Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 329761 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #60 : Listopad 13, 2009, 01:27:02 prijepodne »


Zagorski list br. 310 / 25.09.2009.

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Oratva


Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250


...Pušile se brazde
zaorane zemlje masne,
veselje su titrale
na zoranu njivu, oči gazde
Hrzalji su konji
dok zob su zobalji
mahalji z repem
gda su z kante vodu pilji.
Orataj i gonič
na kola su sedelji
sulj z košare slasne jelji.
Spiralji si z vinem suhe gute
nazdravljalji gazderice
na dobre košte.
Počinulji se konji i orataji
i poljehku dalje krenulji,
još Krčine triebalje je zorati
i prie mraka dima dojti...



Stara je te moja pesma teru sem negda napisala za svojuga teca Karljina. Pri njemu sem navieke, gda bi mu vodila konje, zaslužila jahanje na konju. Znal je h šalje reči gda je držal za plug i mene kričal: „k sebe“ ilji „od sebe“, da bum ja kriva če brazde neju ravne složene kaj knjiga. Veljika je ljubaf bila čoveka prema zemlje, prema zaorane, nakosane i povlačene brazde. Ljiepe obrjena njiva, zapravljena i zdignjena na glavica, dala je navestiti dobru i plodnu ljetinu. Najteži i prvi posel sakak je bila oratva, a do orača, konje i volje posebne se držalje i preštimavalje h selu. Za dan gda je pri hiže bila oratva si su se moralji dobre pririhtati. Pri komu se oralje, moral je za konje priredi najbolšu krmu teru je nesel na njivu gde bi konji jelji dok si bi orataj počival. Moralje se za konje prirediti i zobi kaj su si konji zobalji i skupljalji snagu za teške dele tere jih je čakalje. Ni gazdarica nie imiela ruke h žepu. I ona je morala pririhtati finu koštu. Orataj teri teri je oral, a pri hiže ne bi žljicu jel i dobil komad mesa za obrok, delal bi z te gazdarice špot po selu. Drugi put bi se takva hiža načakala orataja. Gde je bila bolja košta tuj su orataji z svojemi konji rejše išlji. Ne same za oratvu nek i furt, za konje bez tere nie bilje  dielanja na zemlje moralje se voditi prigu. Hjutre rane, prie nek bi konji išlji na oratvu, još štalje, moralji su dobiti jesti, zobati i piti. Namireni su išlji na njivu i same tak su, skup z gazdu moglji obdelati njive. Konj kak živinče bil je i ostal jahke hakljik pri posude z tere su pilji vodu. Zate je na kola skup z plugem, kolcima, vunjgieri i otku morala biti kanta z tere bi čez dan pilji vodu.

Orataja z konji denes je več teške videti. Zamenile su je veljike mašine, traktori. I z traktori, kak negda z konji, trieba dobre znati vudieriti. Jedni su bolji orači, a drugi lošeši. A teri je bolji pri nas, h Ljiepe naše, več par ljiet se orataji med sobu hganjaju. Čieva bu brazda ljepša, tere su skup bolje prisložene odlučuju ljudi teri se hu te razmeju. Kaj z ljinierem potegnjene brazde moči je bilje videti prošlu subotu pri nas. Skupilji su se pravi muži, orataji i gazdi ze sie kraje i pokazalji gdoj je najbolši. Skupilji su se pri nas radi toga kaj je lani h oratve bil najbolši naš domači muž, Tomek Kuharič. I ljetes mu nie zadrhtala ruka. Pisal je po zemljice kak z perem, a njegve brazde bile su složene kaj ljisti h knjige. Duha domače košte, pesma i mužika miešala se ovu subotu z brbotanje traktore na njive. Šteta je kaj takva jedna ljiepa sljika nie prenešena več na naše obloke z terem lučeme h sviet. Kak i bi, gda se se kamere več vrtiju oko golje riti i krpic do tere se več drži nek do zaorane brazde tere značiju, život, radost i blagostanje.


Zvir :
http://www.zagorje.com/clanak/6451/za-dusu-za-spomenek-oratva.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Nek) zaori, Turopôlska himna, 02:27
Turopoljska himna
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #61 : Listopad 13, 2009, 01:27:54 prijepodne »


Zagorski list br. 310 / 25.09.2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Tati


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Krađe je oduvijek bilo, kako u gradu, tako i na selu. Što se nekada kralo u Zagorju, najbolje je znala naša hraščinska baka Ivka.

- Je, tatof je furt bile i furt ih bu. Nas su naši doma kak malu decu navijiek vučili da se ne sme niš tuđe zeti bez pitanja. Ali bile je onieh šteri su po tuđi koci i štala hodili i krali po vrti. Negdar nije bile kak denes da se saki ima doma čega najesti. Neštere babe su i slale dečece da gazdaricom – susedam, gda bi ove bile na mekote, zemu par jajec z koca da bi obed napravile - prisjećala se baka. U selu su se nekad najviše bojali kradljivaca koji su ulazili u kuće.

- Je, jemput sam ja tata zatekla kak mi kopa po vrmaru. Bil je fljeten kak jelen pak je čez obluk vun skočil. Same da sam se namijeirila na pravog luopva, grde bi se provela. Jer gda nekoga zatečeš da ti vine f pilnici stače, krade melju ili mast ili piščetku z koca, te te lafke z buotu po glave vudri i osakati same da sebe spasi.Vragu nije važne da i drugoga vmori same da ga ne prepovijiedaš - govorila je baka. A kako se zaštititi od lopova, pitali smo mudru staricu.

- Veli se da tat najteže ide vu hižu štera nije zaključana. Gda prime za kvaku, a otprte je, mam si misli da je nešči vu hiže ili blizu svojega duoma. Dobre je i peneze ne držatu vu vrmaru ili vu ladica, jer tam luopov, veliju, prve ide. Najbolje ih je nekam deti pod planjku ili kam drugam gde same ti znaš de je. A kaj se jela i pila tiče, naj se namiri, jer ake mu je same do toga, nek ga voda nesi - zborila je bakica


Zvir :
http://www.zagorje.com/clanak/6442/iz-bakine-pucke-biljeznice-tati.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jacques Tati, Parade (1974.), Scena z oslom – Don-key(hot) scene, 8 min.
Jacques Tati : Parade (1974) The Donkey Scene
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #62 : Listopad 13, 2009, 01:30:04 prijepodne »


Zagorski list br. 310 / 25.09.2009.

Dnevnik tate Bena

Pronatalitetna politika

 
Baš me zanima kaj se to zmenilo h vjeronauku unatrag tri ljet. Ili h matematiki? Ili zakaj treba nova čitanka iz hrvatskog? I zakaj je se to skuplješe nego kad sam zadnji put kupoval to prije tri ljete?

Odgovor je vrlo jednostavan. Zemi tam gde se more zeti. Nebu valjda državna vlast zela ovima teri imaju penez. Njima zemeju kad treba izbore financirati. A za sve ostalo tu je narod. A da se na deci najlakše služi nije zmislila ova naša vlast, jer se to odavno zna. Saki roditelj bu za svoje dete se dal i kupil kaj god treba.


Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Več sam pune put pisal kak naša država ima odličnu pronatalitetnu politiku. Se od knjiga za školu, dječjeg doplatka i velikih porodiljnih i roditeljskih naknada. Da se držim te politike i da očekujem nekaj od države nekaj bi držal cjelo vrijeme h gačama. Osim kad bi išel pišat.  Sad si vi mislite na kaj sam pak naletel.

Pa evo ukratko. Patricija se na početku škole požalila da ne vidi dobro na ploču. I prejde žena s njom k okulistu i tam utvrdiju da ima dioptriju jen i pol i da treba nositi naočale. Usput dobi žena i doznake da ih na socijalu potvrdi, pa se buju nekaj jeftineše dobile naočale i stakla. I tak je moje djete u sklopu svehrvatske pronatalitetne politike dobila veliki popust na naočale. I to i na okvire i na stakla. Dobila je 24 kune (riječima: dvajstčetri kune) popust na okvir, i po 25 kuna (čitaj: dvajspet kuna) popust na svako staklo. Se skupa 74 kune.

Kak je Patricija več neko vrijeme h pubertetu i kak zna reči ovo mi je ljepo, a ovo nije, tak je rekla i kakve bi naočale štela. I najde žena takve okvire za nekih 400-500 kuna. Uz okvire za skompletirati naočale trebaju i stakla. Nemremo sad detetu zeti najobičneša stakla nego ona kaj imaju bar zaštitu za gledeti h monitore od kompjutera. Te su malo skuplješe i daju se najti za nekih 200-300 kuna. Po komadu, normalno. Sad kakve je naočale zebrala bum videl drugi tjedan kad buju gotove.

Gracia ima več 4 zuba. Dva gore i dva dole. A več dole zbija još njih van. Još malo i imela bu ih več neg ja. Viroza nam je prešla i opet smo zdravi.

Ali su opet nastali problemi s knjigama za školu. Sandri nisam kupil knjigu za vjeronauk jer smo našli Patricijinu. Knjiga se isto zove kak i ona kaj je na popisu. Isti su autori i isti je izdavač. I ista je samo prva stranica h knjigi, dok ostale nisu. Baš me zanima kaj se to zmenilo h vjeronauku unatrag tri ljet. Ili h matematiki? Ili zakaj treba nova čitanka iz hrvatskog? I zakaj je se to skuplješe nego kad sam zadnji put kupoval to prije tri ljete?

Odgovor je vrlo jednostavan. Zemi tam gde se more zeti. Nebu valjda državna vlast zela ovima teri imaju penez. Njima zemeju kad treba izbore financirati. A za sve ostalo tu je narod. A da se na deci najlakše služi nije zmislila ova naša vlast, jer se to odavno zna. Saki roditelj bu za svoje dete se dal i kupil kaj god treba.

Da iznenađenjima nikad kraja vidim i na željeznici. Nedugo su zdigli cjenu karte, ali su zato nekaj drugo smanjili. Brzinu terom cug pelja do Zagreba. A smanjili su i broj vagona na cugima. Obično je negdar bilo po pet vagona i si su bili puni. Čak če nisi na vrijeme došel si moral stati jer mesta za sesti nije bilo. A da se mi teri se s cugom peljamo još bolje zbližimo h pondeljek su na cug deli tri vagona. Bila su prvo četri, ali su onda jednoga zeli. Normalno da su zeli onog najboljeg, a staru kramu su ostavili. Sigurno je to naš domaći negdašnji doministar, a denes tajnik urgiral za nas Zagorce. Ipak i on tu živi. I sima nama teri se s cugom peljamo daje ljepi primjer. Pelja se na posel h službenom autu.

Pustimo sad to. Na fejsu imam več skoro 30 prijatelja, dok sam na farmi došel na 19. nivo. Dok bute to čitali več bum sigurno i na 20. došel. Sad dok sam igral tu farmu i posadil trsje, sam si mislil kak bi bilo dobro napraviti našu verziju toga. Da se h to razmem mam bi to napravil. Igru bi nazval Vino 1.0 i trebal bi delati trsje na kompjuteru. Počel bi sa starim nasadom nohe i malo po malo kak bi služil peneze bi nohu pocjepal i del cjepe. Onda bi sprogramiral h igrici i tuču i peronosporu i susede teri ti kradeju grojzdje,... I kak bi se nečega zmislil dak bi apdejt napravil. Osim kaj bi trebalo paziti na trsje trebalo bi i vino delati i prodavati. Normalno da se manje dobi za vino h rinfuzi neg za butelju. Sprogramiral bi i prijatelje teri sako malo dojdeju kljeti i spijeju ti par litri vina. Kad bi skupil peneze mogel bi i vodovod potegnuti. Mislim za prati lagve, a ne za ono kaj ste vi mislili. I cukor bi se mogel kupiti. ...


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6423/dnevnik-tate-bena-pronatalitetna-politika.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 (pro)Nathalie(tetna politika)
NATHALIE- BECAUD, 03:47
NATHALIE- BECAUD
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #63 : Listopad 13, 2009, 01:32:25 prijepodne »

Večernji list 20.09.2009.

FAKAT

Imaš vezu, ali trošiti na SMS-ove bez veze!


Slika
http://www.vecernji.hr/fw3k/util_scripts/get_slika_varijacija.php?slika_id=9327&var_suff=500x329


Ta moja osobna mobilna telefonija još je iz prošlog stoljeća!

autor: Zvonimir Milčec


Koliko u kući nas, toliko mobitela! Ne računajući četverogodišnjeg Iveka, koji ga ima samo kao igračku. I ne računajući moju starudiju, koju u ladici čuvam za uspomenu na svoj prvi mobač u životu!

Ta moja osobna mobilna telefonija još je iz prošlog stoljeća! Aparat mi je uručen na svečanom predstavljanju svjetski poznate firme, kad je ista devedesetih došla u Zagreb i medijski se odmah htjela predstaviti novom tržištu. U međuvremenu se moj mobitel toliko izlizal i ostaril, i to ne samo po funkciji nego i po izgledu. Muzejski primjerak.

To bi se vidjelo kad bi ga u društvu stavil na stol. Zamislite na istom kavanskom stoliću, pokraj kava i sokova, posljednja generacija aparata na kojem dodirom prsta (GPS) smjesta u svemiru pronađeš ne samo svoju državu i grad nego i kuću. I, naravno, kafić u kojem s društvom upravo ispijaš kavu. A zasloni s fotkom djece, unuka ili kućnih ljubimaca da se i ne spominju. Ili fotić koji uvijek čeka u pripremi i u zasjedi da te okine. Moj, naravno, ništa od toga. Ali služi svrsi.

Pazim samo da se baterija i bon od 50 kn ne isprazne. Jedini je problem sa slanjem SMS-ova. I djeca priznaju da je tehnologija otišla tak daleko da je s novim generacijama mobilnog telefona to dječja igra. Možda sam taj svoj muzejski primjerak namjerno tak dugo i zadržal. Da imam alibi zakaj ne odgovaram na SMS-ove. Ma, hote vrit, tko bi toliko pipkal i prebiral po tipkama! Dok mi djeca sada jednostavno nisu maznula moj slavni mobač.

Nemreju dopustiti da ih sramotim. I onda iz tog mog prvog i jedinog mobitela u životu bešćutno iščupaju mozak. I taj isti mozak, iliti karticu, umetnu u ne baš novi, ali generacijski puno noviji, da ne velim mlađi aparat. Razlika između dva aparata, kao razlika između mene i mojeg četverogodišnjeg unuka! A kad djecu pokušam podsjetiti na onih 6 posto kriznog poreza na žlabranje i SMS-ove, smjesta me otfikare.

Kak se porez, molim, ne odnosi na njih nego na T-Com i Mudrinića. Joj, jadni Mudrinić. Zabrinutost zadržim za sebe. A onda se bacan na ukucavanje svog prvog samostalnog SMS. Kak nisam odmah skužil velika i mala slova, ne preostaje mi nego da se poigram SMS-pjesnika: “amo ili tamo/ s mobačem se sami kažnjavamo/ i kraj teme/ računi stižu na vrijeme/ ali molim bez mene”... Djeca oduševljena. Do novog računa. Naravno, po novim, višim cijenama...


Zvir:
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=21806

pri(z)godna pesma
parni valjak-zagreb ima isti pozivni, 03:48
parni valjak-zagreb ima isti pozivni


Malo Hallo z Desne Štefânkov:
pri(nez)godna pesma, 03:20
Zovi, samo zovi
Zovi, samo zovi
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #64 : Listopad 13, 2009, 01:34:26 prijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3377, 22.09.2009.

Klopotec

Obnova fasadi

       Kak je da je, ali mislim da bi trebalo nekaj napraviti da bi se i te (ruinirane i zgulene hižne) fasade pofarbale i v red dele. Vu sim takšnim zgradama su i razne trgovine, pak im treba liepo reči nek platiju ako hočeju baš tu trgovati. A ima i nekakšna poviesna renta v gradskoj kasi, pak ne bi vse išlo na račun gazdi, tam gdi su stareši ljudi koji nemaju penez za fasade v red deti.
Daklem, vsaka čast “vuličnoj galeriji” vu Đureku. Ali, morali bi i o tim starim fasadama misliti, i to baš sad, za 800-letnicu kraljevskoga grada Varaždina...



Ako ste zalubljeni vu slikarstvo i hodite od izložbe do izložbe, sad ste vu priliki da uživate i pelajuči se v autu ili na biciklinu! Najme, kak se več moglo videti na slikama v novinama i na televiziji, tam vu Đurekovom naselju iliti Zrinsko-frankopanskoj vulici jenu su stambenu zgradu malari i fasaderi tak ofarbali da je najemput postala ne samo lepi stambeni objekt neg i prava umetnička slika. Istina, velika ali ipak slika. Bilo je i malo svečano otvorenje, stanari su se v mikrofon zafaljivali našemu gradu i gradonačelniku za lepotu koju su dobili i po kojoj buju poznati i širše od Varaždina, kajti buju vozači koji se tu pelaju pripovedali kak opet Varaždin ima nekaj kaj drugi nemaju...

A to je kakti samo početak, jerbo je tek jedna zgrada tak slikarski pofarbana, dok je vu planu da cela ta vulica bu jedna velika Galerija. Umetniki bi kakti dali skice kak nek se pofarba, kučna pričuva i sponzori buju dali peneze, a mi gda več nemamo nekakšnoga velikoga prostora za izložbe (ako ne računamo podrum Staroga grada ili Galeriju LUV-a), bar bi imali veliki stalni izložbeni postav nasred vulice.

No, da mi ne bi netko prigovoril da imam nekaj protiv ovakšnoga farbanja fasada, moram reči da mi se cela stvar zdopada, a ionak redovito idem na izložbe. Nadam se da buju i za druge zgrade zeli skicu od poznatoga slikara, kakov je gospon Srnec, i da se ne bu javil kakšni domači talenterani nadrealistički slikarski amater, kaj bi fasade zgledale tak da bi se deca plašila z njima. Jerbo, ipak to neje zaprta galerija nego otprti javni prostor...

I sad dojde ono – ali, ono o čemu pravzaprav hočem pisati. Dok se tak divim friško pofarbanoj zgradi v Đureku, palo mi je na pamet da Varaždin več ima cielu galeriju vu gradskoj jezgri, i to real-socijalne tematike. Najme, vu vsakoj staroj vulici ima po jedna a negdi i dve stare hiže koje, sudeč prema ruiniranoj fasadi, zglediju kak da buju se mam zrušile. Znam da se ne buju zrušile, ali zato grdo zglediju, pak onda i cela vulica dobi takšnoga štiha.

Zakaj to pripovedam? Stranjski se turisti španciraju po stari gradski jezgri, naslikavleju našu poviesnu baštinu, a za ruinirane hižne fasade misliju da su još z osamnajstoga stoletja, daklem, da spadaju v gradske znamenitosti. Jedino se čudiju zakaj i vse te “znamenite” hiže nemreju najti vu gradskim turističkim prospektima...

Kak je da je, ali mislim da bi trebalo nekaj napraviti da bi se i te fasade pofarbale i v red dele. Evo na priliku polek županijske palače susedna je fasada v prizemlju liepo vređena, a prvi i drugi kat celi zguleni! I v Gajevi vulici ima jedna takšna, vu Preradovičevoj dve ili tri (prek puta nove Gimnazije), v Kačičevoj takaj, a našel bi ih još, samo ne da mi se nabrajati. Vu sim takšnim zgradama su i razne trgovine, pak im treba liepo reči nek platiju ako hočeju baš tu trgovati. A ima i nekakšna poviesna renta v gradskoj kasi, pak ne bi vse išlo na račun gazdi, tam gdi su stareši ljudi koji nemaju penez za fasade v red deti.

Daklem, vsaka čast “vuličnoj galeriji” vu Đureku. Ali, morali bi i o tim starim fasadama misliti, i to baš sad, za 800-letnicu kraljevskoga grada Varaždina...


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3377/klopotec/obnova-fasadi?opcija=kolumnisti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kalman-Marica grófnő-Szép város Kolozsvár
Video:
Kalman - GRÄFIN MARICZA - Komm mit nach Varasdin,  04:15
Kalman-Marica grófnő - Szép város Kolozsvár
Szilágyi Olga - Dániel Gábor

Opširnešě:
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
* Plemenita Občina Turopôlska
www.turopolje.hr
Pot Vec tri dana
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #65 : Listopad 13, 2009, 01:35:52 prijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
22.09.2009., br. 279

Kolumna Vrtoglavica

Nečastivi na Ekonomskom fakultetu


Za pohvaliti je da je Uskok bandu kaj je trgovala z ispitima na Prometnom i Ekonomskom faksu otkril i razjuril. Pa je ve vu akademskoj zajednici lepe naše Hrvacke tiha meša, i si paze kaj delaju kajti niko ne zna otkud bu van mikrofon skočil. Bogu fala, policiji i Uskoku.

Pišě: RADAR


Ni čudo, Ivek, da nam je vu Hrvackoj ekonomija v riti. Ve kad vidim kak su neki ekonomski faks zbavili dojde mi da se zrigam. Fala Bogu da ve vu državi ima Uskok kaj zna dobro snimati, pa je nacija iz sudnice zagrebačke palače pravde imala prilike videti i čuti kak cvate biznis i veletrgovinom ispita. Ve si dobro znaju ono kaj se predi po tiho pripovedalo, da su se pri nekim profesorima (kaj to prav zaprav nisu) ispiti kupovali i plaćali z eurima. No, to nije sve. Iber penez, citiram, studentice su ispite plačale i z pičkami. Naplata je bila vu nekoliko varijanti konzumacije. Iz tonskih zapisa još se ni čulo dal su i pimpeki od studentov kaj su ispite šteli položiti a da knjige vidli nisu bili vu asortimanu ponude plačanja ispitov vu naturi. Kak su se tek i kulko plačali magisteriji, predavačka mesta i pozicije na fakultetima i druga roba široke potrošnje vu akademskoj zajednici to još javnosti ni poznato vu detalje. No, za pohvaliti je da je Uskok bandu kaj je trgovala z ispitima na Prometnom i Ekonomskom faksu otkril i razjuril. Pa je ve vu akademskoj zajednici lepe naše Hrvacke tiha meša, i si paze kaj delaju kajti niko ne zna otkud bu van mikrofon skočil. Bogu fala, policiji i Uskoku.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_279/52
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_279  , str. 52
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vrtoglavica - V(e)rtig(lavic)oVertigo
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock, (kajler), 02:24 
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Saki Némec (Švicârec, Austrijânec) teri dôjdě v Senj pita za Zoru (i uskokě)
Hrvatica (albanskoga porékla) teru volě nemačka (švicarska, austriska) deca
Crven(olâs)a Zora i nejna bânda klasično jě delo nemačkě (i švicarskě) kniževnosti za decu prema teromu jě 2007./2008. snimlen (nemačko-švecki) film. Hrvâti Zoru još nésu vupoznali.
http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,2,3,crvena_zora,107273.jl

«Es leben die Uskoken» Živeli uskoki») z albuma «Die rote Zora» («Crlen(olâs)a Zora») Detlefa F. Petersena, 00:30 /
aus dem Album Die rote Zora (Original Soundtrack) von Detlef F. Petersen, MP3 Musik als Titel aus dem Genre Soundtrack zum Download, 00:30
http://www.musicload.de/detlef-f-petersen/es-leben-die-uskoken/musik/single/3108091_4

Die Rote Zora 01 - Part 1 - Deutsch,
(nemački / snimleno na mestu odigravâjna româna - v Senju, nemačko-srbska TV serija (13 x 30 min.), 1980.)
Die Rote Zora 01 - Part 1 - Deutsch
« Zadnja izmjena: Listopad 13, 2009, 02:03:54 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #66 : Listopad 13, 2009, 01:39:45 prijepodne »


Međimurske novine, 22.09.2009., br. 733.

Premišlavanje Jožeka radnika

DECA Z VRTECA PLAČAJO PREVOZA ŠKOLARCIMA!!!


Opčine po celomo Međimorjo bodo plačale trečino karte za đake šteri se morajo voziti z busom vu školo. Tak so se, na vse zadje, ipak dospomenuli. Nekak vu isto vreme so te iste opčine podražile vrtece, jerbo je negdi trelo zeti peneze kaj se plati tej prevoz za đake. Dok si malo bole pregruntam ve ovi roditeli šteri imajo deco vu vrteco bodo plačali prevoza đakima šteri hodajo vu školo. Još jempot nek mi nešči reče gda je perpetum mobile još nej zmišleni.


Nej znati kaj je to itak z precednikom Štefekom Mesičom, kaj so mo se zamerili ljudi šteri hodajo vu cirkvo i zakaj bi on tem ljudima vudriv još jedno štibro? Nekak si gruntam kaj so gospa Kosor i minister Šuker nej dostik penez ljudima zeli? Pak je težakima več niti nikaj nej po žepaj ostalo, a ve se precednik Štefek javiv kajbi vjernikaj trelo još vejč zeti. Vidite na kaj to dojde, dok ljudi potrošijo vse peneze na čeke, poreze, prireze, štibre, tak kaj nemajo dostik niti za jesti, a na pijačo se niti ne zmislijo, unda jim ne preostaja drugo nek gda odidejo vu cirkvu i mesto obeda se pomolijo dragomo Božeko. Dok dojdo vum z cirkve želodec je i dale prazen, ali več tak ne kroli, jerbo je duša zadovolna, a ve bi i za cirkvo trelo ulaznico platiti. Tak je bar precednik Štefek predloživ. Najte me krivo razmeti, ali tu vam ja nekaj ne rezmem.  Furt sam misliv gda se penezi z državne kase, vu štero vsi mečemo nutri, kak oni šteri hodajo vu cirkvo, tak i oni šteri hodajo mimo cirkve, trošijo za ono kaj ljudi nejbole i nejveč nucajo. Tu smo znači, ak se je prek devedeset procentov nas Hrvatov, po zadjemo popiso, izjasnilo kak krščani, unda je red gda se nekaj teh penez potroši i na cirkvo, jerbo i krščani punijo državno kaso i to skorom celo. Po temo kak na precednik Mesič navuka davle bi i labodoritaši (nogometaši) morali plačati svojega kluba, a ne kaj vsi davlemo peneze zato kaj oni nagajajo labodo (loptu) i travo gazijo. Najgerek sam kaj nebode dojšlo i do toga kaj bodo i ogjogasci sami sebe plačali i to sam zato kaj jiv vse meje i meje nucamo. Brzčas je tu nej nekaj ne vu redo tak gda verjem gda se bode Štefek premisliv. No, nej znati kaj se mo je Božek tuliko zameriv, nejpredi on na križo, a ve pak je i protiv  jegovih pastirov šteri pasejo jegove birke na ovomo sveto. Kaj se on nikaj ne boji božjega soda šteri mo je vsaki den vse bliže i bliže???

Šteuv sam vas, pravzaprav, pitati gda ste zadji pot parkerali svojega plehnatoga pajdaša na parkingo polek Međimorke i Kulturnoga centra? Pitate me zakaj? Tam morate platiti parkinga i još kcoj prireza, a prireza vam kaserajo čakoski klošari. Najte me nikaj tak čudno gledati. Je, tak vam je to: dok dojdete na parking navek najdete jednoga šteri vam najde prazno mesto i za to mo morate dati nekše drobne, jer ak mo nedate bode vas jako grdo gledav i spominjav vam bode bližo rodbino. Dok se tej mršavi klošar napije, a to vam je okoli pol dvanajste vure, unda si legne spat na štenge Kulturnoga doma, ali kak niti jedna nevola ne dohaja sama unda nastupa jegov pajdaš z iste fabrike i po parkingplaco prodavle svete kipčeke. Bole rečeno, tej klošar je malo nižeši, ali je zato bucmasti i črnokožni, on te kipčeke deli gešenk, a vi morate dati dobrovoljnoga priloga. Dok vse to zračunate unda vas jedna vura parkinga košta od pet do osem kuni, jerbo si sigurno nebodete dopustili takšo sramoto kaj bodete zabadav zeli kipčeka. Ver si par meseci gruntam, dok davlem toga prireza, brzčas tej klošari imajo gracko koncesijo jerbo jiv nišči, od gracke vlasti, otod ne stira. A delajo vsaki den dok dežđ ne curi.

Opčine po celomo Međimorjo bodo plačale trečino karte za đake šteri se morajo voziti z busom vu školo. Tak so se, na vse zadje, ipak dospomenuli. Nekak vu isto vreme so te iste opčine podražile vrtece, jerbo je negdi trelo zeti peneze kaj se plati tej prevoz za đake. Dok si malo bole pregruntam ve ovi roditeli šteri imajo deco vu vrteco bodo plačali prevoza đakima šteri hodajo vu školo. Još jempot nek mi nešči reče gda je perpetum mobile još nej zmišleni.

Verjem gda ste i vi, skupa z menom, gledali naše košarkaše, gubili živce, nerverali se i kleli vse po spisko dok so pomalem, ali sigurno gubili več dobivlene tekme. Još je Evropsko prvenstvo niti nej gotovo, a več je naš trener Jasmin Repeša, a podržav ga je i precednik saveza Danko Radič, predloživ kajbi se, vsako drugo leto, odigravalo mini prvenstvo. Pitate me kaj je to? To vam je prvenstvo na šteromo bi se utakmice igrale sam prvo poluvreme, a unda bi mi tu bili nejbolši, jerbo kak ste mogli videti mi smo navek vodili prvo poluvreme, a zahuzali smo i odišli po riti k meši vu drugomo poluvremeno. Verjem gda bode Evropa prihvatila našega predloga, ak nej predi unda dok se i mi dosmickamo vu Evropo.


Zvir:
Međimurske novine, br. 732, 15.09.2009., str. 61
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11617&Itemid=138pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine733i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.hr/pdf/733/mnovine733i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvonko Bogdan - Evo banke cigane moj, nema lepše devojke, .., 03:22
Zvonko Bogdan - Evo banke cigane moj , nema ljepse djevojke
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #67 : Listopad 14, 2009, 09:16:01 prijepodne »
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #68 : Listopad 23, 2009, 01:33:33 prijepodne »


Zagorski list br. 311 / 02.10.2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Pozabljene jeseni


Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250


Koruza se sklala fižu, a unda se h večer išlje lupit. Zvonile su hiže od spomenke i smieha ljudi. Ruke su bile fljejsik h poslu, alji i jeziki niesu hmenjikuvalji. Saki je imel nekaj za povedati. Babe su lupile, a muži bi vezalji koruzu h visage i nosilji na najže ilji slagalji pod strehu. Kraj lupitve si su jedva dočakalji kaj su se malje pohincalji.

Največ hinacanja bilje je med mlademi teri su tobož opadalji h „zdenec“, a unda ga je onie gdoj ga je imel rad spukaval zdenca van. Zdenec je bil veljiki kup perinja na sredine hiže gde se lupilje. Saki gdoj je bil zvljiečen z zdenca, moral je kušnuti onuga teri mu je pomogel ziti van. Poskriveči su se mladi još stiglji požugljati ilji ščeknuti kaj nej tere babske oke te zamietilje, a unda su loši glasi mam krenulji po sela. 



Duha mošta, h brienjke pri kljiti, kak da mi je po možđena počela šarati sljike dišeče jeseni  mojuga detinjstva. Poglancana trsja, njive i vuljice h tere sem pri tomu lukala kak da su nekteri novi sviet po terem hodiju ljudi. Nišče skore ne pozna sljike zacajhane h glava moje jargane. Jesen, doba h ljetu gda su se negda si pririhtavalji kak k nekakve mirnoče, počinku i uživanju hu tem kaj su čez ljete prigospodarilje ilji pririhtalji.

Denes, naiven bi misljil da poklje jesenske žurbe bude mir i da se ljudi buju malje otpočinulji. Nu nie tak. Denes, h teru god dobu da ljudi živiju strka i zbrka ne prestaje. Cajti, dišeče, mirne i drugčieše jeseni skore da su pozabljenje. Pusti su selki puti po tera je negda još h miegle išlje lačne blage h polje. Stiha i mirne išle su kravice h polje na pašu, a pred gupci su bilji veljiki oblaki topluga zraka teri njim je z nosnica išel van kaj z rafunga dim. Obljiečeni h toplješu, pokrpanu i staru obljeku, ž njimi su išlji pastiri teri su se med sobu spominalji na koji kraj polja peju na pašu. Bilji su te cajti raja za pastire jer se blage moglje širem pasti.

H polju med traniki bilje je rietke posijani žitek pak blage nie moglje iti h kvar. Čuvalje se blage same od lakotne gospodare terem nie bilje dosta kaj su pokosilji i posušilji siene i otavu nek su još gajilji otavič. Takvi lakotnjaki, kak sme je mi h selu znalji zvati, delji su mam pokljke druge košnje na tranik „zastave“. Zastave su bile šibe, h sredi oguljene i malje zariezane. Čez tie rezriezani diel prevljekla se mala tienjka obieljena, pedenj veljika šiba, pak je zastava zgledala kaj križ. Na čivem je traniku tak nekaj bilje postavljene nie se smelje pasti. Pastiri su  negda zelji zastave i hitilji jih, a po tranike su paslji. Poklje gda bi gazda došel h polje gled e je otavič zrasel, bilje je prekesne jer je več blage se popaslje. Gda je luknulje jesnjske sunčeke kre njivi su bile pristavljene kole h tere su ljudi bralji koruzu. Onie siromašnieši bralji su koruzu na kupčeke na zemlju i čakalji foru da njim dojde pripeljati potrganu koruzu k domu. Koruza se sklala fižu, a unda se h večer išlje lupit. Zvonile su hiže od spomenke i smieha ljudi. Ruke su bile fljejsik h poslu, alji i jeziki niesu hmenjikuvalji. Saki je imel nekaj za povedati. Babe su lupile, a muži bi vezalji koruzu h visage i nosilji na najže ilji slagalji pod strehu. Kraj lupitve si su jedva dočakalji kaj su se malje pohincalji.

Največ hinacanja bilje je med mlademi teri su tobož opadalji h „zdenec“, a unda ga je onie gdoj ga je imel rad spukaval zdenca van. Zdenec je bil veljiki kup perinja na sredine hiže gde se lupilje. Saki gdoj je bil zvljiečen z zdenca, moral je kušnuti onuga teri mu je pomogel ziti van. Poskriveči su se mladi još stiglji požugljati ilji ščeknuti kaj nej tere babske oke te zamietilje, a unda su loši glasi mam krenulji po sela. Poklje šegi i hincanja, perinje se znosilje van h dvorišče ilji nekam bljizu na njivu. Gda je drugi dan luknulje sunce perinje se resteplje i tak se par dane pretepalje, kupčaljie i sušilje. Suhe perinje pospravilje se nekam pod strehu kaj se je još dosušilje, a unda se poklje toga napravil od nejga friški strožek. Senjaki i pelnice dišale su po obranem sadju tere se ostavilje tuj da dozori i odmekne. Prie zime donašalje se fižu ilji se zakapalje h kopu skup z kumpierem ilji riepu. Gda se hlovilje cajta, babe su z decu hodile hustu, z prutnemi košeki na pleča, po ljestinu blagu za štraju. Gnjojnjiki su se pušilji i dišalji po šljivaše tere bi ljudi zljejalji poklje kaj su skuhalji rakijice. Dvorišča su bila pocinfrana z bučami sake felje. Veljike buče z van kupa, kak da su štele dati poruček za onuga gdoj je išel po putu kre hiže kak ide kre dvorišča dobruga gazde.

A tam negde, h dvorišču, za štalu gizdave kak soldati stalji su kopiči slame i frišle koruznice, pod teremi su se skrivale kokoši i delale svoja gnjizda h tera su čuvale jajce dok ih mudra gazderica ne bi našla. Z puščanjem mraka spuščala bi se megla i prijela sela i polja h svoja biela nadra, tera su senek grelji toplji rafungi. Od toga ostala je još same megla tera hladi jer su rafungi več dugi cajt hgašnjeni.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6494/za-dusu-za-spomenek-pozabljene-jeseni.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Trebitva (komušanje) kukuruza je danas zaboravljen starinski običaj vezan uz branje kukuruza. Nakon "trgatve" (berbe) kukuruza, kukuruz se je na kolima dovozio u "škedenj", komoru ili neku sličnu prostoriju. Navečer se je kod trebitve okupljalo cijelo susjedstvo, a posebno mladići i djevojke.
Uz druženje i pjesmu vrijeme komušanja je brzo prošlo, a mladi su posebno nestrpljivo čekali kraj komušanja kada se gasilo svjetlo. Tada je uslijedilo "ezdenje" ili valjanje i bacanje mladeži po komušini kroz koje su mladi pokazivali svoje simpatije. Domaćin je paljenjem svjetla označio kraj "ezdenja" i sve počastio kestenima i moštom.
Ovaj običaj živi samo još u povremenim organizacijama trebitve koja organizira Društvo prijatelja narodnih običaja "Maska".

Trebitva kukuruza - Ivanec - videospot - 2007, 05:00
Trebitva kukuruza - Ivanec - videospot - 2007
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #69 : Listopad 23, 2009, 01:34:32 prijepodne »


Zagorski list br. 311 / 02.10.2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Zakaj stari ljudi ne voliju listupad?


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Po završetku ljeta, potkraj rujna, hraščinska baka Ivka ne bi bila previše vesela jer se bližio mjesec koji joj nešto nije bio prirastao srcu. Naime, nije voljela listopad jer je to mjesec koji ju je podsjećao na stvari ne odveć drage „zlatnoj“ generaciji.

- Veli se da vu desetomu mesecu stari ljudi otajaju. Gda z drva list opada, otajaju starci: oni šteri su se dodošli kak i sviječa i oni betežni terijiem je pametnejše da ih Buog k sebe zeme. Same nišči neče iti, makar i vu nebe do zadnjega pouziva. Jer zname da se nišči nije vrnul natrag z onuga svijieta -  govorila je starica. Listopad je vrijeme kad se bere repa i kukuruz. Što je o tome pripovijedala baka.

- Vu desetomu mesecu dobre je kuruzu pobrati prve dva tjedne jer pri kraju meseca zna snijieg zavejati. Stari su znali reči da ake kuruza ima debeli kaput i ak se teške lupi, duga bu i jake mrzla zima. Pune je ljudi Boga presile da bu 10. mesec lijiepi i da si se posprave kak treba, jer bu onda zima kak spada. A gda je listupad muokri i mrzel, vu siječnju bu sunce sjale kak na Vuzem. I muhe se budu zbudile. Tuo nije zdrave vrijeme, štere preladu zove jer se ljudi slečeju i zabiju da je zima. A onda duojde veljača i stisne dvajst ispod ništice tak da zajec svoju mamicu išče - rekla bi baka. Starica je znala savjetovati što se radi od repe koja se ovaj  mjesec sprema.

- Od kisijiele repe z grahom, ne trebam ni govoriti. Neštere gazdarice ju ribaju i kiseliju za šalatu. A ak je nešči betežen na sinuse i jake prelajen, vu črne se repe zbuši luknja i nutre se med zalieje. Sok šteri zide s takve repe dobre je uzimati sake jutre po jednu žličicu. Tuo je prava medicina - sugerirala bi baka Ivka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6470/iz-bakine-pucke-biljeznice-zakaj-stari-ljudi-ne-voliju-listupad.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #70 : Listopad 23, 2009, 01:35:19 prijepodne »


Zagorski list br. 310 / 25.09.2009.

Dnevnik tate Bena

Gazda pri hiži

 
Grojzdje je skoro sigde pobrano. Mošt kipi, a negde je več i odkipel. I ja sam na par mesti bral grojzdje. I jako dobro sam zapamtil jednu izjavu. Došel je h jenu berbu i jen švaba. Pravi pravcati. Samo kaj se oženil za jenu našu žensku. I ž nju je došel. I čim su došli bilo je: „Dajte si sednite, bute si spili ovo ili ono, bute si pojeli malo,…“ I čoveku nije nič jasno. Kak bi sad išli jest i pit a još se niti nije počelo delati. I čudi se kak bi mi onda išli napre kad nam je posel na zadnjem mestu.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Negda se znalo gdo je pri hiži gazda. Bar su naši stari tak mislili. Mislili su da su oni gazde. A nisu bili. Nisu ni denes. Pravi gazde pri hiži su deca. Niti ne moraju nič reči a ti se napraviš da njim bude ljepo. Tak smo i mi of tjedan rihtali prostor za Graciu. Kak se več na noge zdiže, a puzi več neko vrijeme skužili smo da joj treba prostora. A največ prostora je na podu. Kak smo prije dosta ljet hitili van se tepihe i novi laminat postavili, tak pod nije baš pogodan da se dete igra. Pa smo vrnuli dječji tepih, ali h dnevnu sobu. Jer pri deci h sobi nije mesta da bi se Gracia mogla igrati. A i ove dvije su stareše i ideju h školu. I teško bi se njih dvije vučile dok se ova igra. Zato je to h dnevnoj sobi. Neopisivo tepih s cestama, hižama, potokima, barama,… paše h dnevnu sobu. Ali kak sam na početku napisal zna se gdo je pri hiži gazda.

Znam da sam več nekima dosadan ali moram se male još spomenuti knjig za školu. To kaj su skuplješe neg kaj su bile prije tri ljete se još nekak i zbavi. Ali da h te tri ljete nišči nije mogel greške h knjigama ispraviti nemrem verovati. Takve stvari z kojih se deca vučiju bi trebalo ak treba i sto put spregledati prije neg kaj se ideju štampati. A ne da h slovarici ima slika eskima pod neznam kojim slovom, ali nije bilo pod E. I još kad sam krenul rezati slova onda če sam se ravnal po onoj strani gde su velika slova sam zrezal mala slova na drugoj strani na pol. Ili obrnuto.

Osim toga deca denes imaju pune več knjiga neg kaj ih je bilo dok smo mi h školu išli. Kaj če deci h osnovnoj školi knjiga z likovnog? Negda se na likovnom crtalo. Imeli smo mape s papirima i donesli smo si kaj je trebalo. I crtali smo. Najbolje bi bilo da još uvedeju i knjigu za tjelesni.

Najgorše od sega je ipak to da kad več i moram kupiti se te knjige i radne bilježnice i vježbenice i zbirke zadataka i mape i se kaj uz to ide nekih stvari nema. Tak mi deca još nemaju mape za likovni. Tam gde sam kupil se knjige ih nisu dobili od izdavača. Moraju biti od točno određenog izdavača. Ali ih nema. Čak ni pri izdavaču. Pem još of tjedan pogledati morti su došle. I zanima me gdo je za to kriv?

Grojzdje je skoro sigde pobrano. Mošt kipi, a negde je več i odkipel. I ja sam na par mesti bral grojzdje. I jako dobro sam zapamtil jednu izjavu. Došel je h jenu berbu i jen švaba. Pravi pravcati. Samo kaj se oženil za jenu našu žensku. I ž nju je došel. I čim su došli bilo je: „Dajte si sednite, bute si spili ovo ili ono, bute si pojeli malo,…“ I čoveku nije nič jasno. Kak bi sad išli jest i pit a još se niti nije počelo delati. I čudi se kak bi mi onda išli napre kad nam je posel na zadnjem mestu.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6482/dnevnik-tate-bena-gazda-pri-hizi.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dober ti večer gospodar, 03:41
(božična pesma OSS-a Bûševec)
Dober ti večer gospodar
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #71 : Listopad 23, 2009, 01:36:20 prijepodne »


Večernji list 29.09.2009.

FAKAT

Lipi vaš Zagreb fakat ne bi moga bit metropola!


Slika
http://www.vecernji.hr/fw3k/util_scripts/get_slika_varijacija.php?slika_id=43495&var_suff=500x329


Mora li glavni grad biti baš Zagreb?

autor: Zvonimir Milčec


U kavanu mi donose stranicu istrgnutu iz “Slobodne Dalmacije”. I svi mahom naređuju da se obavezno javim. Kak je naslov teksta više nego intrigantan – “Mora li glavni grad biti baš Zagreb?”, mamse zdrmam.

Takvo pitanje za moju kolumnu preveč je ozbiljno i sve mislim da ga odmah proslijedim nekom od ozbiljnih komentatora u koje imam povjerenje. Recimo, Milanu Ivkošiću, koji je dojdek, za razliku od autora upravo izišle knjige “Lipi naš Zagreb” Radomira Milišića.

Autor je rođenjem Zagrepčanin, ali su mu korijeni dalmatinski. A za korijene nikad ne znaš kad budu šiknuli i kak buju reagirali. U ovom slučaju imamo kaj imamo. Mene osobno stavlja na samo čelo promicanja kajkavskog Zagreba, i taman mu na tome hoću zahvaliti, kad tamo optuži me ništa manje nego za kajkavsku kontrarevoluciju!

“Hoće li kajkavci posegnuti za stvaranjem vlastite republike i na koje granice pikiraju, teško je reći, ali agresija kojom nastupaju prema hrvatskom jugu, pogotovo prema Dalmaciji, daje to naslutiti”... I dalje: “Eventualnim stvaranjem ‘republike kajkavske’ purgeri i kajkavci ostvarili bi nove geostrateške i geopolitičke mogućnosti. Njihova sveta riječ ‘kaj’ bila bi poveznica za povezivanje s drugim kajkavcima, u prvom redu sa Slovenijom. Ne znam jesu li Milčec i Židak kao najpoznatiji promotori isključivo kajkavskog Zagreba o tome razmišljali, ali ako su zaboravili, ja im, evo, pripominjem i tu mogućnost”...

Teško da bismo, moj šjor, mogli zaboraviti vašeg Dalmoša Ivu, koji nas je bez riječi napustilkad mu je, hvala sv. Duji, bilo dosta! A da se vaš šjor potrudil navčiti koju, vama tak kužnu, kajkavsku, vjerojatno bi sa sjevernim susjedima našel i po koju zajedničku.

I danas bismo lipo bili u Europi, gdje su vaše geostrateške i geopolitičke podjele i tak de place. A kad spominjete drugu “poveznicu”, a to je “Tito, po ocu Zagorac, a po majci Slovenac”, ko bi to, Gospe moja, moga zaboravit.

Ako ste slučajno vi zaboravili, sad ja vama preporučam da odete lipo na HTV, gdje će vas sigurno zapitati “di ideš?”, a ne “kam ideš?”, pa da vam odvrte dva povijesna inserta s dva najveća hrvatska nogometna stadiona. Na jednom započinje obrambeni rat, a na drugom cili stadion roni suze za gubitkom “najvećeg jugoslavenskog sina”... I tak, “lipi vaš Zagreb”, kume moj, fakat ne bi moga bit metropola!


Zvir:
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=25637

Réčki "Nôvi list" / Kolumně, komentâri / Pogled

KVADRATURA DRUGA

03.10.2009.

đermano ćićo senjanović

ne idemo naprid
------------------------------------------------------------------
živija kaj

Ovo okad Zvonimir Milčec ima kolumnu u Večernjaka, svaki prvidan trčen na kiosk i vičen: »Molin Vas, dat ćete mi jednoga Milčeca prelivenog kajem.« Kako san učinija 15 godin Zagreba, to uživan čut oni zagrebački govor koji me dočeka kad san se 1960. priselija u Zagreb. Žaj mi je ka pasu da se ti govor zagubija ili ga ja ne nalazin kad dođen u Zagreb. Zato guštan čitat Milčeca. Vrati me u mladost, vrati mi slike Trnja, njegovih prizemnica, pumpi za vodu koje su se smrzavale pa bi im furt stare veste i sakoe navlačili.
....................................
    Ma, lipi moj Milčec, ča će ti to?! Zašto si se dâ upregnit u međuregionalne sukobe? Ti si infišan u Zagreb, a čitan da voliš i Split, a, evo ja, infišan san u Split, a skoro toliko i u Zagreb, i na ča bi to sad sličilo da se ukopamo svak u svoj rov i da počnemo cipat po purgerima i mandrilima? Gospodin Milišić ima prav postavljat pitanja, ima prav stvarat kajkavske geopolitičke kombinacije, a na tebi i meni je da svojim pisanjem uspostavljamo kajkavstvo i čakavstvo između naše dvi regije i naša dva grada. Nekin lipin tekstovima, nekin sjećanjima, promocijon svoga govora, svoga dijalekta. U čast tvog dede s Bukovca i moga dide s Lučca. A politiku će ionako krojit neki drugi. Nadajmo se da će oni radit za sve dijelove Hrvatske podjednako. A onda, nima straja. Niko ne biži iz sritne kuće.
    A to jesu li crtići na televiziju sinkronizirani po splisku ili po zagrebačku, i to me se jebe. Evo, moja tri sina, nagledala su se tih crtići, a zagrebački ne znaju ni beknit. A ja ih nikad nisan gleda, a moga bi po zagrebačku mlit ka papagalo. I to smatran bogastvon. A ovo da će se Zagreb povezat sa Slovenijon i da će nas ostavit same ka Tomu na brodu?! Je li, da je bilo?! Ko me može, ko me smije odvojit od Slovenije?!
    Ma, lipi moj Milčec, pusti čovika nek mašta. A ti i ja se držimo svoga dvora. Čuvajmo zagrebački i spliski, i budimo ponosni na svoj govor. Važno da se razmemo. A Hrvatska će vječna bit!
    Dok je stranci ne raskomadaju.

------------------------------------------------------------------

Céli članek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pocakaj-(po-ca-kaj)-lipa-nasa-cakavska/msg4498/#msg4498

Kajkavci, 03:47
(Mirko Švenda - Žiga, Vid Balog, Adam Končičov)
Kajkavci
« Zadnja izmjena: Listopad 23, 2009, 02:04:05 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #72 : Listopad 23, 2009, 01:37:14 prijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3378, 29.09.2009.

Klopotec

Jesen vu goricama

       Istina, čitam dost novin, ali nigdi med kojekašnim savjetima nije bilo i savjeta kak se ide v klet ili v pelnicu vu vreme gda mošt vrije! A trebalo bi ga napisati debelim slovima, da se ljudi znova zmisliju kaj im se more dogoditi z čiste bedastoče. Zato ja to i pišem kajti berbe ideju k kraju, sve više mošta vrije i sve se više zla more dogoditi. Ako vino vudri vu glavu čovek se strezni, ali ako vudri onaj plin, kaj ga školani ljudi zoveju uglični dioksid, onda to ide puno težeše...


Ovoga tjedna kaj je za nama došla je i kalendarska jesen, a ona gorična traje več dobra tri vikenda pa zgledi kak da se je v to vreme pol Varaždina preselilo na Varaždinbreg, na Banjščinu, na Dugi Vrh ili negdi na drugu stran prema Vinici ili Cestici. Čak se više ljudi niti ne pozdravljaju z «Dobar dan» ili z pitanjem «kak si» nego «jesi li pobral ili kuliko si bral». Se razme, berba grozdja je vu pitanju, kak i svakoga leta vu ovo vreme.

A gda je vreme berbe onda se kak na natječaju iščeju i stari prijateli s kojima se morti pol let nismo vidli, a sad i te kak dobro dojdeju, jerbo berba grozdja je i veliki posel vu kojemu i za male gorice treba puno ljudi. Z tim više kaj obično sve treba biti gotovo kroz vikend, od petka popoldan pa do nedelje na večer grozdje treba biti vu podrumu, zmuljano, sprešano i vu lagve spravljeno.

Kuliko sam imal prilike čuti, berba je ovoga leta več sad više nego dobra. Dobro je rodilo, grozdje je zdravo i, kaj je najvažneše, i cukora je dosta pa nebu trebalo dodelavati, kak to meštri znaju delati dok je slaba berba. Kraj leta bil je lepi sunčani pa je i grozdje zazrelelo nekaj raneše nago obično, i z berbom nije za čekati. A to je i najtežeši posel vu goricama. Vu protuletje je za orezati trsje dosti par meštrov, okapati več se more z mašinom ako su trsi na brajdama, i špricanje više nije tak teški posel, ali za berbu još nisu zmislili nekašnoga kombajna koji bi se španciral po bregu i grozdeke z trsa pobral. Tu vu našemu kraju jedino vrediju dobra pleča koja moreju zdražiti pune pute i dobre noge koje buju se španncirale dol pa gor, i tak celoga dana pa do večera.

No, i mi stareši moremo dobro dojti makar, nam pleča ne zdržiju pune pute. Netko mora biti pri muljači, netko pri preši, netko mora lanjskoga vina natakati i gemište delati, da se berači moreju okrepiti, a i gulaša ili kotlovinu pripraviti. Velim vam, komplicerani je taj posel. Ali i veseli, kajti z lagva treba lanjsko vino sprazniti, a to najbol ide z gemištima.

Dobro, a sad nekaj malo ozbilnešega! Čitali smo vu novinama kak se je več vu par slučajov vu goricama dogodilo zlo jerbo su ljudi pozabili kak z mošta postane vino. Nekoji su završili vu bolnici, a netko, nažalost i na - groblju. Toplo je vreme, i mošt je začas počel vreti. A svaki vinogradar koji je podrumar zna da dok mošt klokoče z lagva van ide plin koji more ljudima škodu delati tak da pozabiju dihati! Jednostavno nemrem razmeti da to stari vinogradari pozabiju pa se onda onak kak bez glave zaputiju vu podrum, a da ga prije nisu zluftali. Istina, čitam dost novin, ali nigdi med kojekašnim savjetima nije bilo i savjeta kak se ide v klet ili v pelnicu vu vreme gda mošt vrije! A trebalo bi ga napisati debelim slovima, da se ljudi znova zmisliju kaj im se more dogoditi z čiste bedastoče. Zato ja to i pišem kajti berbe ideju k kraju, sve više mošta vrije i sve se više zla more dogoditi. Ako vino vudri vu glavu čovek se strezni, ali ako vudri onaj plin, kaj ga školani ljudi zoveju uglični dioksid, onda to ide puno težeše...


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3378/klopotec/jesen-vu-goricama?opcija=kolumnisti

Prelistajtě nôvi broj "Varaždinca"
(živopisano (online) izdâjně "Varaždinske vésti"):
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

pdf-pismohrana:
Varaždinskě vésti

http://varazdinske-vijesti.hr/pdf-arhiva
Županiske vésti
http://varazdinske-vijesti.hr/arhiva-zupanijske-vijesti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kalman-Marica grófnő-Szép város Kolozsvár
Video:
Kalman - GRÄFIN MARICZA - Komm mit nach Varasdin,  04:15
Kalman-Marica grófnő - Szép város Kolozsvár
Szilágyi Olga - Dániel Gábor

Opširnešě:
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
* Plemenita Občina Turopôlska
www.turopolje.hr
Pot Vec tri dana
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #73 : Listopad 23, 2009, 01:38:12 prijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
29.09.2009., br. 280

Kolumna Vrtoglavica

Mravac Leo, ovce i svemirci u Hacu


Ovakvih kadrovskih majmunarija nema ni vu Zanzibaru. Tam nema ni svemircov kaj su z planete Korupcija došli vu Hep, Hacf i druge državne firme. Ti svemirci su plaće, stanove i još puno tega lipoga od partije i vlasti dobivali a da nisu ništ delali. Osim kaj su tu i tom poluknuli dal ovce mimo paseju travu.

Pišě: RADAR


Znaš Štefek do jučer sam mislit da vu Hrvackoj ima malo ovci. Ve vidim da sam se zeznul kajti je vu državi barem četiri i pol milijunov stoke sitnog zuba. I par stotina čobana kaj na račun ovci fest dobro živiju. Kajti one moreju svakaj zgutati. Ovce tak ni briga zakaj su smenili garnituru likova s vrha Hepa zbog hrpe pizdarija svih vrsta kaj su vu tom mastodontu delali. Ni to kaj su Mravac i pajdaši kaj su morali otiti, milijunske otpremine dobili. Vu normalnom svetu bi mesto penez dobili rešt i nogu vrit. A kaj su ovce dobile? Spasitelja kaj se piše Leo. Njega je predi Poli instaleral vu Nadzornom odboru Hepa da ništ ne čuje i ne vidi. Čovek je bil ili se delal mutav, se dok nisu pukle afere. Pa ve kad je Mravac pal doli on je zišel gori, na njegovo mesto. Kajti je to štel tak neko vu vlasti. Da ti pamet stane. Ovakvih kadrovskih majmunarija nema ni vu Zanzibaru. Tam nema ni svemircov kaj su z planete Korupcija došli vu Hep, Hacf i druge državne firme. Ti svemirci su plaće, stanove i još puno tega lipoga od partije i vlasti dobivali a da nisu ništ delali. Osim kaj su tu i tom poluknuli dal ovce mimo paseju travu.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_280/52
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_280  , str. 52
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vrtoglavica - V(e)rtig(lavic)aVertigo
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock, (kajler), 02:24 
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #74 : Listopad 23, 2009, 01:39:03 prijepodne »


Međimurske novine, 29.09.2009., br. 734.

Premišlavanje Jožeka radnika

V. Biševac: Zmenite me, nebrem več...


Pred dva tjedne smo obilježili osemnajstletnico od dneva otkak smo osvojili čakosko kasarno i žnje naprajli vojarno. Bila je meša vu glavni čakoski cirkvi, a posle smo odnesli vence i sveče vužgali za vse one šteri so se borili, a nejso doživeli našo i slobodno Hrvaško.A zakaj mi dok davlemo počast našaj pokojnaj Međimorcaj igramo američko pesmo Tišino, pak kaj mi nemamo nekšo našo međimorsko. Pak so se naši dečki borili za naše Međimorje i za to bi bilo čuda lepše kajbi jim zigrali, napriliko: Međimorje malo kak si lejpo zeleno.


Gda je negda čuda leži pobediti na izboraj nek posle hercuvati na vlasti pokazali so minuli izbori vu Grado Čakovco. Vsi znamo gda so tu esedepe i jegovi pajdaši do zemle potukli vse šteri so senjali o temo kaj bodo vladali Čakovcom. Izbori so minuli, šampanjca so spili, janjce i jariče so pojeli i trelo se hapiti delati. I ve so tu hapili problemi. Najme kaj, dok smo se mi baktali z izboraj i obečuvali kajkaj vsega, svecka kriza oliti recesija se pomalem, ali sigurno dosmickala i vu naše Međimorje malo, a isto tak i vu grad Čakovec.

A to znači kak je gracka kasa nejvečpot prazna, gda vu njoj pauki stanuvlejo i pletejo svoje mreže i to one debleše, jerbo po dva-tri rjedne nišči ne otpira vrata. Novi–stari gradonačelnik, Branko Šalamon, znova drži cugle vlasti vu svojaj rokaj, a pomaže mo je jegov partiski pajdaš Veselin Biševac i „seljak“ Zoran Vidovič. Kaj nebodem znova pisav o temo kaj več vsi znajo kak je gospon Šalamon morav vu bolnico, a dok je on tam biv jegov zamjenik gospon Biševac je zaprav vsa gradilišta po Grado i zaprav je vse pipe za štere so gracki oci trebali nabaviti peneze. Videv je gospon Biševac gda je nej lefko gospodariti z gradom, a stopram je nej lefko gda ga nej penez. A vsi nucajo tak gda vsaki den vse vejč i vejč penez fali. Lefko je hercuvati i biti gazda gda je kasa puna, ali je vrag gda čeki dohajajo na naplato, a penez nikod. I vu tem teškim vremenima za Grad Čakovec i za gospona Biševca, dogradonačelnik je popustiv i odstupiv, kajbi rekli prosiv je kaj ga se zameni. Prosim vas lejpo najte me krivo razmeti, neje on iskav zamjeno na mesti dogradonačelnika nek se preveč spuhav na malomo nogometo. Kak vsaki pravi poltičar mora biti vu dobri kondiciji tak i gospon Biševac za rekreacijo igra, z pajdašima, mali nogomet. Pred jeno tri-štiri tjedne je isto tak igrav i malo se prefoserav, pak je prosiv nek ga zmenijo, jerbo se preforserav pak več nebre.

Malo je onih ljudi šteri neznajo gda je čakoski Diksilend bend minuli tjeden izdav svoj drugi CD. A znate kaj vam je to CD? To vam je pravzaprav isto kak gramofonska ploča sam čuda menše. No, kak bilo gda bilo, bendači so meli promocijo svojega CD-a vu čakoskomo Kulturnomo centro i morem vam reči gda je dvorana bila čistam puna. Dečki so igrali kaj strela, kak bi moj pokojni japica rekli, tak kaj se vse prašilo. I kuliko sam mev za čuti vsi šteri so bili nebrejo napripovedati kak tej naši diksilend bandisti igrajo, tak gda so ve oni šteri so nej mogli dojti do karti jalni (kak pravi Međimorci) onima šteri so bili. Nebi se štev mešati, ali ve se Međimorci delijo na one šteri so bili na promaociji CD i one šteri so nej bili. I tak je Čakovec dobiv još jednoga brenda, očem reči benda, pak si nek ve vsi drugi mislijo.

Neje lefko našaj političaraj. Makar smo mi mala zemla naši političari morajo obhajati celoga sveta kak bi za Lejpo našo našli mesto pod suncom. Vidite tak se vam je, napriliko, minuli tjeden pripetilo kaj je precednik Štefek biv na Kubi, bivši premijer Ivo je biv vu Njujorko, a denes vazeča precednica vlade, gospa Jadranka vam je bila vu Trnovco. Teško je, negda, poravnati vse političke pote, jerbo so nej vsi pošudrani, a kamoli asfalterani.

Pred dva tjedne smo obilježili osemnajstletnico od dneva otkak smo osvojili čakosko kasarno i žnje naprajli vojarno. Bila je meša vu glavni čakoski cirkvi, a posle smo odnesli vence i sveče vužgali za vse one šteri so se borili, a nejso doživeli našo i slobodno Hrvaško.A zakaj mi dok davlemo počast našaj pokojnaj Međimorcaj igramo američko pesmo Tišino, pak kaj mi nemamo nekšo našo međimorsko. Pak so se naši dečki borili za naše Međimorje i za to bi bilo čuda lepše kajbi jim zigrali, napriliko: Međimorje malo kak si lejpo zeleno.

Ve nam pak ne paše kaj je Leo Begovič glavni direktor Hrvaške elektre. Pak ljudi moji nesmemo ga kritizerati, jerbo ak to nebre biti naš čovek unda je nejbolše rešeje kaj to bode naš zet. Ipak je naša Međimorka zaslužna kaj je on naš zet. Moramo biti pošteni, pak vseposot se spominajo kak je to čovek z Međimorja, jerbo je i z Međimorja došev vu beli Zagreb grad. On je z Dubrovnika došev vu Međimorje, a z Gorčana je odišev vu Zagreb i sigurno je nej naš čovek tak gda mo nemamo zakaj biri jalni, jerbo međimorski jal ne vredi za one šteri nemajo naše koreje i međimorsko državljanstvo.


Zvir:
Međimurske novine, br. 734, 29.09.2009., str. 61
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11678&Itemid=138

Međimurske novine, 29.09.2009., br. 734.
pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine734i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.hr/pdf/734/mnovine734i.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žiga i Bandisti - Međimurje, kak si lepo zeleno, 03:55
Žiga i Bandisti - Međimurje, kak si lepo zeleno
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549