Autor Tema: Dol(č)e vlada!  (Posjeta: 27938 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatska 10. najgorša ekonomija sveta___Dol(č)e vlada!
« Odgovori #15 : Travanj 29, 2014, 12:25:44 prijepodne »
13.04.2014.

Hrvatska 10. najgorša ekonomija sveta

V društvu z zemlam v terema su nemiri, poludiktature ili su na rubu rata

Istraživajne vuglednog britanskoga časopisa The Economist, tero je Hrvatsku svrstalo med deset najgorše ekonomij v letu 2014., kaže da bu nesposobnost Vlade v rešavanju ekonomske pitajn ostavilo trajne posledice.

Piše: M.R.

Hrvatska se tak, poradi premašene ekonomske i fiskalne politike Vlade, našla v društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa.


Odgovornost Vlade dodatno naglašava činjenica, da se na ovom popisu nalaze neke zemlje, poput Ukrajine, koja se nalazi na rubu rata, ili Libije u kojoj je je također politička situacija vrlo kompleksna.

Sa druge strane, Hrvatska je ušla u Europsku uniju, što je trebao biti "vjetar u leđa“, ali Vlada ne samo da to nije znala iskoristiti, već smo se skoro našli u situaciji da financiramo proračun EU.

Pogledajmo u kakvom smo se društvu našli:


Ciper: Posle kraha bank(i) BDP opal 5,3 posto

Ekonomska kriza koja je na Cipru kulminirala u ožujku 2013. godine polako daje znakove stabilizacije. Ekonomska politika u idućih nekoliko godina bit će definirana programom pomoći koji je ovoj zemlji odobren od strane Europske unije i međunarodnog monetarnog fonda.  Procijenjeni pad BDP-a u 2013. iznosi 5,7%, dok se očekuje da će realni pad u 2014. iznositi 5,3%, a u 2015. njihovo gospodarstvo past će za 1,1%.
 

Ukrajina: Preti teritorijalni raspad zemle

Svi znamo što se događa u Ukrajini. Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča, Rusija je intervenirala na Krimu te ga nakon referenduma pripojila Rusiji. Ratna opasnost i gubitak dijela teritorija doveli su zemlju u ekonomsku situaciju iz koje se ne može izvući bez strane pomoći. Naime, vanjski dug ove zemlje prošle godine dosegnuo je 80% BDP-a, odnosno 140 milijardi dolara, a s obzirom na političku situaciju, teško je očekivati procvat gospodarstva koji bi omogućio vraćanje dugova.
 

Portoriko: Potrebne agresivne reforme

Vlada Alejandra Garcia Padille, suočava se sa teškom fiskalnom situacijom, koja se dodatno pogoršala tokom 2013. godine. Ukoliko se ne provedu agresivne mjere i reforme, kako bi se popravilo stanje u proračunu, zemlja dolazi u opasnost od daljnjeg snižavanja kreditnog rejtinga, što će dodatno poskupiti zaduživanje. U ovoj i idućoj godini očekuje se pad BDP-a od oko 1,4%.
 

Libija: Dužnost premijera privremeno obavla minister obrane

Privremeni saziv parlamenta smijenio je Ali Zidana s dužnosti premijera, te njegovu funkciju trenutno vrši ministar obrane, dok se ne izabere nasljednik.  Politička neizvjesnost mogla bi se produljiti i na sljedeću godinu. Proizvodnja nafte dosegnula je najnižu razinu, od 450 tisuća barela dnevno. Prema procjenama, BDP će ove godine pasti za 2,5%, dok se iduće godine očekuje rast od 2,5%, zbog mogućeg poboljšanja sigurnosne situacije.
 

Srednoafrička Republika: V zemle 12 jezer vojnikov VN-a (UN-a)

Privremena predsjednica, Chaterine Samba-Panza, pokušava u zemlju vratiti stabilnost i red. nakon mnogo odgađanja, u zemlju su stigle vojne snage koje je poslala Europska unija, kako bi dale potporu mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija koja broji 12 tisuća vojnika. Raseljavanje stanovništva ozbiljno narušava poljoprivredu, trgovinu i prijevoz.
 

Venecuela: Nasilni sukobi vlasti i opozicije

Predsjednik Venecuele, Nicholas Maduro, pokušava kontrolirati nezadovoljstvo građana uzrokovano svojim ekonomskim potezima, koje je kulminiralo uličnim prosvjedima. Moguć je nastavak sukoba opozicije i vladinih snaga sigurnosti, ali je Madurova pozicija još uvijek stabilna. Prema procjenama, BDP će u najboljem slučaju stagnirati, ali je moguća nova recesija ako se nastavi rast inflacije.
 

Gvineja: Najvekša pretnja - državni vudar

Iako demokracija jača, predsjednik Teodoro Obiang Nguema Mbasogo i dalje dominira političkom scenom. Najveća politička prijetnja u narednom razdoblju je mogućnost da predsjednik iznenada odstupi, zbog bolesti ili državnog udara. Zbog sve manjih zaliha nafte i pada javnih investicija, u 2014. godini očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 1,1%, nakon čega bi u 2015.-16. mogao uslijediti pad.
 

Argentina: Snažna inflacija

Argentinska vlada bori se sa snažnom inflacijom. Fiskalna i monetarna politika dovela je do pogoršanja stanja u proračunu i pada rezervi, što je u siječnju destabiliziralo lokalnu valutu. U 2014. godini analitičari očekuju rast inflacije, slabljenje valute te pad BDP-a od 0,7%.
 

Barbados: Ovisni o turizmu

Vlada Freundela Stuarta u stabilnom je drugom mandatu, ali bi odnosi s opozicijom mogli postati sve napetiji. Glavni problem Vlade je slabo gospodarstvo, te će ono ostati u recesiji i ove godine, dok se za sljedeću očekuje simboličan rast od 0,2%. Uzrok ranjivosti gospodarstva je oslanjanje na turizam, što je glavna djelatnost u toj zemlji. Očekuje se da će Vlada raditi na diverzifikaciji gospodarstva, kako ne bi ovisili samo o turizmu te na rješavanju proračunskog deficita.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-10-najgora-ekonomija-svijeta-u-drustvu-sa-zemljama-u-kojima-su-nemiri-poludiktature-ili-su-na-rubu-rata/739658.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sem opal vu blato debelo
TS VINCILIRI Vinska kaplja (Sem išel iz kleti), 02:06

TS VINCILIRI Vinska kaplja (Sem išel iz kleti)
« Zadnja izmjena: Travanj 29, 2014, 12:58:07 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatska, vuz Grčku i Ciper, ima najgorše gospodarstvo v EU__Dol(č)e vlada!
« Odgovori #16 : Svibanj 09, 2014, 11:27:46 poslijepodne »
Hrvatska, vuz Grčku i Ciper, ima najgorše gospodarstvo v EU

Deset mesec nakon ke je Hrvatska ostvarila sen o vulasku v Europsku uniju (EU), nejna gospodarska aktivnost i dale je se menša.....

http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatska-susjednim-zemljama-salje-uznemirujucu-poruku-o-eu/

Citat:
Felix Srečkec Puntaričov, 07.05.2014. 

Cipartizanski
Grč(ič)ki Ciper


http://www.forumgorica.com/politika/felix-sreckec/msg54498/#msg54498


Ivica Serfezi Ximeroni, 02:52

Ivica Serfezi Ximeroni

« Zadnja izmjena: Svibanj 09, 2014, 11:32:21 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Raspamečeni minister pameti_____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #17 : Svibanj 10, 2014, 11:39:52 poslijepodne »
Žuka (gorka) Reka (3)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

EUREKA

Jovo-nanovo medicinski slučaj
Raspamečeni minister pameti

(P)reč(ans)ki minister (vez i po)znanstvi, bezobraz(ovaj)luka i šporkarij Želko Jovanovič, v pauze vaspitajna vu stilu “Čika Jova srp(i čekič)SKOJ omladini“, išče si novo delatno mesto, kaj (ne)ima veze z horrorskopskum prognozom veka trajajna vlade i ministerske mu fotelje.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tajn(ic)a skinuta posle više od leto dan

(Ne) talasaj
Jovanović o "čuvanju" radnog mjesta u Thalassotherapiji:
To nije bilo protuzakonito, ali ni pametno


Piše: I.M., petak, 9.5.2014. 19:15

Više od godinu dana ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović čuvao si je radno mjesto u opatijskoj Thalassotherapiji. Jovanović se u siječnju 2013. godine, kao jedini kandidat, prijavio na natječaj Medicinskog fakulteta u Osijeku za radno mjesto na neodređeno vrijeme u nastavnoj bazi Thalassotherapia u Opatiji - i dobio posao. No, s obzirom na obveze koje ima kao ministar, svoje radno mjesto nakon izbora nije aktivirao. Kad se za slučaj doznalo u javnosti, odlučio je odustati od posla.
Zašto je fakultet raspisao natječaj ako im za to radno mjesto nitko ne treba?

http://www.index.hr/vijesti/clanak/jovanovic-o-cuvanju-radnog-mjesta-u-thalassotherapiji-to-nije-bilo-protuzakonito-ali-ni-pametno/745550.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ministar Jovanović uhvaćen u sukobu interesa?
Tomislav Portada (Zagreb, Hrvatska),
3. Svibanj 2014.

Ministar Jovanović odustao je od radnog mjesta na Medicinskom fakultetu u Osijeku nakon što je Večernji list objavio da je dobio stalno radno mjesto u nastavnoj bazi (toga fakulteta) Thalassotherapia u Opatiji. Postoje ozbiljne sumnje da je ministar uhvaćen u sukobu interesa. Naime, samo mjesec dana nakon što je dobio stalni posao, uručio je Thalassotherapiji dopusnicu za znanstveno-istraživačku djelatnost. U toj je ustanovi u siječnju ove godine završena i ministarska konferencija „Razvoj akademskog sporta u regiji” na kojoj je održana prezentacija Nacionalnog centra za sport i sportsku medicinu koji bi svoje sjedište trebao imati upravo u opatijskoj bolnici.

Vezani članki (naslovi):
–  Osigurao se: Jovanović dobio posao na Medicini pa ga zamrznuo
–  Jovanović: Odustajem od mogućnosti aktiviranja posla na Medicini u Osijeku
– Akademska zajednica zgrožena: ‘A baš se Jovanović borio protiv korupcije’.

http://portal.connect.znanost.org/2014/05/ministar-jovanovic-u-sukobu-interesa/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Iva Žanič: Žuka (gorka) reka

Iva Zanicchi - UN FIUME AMARO (Senza Rete '70), 04:49

Iva Zanicchi - UN FIUME AMARO (Senza Rete '70)
« Zadnja izmjena: Svibanj 10, 2014, 11:53:11 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatska stoji (leži) lošeše čak i od Grčke_____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #18 : Svibanj 10, 2014, 11:43:27 poslijepodne »
Žuka (gorka) reka (4)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

GRK ZORBA Z NAŠOGA SOKAKA
Grčič Zorban Milanovidis

Crne prognoze: Ni oni više ne vjeruju u hrvatsko gospodarstvo?!

Hrvatska stoji lošije čak i od Grčke


Zagreb, 05.05.2014., 19:48
Autor: Josip Fiolić

Dok se u Vladi bave samima sobom, domaće gospodarstvo se nastavlja gušiti u recesiji. Europska Komisija objavila je najnovije prognoze o gospodarskim aktivnostima i po njima Hrvatska stoji lošije čak i od Grčke.


http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gori-smo-i-od-grcke-a-ministar-za-to-krivi-europsku-komisiju---334643.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žuka (gorka) reka
Gradska glazba Zadar, Zorica Kondža i Mladen Grdović - Gorka rijeka, 06:14
N. Theodorakis, T. Ivčić / orkestracija T. Košta

Gradska glazba Zadar, Zorica Kondža i Mladen Grdović - Gorka rijeka
« Zadnja izmjena: Svibanj 10, 2014, 11:52:39 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Liničovi "vuspehi"_____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #19 : Svibanj 10, 2014, 11:46:26 poslijepodne »
Žuka (gorka) Reka (5)

Citat:
(Radi)mirek i Slavek

Bivši prvi poreznik i bivši prvi potpredsednik kukuriku-vlasti:

- Pazi (Radi)Mirko – (i)metek!
- Fala Slavko, spasil spačvil si mi žitek*

* život (po horvatski, kajkavski)

Kako su vas lagali o Linićevim uspjesima:
Njegovi potezi uništili su gospodarstvo


"Njegov rezultat su nikada veći javni dug, nikada viši rashod države, nikad gore trošenje nepostojeće love i nikad slabija efikasnost naplate. Evo rezultata koje nam ostavlja - rupa u proračunu nikad veća!

Piše: P.V.
subota, 10.5.2014.


Koja je prava istina o "najpopularnijem i najuspješnijem" ministru SDP-ove Vlade, kako su Slavka Linića kao papige titulirali mnogobrojni politički komentatori, bez da su imali volje i pameti pogledati i interpretirati brojke.

Osim diskutabilne titule "najpopularnijeg ministra" u friziranim anketama i uz pomoć glasova parazita iz državnih ureda i agencija koji su cijenili Linićev superhikovski stil uzimanja radnicima da bi se hranilo neradnike, Linićev je "uspjeh" ovako komentirao komentator Oleg Maštruko:

"Njegov rezultat su nikada veći javni dug, nikada viši rashod države, nikad gore trošenje nepostojeće love i nikad slabija efikasnost naplate. Evo rezultata koje nam ostavlja - rupa u proračunu nikad veća! Pa taj tip, uza sve ostalo, je bio i užasno neefikasan čak i u toj feudalnoj satrapiji i utjerivanju radi kojega ga neki poštuju! Vrijeme je da se razbije čak i taj budalasti mit o nekoj Linićevoj uspješnosti jer on je po svim konkretnim brojkama brutalno neuspješan kao ministar, čak i ako po strani metnemo sve druge psihološke, antropološke, nepotističke i kriminalističke analize njegovog posla. Gole brojke pokazuju ga kao najneuspješnijeg ministra financija ikad."

Pa pogledajmo posljedice Linićeve vladavine:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-su-vas-lagali-o-linicevim-uspjesima-njegovi-potezi-unistili-su-gospodarstvo/745516.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KLEPTOMANAGER (P)LIN(DR)IČ

Ovako je govorio Slavko Linić: Krao bih ako me ne uhvate!

Ne sramim se. Da, ukrao bih! Ali osnovna je pretpostavka: mora biti mnogo novca, sam moram u tome sudjelovati i sve poduzeti da me nitko ne otkrije.



Kada bi visokopozicionirani dužnosnik neke uljuđene zemlje rekao kako je u djetinjstvu bio lopov bez granica i straha, takva izjava bi bez sumnje izazvala zabrinutost. Međutim, kada bi uz to dodao da bi i sada krao pod određenim pretpostavkama ali da ga u tome spriječava jedino strah da ne bude otkriven, to bi već bio povod za pozivanje policije ili prve pomoći.

U normalnom društvu je nezamislivo da se osobi ovako poremećenog vrijednosnog sustava, uz evidentno pomanjkanje etičkog rasuđivanja, povjerava javni posao s golemim ovlastima i izravnim utjecajem na sudbinu cijele zemlje. Takva bi osoba u svakom slučaju doživjela nemilosrdnu osudu javnosti i ne bi mogla raditi u javnoj službi. A u Hrvatskoj? U Hrvatskoj takva osoba postane ministar financija i najveća uzdanica SDP-ove Vlade i premijera Milanovića. Ako ništa drugo, barem nas je na vrijeme upozorio…

Slavko Linić: Krao bih pod određenim uvjetima
(objavljeno u Jutarnjem listu siječanj 2001. godine – arhiva: Riječki pokret otpora)

Često sam si postavljao pitanje: da nema kontrole bih li ukrao? Bih! Čovjek nije mehanizam koji nije kvarljiv, neovisno o odgoju i svemu, ako smo izloženi porocima bez kontrole popustit ćemo. Ne sramim se. Da, ukrao bih! Ali osnovna je pretpostavka: mora biti mnogo novca, sam moram u tome sudjelovati i sve poduzeti da me nitko ne otkrije. Kada utvrdima da je to teško moguće ostvariti, onda sam dovoljno ozbiljan da kažem da neću i ne želim upasti u gluposti.
Meni su u mladosti bile najslađe trešnje koje nije iz vlastitog vrta. To je bio dio podviga, kako ukrasti susjedu. Tu nije bilo granice ni straha. S bratom sam se nadmudrivao u tome kako prisvojiti nešto što nije tvoje. Danas za mene je povjerenje birača najveće bogatstvo koje imam.

Podvojena ličnost

Imam samo jednog prijatelja jer se bojim izdaje. To je taj strah. Ne mogu dopustiti da me prijatelji izdaju, to je rana koja teško zacjeljuje.
Ja tvrdim da sam dvojna ličnost. U poslu nemam osjećaja i ne želim ih imati. Bit ću bezosjećajan jer to je moja funkcija, moja odgovornost za to dobijam plaću. U odlučivanju nema humanosti. Privatno je Slavko Linić nešto sasvim drugo.



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ο ΚΑΗΜΟΣ
TOMISLAV IVČIĆ i MERI CETINIĆ - GORKA RIJEKA, 05:24

TOMISLAV IVČIĆ i MERI CETINIĆ - GORKA RIJEKA
« Zadnja izmjena: Svibanj 10, 2014, 11:51:26 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MMF: Hrvatska i dale tone, bu i gorše!_____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #20 : Svibanj 19, 2014, 10:23:28 poslijepodne »
KUK(URIK)ASTI KRIŽ – S V(L)ASTI KA(D?)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Z poplavum i bež-ne

MMF: Hrvatska i dale tone, bu i gorše!


Piše: Hina
Objavljeno 2014 05 19, ca. 17:15
 

Hrvatsko gospodarstvo i nadalje je u recesiji, nezaposlenost raširena, fiskalna pozicija pogoršana, a izgledi za kratkoročno razdoblje izloženi negativnim rizicima, ocjena je Izvršnog odbora MMF-a koji procjenjuje da će ove godine doći do još jedne kontrakcije od gotovo 1 posto, odnosno pada BDP-a od 0,8 posto, a u sljedećoj godini do blagog oporavka, uz predviđanje da će dugoročni potencijalni rast iznositi približno 2 posto.

"Budući da tradicionalne reakcije fiskalne i monetarne politike nisu ostvarive, restrukturiranje duga privatnog sektora i mjere za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja pružaju najbolje izglede za oživljavanje rasta u kratkoročnom razdoblju do srednjoročnoga. Potrebna je pouzdana i trajna fiskalna konsolidacija kako bi se ojačalo povjerenje u makroekonomsko upravljanje. S obzirom na dugotrajnu slabost gospodarstva, primjereno je produljiti fiskalnu prilagodbu i početi s mjerama koje imaju najmanje negativne posljedice po potražnju. Središnja banka održava povjerenje u stabilnost tečaja ograničenom, ali djelotvornom skupinom instrumenata, no treba nastaviti akumulirati devizne pričuve dok pokrivenost ne bude potpuno u skladu sa standardnim mjerilima adekvatnosti", navodi se u priopćenju koje je danas objavio MMF nakon što je Izvršni odbor 14. svibnja zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom.


V letu slobodnomu pada i ovoga leta
MMF Hrvatske v ovomu letu prognozera još jedo zmenšajne realnoga BDP-a od 0,8 posto


MMF je danas na svojim internet stranicama na engleskom jeziku, a Hrvatska narodna banka (HNB) na svom webu u hrvatskom prijevodu, objavili priopćenje za javnost te izvješće članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a (Misija je u Hrvatskoj boravila od 20. veljače do 4. ožujka) i druge popratne dokumente.

Prema tim dokumentima, MMF Hrvatskoj u ovoj godini prognozira još jedno smanjenje realnog BDP-a od 0,8 posto.

"Realna domaća potražnja ostala bi slaba, zbog slabe potražnje privatnog sektora i fiskalne konsolidacije, a na izvoz bi donekle pozitivno utjecalo predviđeno poboljšanje u europodručju. Inflacija bi ostala niska. U 2015. bi došlo do blagog oporavka jer bi utjecaj razduživanja privatnog sektora počeo slabjeti, a inozemna potražnja bi se nastavila oporavljati. Predviđa se da će dugoročni potencijalni rast iznositi približno 2 posto", navodi se u priopćenju.


Trajna klop.asica
"V Hrvatske i dale vlada neuobičajeno dugotrajna recesija"


U Hrvatskoj, kako se ističe, i dalje vlada neuobičajeno dugotrajna recesija.

U 2013. realni BDP se smanjio petu godinu zaredom i sada iznosi manje od 90 posto od razine na kojoj je bio na kraju 2008. Stopa nezaposlenosti porasla je na 17 posto. Domaća potražnja i dalje je niska jer su poduzeća i stanovništvo usredotočeni na smanjenje prevelikih dugova akumuliranih u dvijetisućitima. Izvoz i izravna inozemna ulaganja također su niski zbog duboko ukorijenjenih strukturnih slabosti i slabog rasta u zemljama trgovinskim partnerima, smatraju u MMF-u.

"Makropolitike kojima bi se rast mogao brzo oživjeti nisu primjenjive: fiskalna politika više nema prostora za djelovanje, a monetarna je politika ograničena jer tečaj kune prema euru treba održavati stabilnim kako deprecijacija ne bi uzrokovala povećanje vrijednosti duga vezanog uz euro", navodi se u priopćenju.

Recesija, upozoravaju iz MMF-a, stvara pritisak na javne financije.


Vlast rastrošna kak v javne hiže
"Javni dug sada premašuje 60 posto BDP-a i fest fletno raste"


U 2013. manjak (na gotovinskom načelu) se povećao na približno 5,5 posto BDP-a zbog niskih prihoda te preuzimanja dugova i dospjelih nenaplaćenih potraživanja poduzeća u državnom vlasništvu. Javni dug sada premašuje 60 posto BDP-a i vrlo brzo raste, ističu iz MMF-a, podsjećajući da su zbog takvih kretanja sve vodeće agencije za kreditni rejting snizile rejting Hrvatske na razinu nižu od investicijske, a od ove godine fiskalna politika podliježe proceduri pri prekomjernom manjku EU.

Vlada je, kako se naglašava, počela rješavati dugotrajne strukturne probleme, koji uključuju restrukturiranje i/ili privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu, donošenje zakona koji pogoduju ulaganjima, uvođenje postupka izvansudske nagodbe za insolventna poduzeća, smanjenje troškova restrukturiranja radne snage i ublažavanje ograničenja zapošljavanja.

"Budući da su protucikličke mjere ograničene zbog tečajnog režima i nedostatka prostora za djelovanje fiskalne politike, direktori su potaknuli hrvatske vlasti da obnove fiskalne zaštitne slojeve i poduzmu dublje institucionalne i strukturne reforme za oživljavanje rasta i smanjenje ranjivosti, između ostaloga i ubrzanjem restrukturiranja duga privatnog sektora", navodi se u priopćenju u kojem se prenose i procjene Izvršnog odbora.

Izvršni su se direktori složili da je za osiguranje održivosti duga potrebna trajna fiskalna konsolidacija.

"U vezi s prilagodbom uglavnom u početnom razdoblju u kontekstu postupka pri prekomjernom manjku Europske komisije, naglasili su da se fiskalnom politikom u idućem razdoblju treba postići težak kompromis između brzine konsolidacije i njezina usporavajućeg djelovanja na gospodarsku aktivnost", ističe se u priopćenju.


Podrebne, pogrebne, ...
Potrebne reforme


Dodatno su hrvatskim vlastima savjetovali da naprave sveobuhvatne planove za provedbu fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju kako bi se umanjila neizvjesnost smjera politike i maksimalno povećao utjecaj konsolidacije na povjerenje.

U takvom bi se planu, kako ističu, trebale razmotriti i prihodne i rashodne mjere, uključujući i suvremen porez na imovinu i reorganizaciju javnih financija na nižim razinama države.

Direktori su podržali planove hrvatskih vlasti da monetarnom politikom očuvaju ciljeve vezane uz tečaj i održavaju adekvatne pričuve. Također su primili na znanje procjenu članova Misije da je realni efektivni tečaj možda umjereno precijenjen, ali naglasili su da je takva procjena nesigurna.

Izvršni direktori MMF-a pohvalili su središnju banku za politiku kapitalizacije banaka kojom je ojačana stabilnost financijskog sustava jer je osigurano da banke imaju velik kapacitet za apsorbiranje gubitaka, ali i potaknuli hrvatske vlasti da i dalje pozorno prate rizike koji za banke i državu proizlaze iz plasmana poduzećima u državnom vlasništvu.

U MMF-u su pozdravili i napredak u strukturnim reformama, naglasivši da su nužni daljnji napori za poboljšanje inozemne konkurentnosti i oporavak bilanca u privatnom sektoru.

"Naglasili su potrebu za reformama za povećanje participacije radne snage, rješavanje rigidnosti tržišta rada, restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu i poboljšanje poslovne i investicijske klime, osobito reformom pravosudnog sustava. Radnim zakonodavstvom, koje je trenutačno u parlamentarnom postupku, mogao bi se poboljšati kapacitet tržišta rada za prilagođavanje šokovima. Treba također nastaviti s nastojanjima da se osigura brzo i djelotvorno korištenje sredstava EU-a", poručuju iz MMF-a.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/mmf-hrvatska-i-dalje-tone-bit-ce-i-gore/748346.aspx

Citat:
Sem opal v blate debele…
TS Delirij - Vinska kaplja, 02:33

https://www.youtube.com/watch?v=b6fS8Z0U-7s

(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
Raca Plava (Croazia), 02:11

Raca Plava (Croazia)
« Zadnja izmjena: Svibanj 19, 2014, 10:40:40 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Anal-iza (po)topl(en)oga imiđa_____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #21 : Svibanj 21, 2014, 11:59:50 poslijepodne »
KU(KURAC)KASTI
KUK(URIK)ASTI KRIŽ – S V(L)ASTI KA(D?)


Anal-iza (po)topl(en)oga imiđa

Đaba poplavlajne im.i.đa(ba)

* * * * * * * * * * *

Tomislav Klauški /  21/05/2014   

Hoće li poplava pomoći Milanoviću?

Upravo zato će biti zanimljivo vidjeti kako će se - i hoće li se uopće - ova poplava odraziti na izborni rejting Kukuriku liste. Ili će u samo tjedan dana - od ankete, preko poplave do izbora - Milanović doživjeti tri uzastopna potopa.



Prošle godine u kampanji za europske izbore Zoran Milanović borio se s “elementarnom nepogodom” u obliku Ruže Tomašić, kako je premijer tada etiketirao šeficu starčevićanskih pravaša zbog njezinih huškačkih izjava o strancima.

Sada se, tjedan dana uoči novih EU izbora, Milanović bori protiv prave elementarne nepogode, u vidu nezapamćenih, gotovo biblijskih poplava u Slavoniji.

Da i ne spominjemo potop njegove vlastite stranke u anketama.

I dok ga je ona prva “nepogoda” stajala pobjede na izborima, kad je Ruža Tomašić na sukobu s premijerom uzdigla sebe i HDZ do neočekivane pobjede, sada se postavlja pitanje što će Milanoviću sada učiniti ova druga, prava elementarna nepogoda.

Hoće li ga dokrajčiti ili spasiti? Je li poplava novo prokletstvo ili pak mana s neba?


Obama i Bandić

Ovakve prirodne katastrofe uvelike mogu odrediti tijek i rezultate izbora. Recimo, 2002. godine kandidat njemačkih socijaldemokrata Gerhard Schroeder iznenađujuće je dobio unaprijed izgubljene parlamentarne izbore, i to upravo zahvaljujući poplavama koje su neposredno pred izbore pogodile Njemačku.

Mnogi će reći da je i uragan Sandy “spasio” američkog predsjednika Baracka Obamu u borbi za drugi mandat. Uvelike nepopularni Obama tada se pokazao efikasnim i sućutnim, bio je lice spasitelja i vođa nacije ujedinjene oko nezapamćene poplave. To je bila njegova kampanja.

Baš kao što je lanjski snijeg u Zagrebu bio najbolja kampanja za Milana Bandića na lokalnim izborima koje je uvjerljivo dobio četiri mjeseca kasnije.

Ili kao što je splitski snijeg u velikoj mjeri presudio njegovom kolegi Željku Kerumu.


Slučajna država


Zoran Milanović oduvijek je imao specifičan pogled prema prirodnim katastrofama. Dok je bio u oporbi rugao se Jadranki Kosor koja je obilazila požarišta i poplavljena zemljišta, rugao se Bandiću zato što glumi Batmana i jede pahulje, a kao premijer u više navrata je odbijao otići na teren, sprdajući se s takvim "naslikavanjem".

A onda kad je odlazio na teren, govorio je o "slučajnoj državi".

Sada je, pak, u tijeku najvećih poplava u povijesti govorio o "poziranju".

Da bi dobar dio vikenda pozirao na predizbornim skupovima svoje stranke, na festivalima vina i sličnim obavezama.

No premijer je ipak otišao na poplavljeni teren. Najprije do Slavonije u subotu, da bi jučer "pozirao" u Slavonskom Brodu. Raybanice, sportska jakna, zabrinut izraz lica, par statističkih podataka o Brodu kao sedmom gradu po veličini, par packi onima koji su prije četiri godine (čitaj: za mandata HDZ-a) radili nasip koji je popustio, a njegovi ministri obrane, unutarnjih poslova i socijale (svi redom SDP) raštrkali su se po terenu.

I stoga se postavlja pitanje: hoće li ljudi honorirati Milanovićevo ponašanje tijekom poplave ili će mu i ovu elementarnu nepogodu staviti na grbaču?


Test umjesto kampanje

Hoće li mu čestitati što je spriječio još goru katastrofu ili mu postavljati neugodna pitanja: zašto su provalili nasipi, zašto nitko danima nije predvidio vodeni val, zašto nisu na vrijeme evakuirana područja, zašto kasni pomoć, zašto premijera nije češće bilo na terenu, zašto nema centraliziranog stožera za obranu od poplava...?

Ovakve katastrofe, kao i nedavni rat, obično ujedinjuju društvo i solidariziraju građane, ali isto tako, stavljaju vladajuće političare na istinsku kušnju. Oni pokazuju jesu li spremni nositi se sa zadatkom, vode li brigu o pogođenom stanovništvu, jesu li lideri ili samo političari, brinu li isključivo za svoju predizbornu kampanju ili za svoje građane.

Ova poplava postala je Milanovićeva kampanja, htio on to ili ne. Jer druge kampanje ionako nema. Sada se testiraju sve kvalitete njegove vlade, njegove osobne kvalitete, kao i kvalitete njegovih institucija. Na ovim konkretnim slučajevima, radije nego na kabinetskim obećanjima, zarađuje se povjerenje građana.

Parolaški rečeno, dok se Karamarko bori s jugofilima, Milanović se bori s poplavom. Ili možda ipak ne?

Upravo zato će biti zanimljivo vidjeti kako će se - i hoće li se uopće - ova poplava odraziti na izborni rejting Kukuriku liste. Ili će u samo tjedan dana - od ankete, preko poplave do izbora - Milanović doživjeti tri uzastopna potopa.


http://www.24sata.hr/politika/u-kampanji-do-grla-hoce-li-poplava-pomoci-milanovicu-367444


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(PO)PLAVA RACA PO DRAVE

Raca Plava, 02:01
Tanzgruppe Bäckerstr. in Wien

Raca Plava
« Zadnja izmjena: Svibanj 22, 2014, 12:28:01 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pad konku(kuriku)rentnosti: Prvatska druga odzaj____ Dol(č)e vlada!
« Odgovori #22 : Svibanj 22, 2014, 11:57:31 poslijepodne »
Sloboden pad konku(kuriku)rentnosti:
Prvatska prva druga odzaj
KUK(URIK)ASTI KRIŽ – S V(L)ASTI KA(D?)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Hrvatska 59. od 60. svetske ekonomij po konkurentnosti

Gorša jedino Venezuela

Najprivlačneša je kvalificerana delatna snaga, a problem nesposobnost Vlade i porezni sustav.
Do 2009. smo rasli, a od 2011. imamo kontinuerani pad konkurentnosti.
Dok je v letu 2011. vukupna ocena konkurentnosti Hrvatske bila na razine 49.4% v odnosu na najkonkurentnešu zemlu sveta, ta je ocena v letu 2014. opala na razinu od samo 38.9%.



Piše: M.R.
četvrtak, 22.5.2014. 

HRVATSKA je zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija, pokazuju danas objavljeni rezultati "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014.“, kojeg je izradio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, a čiji partner u Hrvatskoj je Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti između razvijenih zemalja. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

"Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Najprivlačneša je kvalificerana delatna snaga, a problem nesposobnost Vlade i porezni sustav

Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori za Hrvatsku izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost Vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovito pravno i ukupno poslovno okruženje.

SAD je zadržala prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo.

U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu.

Slika: Konkurentnost Hrvatske i usporedivih zemalja

Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južna Afrika (52.) bilježe porat konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja, dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.

Od zemalja novih članica EU, Rumunjska (47.) bilježi najveći rast od čak 8 pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend, dok su  Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.

Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela). Nažalost u posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela koja drži posljednju poziciju.

Do 2009. smo rasli, a od 2011. imamo kontinuerani pad konkurentnosti.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, odnosno Hrvatska zaostaje za najkonkurentnijim zemljama svijeta. Dok je u 2011. godini ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49.4% o odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. godini pala na razinu od samo 38.9%.

Uzroci znatnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti  koncentrirani su na indekse javnih financija (gubitak 12 pozicija), cijena (-5) i znanstvene infrastrukture (-3). Na razini indikatora najveće pogoršanje zabilježeno je zbog znatnog povećanja proračunskog deficita, državnih subvencija i kamatnih stopa, smanjenih stranih ulaganja, ali i pada broja patentnih prijava.

Indeksi koji su ublažili ukupno pogoršanje ocjene Hrvatske su  međunarodna trgovina (poboljšanje 6 pozicija) i društveno okruženje (+4). Posljedica je to pozitivne bilance tekućih plaćanja s inozemstvom, povećanja deviznih rezervi, poboljšanja tehnološke složenosti izvoza, kao i poboljšanja anketnih ocjena u vezi carinske procedure, odnosa radnika i poslodavaca, kao i svjesnosti o nužnosti društvenih reformi.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-59-od-60-svjetskih-ekonomija-po-konkurentnosti-losija-jedino-venezuela/748859.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kukurikavci glede Hrvatske v poze 69 59:
NI ME BRIGA, 04:01

NI ME BRIGA
« Zadnja izmjena: Svibanj 23, 2014, 12:11:17 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Poplave i jeftina jugonostalgija_____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #23 : Svibanj 24, 2014, 01:52:44 prijepodne »
Večernak, 2014-05-23
Kratki espresso

Komentar piše: Nino Raspudić

Najljigaviji oblik političkog korištenja poplave u tri susjedne zemlje jeftina je jugonostalgija

U poplavi su isplivale i toliko puta viđene negativne pojave - lešinari koriste situaciju za pljačku, neki trgovci profitiraju prodajući humanitarnu pomoć (zato smo pozvani označavati sve što šaljemo velikim crvenim "H"), neki dežurni moralisti i dušobrižnici koriste tuđu patnju za svoje ideološke, poslovne i personalne obračune - pa mjere i prozivaju koliko je tko dao, kao u seoskim svatovima, čime šire jal i defetizam, što je u biti i osnovna namjera takvog moraliziranja. Poplava je nanijela i ponešto ideološkog. mulja. Najljigaviji oblik političkog korištenja poplave u tri susjedne zemlje jeftina je jugonostalgija.

Ograničeni jugošovinistički um ne može shvatiti da se Hrvat, Srbin i Bošnjak mogu do kraja solidarizirati na elementarnoj ljudskoj razini, a ne samo na jugoslavensko-titoističkoj, i da bi svi oni jednako pomogli i Japancu i Kameruncu. Što su očekivali? Da će se u trenutku raspada sistema ljudi početi međusobno gađati snajperima preko granice? Zaključak koji nam svećenici kulta jugo -atlantide nameću jest kako nije ni trebalo stvarati svoju državu kad smo ovako lijepo svi poplivali. Zajednička nesreća često je ujedinjavala tri naroda, najprije Jugoslavija, a potom i poplava.



Svjedočimo najvećoj prirodnoj katastrofi koju pamti mlađa polovica stanovništva. Poplava je odnijela ljudske živote, deseci tisuća ljudi evakuirani su, a sve žrtve i materijalna šteta moći će se u potpunosti zbrojiti tek nakon sto se voda potpuno povuče. Poplave su uz Slavoniju pogodile i Srbiju i Bosnu (ne i Hercegovinu čije sve vode teku u Jadran pa hidrološki predstavlja potpuno drugu priču). U dvije susjedne zemlje stanje je višestruko gore, mrtvi se broje u desecima, potopljeno je i nekoliko gradova, a posebnu opasnost predstavljaju poplavljena minska polja. Mine zaostale iz rata koje voda i klizišta raznose naokolo, gotovo je sigurno, u budućnosti će odnijeti nove živote pa će konto žrtava velike poplave iz 2014. nažalost još dugo biti otvoren.

Poplava je najjača demonstracija onoga što nazivamo "snaga prirode". Bolno nas podsjeća koliko smo konstitutivno krhka i nezaštićena bića. Čovjek se rađa bez krzna, kandži, slabih je osjetila, mladunče mu, za razliku od većine životinja, dugi niz godina treba skrb roditelja dok ne ojača. U većini dijelova svijeta priroda je čovjeku nesklona pa mora raditi, ulagati napor da bi osigurao hranu i zaštitio se od hladnoće, vjetra, kiše. "U znoju lica svoga zarađivat ćeš kruh svoj" biblijska je rečenica kojom se označava čovjekova sudbina nakon izgona iz zemaljskog raja u kojem je živio u potpunom skladu s prijateljskom prirodom i imao bez napora sve što mu je trebalo. Akumulirano znanje i tehnologija stotina generacija doveli su do toga da čovjek danas vjeruje kako "gospodari prirodom", tj. da uglavnom ne ovisi o hirovima vode, vatre, zemlje i zraka u svom okolišu. Ali, povremeno se dogodi da prirodni tokovi prijeđu okvir ljudske prilagođenosti i probiju ga. Voda dođe tamo gdje ne bi smjela i čovjek odjednom osjeti svoju iskonsku slabost i ranjivost, prisjeti se da ne živi u prijateljskom okolišu, da se oluja, kiša, potres, tsunami, vulkan ne brinu za njegove potrebe i da jedino što nam u toj drami preostaje jest osloniti se jedni na druge.

Teško je intimno prihvatiti neuklonjivu nestabilnost i krhkost, ne samo individualne ljudske egzistencije nego i civilizacije u cjelini. Teorije zavjere, koje sada kruže i oko ove poplave, očajnički su pokušaj racionalizacije nepojmljivog. Lakše je povjerovati da su Amerikanci nekakvim antenama izazvali poplavu nego dubinski prihvatiti da smo i u 21. stoljeću jadna i krhka bića ovisna o slijepim silama prirode.

Što smo naučili o samima sebi iz ove poplave? Prvo, da dobro preteže nad zlom. Unatoč tome što već šestu godinu traje ekonomska kriza, ili baš zato, pokazala se golema solidarnost i vitalnost tzv. običnih ljudi. Hrvatska je na nogama, skuplja se pomoć, volonteri iz svih krajeva zemlje dolaze pomoći u poplavljena područja, brojni ljudi otvorili su svoje domove nepoznatim ljudima, dijaspora je još jednom pokazala veličinu, angažirale su se i brojne javne osobe kako bi ohrabrile ljude. Zbijanje redova i solidarnost kakva nije viđena od rata svjedoči da mi ipak nismo darvinistička nakupina jedinki koje se bore međusobno za prostor, radno mjesto, parking, položaj, već zajednica dubinski povezana solidarnošću u zaj edničkoj ljudskosti. Ljudi koji su preko noći izgubili sve materijalno sačuvali su snagu duha koju pokazuju i kroz crni humor na vlastiti račun. Ispred jedne dopola poplavljene kuće visi natpis "oštar pas" i slika morskog psa. Posavljaci tvrde kako se kod njih živi kao u Beverlv Hillsu - ispred svake kuće je veliki bazen.

U poplavi su isplivale i toliko puta viđene negativne pojave - lešinari koriste situaciju za pljačku, neki trgovci profitiraju prodajući humanitarnu pomoć (zato smo pozvani označavati sve što šaljemo velikim crvenim "H"), neki dežurni moralisti i dušobrižnici koriste tuđu patnju za svoje ideološke, poslovne i personalne obračune - pa mjere i prozivaju koliko je tko dao, kao u seoskim svatovima, čime šire jal i defetizam, što je u biti i osnovna namjera takvog moraliziranja.

Poplava je nanijela i ponešto ideološkog. mulja. Najljigaviji oblik političkog korištenja poplave u tri susjedne zemlje jeftina je jugonostalgija. Ograničeni jugošovinistički um ne može shvatiti da se Hrvat, Srbin i Bošnjak mogu do kraja solidarizirati na elementarnoj ljudskoj razini, a ne samo na jugoslavensko-titoističkoj, i da bi svi oni jednako pomogli i Japancu i Kameruncu. Što su očekivali? Da će se u trenutku raspada sistema ljudi početi međusobno gađati snajperima preko granice? Zaključak koji nam svećenici kulta jugo -atlantide nameću jest kako nije ni trebalo stvarati svoju državu kad smo ovako lijepo svi poplivali. Zajednička nesreća često je ujedinjavala tri naroda, najprije Jugoslavija, a potom i poplava.

Što činiti kad poplava završi? Prvo, bez atmosfere linča koju neki trenutačno stvaraju i koriste u izbornoj kampanji, analizirati što se dogodilo. Je li se katastrofa mogla, ako ne izbjeći, a ono barem ublažiti. Ako je bilo propusta i kriminala u sustavu obrane od poplave, ustanoviti tko je za njih odgovoran i što treba učiniti da bi se izbjeglo ponavljanje iste priče? Jer tko nam jamči da se kiša koja je napadala u proljeće 2014. neće ponoviti i 2015.? Štoje s nasipima, odvodnim kanalima, civilnom zaštitom, koordinacijom u sličnim situacijama? Koja je u svemu odgovornost države, koja lokalne vlasti, a koja pojedinaca?

Ova golema humanitarna katastrofa s razlogom je privukla pozornost ne samo domaće već i svjetske javnosti. Ali štoje s manjim, lokalnim poplavama, poput onih na području Velike Gorice i Siska koje se događaju gotovo svake godine, a koje nikada ne dolaze u fokus j er u njima strada manji broj kuća? Je li vrijeme za razmatranje sveobuhvatnog sustava zaštite od poplave, koji će uključiti i velike javne radove?

Prvi val volontera i solidarnosti će proći, ali što onda? Što će biti s ljudima čije su kuće i imanja uništeni, tko će ih se sjetiti za pola  godine, godinu, dvije, kada se "ugase reflektori", a  oni se i dalje budu borili s  teškim posljedicama katastrofe koja ih je pogodila? Hrvatska je kao društvo  položila test, pokazala je  visok stupanj solidarnosti i to je raduje. Ali se ne smije oslanjati samo na solidarnost društva već prije svega, kako bi rekao jedan duboki mislilac, institucije moraju raditi svoj posao. To je banalna pouka cijele priče. Civilizaciju, državu, institucije stvorili smo kako bismo ublažili elementarnu krhkost i ranjivost naše egzistencije unutar nesklonog okoliša. Ako se skupa škola ove poplave ne iskoristi da se sustav obrane dovede do savršenstva, mogli bismo nažalost za koju godinu ponavljati gradivo.


Tekst uz sliku:
Ako se skupa škola ove poplave ne iskoristi da se sustav obrane dovede do savršenstva, mogli bismo nažalost za koju godinu ponavljati gradivo (prihvatilište u Cerni)



http://www.vecernji.hr/hrvatska/najljigaviji-oblik-politickog-koristenja-poplave-u-tri-susjedne-zemlje-jeftina-je-jugonostalgija-940319

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
TS Oblaki - Raca plava po Dravi, 01:54
Tamburaški festival Buševec 2008

TS Oblaki - Raca plava po Dravi
« Zadnja izmjena: Svibanj 24, 2014, 02:16:19 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Nedjeljni izbori uvod u odlazak crvenih i iz Banskih dvora?__Dol(č)e vlada!
« Odgovori #24 : Svibanj 24, 2014, 01:57:03 prijepodne »
Večernak, 2014-05-23
Rodoljubna zanovijetanja

Komentar piše: Milan Ivkošić

Nedjeljni izbori uvod u odlazak crvenih i iz Banskih dvora i s Pantovčaka

Normalan čovjek, nezaražen europskim mitom, ne vidi nikakvo značenje za Hrvatsku u uspjehu ili neuspjehu ove ili one koalicije ili stranke na nedjeljnim izborima, ali bi oni mogli biti vrlo važan pokazatelj za iduće dvoje izbore - predsjedničke i parlamentarne. Tako su oni zapravo neka vrsta ankete, ništa drugo i nisu. Ali i takvi mogu za nekoga biti pogubni a nekome mogu i te kako raširiti krila.

Moguća uvjerljiva pobjeda HDZ-a na preksutrašnjim izborima bila bi pobjeda povijesnoga HDZ-a, očišćenoga i od suludog Sanaderova skretanja ulijevo i od jednako pogubnog despotizma i kriminala.

Na drugoj bi strani nedjelja mogla biti početak kraja Zorana Milanovića.
Za SDP će u nedjelju glasovati oni koji za tu stranku uvijek glasuju, ali vrlo malo onih koji žele birati. Vidjet ćemo koliko.



        S nedjeljnim izborima za Europski parlament,  drugim po redu, Hrvatska će u Europskoj uniji već početi starjeti. Pa ipak, mi od članstva u EU zasad nemamo ništa.
        Dapače smo na gubitku, jer smo platili više članarine nego dobili iz fondova EU. Neke su proizvodnje - na primjer, poljoprivredna -još gore nego što su bile. Dug se inozemstvu povećava, uvozimo sve više, izvozimo sve manje, nezaposlenost je katastrofalna, standard pada, sirotinja je sve brojnija, iseljavanje se iz Hrvatske i nastavlja i povećava..
. I nema ni pokazatelja ni nade da bi se uskoro stanje moglo poboljšati.
        Pa ipak, premda ih je poplava omela, pripreme za izbore za Europski parlament u znaku su optimizma i obećanja koja pokazuju kako mit o EU kao obećanoj zemlji ni izdaleka nije umro. Ni u velikim ni u manjim strankama. U televizijskim reklamama laburisti u zboru pozivaju da se glasuje za njih, a njihov kandidat Nikola Vuljanić sam sebe hvali govoreći kako samo jedan zastupnik u EP-u može napraviti čuda. Milan Kujundžić obećava lustraciju po uzoru na Europu, a on bi bio produžena ruka Bruxellesa u usrećivanju Hrvata. Velike su stranke zbog obzira prema stradalima u poplavi prigušile kampanju te se uvelike angažiraju na pomoći Slavoniji, stoje, kako je očito i po njihovu samoisticanju, također neka vrsta kampanje. Normalan čovjek, nezaražen europskim mitom, ne vidi nikakvo značenje za Hrvatsku u uspjehu ili neuspjehu ove ili one koalicije ili stranke na nedjeljnim izborima, ali bi oni mogli biti vrlo važan pokazatelj za iduće dvoje izbore - predsjedničke i parlamentarne. Tako su oni zapravo neka vrsta ankete, ništa drugo i nisu. Ali i takvi mogu za nekoga biti pogubni a nekome mogu i te kako raširiti krila. Karamarko i HDZ, na primjer, mogu a vjerojatno i hoće biti najveći dobitnici. Uvjerljiva pobjeda u nedjelju mogla bi za njih biti konačni izlazak iz kaljuže u koju su stranku bili doveli Ivo Sanader i Jadranka Kosor. Nekoliko sam puta pisao o tome kako nijedna veća stranka u Hrvatskoj nema takvu moć obnove i oporavka kao HDZ, a sada se pokazalo da je ta moć iznad svih očekivanja. Za četiri, pet postotaka pretekao je SDP u anketama, najmoćniji lijevi mediji, inače skloni Milanoviću, moraju priznati da je HDZ-ova Kolinda Grabar Kitarović iznimno opasan takmac Josipoviću na predsjedničkim izborima, dok bi na izborima za Europski parlament Karamarkova stranka mogla dobiti dvostruko više zastupnika od SDP-a. A prošlo je samo nešto više od dvije godine od njezina teškog poraza na parlamentarnim izborima. Ustručavajući se odati priznanje velikoj povijesnoj ulozi HDZ-a, gotovo nijedan politički analitičar ili komentator neće uzroke njegovu oporavku tražiti u pamćenju građana, u uspomenama na uspostavu samostalne države, na obranu zemlj e, na uspj ešno vođenj e države u deset najtežih godina. I, napokon, u čuvanju suvereniteta koji se gubi s dolaskom na vlast Račanove i Budišine koalicije i Stjepana Mesića, a jednako se intenzivno gubi i u dva mandata Ive Sanader a i Jadranke Kosor te s Ivom Josipovićem i Zoranom Milanovićem. Moguća uvjerljiva pobjeda HDZ-a na preksutrašnjim izborima bila bi pobjeda povijesnoga HDZ-a, očišćenoga i od suludog Sanaderova skretanja ulijevo i od jednako pogubnog despotizma i kriminala. Na drugoj bi strani nedjelja mogla biti početak kraja Zorana Milanovića. Mogao to biti slom jedne gramatike, u kojoj je Milanović i u državi i u stranci osobnom zamjenicom JA posve potisnuo osobnu zamjenicu MI. U dosegu svoje moći on na svojoj strani više nema nikoga, pa silom, ucjenom, strahom i prijetnjom mora držati sve. Ali ono što vrijedi u stranačkoj hijerarhiji ne vrijedi i među biračima. Za SDP će u nedjelju glasovati oni koji za tu stranku uvijek glasuju, ali vrlo malo onih koji žele birati. Vidjet ćemo koliko. Ako, dakle, nedjeljni izbori neće u Hrvatskoj ništa promijeniti osim što će golemom plaćom usrećiti jedanaest zastupnika, mogli bi navijestiti odlazak crvenih i iz Banskih dvora i s Pantovčaka.


Tekst uz sliku:
Građani Hrvatske zasad nemaju ništa od Europske Unije. Dapače na gubitku smo



http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/nedjeljni-izbori-uvod-u-odlazak-crvenih-i-iz-banskih-dvora-i-s-pantovcaka-940312

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
Raca plava po Drave - FA Turopolje, 02:58

Raca plava po Drave - FA Turopolje
« Zadnja izmjena: Svibanj 24, 2014, 02:18:45 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Hitil se na posel-Lalovac nas zadužil za nove 1,25 milijardi eurov_Dol(č)e vlada
« Odgovori #25 : Svibanj 24, 2014, 01:57:48 prijepodne »
Oj d(r )ugovi jel vam žao....

Lalovac se hitil na posel:
Hrvatska se čera zadužila za nove 1,25 milijardi eurov


Javni dug je samo v 2013. porasel za 36,5 milijardi kun (19,9%), ter je vuz kontinuerani pad BDP-a negov vudel dosegel 67% BDP-a.


Piše: M.R., vundano 2014 05 23


Jučer su na europskom tržištu izdane obveznice u vrijednosti 1,25 milijardi eura, sa rokom dospijeća od 8 godina, javlja Bloomberg.

Aranžeri izdanja bili su Deutsche Bank, JP Morgan, Banca IMI i Societe Generale.
 
Kamata na izdane obveznice je oko 4 posto, zbog povoljne situacije na europskim financijskim tržištima.
 
Iako se u ovom slučaju radi o povoljnom zaduženju, javni dug Hrvatske je na zabrinjavajuće visokoj razini.
 
Prema posljednjim podacima HNB-a dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti na kraju veljače dodatno je porastao te je iznosio 223,5 milijardi kuna, odnosno na oko 68% BDP-a.
 
Javni dug je samo u 2013. porastao za 36,5 milijardi kuna (19,9%) te je uz kontinuirani pad BDP-a njegov udio dosegnuo 67%.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/lalovac-se-bacio-na-posao-hrvatska-se-jucer-zaduzila-za-novih-125-milijardi-eura/749105.aspx

* *  * * * * * *  * * * * * *  * * * * * *  * * * *

Deca moja, deca
nikaj nate mela.
(Kukuriku-)vlada vam je kriva,
se vam je zapila



Žiga-žaga band, Deca moja deca, 04:42

Žiga-žaga band, Deca moja deca
« Zadnja izmjena: Svibanj 24, 2014, 02:23:01 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Dan Mladosti / (Ja)dan: M(i)la(noviča )dosti____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #26 : Svibanj 26, 2014, 10:39:52 poslijepodne »
Vuz „Dan Mladosti”: Milanoviča dosti

(Ja)dan: M(i)la(noviča )dosti

* * * * * * * * * *

Specijal: Izbori za Europski parlament 
Piše:  Nino Raspudić

26.5.2014.

Počinje okršaj u SDP-u
Prave su izborne pobjednice Petir, Tomašić i Holy


HDZ odnio čistu pobjedu. Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio ORaH, HDZ-ova lista je jača



Druge izbore za europski parlament u godinu dana obilježila je blijeda kampanja, čija se završnica, zbog katastrofalnih poplava, nije ni dogodila. Odaziv je za više od četiri posto bolji od lanjskog i iznosio je nešto više od 25%.

Koalicijska lista koju predvodi HDZ odnijela je čistu pobjedu, osvojivši 41,5% glasova. Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio Orah, HDZ-ova lista je opet jača. Ruža Tomašić koja je s preferencijalnim glasovima opet došla na čelo liste učvrstila se kao jaka figura koalicije i za parlamentarne izbore i stekla jaku pregovaračku poziciju za buduće raspodjele.

Velika pobjednica je i Marijana Petir, koja je prihvatila riskantnu igru, uspjela privući veliki broj preferencijalnih glasova i praktično spasila svoj HSS, koji opet postaje važan igrač unutar koalicije.

Andrej Plenković ponovno je dobio solidan broj preferencijalnih glasova i ojačao poziciju u stranci. Zašto je HDZ-ova koalicija dobila osam posto više nego 2013.? Oko tri posto donio je HSS koji lani nije bio s njima, preostalih pet posto rezultat je veće izlaznosti očito HDZ-ovih probuđenih glasača.

SDP je izgubio izbore, premda je ukupno još dobro prošao, uzevši u obzir rezultate Vlade i poplavu afera zadnjih mjeseci. Veliki je podatak da je Tonino Picula, Milanovićeva oporba unutar stranke, dobio preferencijalno gotovo pola svih glasova liste, što je, ako odbijemo glasače drugih koalicijskih partnera, još više i govori o raspoloženju SDP-ova biračkog tijela. To će vjerojatno biti indikator Milanovićevim protivnicima da krenu u obračun.

Na koncu su u EU parlament ušli unutarstranački oporbenjak Picula, HNS-ovac Radoš (stranka mu teži jedan posto), IDS-ov Jakovčić (s kojim je Milanović ratovao na zadnjim lokalnim podržavajući tada Kajina) i samo jedan pravi pouzdan partijski čovjek, Biljana Borzan.

Pupovcu je za dlaku izmaklo preferencijalnih 10% čime bi skočio na drugo mjesto. Lani je SDP-ova koalicija dobila 32 posto, a Jakovčić gotovo četiri posto, a sada su zajedno nastupili i dobili nešto manje od 30, dakle šest posto manje. Te glasove je skupio Orah, uz još tri posto koje je vjerojatno odlomio Laburistima.

Mirela Holy je jedna od pobjednica izbora, ali čime je Orah zaslužio skoro deset posto glasova? U normalnim razvijenim demokracijama treba se silno naraditi da se dođe do tog postotka. Koliko je neprofilirana i neartikulirana politička scena, govori podatak da je svojevremeno Boris Mikšić, koji se pojavio niotkuda skoro ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, pa brzo nestao, a jednako tako i zvijezda jedne sezone, Laburisti koji su nakon ovih izbora definitivno politički pokojnik.

Ostaju sa 3,4% ispod praga i utapaju se do parlamentarnih izbora. Imali su priliku, ali nisu se obogaćivali ni kadrovski ni programski pa mogu staviti “ključ u bravu” jednako kao i lista dr. Nikice Gabrića, pojačana HSLS-om i Jadrankom Kosor, koja je ostala na dva posto, unatoč silnoj kampanji, utrošenom novcu i medijskim vezama.

Savez za Hrvatsku je jedan od dobitnika izbora. S nešto manje od 7% glasova su uhvatili korijen, uvjerili javnost da su iznad praga i izvjesno je da će ga prijeći na parlamentarnim izborima. Ostvarili su planirani učinak – ono što je na lanjskim izborima bilo rasuto na stranke i liste koje su dobivali postotak-dva, sada je objedinjeno.

Ako se parlamentarnih izbora dodatno konsolidiraju te kadrovski i programski pojačaju, mogu se nadati važnoj poziciji na političkoj sceni. EU izborna utakmica je okončana predvidljivim rezultatom. Puno zanimljiviji i prljaviji okršaj od sutra počinje u SDP-u.


http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/prave-su-izborne-pobjednice-petir-tomasic-i-holy-940890

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kavaliri - Europa vu bednji (Nove popevke) KRAPINA 2013, 03:26

Kavaliri - Europa vu bednji (Nove popevke) KRAPINA 2013
« Zadnja izmjena: Svibanj 26, 2014, 10:50:37 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Picula: Varietas delectat = Pro-mene vesele (me)_________Dol(č)e vlada!
« Odgovori #27 : Svibanj 27, 2014, 10:46:59 poslijepodne »
Par pelajuče SDP-ovcov zaiskalo je promene v stranke, koalicije, ...
Međimurski Tonček pak pozval je vernike da glase daju onem teri idu v cirkvu.
Rezultat ove dve naputkov je prvi Zokijov govor v cirkve:

Citat:
Premijer Zoran Milanović danas (2014-05-27) je prilikom otvaranja nove zgrade muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetog u Fojnici u BiH kazao da mu je to prvi govor koji drži u crkvi.


(P)OPTIMIZEM

Picula: Nema optimizma, potrebna je promjena i u stranci i koaliciji


– Nema mjesta optimizmu. Potrebna je promjena i u stranci i u koaliciji na vlasti  – rekao je Tonino Picula koji je na koalicijskoj listi predvođenoj SDP-om osvojio daleko najviše glasova.

Picula je U mreži Prvoga rekao kako koalicijski partneri mogu biti itekako zadovoljni rezultatom Kukuriku liste jer bi samostalnim nastupom bili daleko od izbornog praga, a kamoli od Europskog parlamenta.

 – SDP nakon osvojenih pet mandata u Europskom parlamentu, sada će biti zastupljen samo s dvoje  – istaknuo je Picula. I riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i potpredsjednik stranke Zlatko Komadina slažu se da su promjene u stranci nužne.

 – Svaki poraz je otrežnjenje – rekao je Komadina. Očito smo dobili žuti karton, moramo mijenjati politiku, način komunikacije  – zaključio je Obersnel.


http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/picula-nema-optimizma-potrebna-je-promjena-i-u-stranci-i-koaliciji-941160


Citat:
Međimurski Tonček: Dejte glase našima

Pred nami novi izbori. Drugo nedelo moramo iti glase davat za one šteri se bodo borili za nas v Briselo, očem reči, v Evropi. Bil bi red da mi glase damo za one šteri, isto kak i mi, hodajo v cirkvo...

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg54628/#msg54628

Davor Radolfi - Naši bregi (Nove popevke) KRAPINA 2013, 04:17

Davor Radolfi - Naši bregi (Nove popevke) KRAPINA 2013
« Zadnja izmjena: Svibanj 27, 2014, 11:11:03 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Milanovič (ne)je poplavil hrvatsku HDZ-ovum plavum farbum____Dol(č)e vlada!
« Odgovori #28 : Svibanj 29, 2014, 12:03:11 prijepodne »
(PO)PLAVA RACA PO ......
Milanovič (ne)je poplavil hrvatsku HDZ-ovum plavum farbum

Milanovič (ne) je kriv za poplavlenu Hrvatsku (onu de je „plava“ HDZ-ova koalicija dobila vekšinu glasov).
Čelnik z(l)okinačke zor(g)anizacije samokritično je povedal „Naj Bog ne-da vekšoga zla“, misleč pod tem vekšem zlom na morebitni sledeči mandat kokodakavcov / kukuzrikavcov.


Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: SDP-ov put "pro spas" il "v propast" Hrvatske______Dol(č)e vlada!
« Odgovori #29 : Svibanj 29, 2014, 12:10:26 prijepodne »
Kukurik(r )asti puteni vužitki
SDP-ov put "pro spas" il "v propast" Hrvatske

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *

Novi list, 28. svibnja 2014.
Uvodnik Darka Paića

kolumna
Put u propast

Riješite svađe, podijelite ostavke i počnite raditi. Sve drugo je put u propast u kojem najdeblji kraj nažalost neće izvući ni Milanović ni Linić. Već ljudi u Hrvatskoj. Čije je povjerenje SDP izigrao

Stranka posvađanih drugova i stranka izgubljenog identiteta. To je danas SDP.
O svađama javnost svjedoči svakodnevno, kao i o izdaji ideje socijaldemokracije. Jer, Vlada je zasad smogla snage i znanja biti tek kotačić u neoliberalnom konceptu na temelju naputaka Europske unije, koji se bespogovorno izvršavaju bez drukčijih, za Hrvatsku boljih ideja i rješenja.
 

  Iako je premijer Milanović pričao o poukama nakon potopa na izborima, pokazuje se upravo suprotno. Ništa nisu naučili. I dalje misle kako su dobili mandat u kojem uludo mogu trošiti vrijeme na međusobno prepucavanje i odmjeravanje taština dok hrvatski brod kojim kormilare tone. Dugo najavljivana tiskovna konferencija Slavka Linića na kojoj će Milanoviću reći što ga ide, sad već poprima mitske razmjere. Nije bilo dovoljno pet mjeseci svađa koliko je prošlo od početka afere Šegon. SDP odlučno ide dalje u odmjeravanju preko nišana, iako je taj sukob zamoran i iscrpljujući za svakog čovjeka u Hrvatskoj, kao i za one desetine tisuća mladih, koji su napustili svoju zemlju u potrazi za kakvim-takvim poslom i boljim životom.

  Nema nikakve šanse da bi Milanović priznao vlastitu odgovornost za izborni neuspjeh, kamoli da bi krenuo stopama Dragutina Lesara, čija je ostavka nakon izbornog neuspjeha u Hrvatskoj neviđeni kuriozitet, jer hrvatski političari u pravilu ne daju ostavke zbog loših izbornih rezultata. Uostalom, ako Milanović nije dao ostavku nakon fijaska na parlamentarnim izborima 2007. godine, kada je gurao Ljubu Jurčića kao premijera, pa od njega odustao, nema šanse da će to napraviti danas.

 Svejedno, prosječni birač bi očekivao minimum odgovornosti. Da će vladajući biti teško zabrinuti zbog nezaposlenosti, pada BDP-a, neodrživog proračuna, izjednačavanja omjera nezaposlenih i umirovljenika, da će shvatiti koliko su ozbiljni alarmi upaljeni, pa hitno pokušati reagirati, osmisliti mjere za preostalih godinu i pol mandata i pokušati spašavati Hrvatsku, a onda i vlastitu kožu na parlamentarnim izborima.

  Više nikoga nije previše briga hoće li deblji kraj izvući Linić ili Milanović, hoće li i kada odmetnute frakcije smijeniti premijera ili ne, hoće li Linić biti izbačen iz SDP-a ili ne. Niti je Linić bio uspješan ministar financija, a to najbolje potvrđuju kvartalni rebalansi proračuna u njegovom mandatu, niti je Milanović uspješan premijer, neovisno o tome koliko će energije potrošiti na razračunavanje s Linićem i kakav će biti krajnji ishod.

  Što god se dogodilo nema naznaka da SDP ima ambiciju i ozbiljan plan dokazati djelima kako nisu nesposobni. Navijati se stoga nema za koga.

 Milanović ne pokazuje kapacitet lidera sposobnog okupljati ljude u vlastitoj stranci, a kamoli u državi. Ne vidi niti jednu ideju nezavisnih stručnjaka i nestranačkih ljudi vrijednu pažnje. I dalje ne želi ići u rekonstrukciju Vlade, iako bez smjenjivanja neuspješnih ministara ne može biti govora o promjeni politike duboko neuspješne Vlade, koja je izgubila legitimitet pred vlastitim biračima.

  Poruka SDP-ovcima je jednostavna. Uzmite si 24, najviše 48 sati. I to je previše. Riješite svađe, podijelite ostavke i počnite raditi. Sve drugo je put u propast u kojem najdeblji kraj nažalost neće izvući ni Milanović ni Linić. Već ljudi u Hrvatskoj. Čije je povjerenje SDP izigrao.


http://www.novilist.hr/Komentari/Blogovi/Eto-ti-bloga-Darka-Pajica/Put-u-propast

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

NI ME BRIGA, 04:01

NI ME BRIGA
« Zadnja izmjena: Svibanj 29, 2014, 12:15:59 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549