogli bi dobiti i malo več od pet tisuč kuna, kuliko imaju reprezentaciju za celo leto, a za to si nemreju kupiti niti “Jamničku”...


P.S. Na Špancirfest dojdeju i druge poviesne postrojbe. Onda se bu vidlo kak se drugdi, pak i vu inozemstvu brigaju za svoje dečke!


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3371/klopotec/purgari-na-+30%B0c?opcija=kolumnisti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kalman-Marica grófnő-Szép város Kolozsvár
Video:
Kalman - GRÄFIN MARICZA - Komm mit nach Varasdin,  04:15
Kalman-Marica grófnő - Szép város Kolozsvár
Szilágyi Olga - Dániel Gábor

Opširnešě:
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
Pot Vec tri dana

* Plemenita Občina Turopôlska
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #23 : Rujan 17, 2009, 11:28:19 poslijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
11.08.2009., br. 273

Kolumna Vrtoglavica

Mafija vu Hažeju


Pišě: RADAR


Viš Štefek kaj banda lopovska dela vu Hažeju. Za deset i više milijunov euri su kupili mobilne spravice za prodaju karti a opće ih nisu koristili kajti su već zastareli. Tak da su penezi otišli v luft. Ko je vu Hažeju naručil tu staru kramu za velke peneze još ni poznato. Ni kulka je provizija bila i ko ju je dobil. A to ni jedina rabota po kojoj je ova firma poznata na široko i daleko, se do Kajmanskih otokov. Vu tom državnom mastodontu kaj z leta vu leto dela gubitke su neki delali fakat kaj im se štelo. A strojovođe, kondukteri i ostali šljakeri na prugama i mimo njih o tome pojma nisu imali. Ni policija i POSKOK ih ni puno pehala a ve kad su počeli, saki dan van zide neki hažejovski drek. Saka rit dojde na šekret, tak budu i ti mafiozi vu Hažeju dobili svoje. Štefek veli da bi on pozval još FBI, MI 6, Mosad i druge vu pomoć, tak da dobro pretepeju se te mutne posle i financijske zavrzlame vu Hažeju vu kojima se lova prala i neki dobro svoje račune vu bankama punili z devizami. A ti neki famozni šefi vu Hažeju na ta su radna mesta došli prek barba Luke, barba Ive, barba Bože, barba Vladeka i ostalih kumova. Za koje su cosa nostra i camorra amaterske folklorne družine.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_273  , str. 44
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #24 : Rujan 17, 2009, 11:29:08 poslijepodne »


Međimurske novine, 11.08.2009., br. 727.

Premišlavanje Jožeka radnika

345. Jubilarno Prcinkulovo


Vseposot, kak po novinaj, tak i na radio, a i televiziji so govorili kak je vu Čakovco Međimorski sejam starih zanatov i još kajkaj toga kcoj, a nigdi je nej bilo rečeno kak je to glavno čakosko proščeje Prcinkulov, a vse ostale fešte so tu prepravlene kak bi se to proščeje čim svetešje svetkuvalo. Nej znati zakaj se čakoski turistički težaki sramijo čakoskoga proščeja i skrivlejo ga zaj za Međimorskim semom. Pak mi vu Čakovco imamo sema vsako sredo.


Drugi falačec Čakoskoga leta, oliti ova druga i menša polovica bila je pravzaprav glavno čakosko proščeje Prcinkulovo. Nejpredi je vseposot pisalo, a i unda se tak i pripovedalo, gda je to več 45. čakosko proščeje. Nej znati što je itak i gde zmogev tua leta i kak ruom 45? Najme kaj, vsi znamo gda se ovo leto navršavle (i to vu decembro) 350 let otkak je Mikloš Zrinski Čakoski dopelav fratre (patre) vu Čakovec i Međimorje.

Isto tak se furt prepoveda kak se ovo leto navršavle 800 let otkak je Sveti Franjo zafremav franjevački red. A zakaj vam to govorim? Pak zato kaj se bode pravzaprav znalo gda je franjevački red zafremani vu Asizu i to vu maloj cirkvici Porcijunkuli po šteroj se čakosko proščeje Gospe od Ađela zove i Prcinkulovo. Ak to ve vse skupa denemo na kup, unda bi mogli reči gda se čakosko Prcinkulovo slavi nekaj meje od 350. let (najbrž 345. let), jerbo so fratri 1659. leta došli prekesno kajbi mogli meti proščeje. Tuliko toga se ovo leto prepoveda o čakoskoj starešoj župi Svetoga Mikloša Biškupa gda več moremo znati gda je ona zafremana 1789. leta kaj znači da traje več 220 let. A vsi znamo gda vsaka župa ima i svoje proščeje, pak tak i čakoska.

     Vseposot, kak po novinaj, tak i na radio, a i televiziji so govorili kak je vu Čakovco Međimorski sejam starih zanatov i još kajkaj toga kcoj, a nigdi je nej bilo rečeno kak je to glavno čakosko proščeje Prcinkulov, a vse ostale fešte so tu prepravlene kak bi se to proščeje čim svetešje svetkuvalo. Nej znati zakaj se čakoski turistički težaki sramijo čakoskoga proščeja i skrivlejo ga zaj za Međimorskim semom. Pak mi vu Čakovco imamo sema vsako sredo. Morem vam reči gda se na proščejo nudilo kajkaj vsega toga i verjem gda si je vsaki od nas našev ono kaj mo nejbole paše. Nišči je nej brojiv, ali verjem gda se pojelo jeno pet jezeri langoši, spilo se na jezere litri pivi, gvirc je tekev vu potokima, a međimorski kuhari so skuhali 800 litri juhe tak gda je vsaki od nas mogev probati međimorsko pretepeno juho.

      Kak smo več rekli ova kriza, oliti recesija, je po žepo nejpredi vudrila mlajše roditele šteri imajo pre hiži školarce, jerbo je naša i Jadrankina Vlada prestala davati knjige zabadav. Kak znamo škola je završila vu junjušo, a nova Vlada je došla vu juljušo, tak gda so nešterne stare knige več završile na otpado. Zabadav knigi ga več ne, penez ga vu kučnaj kasaj isto tak ne, težaki i dale dobavlajo plače, ali menše i nej vsaki mesec, jerbo je kriza, tak gda so stare knige, prek noči, dobile na ceni. Teško je ruon nabajti dobre knige, ali bole da dete ima nekše knige nek nikše. Prinas vam se to vse v časi meja, ve je nejmpot pak tua naša obavezna škola, štera je do ve bila zabadav, postala jako draga. Veli minister. ak več košta, več i vredi.

      Posle prelaznoga roka med labodoritašaj i ostalaj športašaj, počev je i prelazni rok med političaraj. Kak ste mogli zazvediti petnajst čakoskih liberalov je fkrej hitilo svoje žute liberalne majce i obleklo je prugaste haenesove majce. Preveč vam se ja ne razmem vu politiko kajbi vam znauv reči kakše bo tej prelaz mev značenje za političko živleje nas Međimorcov, ali se liberali zbogradi tega nikaj ne sekerajo, tak gda so rekli: niti smo mi kaj zgubili,a niti so oni kaj dobili.

      Ak se tak nastavi Međimorje bode zaprav postalo raj zemaljski. Polek ovoga našega domačega sadovja več so se prinas udomačile i smokve, kivi, citrona, pomaranđa, mandarine, a vu zadje vreme ružmarin i lavanda. Več smo došli do tega kaj žgajarimo i  lavando. Mogoče je jako fina i ljekovita tua lavandina žganica, ali brzčas nebo tak včasi zamenila slivino žganico. Na šlivovici smo zrasli, pak je red kaj nas i šlivovicom pospravijo.

      GeKa je več, niti dragi Božek nezna po šteri pot, dobiv presudo Trgovačkoga soda kaj mo Ingra mora vrnuti šest milijonov dolarov z Libije. To je jako lejpo čuti sam nej znati gda bodo gekajovci vidli te peneze, jerbo se „Ingrači“ bodo brzčas žalili. Pak je ve skradja vura kaj se jempot dospomenejo sindikati, soci i „ingrači“ tak kaj i težaki morejo dojti do svoje crkavice.


Zvir:
Međimurske novine, br. 727, 11.08.2009., str. 61
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11265&Itemid=138
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine726i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.hr/pdf/726/mnovine726i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #25 : Rujan 22, 2009, 11:55:42 poslijepodne »


Zagorski list br. 305 / 21.08.2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Stare povede


Povedi ima pune. Triba se na nje zmisljiti i rabiti jih. Nekteri za spomenek, a nekteri za hasen.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Denes nekteri znaju, a nekteri neznaju kaj znači poveda tera velji da je nekaj Sizifof posel. Za one teri neznaju te je žmehki posel teruga furt dielaš i dielaš i na kraju posla si nič nie napravil. Konec posla je i početak novuga teškuga posla. Te je po onem pripoviedanju da je čovek po imenu Sizif bil kažnjen tak kaj je moral rievati veljiki kamen na brieg. Gda bi ga narievel na brieg bil bi oslobđen od kazne. Alji vrapca, gda je došel z kamenem na brieg, on bi se skorutal na drugu stran nazaj nah dol. Unda je moral početi z novič rievati kamen k bregu. I pak, gda je došel na brieg kamen se skorutal nazaj nah dol. Radi toga se za teški posel bez nekakve koristi velji da je te Sizifov posel. I prinas ima sakojačke povede tere se rietke čujeju, a gda se čujeju malje gdoj zna kaj značiju.
Pune naše povede denes i te kak moreme rabiti. One su tak važeče kaj jih moreme h sakem cajtu nekomu povedati. „Naj mlatiti praznu slamu", poveda teru bi moglji bar par put saki dan reči onem kaj same pripoviedaju, obečavaju, a od toga nikakve koristi nišče nema.. Te znači da nešče furt nekaj pripovieda, pripovieda, obečava, a na kraju s toga nič. Iste kak da se mlati prazna slama. Ž nje nigdar nemre zajti zrnjiča.
Naj kazati mesec h vode", poveda teru nam denes kažeju h nogi. Nikakva korist od meseca teri se luče h vode. Njegova svetlost nema nikakve vajde i nemre nam svietljiti putece. „Za vratem imaš žrvenjski kamen", poveda teru veljime unda gda je nekomu čez življenje tak teške kak je teški žrvenjski kamen.
Kaj bulazniš", reklje se nekomu gdoj je poviedal nekaj bez veze, a več put i gda se je zlagal. Takaj, gda je nešče fejst pripoviedal o nečemu ilji nekomu, a znalje se dobre da laže, on gdoj ga več nie mogel poslušati bi mu rekel: ,,I kaj je unda bilje gda si se zbudil?" On gdoj je pripoviedal bi se posramil i prestal bi povedati dalje. „Gdoj se jemput speče i na mrzlje furt puše", poveda tera se prisličava hnogem posljem teri niesu baš dobre ispalji. Rabilje se i unda, ak si nekomu posudil peneze, a nije ti vrnul. Drugi put si dobre gruntal e buš komu več posudil. Če te pak gdoj hkanil, takaj si pazil da se te več ne dogodi i dobre gruntal e buš nazaj veruval ili neš.
Pak si se po riti otpeljal k meše", denes se več retke čuje. Nišče tu povedu več ne rabi, makar se te denes furt i furt dogaja. On gdoj napravi nekakef posel, a za te ne dobi nič, reklje se da se je popeljal po riti k meše. Gda bi tak bilje rezdrl si bi ves tur kaj bi ž njega vesilje krpinje, a unda bi još ostal „bez gač i hlač". Takvuga bokca nešče je nekuga dobre"oženil" radi posla. Još bi se za njega reklje da je bil tak bedast kaj su ga vodilji ženjuga prek vode ilji da je bedast kaj čuje kak trava raste. Prisljičiti denes takvuga nekaj nekomu, borme nie teške najti.
Skupi i škrti dvaput plačaju", reklje se za one teri su škrtarilji gda su nekaj kupuvalji. Lukalji su da buju nekteru robu kupilji jeftiniejše, a takva je roba večinu bila faljižna. Brze se potrgala ilji zrabila i unda se morala kupiti znovič, druga. „Ljieni dvaput hodiju", reklje se za onuga čoveka teri je negda zel i nesel na kole jeden snop šenice, meste dva ilji tri kaj je mogel. Nie jih zel h ruke več, jer je bil ljien. Unda je radi toga moral iti več put.
Gda bi nešče negda nekam del kakef halat, motiku, vile, srp ilji vinjak, a unda nie mogel najti, popital bi svoje hižne e su gde te vidlji pospravljene. Hižni mu nej odgovorilji i povedalji meste gde bi te moglje biti nek su mu se narugalji zate kaj je pozabil kam je del ilji nie dobre pospravil. A unda bi odgovor bil:
Je, vidlji sme vidlji. Dva su te neslji na hludu i pitalji e ima još toga". Gdoj je dobil takef odgovor nie mu preostalje nič druge nek da poiskava i dalje.
Povedi ima pune. Triba se na nje zmisljiti i rabiti jih. Nekteri za spomenek, a nekteri za hasen.


Zâgorski list (délomično, živopisano izdâjně):
http://www.zagorje.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #26 : Rujan 22, 2009, 11:56:48 poslijepodne »


SPOMENEK

(slika)

Z tugu h srcu, z radošču kaj sme dieljili liepe cajte z tatu i mužem zmisljime se na

BRANKA GREGURIĆA
20.08.1998.-20.08.2009.


Prešle je več jedanaest ljiet,
od gda ne krasiš naš sviet.
Žalost za tobu još furt tišči,
alji tvoj smieh još nam h vuha zvoni,
Živime furt h spomenku nate,
i još navieke suze curiju, zate.

Fala sem teri te niesu pozabilji.
Tvoje pucke Vlasta, Dinka, Zrinka i supruga Nevenka.


Zagorski list br. 305, 21.08.2009.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #27 : Rujan 22, 2009, 11:57:44 poslijepodne »


Zagorski list br. 305 / 21.08. 2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Susedi


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Na koga se najviše oslanjamo u životu? Svakako na bračne partnere, djecu, prijatelje i rodbinu. Ali postoje ljudi koji žive blizu nas i koji nam mogu prvi priteći u pomoć. Naravno, riječ je o susjedima o kojima je nekoliko mudrih riječi uvijek znala progovoriti naša hraščinska baka Ivka.

- Veli se da dober sused stuo put više vrijiedi nek saki rođak. Jer gda ti se neke pripeti, dobrega ili lošega, sused je tu prvi da ti pomore: bile ogenj na niži vgasiti, pomoči držati gda se pajcek kolje ili biti prvi za stolom gda imaš krstitke, imendan ili slaviš kakof drugi guod - govorila je baka. No, sa susjedima na selu, gdje je komunikacija puno šira nego u gradu, ne vladaju uvijek idilični odnosi.

- Je, vrak je gda se susedi posvadiju. Prve su pritom, naj mi se ne zamijieri, babe štere brže z jezikom se ponište kaj se na lijieta dobrega stvarale. A gda se susedi nemaju, onda je tuo grde. Jer saki dan mouraš nekoga gledati šterega bi najrajši vu top nabil. Razlogi za svaju moreju biti veliki: gda se jen drugomu vu grunt dira ili pak bezveznote: šte je komu lupinu od jajca slučajne prek meje hitil - mudrozborila bi baka. Nekad je bio i puno teži suživot (u svađi) kada nije bilo ograda.

- Je, če si posvajen, a plota nema, jaosiga tebe. Dost je da muha konajrica z susedovag dvurišča k tebe doleti i mam je hajka ak si te dan naroščen (loše volje). Zate se i veli da susede niš tak ne zbližuje kak dobra ograda. Gda očeš ju otpreš, a gda ti sused ide na živce, lijiepe se zapreš i dijielaš kak tebe paše - rekla bi starica.


Zâgorski list (délomično, živopisano izdâjně):
http://www.zagorje.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #28 : Rujan 22, 2009, 11:58:36 poslijepodne »


Zagorski list br. 305 / 21.08.2009.

Dnevnik tate Bena

Na moru

 
H jednoj krčmi morete cjeli obed (juha, malo pršuta i sira, meso razno, prilog, salata,...) dobiti za 80 kuna, dok u krčmi par koraka dalje samo za običnu pljeskavicu hočeju 50 kuna. Zato treba dobro paziti kam si sedneš če ideš jest. A če nemaš preveč penez za iti saki dan van jest onda žena kuha.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Dragi dnevniče. Denes me je ko i svako jutro zbudilo zvono, to jest več njih kaj zvoniju sako jutro na samostoječem zvoniku. Če vam nije jasno kakef je to samostoječi zvonik bum vam pojasnil. Tuj gde sam na moru cirkva nema svoj zvonik, nego je zvonik napravljen ispred cirkve. To sad nema veze. Uglavnom zvona fest zvoniju. I točno mi je prozor od sobe u visini zvona. Pa si mislite e morem spati hjutro ili ne. Lako je za to če se ja zbudim. Najgorše je kad zvona zbudiju Graciu. Onda če nas i ne zbudiju zvona, zbudi nas Gracia. Pa mama onda da Gracii cicu, a ja se spustim u kuhinju napraviti flašicu. Nakon toga treba prejti po kruh i po ono kaj mi žena napiše. To smo danas ko i saki drugi dan napravili Patricija i ja. Žena, Sandra i Gracia su prešle na plažu. Tek tolko da se zna gdo dela, a gdo uživa. Uz šoping smo Patricija i ja prošetali i fotoaparat. Tek tolko da poslikamo kolko su se stvari zmenile od kad je tata (moj) zadnji put tu bil, da on to vidi. Stvari se mjenjaju, ali ljudi ne. Tu bi si šteli zaslužiti za ova dva meseca da ne moraju nič delati ostalih 10. Ali ima i iznimaka teri potvrđuju pravilo. H jednoj krčmi morete cjeli obed (juha, malo pršuta i sira, meso razno, prilog, salata,...) dobiti za 80 kuna, dok u krčmi par koraka dalje samo za običnu pljeskavicu hočeju 50 kuna. Zato treba dobro paziti kam si sedneš če ideš jest. A če nemaš preveč penez za iti saki dan van jest onda žena kuha.

Sladoled je kunu skuplješi nego h Zaboku i nič ne valja. H krčmama su cjene pijače za kunu dvije veče neg pri nami i to se još more prebaviti. Prije neg kaj sam prešel na more i na televiziji i h novinama se naveliko povedalo i pisalo kak je sezona slabeša neg prije i da je manje ljudi. Meni se vidi da ih je več. Po prvi put nisam imel kam sparkirati auto. Neg sam moral prejti na parking s naplatom, 20 kuna po danu. Na plaži si nemaš kam pošteno ručnik deti. Jedino nisam siguran h tere sam države. Tuj se si po taljanski spominaju. Največ turisti je Taljanof. I ovi si domaći se po taljanski spominaju. A ponuda je ostala na nivou iz 70-ih godila prošlog stoljeća. Vrhunac je na hižu deti tablu cimer fraj, cammere, rooms, apartments. I stoli na terasama od krčmi izgledaju ko prije 30 ljet. Stolci z željeznim okvirima i plastičnim naslonom i željezni stol.

Prvo nas je bilo strah kak bu Gracia zdržala tak dugi put. Zato nismo išli po autocesti, nego po staroj, gde si sako malo moreš stati. Prvi put smo stali tek iza Karlovca. Tam je beba dobila flašicu, malo su si i pucke pojele, no kak je beba bila nemirna tak si je žena sela otraga k njoj, a Patricija k meni napre. I onda sam h komadu otpeljal sve do Krka. Tam smo si počinuli mam kak se most prejde. Trajekt je prespala tak da ne znam kak na to reagira. Zato na more reagira odlično. Odma prvi dan smo ju namočili h more i nič se nije bunila. Jedini gdo se buni sam ja. Ni sam ne znam zakaj ali furt moram h vodi biti kad su i ove dvije veče nutra. A meni baš do toga nije. Ja si bi rajši legel h sjence i pivicu pil. Ali mi ne zide. Jedina gdo si počiva je Patricija. Po cjele dane spi, jedino kaj popoldan z nama prejde na plažu. Par put na dan čujem pitanje: „Tata e morem na internet?" i to je jedino po čemu znam da je tu. Sandra bi štela se i biti sigde. I furt nekaj spitava. Te kad pemo na plažu, te kad pemo s plaže, te na koju plažu pemo,... I Gracii smo poremetili dnevni ritam. More ju malo zmuči i več spi po danu. Zato ne spi po noči. Onda ju denemo h kolica i prejdemo h šetnju. H kolicima mam zaspi. Ali se zbudi kad se vrnemo do hiže. Žena je največ nadrapala. Stalno je između prizemlja i drugog kata. Pol stvari za Graciu je h prizemlju u kupaoni, a pol na drugom katu h našoj sobi. I kaj je normalno baš ono kaj ti treba je tam gde nisi. Če joj treba kaj iz sobe onda smo h prizemlju ili obrnuto. Ovo ljeto niti na izlete nejdemo. Tak i onak smo več sprešli cjeli otok. Sigde smo bili i se smo videli. Bar ono do kud se z autom more dojti. Tam gde auto nemre iti prije nismo išli jer su Patricija i Sandra bile još male, a sad kad bi več mogle hoditi nemremo s Graciom. Bi i prešli da su normalni puti, da se more s kolicima, ali kamenjar nije baš za to. A i deci se baš nejde na tak nekaj. I prevruče je.


Zâgorski list (délomično, živopisano izdâjně):
http://www.zagorje.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #29 : Rujan 22, 2009, 11:59:24 poslijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3372, 18.08.2009.

Klopotec

Kraljica športa

       Meni se zaprav vidi da problem počne več vu školama, kajti se profesori fizičkog, tjelesnog ili kak se več ne zove dotični predmet, baš i ne trgaju propagerati atletiku, a med đakima iskati nove atletske snage, ostale pak nafčiti da je to “kraljica športa”. Na žalost, denes se mladi, zbog radi velikih penez, zanimaju samo za on šport gdi dvajsti i dva vuru i pol naganjaju kožnatu loptu i na koncu se puno put razideju da se i ne zna ko je bolši, jerbo su pozabili da se loptu v gol mora fteknuti...


Obično ne pišem o športu, kajti nigdar se z njim nisam puno bavil, ako se ne računa ono kaj sam naganjal krpenjaču po livadi, a v srednji školi za vrieme fiskulture moral bežati pedeset metrov ili skakati pol metra vu vis. Ali, vu nedelju na večer opalo mi je na pamet - pisati o atletiki.

Zakaj? Gledim televiziju i na več kanalov skoro celo popoldan i na večer prenosiju Svetsko prvenstvo v atletiki, kaj se održavle vu Berlinu. I one kaj bežiju sto metrov i one na dvajsti kilometrov brzo hodiju, da ne nabrajam dale. Tu i tam vidiju se tribine, a na njima vse puno gledalcov. Čak i na punim vulicama, gdi se bežal maraton, mase ljudi navijaju i pleščeju trkačima.

Gledim, pak si premišlavlem kak smo i mi vu Varaždinu pred dvajsti dana imali otprto Državno prvenstvo Hrvatske v atletiki. Negdi sam prečital da je nastupilo vu dva dana prek 250 atletičarov i atletičarkih z Hrvatske, i još pet držav. I bilo me je sram gledeč našu domaču televiziju. Ali ne zbogradi teelevizije, nego zbog toga kaj je na tribinama na našem liepom “Slobodinom” stadionu bilo tak, po priliki, dvajsti - a morti i tridesti - gledalcov?!

Zato se pitam: Gdi su sad nekakšni novi Varaždinci, gda se zmislim kuliko nas je negda bilo na atletiki? Na onim starim drvenim tribinama skoro je bilo vse puno. Je li moguče da mlade atletika baš ništ ne zanima? Ako se več ne baviju z njom aktivno, onda bi bar mogli dojti gledati one Varaždince kaj se letima treniraju da bi bili čim bolši, da bi morti postali i prvaki. Čak gledalcima ništ ne znači kaj su naši dečki i puce klupski prvaki države vu atletiki, pak se onda tu i tam malo zmislimo i na njih...

Meni se zaprav vidi da problem počne več vu školama, kajti se profesori fizičkog, tjelesnog ili kak se več ne zove dotični predmet, baš i ne trgaju propagerati atletiku, a med đakima iskati nove atletske snage, ostale pak nafčiti da je to “kraljica športa”. Na žalost, denes se mladi, zbog radi velikih penez, zanimaju samo za on šport gdi dvajsti i dva vuru i pol naganjaju kožnatu loptu i na koncu se puno put razideju da se i ne zna ko je bolši, jerbo su pozabili da se loptu v gol mora fteknuti...

A treba samo malo prelistati po poviesti varaždinskoga športa pak bi se vidlo da su njegvomu razvoju negda najviše donesli baš profesori fiskulture, posebno oni gimnazijski. Donesli su vu Varaždin i rukometa, i nogometa, i atletiku. Naše cure hitale su diska i kuglu kaj se vse prašilo, a jen moj školski prijatel, slabašni dečec vu pučkoj školi, posle je počel hitati kladivo tak dalko da je odletelo ravno do – Olimpijade! Mogel bi toga još nabrajati, ali morti bute o tomu imali priliku nekaj više saznati vu Muzeju športa...

Je, ali i Muzej športa moremo postaviti - nakon kaj se dogovorimo gdi bi trebal biti. Ako se prije eksponati, kak se to veli, ne razneseju. A dobar del se je npr. poviesnih športskih fotografij, več raznesel, kajti navek netko na njima najde svojega strica, dedu ili kakšnu drugu rodbinu.

Usput rečeno, nismo zabadav dobili stadiona “Sloboda”, koji je i delan baš za atletiku, vu prvomu redu, onda gda je bila Jupea. Valda smo ga i zaslužili, jerbo smo negda i nekaj više držali do atletike...


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3372/klopotec/kraljica-sporta?opcija=kolumnisti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kalman-Marica grófnő-Szép város Kolozsvár
Video:
Kalman - GRÄFIN MARICZA - Komm mit nach Varasdin,  04:15
Kalman-Marica grófnő - Szép város Kolozsvár
Szilágyi Olga - Dániel Gábor

Opširnešě:
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
Pot Vec tri dana

* Plemenita Občina Turopôlska
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549