Domaće teme > Turopolje
Drveni dvorac Sv.Emerika
kuntakinte:
str. 55
- Lukovec -
"...Iza izumria knezova Geljskih (zadnji knez Celjski, Ulrik, ubijen
je od Ladislava Hunjada u Biogradu g. 1456.j, zaredali su razni gospodari
u Medvedgradu. Od ovih je po Turopoljce najkobniji bio Ivan Tuz.
Da se pako Turopoljci sto sigurnijima mogu osjedati od prije- teCih navala turskih sagradise si na potoku Lukavcu do sela Donjeg
Lukavca drvenu utvrdu — grad Lukavec. Dali su za to prema usta- novama tadanjega vremena dobili kraljevsku dozvoki, nije nam poznato.
Mozda i jesu, ali se nam ova nije sacuvala. Kako cemo iz potonjega viditi, zadavao je grad Lukavec Turopoljcima veoma mnogo
nevoija i briga, jer se u njem ugnijezdise velikasi, od kojih su mnogo
stradali.
...
Boi'ba Tiiropoljaca za grad Lukavec i plemicku slobodii njihovu.
Kad je ono oko god. 1478. zaprijetila Turopolju velika pogibelj
od provala turskih, zamoli^e Turopoljci medvedgradskog vlastelina Ivana Tuza za pomoi3. Ovaj im dade u grad Lukavec 12 strijelaca,
koje ali vi?e ne izvede iz grada. Tako zaposjedose gospodari Medvedgrada
grad Lukavec, koji osta u rukama njihovim sve do godine
1553. Tu su ovi drzali svoje ka^telane, koji pace obnaJ5ahu i Cast vrhovnog zupana turopoljskoga.*
...
Poslije smrti hercega Ivana Korvina (f 1504. 12, okt. u Krapini)
vrsila je vlast nad gradom Lukavcem njegova udovica Beatrica, kdi moznoga kneza Bernardina Frankopana. Ova se uda god. 1509, za
Jurja markgrofa BrandenbuSkoga, a umrije god. 1510. Dok je ona zivila nijesu Turopoljci osjetili nasilja sa strane njezine. Jedino god. 1509.
do 1513. imali su neSto muke sa susjednim vlastelom vukovinskim,
Baltazarom Alapidem.
...
Dok su obavljeni svi formaliteti, konacno izruci Zrinski 12. no- vembra 1553. grad Lukavec Turopoljcima. Nu time nije dovrsena
pravda glede Lukavca, koju vodise kasnje prema Bacanu i Nadazdu.
Dovrsena je g. 1582.' Glavno ali polucise, jer su opet dosU u posjed
svoga grada.
...
Otkako Turopoljci dobiSe u posjed grad Lukavec, nastaSe po
njih mirnija vremena. Oni postaju slobodni u svom Turopolju, i rade
oko unapredjenja svoje opcine. U torn poslu pomaze ih njihov zasluzni
zupan Matej Slatinski, kojega obilno nagradise, darovavsi mu
zemlje i poruseni stari grad Lukavec, na mjesto kojega sagrade novi
grad na drugoin mjestu. Razmirice, sto su ih imali sa susjedima
Alapicima, Berislavidima i dr., tek bijahu neznatne naravi, te i ove
sretno uredise.
...
str. 273
Provale tiirske u Turopolje.
Za vrijeme istoga valjda sultana, svakako prije god.
1421. uslijedile su prve provale Turaka u nase turopoljske strane. Tom zgodom strasno poharase posjede remetskih Pavlina u Petrusevcu,
Grdovcaku i Rakitovcu tako, da je tamosnji narod skoro sasvim
izginuo, a ono malo sto je ostalo, osiromasi do skrajnosti.
...
Kad je pako god. 1453. pao Carigrad, ta prijestolnica istoCnog
rimskog carstva (bizantinskoga) u turske ruke, a skoro na to god.
1463. podleglo kraljevstvo bosaiisko turskoj premodi, bade Turcima
sasvim otvoren put u Hrvatsku.
...
U isto od prilike doba (1474.— 1479.) pada gradnja turopoljskoga'grada
u Donjem Lukavcu, §to ga sagradise Turopoljci od straha
...
pred Tuicima, da mogu (jnamo sklonuti <^lavu i imetak svoj.
...
Vec u januaru 1593. upadnu Turci opet u Turopolje. Oplijene
i' spale kastel u Vukovini, a skoro su i grad Zelin zauzeli. Mjeseca
fi'hruara eto ih opet do sela Vukovine, gdje ih ban Toma Erdody
potisne.
...
Za vrijeme ovih provala turskih propalo je vi§e turopoljskih
sela, koja se kasnije viSe ne spominju.
...
str. 281
Grad LukaveC
jedva puskomet na sjeveru od sela Donji Lukavce, onkraj potoka
Lukavca, u polju, osovio se lijepo sacuvani turopoljski grad, djelomice
zastrt jablanima i vockama.
...
Nemamo pisma ni predaje o torn, koje je godine sagradjen
grad Lukavec. Pisma nam o torn govore samo to, da su Turopoljci
sagradili taj grad (fortalitium, castellum) onom zgodom, kad je
zaprijetila velika pogibelj od Turaka, da si ondje mogu zakloniti svoje glave i svoj imetak, Turopoljci sagradise taj grad na svojoj
djedovini u Donjem Lukavcu.'
...
Kad su Turopoljci preuzeli od Zrinskoga grad Lukavec, bio je
taj cijel, dobro utvrdjen i providjen. Ne znamo kako je doslo do toga,
da je grad Lukavec bio vec godine 1556. razvaljen. Te najme
godine 10. maja sabrala se je opcina turopoljska po svojim za- stupnicama pred kaptolom zagrebaCkim, te je tamo primila u svoje
bratstvo, Mateja Zalatnoka inace Slatinskoga te mu darovala zemljiste, na kojem je stajao razvaljen grad Lukavec i locum dicti fortalitii seu
castelli eorum Lwkawecz diruti) zajedno s opkopom gradskim i mli- nom u gradskom opkopu, i jo§ neka zemlji^ta i sume.
...
U grad se ulazilo niostom, koji je godine 1664. popravljen.
U gradu je bio i zdenac. Kamenje za gradnju zdenca vozeno je
od Save.^
Spomenuto je, da je tada bio grad Lukavec (pretezno) sagradjen
od drva, s toga se pocetkom XMll. vijeka uvidjala potreba, da
se grad gradi od kamena.
Ved 12. aprila 1705. zakljuci tumpoljsko spravisce, da ima
svaki plemic Turopoljac dati dva voza kamena za gradnju grada.
Cini se ali, da se odmah nije pristupilo gradnji, jer 23. septembra
god. 1713. zakljucuje spravisce, da se grad Lukavec gradi
o d kamena.^
Grad Lukavec bio je u to vrijeme vrlo zapusten i slabo oruzan, kako to svjedoci inventar od god. 1715. Bilo je tada u gradu 12
teskih pusaka (sakalus = Wallbiichsei, od kojih su samo tri bile uporabive. \\se veriga, dva lanca, komad velike puske i jedan muzar, dva koplja (pik), jedna kaciga, 4 halaparde, 62 zeljezna i oko 40 olov- nih taneta. U jednoj skrinji oko dvije sake baruta, a tako i u jednoj
»zbanjici». Zitka nista od koristi. Krov bijase sav los i prokisao.
Tako su i zlijebi bili pokvareni. Hodnik naokolo »vutel i otrgan«.
Na rpi daske.^ Po svoj prilici otpocelo se gradnjom skoro iza toga. God. 1731.
popravljen je unutarnji gradski most, god. 1733. i 1734. sluzile su lukavecke tamnice za uhicene vjestice, koje su tamo osudjene bile na smrt i stra.snom smrcu svrsile na lomaci.^ Godine 1749. spominje
se, da se povlastice turopoljske i pe5at iuva »vu bolti« grada Lukavca."
Dakle te godine bio je grad vec sagradjen. Vec slijedede
godine 1750. odredjeno je, da se sastavi gradski inventar. God. 1762.
uredjivani su gradski opkopi, a god. 1785. gradjen je gradski zdenac
i popravljane su gradske tamnice.**
-
Hrvatski arheološki godišnjak 2/2005
Stari grad Lukavec
U sklopu zaštitnih radova na dvorcu Lukavcu 2005.
provedena je i kampanja arheoloških istraživanja. Njoj
su prethodile kampanje 2000. – 2002. (Lolić, Bedenko
2000; 2001; 2002), kojima je potvrđeno postojanje drvenog
„wasserburga“ iz 15.-17. st.
...
Istraživanjima iz 2000. i 2001. na ulaznoj strani dvorca
otkriveni su ostaci drvenih palisada i šiljatih kosnika koji
su zajedno činili obrambeni pojas staroga grada. Također
su otkriveni ostaci konstrukcije prilaznoga drvenog mosta,
dio kojeg je vjerojatno bio podizan. U kampanji 2002.
otkriveni su drveni ostaci unutrašnjega stambenog dijela
staroga grada Lukavca.
...
Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje drvenih
struktura uz SZ i JZ bedem grada Lukavca. Osim
toga, plan je bio istražiti prilazni nasip koji vodi od današnje
ceste D. Lomnica – Lukavec prema starom gradu. Pretpostavljalo
se da se ispod sadašnjeg nasipa nalaze ostaci
nekadašnjeg prilaznog mosta, što su potvrđivali neki pisani
i slikovni izvori.
Tijekom arheoloških radova uz bedeme staroga grada
otvorene su tri istražne sonde. Dvije sonde (S1 i S3, dimenzija
6x4 m) otvorene su uza sjeverozapadni, a jedna
(S2, dim. 4x4 m) uz jugozapadni bedem. Sonde su odmaknute
1 m od bedema te 1,5 m od ugaonih kula staroga
grada. Ukupna površina tih sondi bila je 66 m². U
sondama S1 i S3 na apsolutnoj visini od cca 110,50 m
nadmorske visine (oko 2,5 m relativne dubine od ulaznog
praga dvorca) otkriveni su okomito zabijeni drveni trupci,
vjerojatno dio obrambene palisade nekadašnjega drvenoga
grada koji je prethodio današnjem zidanom dvorcu
sagrađenom početkom 18. st. Trupci promjera između
10 i 20 cm polukružno su ili pravokutno obrađeni i zabijeni
u glinast zdravični sloj. Smjer pružanja palisade jest
sjever-jug, te sa smjerom palisade otkopane 2000. i 2001.
zatvara pravi kut. S vanjske strane palisade otkriveni su
šiljati kosnici na relativnoj dubini od –2,60 do –2,80 m od
kote praga dvorca (apsolutna visina 110 – 109,80 m n.m.).
Poprečno na smjer kosnika u objema sondama otkriveno
je nekoliko horizontalnih greda koje su vjerojatno bile u
funkciji podupirača i učvršćivača palisada i kosnika. U
sondi S3 s vanjske strane kosnika otkriveno je još nekoliko
okomito zabijenih drvenih trupaca koji su bili potpornji
kosnicima ili moguć nov pojas palisade. Unutar palisade
u S3 otkrivene su horizontalno položene grede i daske
oštećene gorenjem. Ti ostaci već pripadaju unutrašnjim
strukturama nekadašnjega drvenoga grada, smještenima
neposredno uz obrambeni pojas. U sondi S2, površine 18
m², uz JZ bedem također su otkriveni ostaci obrambene
palisade i kosnika te poprečne grede za učvršćivanje.
Smjer pružanja palisade i kosnika tu je zapad-istok,
okomito na palisadu iz S1 i S3, a usporedno s palisadom
otkopanom u istraživanjima 2000. i 2001. god. Palisade su
pronađene na relativnoj dubini od –3 do –3,30, a kosnici
od –3,30 do –3,50 m od kote praga dvorca. U svim trima
sondama kosnici i palisade pokazuju blago odstupanje od
smjera današnjih zidanih bedema, što potvrđuje rezultate
arheoloških istraživanja iz 2000. i 2001. kada je također
uočeno to odstupanje. Velik problem prilikom istraživanja
bio je prodor podzemne vode na apsolutnoj visini od cca
110 m n.m. Osim tih drvenih struktura, pronađena je veća
količina ulomaka keramičkih posuda, manja količina staklenih
ulomaka i nešto metalnih predmeta. Pronađeno
je i nekoliko zanimljivih nalaza, poput kovanog novca,
željeznog koplja, nekoliko keramičkih pećnjaka i dviju kamenih
topovskih kugli.
Od današnje ceste D. Lomnica – Lukavec do staroga grada
preko zamuljenog jarka vodi prilazni nasip dugačak cca 20
m. Uz istočni rub tog nasipa otvoren je istražni rov dužine
cca 20, širine 0,8 m i relativne dubine od 1,5 do 1,8 m. U
tom rovu pronađena su dva zidana stupa (pilona) te još niz
okomito zabijenih drvenih trupaca. Prilikom iskopavanja
toga istražnog rova pronađena je manja količina keramičkih
i staklenih ulomaka. Prodor vode iz jarka i tu je bio velik
problem. Piloni su otkriveni na dijelu nasipa bližeg dvorcu.
Zidani su opekom, tlocrtnih dimenzija 1,4x0,8 m. Sačuvani
su do visine od oko 1,3 m. Nekoliko drvenih, okomito zabijenih
trupaca otkopano je u blizini zidanih pilona. Veći broj
drvenih trupaca otkriven je u dijelu kontrolnog rova bližeg
današnjoj cesti. Svojim položajem u liniji upućuju na to da
su bili nosači drvenoga prilaznog mosta. Zidani su piloni
vjerojatno bili potpornji mosta izgrađenog poslije, koji se
nastavljao na zemljani nasip. Postoji mogućnost da su zidani
piloni bili potpornji dijelu drvenog mosta koji se većim
dijelom oslanjao na drvene stupove. Zidani ostaci mosta
pripadaju vjerojatno 18. ili 19. st., tj. funkcionirali su kao
dio prijelaza za zidani grad Lukavec. Drveni piloni su vjerojatno
stariji, iz 16. i 17. st.
...
Istraživanjima 2005. utvrđeno je postojanje obrambenih
palisada i kosnika drvenoga grada Lukavca uza SZ i
JZ bedem današnjeg dvorca. Temeljitije je utvrđena struktura
i način gradnje obrambenog pojasa drvenog „wasserburga“
te je upotpunjena slika poznavanja ukupne
forme drvenoga grada. Na mjestu današnjega prilaznog
nasipa potvrđeno je postojanje prilaznog mosta građenog
od drva i opeke. Iskopani pokretni materijal može
se primarno datirati u razdoblje od 15. do 19. st. Drveni
ostaci staroga grada također potječu iz razdoblja 15. –
17. st., kada je taj „wasserburg“ bio sagrađen i obnavljan
radi obrane od Turaka. Početkom 18. st. zamijenjen je
današnjim zidanim gradom Lukavcem. Daljnja istraživanja,
osobito uz JI bedem grada i ugaone kule, dat će potpunije
podatke o cijelom obrambenom perimetru drvenog
„wasserburga“.
http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/hag2005_29_1_2010_mala.pdf
-
Hrvatski arheološki godišnjak 4/2007
Stari grad Lukavec
...
http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/HAG_2007_27_1_2010_mala.pdf
kuntakinte:
Kulko je znala il čitala najvekše "kroničare" Turopola... do to zna... više. I poznala suvremenike v/z Turopolu/a.
Marija Jurić Zagorka, Born in Negovec, Croatia January 01, 1873, Died November 30, 1957
...Povijesni romani
Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.), prvi hrvatski kriminalistički roman
Kći Lotrščaka (1921.-1922.)
Gordana (1934.-1935.)
Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke
Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)
Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.)
... Glavna izdanja arhivske građe za hrvatsku povijest
Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, (I-IV), 1904.-1908.
Monumenta Habsburgica, (I-III), 1914.-1917.
Povijesni spomenici slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, (XII-XVIII), 1929.-1949.
Građa za gospodarsku povijest Hrvatske u XVI. i XVII. stoljeću: izbor isprava feuda Zrinskih i Frankopana, 1951.
...Glavna povijesna djela
... Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (sur. Velimir Deželić stariji, Janko Barle i Milan Šenoa), 1-3, 1910., 1911. i 1924.
Stari i novi Zagreb, 1925. (pretisak 1994.)
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.)
1865. Naša književnost
1866. Ljubica
1867. Zagrebulje
1869. Kameni svatovi
1871. Zlatarovo zlato, Kugina kuća
1873. Prijan Lovro
1875. Mladi gospodin
1876. Čuvaj se senjske ruke
1877. Seljačka buna
1878. Diogenes, Karanfil s pjesnikova groba
1879. Prosjak Luka, Vladimir
1881. Branka
1882. Kletva – posmrtno (dovršio Josip Eugen Tomić)
https://hr.wikipedia.org/
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju