Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 329786 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #270 : Prosinac 21, 2011, 11:09:15 poslijepodne »

Zagorski list, 14.12.2010.

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Veljikobožičnjak, mesec za šenkanje


Bilji bi ljiepi cajti gda bi starci svoje dece meste skupe čačke daruvalji spominek i sakojačke pripoviedanje, če niesu pozabilji. Takaj bi bilje ljiepe da deca svojem starcem darujeju barem malje svojuga cajta. Barem malu zericu cajte tere trošiju na šuplje spominke po sakojačke bertiji. Bilji bi ljiepi dari pajdaše jeden prema drugamu da se zestaneju, skup z svojemi familjijami tere imaju, i med sobu požlabraju. Smiehi, šala, pajdašuvanje, radost i sreča h srcu ipak su najljepši dari tere moreme daruvati jedni drugima. Unda ne smeme biti, barem hu ovem cajtu, za takve šenjkanje.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250




Veljikobožičnjak, gruden, ili pak prosinec mesec, je mesec teruga h denešnje cajte zoveme mesec daruvanja. Istine za volju od vajkada se decu pri nas daruvalje za Mikuljinje, negde h nektere druge kraje za Luciju. Deca su se takaj raduvalji tomu kaj njim bu Isusek del h slamu tera je bila na svetke pod stoljem. Več jeden dug čas ne veseljiju se ni ne radujeju same deca daruvanju nek i stariejši. Si čakaju kaj njim se bu pod cimer na Badnjak delje. Štacuni su puni kaj česa. Žvrgljaju, zvoniju, ropaju, popivaju, svetljiju se i dišiju sakojački čački. Cinfrasti, se moguči farbi i primislji čakaju nekuga gdoj jih bu kupil, kaj bi jih nekomu daruval.

Kak je te nove pečena šega postala za praf šega, ljudi jeden drugomu očeju šenkati nekaj za svetke. Kak su pak grdi cajti, slabe je ropanja po žepe, a pobelari tenki, tak je se teže od gupčeka htrgnuti i nekaj drugomu kupiti. Da bi navada ipak ostala navada več put se mora kupiti nekaj kaj čoveki nie trieba i more biti bez toga. Nu če se pak nič nekomu ne šenjka čoveku se grde vidi gda dojde h nekteru hižu. Največ penezof senek se potroši za decu. Starci, familjija nakupujeju dece čačke sake felje. Oni sami se malje ž njimi poigraju i za čas zavšiju h nekavem zapečku.

Kak deca rasteju tak su čački se drugačeši, a borme i se skuplješi. A starci se nemreju ofnjati od želje svojuga „kučnuga ljubimca“. Nekteri dan sem čula na obloku z terem lučeme h sviet kak je jedna prodavačica štacuna rekla da starci kupiju dece se kaj h šatcunu poočeju. I tak te ide se dok detece nie tak veljike, a želje još veče, da starci ne htegneju pratiti njihove želje. Unda dojdu srde, špotanje, a negda i do mržnje prema onomu gdoj je daruval nekaj največega, nekaj kaj nema ciene, a te je življenje.

I baš tak lučem ja starce kak idu z štacune sakojačemi veljikami i malami paketeki, za svoje ljubimce. I gda te ljubimci dobiju jeden čas su dobre volje. Starci su pak veselji kaj i oni unda jeden čas imaju mira od te svoje drage nasljednjike. Oni se igraju z moderni mašinkami, a starci su bez brige. A na mašinka se da kaj česa videti, kaj velja i ne velja. Se te ostane zapisane negde h pometi deteca i kesniejše more grde završiti.

Zdej si gruntam kak je bilje gda sem ja bila mala ilji bi reklji žabe do vuh, kaj sme mi za svetek kak deca dobilji. Lučeči čez denešnje oči, nič. H škornju na obloku za Nikuljinje bil je kakef svietlječi bombonek i šiba bez tere je malje tere Mikuljinje prešlje. A za Božič je bila veljika sreča če se mogel pocuknuti cinfrasti cukar teri je bil kupljen za cimer. Spretne se i „fkrala“ jabuku božičnica z košare, zvezana z preju za štekelj, tera je čakala da bu obiešena na cimer. Nie su se h mesecu šenkanje dobivalji nikakvi dari z štacune za veljike i decu.

Denes, te morti i zgledi malje žalosne, alji senek gruntam da sme mi deca hu onem cajte dobilji pune več nek denešnja. Imelji sme kaj denešnji pajnjkrati retke gde imaju. Raduvalji sme se žukanju h babičenem ilji maminem krilu. Poslušale su se pesmice tere su meste radiona gundralji ljudi familjije gda je bila na kupu. H mala hižica, potelušica, živelje se jednem drugem življenjem. Šenjkalji su ljudi jeden drugomu zericu svoje dobre volje. Nie da nie bilje i unda kaj česa, svaji, preziranja, spretikavanja i špotanja. Alji h mesecu h terem se spravljalje za najveseljieši svetek, Božič, ljudi su jeden drugomu daruvalji, sebe. Starci su imelji več cajta i z decu pririhtavalji kinče za cimere, pripoviedalji sakojačke priče z teremi bi decu i malje plašilji. Baš takve priče morti i denes faljiju, kak onem gdoj bi jih trebal pripoviedati tak i onem teri bi jih triebalji posluhnuti. Hu ovem cajtu, h prosincu mesecu, mesecu gda nekaj nekomu očeme šenkati naljepši dar bi bil gda bi ljudi jedni drugem šenjkalji trunek sebe.

Bilji bi ljiepi cajti gda bi starci svoje dece meste skupe čačke daruvalji spominek i sakojačke pripoviedanje, če niesu pozabilji. Takaj bi bilje ljiepe da deca svojem starcem darujeju barem malje svojuga cajta. Barem malu zericu cajte tere trošiju na šuplje spominke po sakojačke bertiji. Bilji bi ljiepi dari pajdaše jeden prema drugamu da se zestaneju, skup z svojemi familjijami tere imaju, i med sobu požlabraju. Smiehi, šala, pajdašuvanje, radost i sreča h srcu ipak su najljepši dari tere moreme daruvati jedni drugima. Unda ne smeme biti, barem hu ovem cajtu, za takve šenjkanje.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/za-dusu-za-spomenek-veljikobozicnjak-mesec-za-senkanje

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU » v Zagorskomu listu:
(vupisati ZA DUŠU, ZA SPOMENEK v gôrnomu desnomu čošku (Google prilagođeno  pretraživajně) na slede e stranice):
http://www.zagorje.com/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov dete do 2011-11-25:

http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&siteurl=www.zagorje.com%2F 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #271 : Prosinac 26, 2011, 12:24:25 prijepodne »
Zagorski list br. 427, 20.12.2011.


ZA DUŠU ZA SPOMENEK

Čakanje Božića

Dišale su hiže po svetku. Miešala se duha radosti z duhu fine košte tera je na svetek bila h sake hiže. Na najljepšem stoljnjaku pod teruga se na Badnjak zmetal žitek, postavilje se jelje z terem su ljudi kriepilji svoje tielce. Miešal se je žmah pečene purice z mljinci, domače juhice i gibenja z smiehem hižne. H čoške komori gizdal se je cimer napravljen z cinframi od ljubavi i kinđi. Z sake hiže čula se tiha pesmica:,, Narodil nam se kralj nebeski....."
Sega toga denes z naše veljike hiži nie moči čujti, a duha več davne ne raduje ljudi.


Piše: Nevenka Gregurič


H ovem cajtu dok čakame prihajanje i rođenje maluga Isuseka ilji bume reklji Adventa ilji Došašča rada malje polandram po sieme. Veselji me landranje po one starinske sieme kak i one moderneše ilji denešnje teri su pririhtani same za ove cajte. One kaj se ima za zapaziti je da su si tie siemi, bilje starinski ilji moderni, nekak drukšeši nek se ove ljiete natrak. Na tie sieme je sakojačke čačke teri bi nam triebalji pocinfrati življinje za Božič. Nu nekak si misljim da kak da su tie silni čački htihlji. Ne čuje se fejst larmanje, piskanje, trumbientanje i ropanje kak se znalje čujti prie. Ne da denes več nie takve čačke nek valjda ljudem nie več za ropotarenja tera su nam ove ljiete rezbijale vuhe. Za primietiti je, a kaj je mene posebne drage, da se nekak menje ove ljete spominje dedek Božičnjak. Bilje bi mi još dražeše gda bi znala da je ne spominjanje dedeka Božičnjaka znak da su ljudi došlji k sebe i da su konačne razmelji kaj je i za kaj se praf za praf svetkuje Božič. Raduvalje bi me da su konačne razmelji da za Božič čakame prihajanje maluga Isusa, a ne nekakvoga starca z bradu. Jezik mi je več obetežal od pripoviedanja med decu, pajdaši, alji i na mesta gde sem se znala najti da je dedek Božičnjak h glave same onie teri se cielji život h nečem iščeju. Tuj i tam se najdeju, a unda kaj nej bilji baš kak oni teri cielje življenje tiraju jednu šegu, namečeju svoju novu, tere več put nema veze z pameču. Saki takef „novepečeni" krojitelj novie šegi pozabi za onu staru „nie važne kaj se velji nek gdoj velji", pak brze rečene opadne h vodu.

Tak unda zdej stiha kak i negda pririhtavame se k veselomu i veljikomu svetku, Božiču. Negda nie bilje važne čievi bu cimer vekši,z čieve se bu hiže čulje veče larmanje. Važniejše je bilje da se z sake male potleušice h tere su živelji ljudi osietila ljubaf, radost i topljina. A te iste male potleušice i njenji žitelji pripravljali su se i čistilji za najveseljieši svetek h ljetu. Rođenje h familjije makar je bil jeden prazni žaluček več, bilje je za hižu senek veselje i radost. Svetkuvanje pak spomenka na cajt rođenja maluga Isuseka o čemu su deca pune nafčilji od svoje babic i mami bilje je posebne veselje.

Raduvala su se deca, skupa z svojemi hižnami h sakem cajtu do Božiča. Si su se skupa rihtalji za veljiki svetek. Delale su se kinđe, a pri tomu su deca posluhnulji navuk teri nigdar, gde su hižni bilji na kupu, nie izostal. Išel je tie navuk dece čez vuhe, alji je senek neke i h glave ostalje. Nie se unda čakalje da se bu nekaj pod cimerem našlje jer su unda bile druge šege. Raduvalji su se najmlaši če je bilje za obesiti na cimer jabučic ilji kupljeni cukar h svietljem papieru. Dobre su znalji da poklje kaj prejde župnik z križecem se kaj je na cimeru, a bilje je za pojesti, bude njihove. Negdar je šteča bila tak veljika, kaj nekteri niesu moglji dočakati tie cajt pak su po skrivečki kaj jih nišče nej videl odmotalji papier, scuknulji cukar, a papier zafrknulji kak je bil. Tak je same oštrem oku moglje bilje videti da se meste bombona na cimeru bamba prazni papier. Sake je detece ilji malji huncut znal da za napravljene ne dobil špotance. Raduvala su se deca i jedva dočakala Badnjak. Poklje kaj se je okitil cimer, fižu se donesla slama tera se metala pod stol. H slamu se pri boljstajuča hiža skril kakef dinar ilji jabučica pak su se deca hganjala gdoj jih bu našel. Če nie bilje toga deca su se raduvala i tomu kaj su se valjalji po slame pod stoljem i delalji huncutarije. A unda gda su se nahincalji pri sebe, hodilji su od hižice do hižice lukat cimere. Donašalji su sud čievi je cimer ljepši. A unda, poklje landranja po selu stariejša dečurljija je skup z starci išla na polnočku, a mlajši spat, veselji i zadovoljni.

Dišale su hiže po svetku. Miešala se duha radosti z duhu fine košte tera je na svetek bila h sake hiže. Na najljepšem stoljnjaku pod teruga se na Badnjak zmetal žitek, postavilje se jelje z terem su ljudi kriepilji svoje tielce. Miešal se je žmah pečene purice z mljinci, domače juhice i gibenja z smiehem hižne. H čoške komori gizdal se je cimer napravljen z cinframi od ljubavi i kinđi. Z sake hiže čula se tiha pesmica:
,, Narodil nam se kralj nebeski....."
Sega toga denes z naše veljike hiži nie moči čujti, a duha več davne ne raduje ljudi.

SREČEN VAM BOŽIČ!


Vide(l)o:
Cinkuši-Bozična (1998), 04:31

Cinkusi-Bozicna (1998)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #272 : Prosinac 26, 2011, 12:30:10 prijepodne »


Zagorski list br. 427, 20.12.2011.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Šte bor prije Badnjaka kiti, z njim naj vine piti


Pripremio: Zoran Gregurek

Što je Božić? Raskošno okićeni izlozi velegrada, pijani Djeda Mrazovi, Baka Mrazice s halterima, vilenjaci koji prodaju pakete za mobilne uređaje, trošenje kuna na kilograme raznobojne plastike koja svira ili sasvim nešto drugo ? O ovom „drugom" ponešto je znala reći naša hraščinska baka Ivka, narodna mudrica.

„ Jaj, gda sam vidla da moja pranučica več prije Mikulinja hodi z kuglicama i papernjatim pahuljicami na šljokice i pita gda bume bor kitili, mislila sam da se šali. A gda sam spazila da i susedi lampice vu obluk još na Barbaru meču, brže - bolje sam se požurila vrmar otprijeti i pogledala na katolički kalendar, šteri je znutrašnje stranjke zalepljen, šteri je dan. Pak su do Božiča tri tjedni ?! Niš ti ja to ne razmem. Negdar tak nije bile. Same su nešteri, šteri su valjda imeli žutu knjigu (smijeh), tuo delali. Je, bile je i toga, nem rekla... Moja babica je znala reči da šte prije Božiča bor kiti, naj z njim vine piti. Ili po domači: mani ga se, sinek dragi „udarala bi starica dlanom o dlan i u nevjeriti okretala glavom. A tko je u zagorskim domovima nekad kitio bor?

„ Pri hiži su tuo delali najmlajši, deca i najstareši - dedeki i babice. Kuglice se ravnomerne mečus sijieh strani bora, ukrasi od papijiera i lančeki idu okoli bora, šterega sme negdar zvali i cimer. Pod bor idu najlepše jabuke - božičnice, i to po jena za sakoga člana vu familije. Babice su vnučicame pomagale kititi bor, a dedeki nučičom. Na kraju se na vrh bora diela špica ili zvijiezda, šte je kak imel. Okoli bora bi se deli i anđeleki i gusnate figurice z Betlehema. Onda bi deca tancala okoli bora i si se zajedne priređuvali za polnočku,,, govorila je baka. Na polnočkuje nekad išlo i mlado i staro.

„ Gazdarica ili stari stric bi ostali doma za vrijieme polnočke jer su svetki dani gda se i tat zna zaletiti vu hižu. Zate, če i nije nikoga doma bile, ostavile bi se svetle pri hiži, bar je jen lampaš gorel. Je, nije tuo niš čudne, tati bi negdar došli ranu krast ili ti zeti zlatni lanjček šteri ti je kumica za krst kupila, a ti ga čuvaš vu škatuljice kak svetu vodu z Trsata ili Marije Bistrice. A polnočka je bila najdivneša meša vu letu. Mi bi se pucke žurile vu cierkvu da bi zauzele bolja mesta i onda bi z župnikom popijivale da bi cijela cierkva bila vu gruomu. A i dečeci su nam se več dopadali i čakale sme da nam nešteri kakof cukor vu žep od kaputa dene. Čuvala bi te cukor se do Vuzma, če mi ga nejnešči od mlajše brače našel i pojel. Žurili sme se dime na dobru večeru. Mese se nije jele saki dan, kak ve. Mislil si da si z svetim Petrom za stolom gda je mati, Bog je dej duše lefke, donesla pečenjku z krumpijierom. Pak gibanicu... Se je dišale... Pod stolom je bila slama, na šparetu se kuhale vine z cimetom, a mi sme kak janjčeki molili, onda se dobre najeli pak si popili puol deci kuhanoga. Još bi ga vu noga osijiteli gda sme legli vu mefku postelj i jedva čakali jutre. Jer zutra je bil Božič. Za nas, decu, negdar najvekši dan, vekši i od Vuzma. Froštukelj je bil boguovski, pak k meše vu nuove rubače, a pokle grudanje... Da mi se vu ta lijieta vrnuti,,, uzdahnula bi baka, ogrnula senajboljom vestom, sjela za svoj stol i odmolila nekoliko minuta. „ Ve mi najdi na radiju božične pesme. Popijievala bum se dok ne zaspim „,rekla bi veselo i iz sveg glasa zapjevala „Narodi se Kralj nebeski..."



Poslunete dušice

POSLUNETE DUŠICE, DUŠICE
OD MARIJE DEVICE,
OD MARIJE DEVICE

KAK JE SINKA ZIBALA, ZIBALA
PESMICE MU SPEVALA,
PESMICE MU SPEVALA

VUSNI, VUSNI SINEK MOJ, SINEK MOJ
ZEMl CVETEK POKOJ SVOJ,
ZEMI CVETEK POKOJ SVOJ

HODI, HODI GRLICA, GRLICA
O TI MIRNA TIČICA,
O TI MIRNA TIČICA

NUNAJ MALO DETEŠCE, DETEŠCE
NUNAJ MOJE SRČECE,
NUNAJ MOJE SRČECE

MAJKA OČE SPEVATI, SPEVATl
JOŽEF MIRNO ZIBATI,
JOŽEF MIRNO ZIBATI


Božičně pesmě OSS-a Bûševec:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216


3. Poslan je angel Gabrijel, 2:51
Paslan je angel Gabrijel
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #273 : Prosinac 26, 2011, 12:33:35 prijepodne »

Zagorski list br. 427, 20.12.2011.

Dnevnik tate Bena

Zima

Mnogi budeju dobili božičnicu, ali ima i onih teri nebudeju. Pa smo se jen dan u razgovoru malo i toga dotaknuli. Te tko isplačuje božičnice, a gdo ne. I kolke jesu ak ih ima. Da bi na kraju zaključili da sve zapravo ovisi o milosti gazdinoj. I o tome kolko drži do svojih ljudi, a kolko je s druge strane težak za dati ljudima ne samo božičnicu nego čak i normalnu plaču.



Piše: Tomislav Benčić

     Nekak baš nisam pri volji ovo pisati. Jednostavno se nemrem prijeti laptopa i početi pisati. Skoro sve zanimljive teme sam več potrošil. Ne volim se ponavljati i pisati o istome. Najrajši i ne bi nič napisal. No, postoje dva razloga zbog kojih ipak kak god da mi se ne piše ipak pišem.Prvi razlog ste svi vi teri ovočitate.Kaj bi vi sad čitali da ja nisam ovo napisal? Najvjerojatnije nekaj drugo. A drugi razlog je taj kaj mi se ljepo vidi kad se na kraju meseca poveča stanje na mojem žiro računu.

     Nakon raznih nagađanja i govora bude, ne bude ipak su ovi kaj su još uvijek vlast rekli da su osigurali peneze za božičnicu. Za nas koji delamo za državu. Mnogi budeju dobili božičnicu, ali ima i onih teri nebudeju. Pa smo se jen dan u razgovoru malo i toga dotaknuli. Te tko isplačuje božičnice, a gdo ne. I kolke jesu ak ih ima. Da bi na kraju zaključili da sve zapravo ovisi o milosti gazdinoj. I o tome kolko drži do svojih ljudi, a kolko je s druge strane težak za dati ljudima ne samo božičnicu nego čak i normalnu plaču. Normalno da se prilike razlikuju od firme do firme, ali uvelike neke stvari ovise i o tome s čim se koja firma bavi. Pa na primjer banke skoro sve isplačuju božičnice i to u dosta dobrim iznosima. Lako njima kad se na njih kriza slabo lovi. Če im opadne zarade povečaju kamate i tu razliku si naplate od jadnog naroda teri je moral zdiči kredit. Među mnogima kaj se plačeju kak im je teško su i trgovci. Pa mi nije jasno kak jednima je teško, a drugima nije. Po nekim dučanima trgovci (sad mislim na one teri delaju h dučanima) imaju mizerne plače, a eventualnu božičnicu dobiju malo h kešu, a malo h bonovima tere moreju iskoristiti h dučanu gde delaju. Ali ima i dučana gde su velike plače i gde je božičnica među najvekšima. I onda ne razmem kak nešči more, a drugi ne. Nije niti rijetko za videti da oni teri dajeju male plače i mizerne božičnice ili nič od toga imaju podosta nekretnina, a svako malo voziju neki drugi bjesni auto. 

     Evo, nakon dugog čekanja opal je i snjeg. Ak se to uopče more reči da je opal. Samo se malo pokazal. Dobro da nije praf opal jer nisam bil pri volji slobodnu subotu provesti s lopatom. Jer znam da i ove godine cestu ispred svoje hiže moram čistiti sam. Ili uz pomoč kojeg suseda. Jednostavno ne vjerujem da se bu ove godine nekaj zmenilo u odnosu na prijašnje. Još moram i prejti soli kupitikaj bum imel s čim cestu posipati nakon kaj ju počistim. Znam da sam na početku teksta napisal da sene volim ponavljati, ali kad je riječ o ulici gde živim, o željeznici i o telekomunikacijskoj firmi jednostavno moram svako malo nekaj napisati jer mi svako malo zdigneju i ovak visoki tlak. Sreča da mije doktor prepisal dosta jake tablete za tlak. Iza kraj sam nekaj primjetil. Zima se počela držati kalendara. Evo zahladilo je, snjeg se počel prikazivati, a evo kalendarski je zima tu, znači sve u svoje vrijeme.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #274 : Siječanj 13, 2012, 10:28:05 poslijepodne »

Međimurske novine, br. 852, 2012 01 05

A na to mlado ljeto vsega obilja

Novo leto je prešlo poceka i več se zalaufalo. Kuliko vidimo vse je isto sam se datum spremenil kuliko gud nam ovi novi kukuričejo gda je več vse genulo na bole i gda se nam je nekaj, očem reči, standard počel zdiguvati. Kuliko smo čuli, a to nam je obečal i gospon Linič, da nam ga bode zdigel na 26, a ak nam je to preveč unda nejmeje 25. Ste razmeli, za pdv se spominamo. Nikaj zato, na to mlado ljeto vam želim zdravlja i veselja, a ne bodem vam želel vsega obilja jerbo nam je to več naša nova vlada obečala. Mam nam je čuda leži čim nam nešči nekaj obeča. Kak nam je malo tre kaj bodemo zadovoljni.


Piše: Jožek radnik


Vsi znamo gda je Ded Mraz nej na državnomo proračuno i gda ga brzčas plačajo z črnoga fondoša. Isto tak znamo gda nebre preveč toga naprajti oliti pomoči, ali gda več nikaj drugo nebremo unda iščemo pomoč o od jega. Tak je nejglavneši međimorski esdepeovac, Ivek Perhočov, pisal Dedo Mrazo nek pomore z svojim autoritetom i svojimi vezami kaj, ipak, nešči z toga našega falačka zemle med dvemi vodami dojde vu beli Zagreb grad i to ne kak sabornik (jer takše smo si sami zebrali) nek vu izborno vlast. Najte me pitati kaj ja mislim o Dedo Mrazo jerbo mi je nigdar nej nikaj napravil, ali nekak mi se zdi gda se Ivek to jako dobro zmislil. Zakaj? Ne moram vam govoriti gda je stara vlast Deda Mraza hitila vu ropotarnico povjesti i zrivala ga vu penzijo i to ono predivremeno, tak gda se on, čim so kukurikači prijeli cugle vlasti, vrnul na velika vrata.

Morem vam reči gda je nej dugo trelo i Ded Mraz je Iveko spunil željo. Najme kaj, mam posle novoga leta zastavil se na čakoskomo železničkomo kolodvoro črleno-beli cug na šteromo je pisalo: NOVA HRVAŠKA VLADA. I to je nej vse, na prvomo vagono je z menšaj slovaj pisalo ministri, na drugomo zamjeniki, na tretjemo pomočniki, a na četrtomo ostali službeniki brez šterih Vlada nebre funkcionerati jerbo nešči mora i delati. Znate gda je Čakovec mala varoš i gda se mam vse zazvedi tak gda, dok je cug još bil vu Varaždino, več je peron bil pun vsih onih šteri so meli željo kaj bi došli vu njega, očem reči, kajbi se porinuli vu izvršno vlast. Čim je cug postal naši esdepeovci so nahrupili vu prvi vagon, ali nej ga bilo sreče, došli so nutri, ali so vsi kupeji bili popujeni i zaklejeni. Prešli so vu drugi vagon, a tam ga bilo jeno par praznih kupejov, ali so isto tak bili zaklejeni. Dok so več bili vu cugo prešli so i vu tretji vagon. Znate kak je to, neje vsejeno vu šteromo se vagono pelaš, ali je nejglavneše kaj se bodeš zrival vu tej novi i svetešji cug. Veseljo ga nej bilo kraja dok so vu tretjemo vagono zišli Matijo Derka, šteri jiv je dočakal kak domaći. Išli so dale i našli so jeno par praznih kupejov i na vso srečo bili so otklejeni. Jen čas so zbirali unda so Dejan, Štef i Veselin poskakali vu kupeje, zavzeli zebrana mesta, a Matija jim je pomogel kaj se znutra zaklenejo. Morem vam reči gda je cug nej dugo stal na čakoskoj baušteli i čim so vlakovođe zbavili gableca genuli so prema Zagrebo. Se razme gda so žnjimi odišli i naši dečki. Najgerek sam kaj bode precednik Zoki rekel dok bode jiv videl. Ivek jim je kupil karte i poštembiljal putne naloge sam vu jednomo smjero, a ve bodemo vidli kuliko Ivek vredi pre Zokijo. No, brzčas, je Ded Mraz svojega posla zbavil kak se šika. Morem vam reči gda so na baušteli bili i Ivek i Šalamon, ali oni so se nej rivali vu cug sam so to stisko z čekaonice gledali. Došel je i gospon Vrbanec, precednik čakoskoga Grackoga veća, ali je cug već gibal nazoj za Zagreb, tak gda je ftegnul samo mahnuti Biševcu, šteri je gledal vum žrez oblok.

I čakoski načelnik je pisal dva pisma, jedno Svetomo Miklošo, a drugo Dedo Mrazo. Kak on navek vse dela na vreme, tak je i na vreme napisal pisma jerbo so vu decembro navek velike stiske i poštari imajo čuda posla. Gospon Šalamon je štel kaj to vse dobro zide, ali navek tu nekše nevole imajo svoje prste, tak gda so pisma nej odišla tam kam jiv je on kanil poslati. Najme kaj, gospon Branko je prosil Svetoga Mikloša kaj mo pomore pre zbiranjo novoga direktora Međimorje plina, jerbo je par noči nej mogel spati, a dok se ne naspi unda je zmočeni po cele dneve, a Deda Mraza je prosil kaj mo nekak pomore kaj zazida novo gracko upravo z garažom pod zemlom i to tak kaj ga ne bode nikaj koštalo i još zasluži na komunalnomo doprinoso i  z tem zakrpa luknje vu grackoj kasi vu štero so več pomalem počeli vudirati pauki. Na vse zadje je to čistam nampak dišlo jerbo je nešči vu gracki upravi zamenil pisma tak gda je k Svetomo Miklošo odišla moljba za novo gracko upravo, a k Dedo Mrazo so došli novi direktori plina, tak gda je na vse zadje od vsega toga nikaj nej bilo. Jedini je hasen od vsega toga bil vu temo kaj je gospon Šalamon čuda bole spal jerbo se rasteretil teh velikih problemov. Vu sredo, dok je vu čakoskoj cirkvi bila velika spoved, došlo je pismo od Deda Mraza vu šteromo je on otpovedal gda vu plino nema nikoga poznatoga i gda ga je direktor plina natiral vum dok je došel na otvorenje nove upravne zgrade i gda se od unda ne spominajo. Mortik je i dobro, za gradonačelnika, kaj so pucke zamenile kuvertline, jerbo si je gospon Ivković zdobra z Svetim Miklošom, dok Neno ne dela stisko vu cirkvi i Sveti Mikloš ga niti ne pozna i što zna kak bi to zišlo gda so pismo odišla tak kam jiv je Branko napisal i nej znati je li bi Neno bil zebrani. Za tjeden dni, na samo sveto Herodeševo, je došlo i pismo od Svetoga Mikloša gde se on zafalil na poverejo i još je dodal kak mo je poznato gda si je gospon Šalamon dober z čakoskim gvardjanom, ali gda on nema prek zidanje hiži i gda se z tem problemom mora javiti jegovomo šefo, dragomo Božeko.

Novo leto je prešlo poceka i več se zalaufalo. Kuliko vidimo vse je isto sam se datum spremenil kuliko gud nam ovi novi kukuričejo gda je več vse genulo na bole i gda se nam je nekaj, očem reči, standard počel zdiguvati. Kuliko smo čuli, a to nam je obečal i gospon Linič, da nam ga bode zdigel na 26, a ak nam je to preveč unda nejmeje 25. Ste razmeli, za pdv se spominamo. Nikaj zato, na to mlado ljeto vam želim zdravlja i veselja, a ne bodem vam želel vsega obilja jerbo nam je to več naša nova vlada obečala. Mam nam je čuda leži čim nam nešči nekaj obeča. Kak nam je malo tre kaj bodemo zadovoljni.


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=8717:a-na-to-mlado-ljeto-vsega-obilja-&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimurske novine:
Živopisano izdâjně (onli. ne-potpuno, html)
http://www.mnovine.hr
Elektrônsko izdâjně (pdf)
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=115

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Dober vam večer gospodar, 03:42

(Više: Božični koncert OSS-a Buševec, 2009.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216 )

Dober ti večer gospodar
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #275 : Siječanj 26, 2012, 11:09:31 poslijepodne »
10.01.2012.

Zločesta vrtoglavica

Pave sama na svetu….

Kajti se vu Hrvackoj  ne dela  kak to delaju drugde po svetu. Tam  bi, i vu Zelendu i vu Australiji,  turiste kaj  se  ponašaju  kak napušeni ili pijani debili ,  murija vu zatvor otpelala na trežnjenje  i kaznu im pričepila. Bez pardona. Pa im više  ne bi palo na pamet bljuvati i scati sve posud.



Autor: RADAR

Veli bivša ministrica turizma  Pave  da nam ne trebaju  vu Dubrovniku  pijani i drogirani turisti z Australije i Zelanda Novoga zato kaj narušavaju javni red i mir i  znaju pokvariti odmaranje  drugim turistima.

Još praf zapraf to ni zucnula a već joj je burgemajster Andro zveknul otkaz  pa više ne bu šefica  za destinacijski menadžment. Tu njezinu famoznu izjavu  mam su prenesli žurnalisti vu svetu kajti se tak grdo o gostima vu Hrvackoj ne sme pripovedati. 

Pri nama pijandure  kaj bljujeju  i  pišaju po zidinama starog grada, kaj napušeni goli bežiju po stradunu, kaj razbijaju flaše i maltretiraju druge normalne ljude i turiste, posebno ak su došli vu Hrvacku z daleka,  pizdarije delati, treba drugčije tretirati. 

Treba  ih njegovati, z pršutom i crnim domaćim vinom, morti im i kojega jastoga na žaru k temu dati. Da im se najde. Da imaju drugi put više tega za bljuvati po kneževoj palači. Pri nam se vu turizmu mora delati tak da svaka turistička bitanga  zna da kad dojde vu Hrvacku more delati kaj hoće. 

Kajti se vu Hrvackoj  ne dela  kak to delaju drugde po svetu. Tam  bi, i vu Zelendu i vu Australiji,  turiste kaj  se  ponašaju  kak napušeni ili pijani debili ,  murija vu zatvor otpelala na trežnjenje  i kaznu im pričepila. Bez pardona. Pa im više  ne bi palo na pamet bljuvati i scati sve posud.


Zvir;
http://regionalni.com/tocka-na-i/kolumne/pave-sama-na-svetu-7820/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

LK: treba bitangam reči: Bitte / Danke.

Reč bitanga dohaja navodno od Bitte-Danke, kak su govorili leni prosjaki pred cirkvum.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ZGUBIDAN I MUŽIKAŠ ~ Mateo Mikulić i Mladi tamburaši KUD-a Belice, 01:47

ZGUBIDAN I MUŽIKAŠ ~ Mateo Mikulić i Mladi tamburaši KUD-a Belice
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #276 : Siječanj 26, 2012, 11:25:34 poslijepodne »

Međimurske novine

Pondelek, 23. sečna 2012.

Vse blago bodemo resprodali

Čim je zafremana nova kukriku vlast vu Lepoj našoj mam so se novi čelniki, z starim precednikom Ivijom, našli pre meši vu zagrebečkoj katedrali za Božić, a posle novoga leta, dok se Hristos narodil vsi so bili na fešti pre gospono Pupavco. Kak je red i kak se šika, tre obiti i počestitati i jednima i drugima, očem reči, i katolikima i pravoslavcima i nej tre brojiti šterih je več, a šterih meje, jerbo ak bi se tak delalo unda bi se zazvedilo gda ga nejveč onih šteri ne delajo stiske po cirkvaj makar so se zapisali gda verjejo gda Božek postoji. To je vse vredo sam nikak nebrem zazvediti na kaj je precednik Ivo mislil dok je rekel gda Lejpa naša nigdar ne bi bila takša kak je je gda ga nej bilo Srba. Nej znati na štero je leto mislil: 1941. 1971. 1991. ili pak 2011.?


Piše: Jožek radnik


Na leta so Varaždinci, kaj nebom rekel Zagorci, gledali prek Drave k nam kak se spametno vodi jedna lepa mala varoš, štera se zove Čakovec, i vučili so se od nas Čakovčancov i Međimorcov, a vu zadnjih deset let mi gledimo prek Drave i vučimo se od jiv. Nej znati zakaj se to pripetilo, gde i kak smo to mi zahuzali kaj so nas oni prestigli. No, kak je nej preveč dobro leteti naprej pred rud i to nej preveč fletno, tak se to pripetilo i pre našaj sosedaj. Kak bilo gda bilo neje moja briga kajbi se brigal za sosede, nek me bole gvinta to zakaj mi tuliko zaostajamo? I to tak tuhnimo kaj so nas i Priločanci prestigli.Minuli tjeden je na svetlo dneva zišla istina gda je zdigjena optužnica protiv pet Varaždincov ( Čehok, Patafta, Kezelj, Huljev i Vojvoda), šteri so, kak velijo tužibabe, pozobačili okoli 50 milijonov kuni z gracke kase. Vsako zlo je, ipak, na nekše dobro tak gda kak god smo gledali prek Drave nej smo uspeli pobrati vse te huncvutarije z šterima se naši sosedi bavijo. Brzčas je bila megla gda so oni to delali pak se nej moglo nejbole videti. Kak je gda je, ali več bi bilo vreme gda se i čakoski gracki oci genejo kaj ne bo zišlo na to kaj bode Čakovec i dale zaostajal i to nej sam za Varaždinom nek i za Prilokom. Čim je zafremana nova kukriku vlast vu Lepoj našoj mam so se novi čelniki, z starim precednikom Ivijom, našli pre meši vu zagrebečkoj katedrali za Božić, a posle novoga leta, dok se Hristos narodil vsi so bili na fešti pre gospono Pupavco. Kak je red i kak se šika, tre obiti i počestitati i jednima i drugima, očem reči, i katolikima i pravoslavcima i nej tre brojiti šterih je več, a šterih meje, jerbo ak bi se tak delalo unda bi se zazvedilo gda ga nejveč onih šteri ne delajo stiske po cirkvaj makar so se zapisali gda verjejo gda Božek postoji. To je vse vredo sam nikak nebrem zazvediti na kaj je precednik Ivo mislil dok je rekel gda Lejpa naša nigdar ne bi bila takša kak je je gda ga nej bilo Srba. Nej znati na štero je leto mislil: 1941. 1971. 1991. ili pak 2011.?

Nebrem veruvati kakše je to selo i opčina Gorčan vu šteroj vsi lažejo, a nejbole Štefek Blagusov, sam načelnik, gospon Moharič, govori istino. Gospon i sabornik Moharič je čakal novo vlast kaj ona reče što ima praf, on ili pak opčinski večniki. Najgerek sam je li bode i tu večina pobedila, kak je i na izboraj, ili pak bode, za promeno, pobedo odnesel Golijat. Kuliko smo meli za čuti, vse te huncvutarije vu Gorčano je zakuhal hadeze pred 15 let dok je bil na vlasti, a več je treči mandat esdepe, ali još navek vri vu hadezeovom lonco. Nekši je to čuden lonec i nej znati što, itak, meče ne ogenj. I još smo nekaj zazvedili: gospon Moharič je ne razme kaj od jega očejo državne tužibabe i na vse to je rekel: Ne osječam se krivim! Vam je to nej od nekud poznato?

Čim so gazdi zebrali novoga direktora Međimorje plina mam se zazvedilo gda falačec zemle med dvemi vodami leži na plino. Ve nej znati je li smo to do ve nej znali ili pak je gospon Ivković to istino držal vu svoji kištici? Kuliko sam mel za čuti pre gracki vuri, nekaj se šepetuji kak Zagorci gledijo k nam prek Drave i kak se prepravlajo kaj kupijo našega Plina skupa z onim šteri leži i dremle pod zemljom. Nebrem veruvati, a pak znuom gda ovi pre čakoski gracki vuri navek vse znajo hajdig predi nek se pripeti.

Kak zgledi mi Međimorci bodemo vse resprodali, vse blago štero so nam naši japice i mamice ostajli. Najme kaj, ovi vu Draškovco prodavlejo nejvekše i nejlepše toplice vu Lepoj našoj. No, one so za ve sam na papero, ali od nečega se tre hapiti. Pred par let so nam to prodavali kak nejlepši i nejvekši projektlin i to nej sam prinas nek i vu Evropi,a ve najempot se vse vgasnulo i gazde tržijo zemljo skupa z vročom vodom. Pak se nadjamo gda bode nešči došel kaj napravi ono kaj smo mi šteli, a unda nam bode to našo vročo vodo jako drago prodaval. A kaj moremo ak ne znamo deti točko na i!

Lejpo na je gospa Sunčica Glavak rekla gda se, vu politiki, more pobijediti, a i zgubiti. No, to je nej nikaj novoga jerbo je isto tak i vu športu, a i vu životo, ali vam mene nekaj drugo muoči, a to je kaj mi Međimorci, vu zadje vreme, največpot gubimo i to na vse tri fronte štere sam spomenul. Brzčas ne znamo pobjeđivati, jer ste vidli kak je to zišlo na zadjaj izboraj, naš esdepe je pobedil, a posle je vse zgubil, očem reči, dok se slagala izvršna vlast. Bar se imamo o čemo spominati. Još smo nekaj od Sunčice zazvedili, a to je gda moramo delati na našem međimorskom lobijo jerbo brez toga nebremo nikam dojti. Dobro je to znati, makar je več hajdig vode preteklo spod pod mostom na Trnavi, ali bole igda nek nigda. Morem vam reči gda baš preveč ne očekuvlem od toga našega lobija jerbo mož i žena skupa spijo i imajo glave na istomo vanjkušo,a pak si vjutro vsaki svoje misli. A mortik so političari čistam nekaj drugo.


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=8873:vse-blago-bodemo-resprodali&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
VJEŠTICE - Ljubav se ne trži, 02:40

VJEŠTICE - Ljubav se ne trži
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #277 : Veljača 06, 2012, 08:02:45 poslijepodne »
Zagorski list, br. 430, 10.01.2012.
 
Iz bakine pučke bilježnice
 
Ake nije sijiečenj v sniegu, teš(k)e mekote i briegu
 
Ake nije sijiečenj v sniegu, teš(k)e mekote i bregu. Furt su naši stari ponavljali da je bolje da je vu sijičenju snieg do kolijien nek da je vune lijiepe kak da je vuletje došle. Se vu svoje vrijieme, negdar se rekle. Same je denes se na znuopak
, govorila je hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka kad bi se u siječnju grijala na zrakama sunca koje su dopirale kroz njezin prozor. Baka je posebno bila zabrinuta za usjeve i nasade kojima šteti topla zima.
 
Piše:  Zoran Gregurek

 
„Lafke za nas, ljude, šteri se privajime (prilagodimo) semu zlu i dobromu na tomu svijietu. Same sadje, šenica i druge ne zna da je još kalendarska zima i da bu još snega do vuh pak zidu vun z zemlje ili pak prepupaju. A onda, jaosiga njim, smrzneju se i te lete čovek na selu bu slabe bral, žel ili pak , ne daj buog niš „,kimala bi glavom starica. A kako doskočiti varljivome i nestalnome vremenu, zanimalo nas je.

„ Nikak. Tuo je Buožja vuolja i tak bu kak je On odredil. Moreš ti sadje vu kapute zamatati, metati kakve god preparate vu zemlju, če dragi Buog oče, se ti bu zel i još bu tebe po glave musnul če se neš pokuoril. Je, same se smiej, tuo ti je živa istina. Naj se same iti sam osvedočiti jer te bu skupe koštale. Bolje se vuči na greška drugi, kak saki spameten čovek, nek da se osvijestiš na svoji grešakami „, savjetovala bi baka. Trebala se onda samo prepustiti životu i čekati da nam sudbina odredi put?

„ A, je… (odmahuje rukom). Kaj ti bu, misliš, z neba neke opale. Ti dijielaj kak najbolje moreš, a buog ti bu odredil put. Znaš da čovek snuje, a Buog odlučuje. Same si muoraš sam pomoči jer ti, inače, ni On nemre pomoči. Tuo ne znači da te bi Stvoritelj z neba poslal anđela šteri te bu čez život peljal za ruku, a ti buš same zijieval i pečeni ti budu golubi cureli vu zube. Toga nema, sinek dragi. Sa se se treba pomučiti. Oni šteri misliju da tomu nije tak i da s eneke more steči prek noči, brže se razuveriju jer im ili nešči stane na rep ili im na nogu kuglju obijiese (tamnica). I badava im onda bogatsve kad vu njem nemreju uživate. Živi poštene i užival buš duge. Živi kak tat i brže ti bu nešči sel za vrat „, smijala se baka.

 
Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-ake-nije-sijiecenj-v-sniegu-tese-mekote-i-briegu

 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


(S)NOW-BODY PERFECT

Snig-do me nema rada ….

Tom and Jerry - episode #132 (Snowbody Loves Me)
, 07:30

Tom and Jerry - episode #132 (Snowbody Loves Me)

http://www.forumgorica.com/zabava/stripeki-riseki-(risani-filmeki)/msg41610/#msg41610
« Zadnja izmjena: Veljača 06, 2012, 08:15:33 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #278 : Veljača 06, 2012, 08:03:59 poslijepodne »

 
Zagorski list, br. 432, 24.01.2012 .

Dnevnik tate Bena

Povlašteni i potlačeni
 
Dok sam išel h školu sam vučil o povlaštenima i potlačenima. Pa sam tak nafčil da su nekad davno feudalci bili povlašteni, jer su imeli sve i mogli su delati kaj hočeju. Obični kmetovi su bili potlačeni jer nisu nič imeli i morali su delati ono kaj su im oni povlašteni rekli. Da sve bude regularno i po zakonu ti povlašteni su donesli takve zakone koji su njima pasali. Zakaj? Zato jer su to mogli. I takvo je stanje bilo sve do pojave revolucija. Koje su to nasilno prekinule. Završen sat povijesti.

.
Piše:Tomislav Benčić (Benčičov)

 
E vas ovo kaj sam gore napisal na nekaj podsječa? Ne na nekaj davno, nego na nekaj kaj se danas događa. Za one koje to na nič ne podsječa bum probal to malo pojasniti. Onak karikirano. Denes več nema feudalaca. Barem ih formalno nema.

Ali ak malo porazmislite bute skužili da i denes ima onih teri moreju delati kaj hočeju. I ne samo da moreju to delati nego su donesli zakone po kojima je sve to legalno. Zemite si samo za primjer, h zadnje vrijeme puno spominjane povlaštene zastupničke penzije.

Gde još na svijetu ima da moreš prejti na jedan dan h penziju i onda drugi dan se vrnuti delati. Valjda samo pri nama. Ali da se razlikuju feudalci od kmetova (da ne velim robovlasnici od robova) to je moguće samo jednoj skupini ljudi. Onima povlaštenima. Mi obični ljudi to nemremo. Običan kmet si to nemre priuštiti. Nemre si priuštiti ni običnu penziju od koje bi mogel živeti, a kamoli povlaštenu.

Da se još malo vrnem h školu. Nas su vučili da se h ravničarskim krajevima (Slavonija, Baranja, Srijem, Vojvodina) more proizvesti dosta pšenice, kuruze, i drugih stvari za cijelu bivšu jugu i još je i za izvoz ostalo. Denes se h našim ravnicama nemre niti za nas dosta proizvesti, pa moramo sve to uvoziti.

Nakon dugog razmišljanja sam skužil zakaj to je tak. Mi ne znamo gospodariti sa svojim. Kad nas se tera dobro delamo, ali gospodarenje nam baš i nejde. I koji je zaključak? Kmetovi smo bili, kmetovi bumo i ostali.
 

Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/dnevnik-tate-bena-povlasteni-i-potlaceni

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ben Tur Hur – KAJler
Ben-Hur – Trailer, 04:05

Ben-Hur - Trailer
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #279 : Veljača 06, 2012, 08:06:35 poslijepodne »


Zagorski list, br. 431,  17. 01. 2012.
 
Za dušu, za spomenek

PRIČA Z ČEHARAJA O COPRNICAMA

Dobre se znalje da coprnice po noči na potoku preju hadre. Če doj ide kre njih znale su ga zajahati i na njemu cielu noč jahati radi toga kaj jih je našel h njihovem pajdašuvanju. Tie put je pajdaš mojuga suseda, gda se preslačil za iti h tepenje, pozabil zeti kosturicu z križekem. Gda se oko pol noči vračal od puce na potoku je videl kak coprnice pereju hadre.


Piše:  Nevenka Gregurić (Greguričova)


Gda se onak h večerku malje prešpancieram po selu, h ovem zimskem cajtu, kaj česa lučem. One kaj lučem me i malje žalosti. Negda znam brojiti rafunge z tere se fejst kadi. Sake ljete jih je se menje i menje. Ljudi su z hiže hitilji šporete na drve jer njim same smradiju. Nu ž njim su hitilji i familjiju, pajdaše i pripoviedanje stariejših mlajšem. Tak mlajši nemaju priljiku posluhnuti kaj su stariejši čez svoje življenje sprešlji.

Unda pak mlajši nemreju popravljati grieške stariejše i nemreju ž njih povljieči nekakef navuk.Z naše „mrzle“ hiži, tuj i tam z rafunga ide slabi dimek. Kuljike god je h fiže ljudi tuljike obloke blješči h svetlu. Te je sakomu jasne da se saki hižni na svoj način zabavlja, največ z modernu mašinku.

Mudrim se hu sebe, gda se zmisljim, kak su negda naše malje hižice bile h kmice. Svetlje se blješčalje same z jednuga obloka. A iza toga obloka bila je familjija na kupu. Hu ove zimske cajte po hiža su babe čiehale perije ilji su delale kakef drugi posel. Gda nie bila čehatva unda su jedna k druge išle pak su šrtikale, mierkale, triebile bažulj i pri tomu se spominale o kaj česamu. Nie bilje rietke da su prihajalji za njimi i muži pak su unda spomenki bilji sakojački.

Mi deca napinjalji sme vuhe kaj bi čulji kaj se pripoviedaju. Negda su pripoviedanja bila takva kaj sme bilji strahu iti sami spat. Bile su te pripoviedanje o duhe i coprnica. O nje je največ poviedal jeden sused teri je navike hodil za babu jer ga je bilje same doma starh. Malje su i babe z njega delale bedaka, gda je došel i rieval se z babami, h ionak malje kuhnjice. Navieke je unda povedal priču od tere se nam dece krf ledila ž žila i nebi nas dobil van same da nas z biščalje tiraš. Tak je jemput povedal priču teru je njemu povedal njegef pajdaš, teramu se te dogodilje gda je išel od puce.

Negda, gda su dečki išlji k pajdašem ilji k pucam h druge selje, a još k tomu prek potoka, sobu su neslji navieke nekaj svetuga. Te je mogla biti kakva sveta sljičica ilji krunica ilji pak nekaj druge. Tie njegef pajdaš imel je kosturicu na tere je bil zdubljeni križ. Tak nekaj svetuga trebalje ga je čuvati od coprnic.

Dobre se znalje da coprnice po noči na potoku preju hadre. Če doj ide kre njih znale su ga zajahati i na njemu cielu noč jahati radi toga kaj jih je našel h njihovem pajdašuvanju. Tie put je pajdaš mojuga suseda, gda se preslačil za iti h tepenje, pozabil zeti kosturicu z križekem. Gda se oko pol noči vračal od puce na potoku je videl kak coprnice pereju hadre.
Pozabil je da sobu nema kosturice pak jih je počel špotati, misljil je da mu nemreju nič. Dobre jih je poznal i ž njimi se počel svaditi, misleči da ga križek na kosturici čuva od njihove zloče. Najemput je jedna skočila na njega i zajahala ga. Počela ga gristi po vuha i glave, kiečkati i poganjati. On sam si je misljil da ga je najemput pretvorila h konja. Gda ga je zajahala i počela ga goniti, on je ž nju biejžal h galop po husta, polja i po pute po tere nigdar prie nie bil.

Jahala ga je vudirala kak da goni konje. Trajale je te jeden dugi cajt, bar se tak njemu činilje. Najemput je osietil kak da mu več nie bila na pleča. Ogledal se i zbilja, njoj ni traga ni glasa. Sel si je huste na pienj i malje si otpočinul. Gda je došel k sebe videl je pred sobu pute, alji nie znal po terem bi krenul kaj bi došel k domu.

Senek se na jednuga hputi, duge hodil, alji je najzaj došel na iste meste od kud je krenul. Bil je načistem da su mu coprnice zmiešale pute i da ne prie dana mogel najti pravi put. Sel si je na pienj i čakal da se počne daniti. Nie mu bilje jasne kak su ga mogle coprnice zaskočiti. Gda se priel za žep videl je da hu njem nema kosturice z križekem. Mam mu je bilje se jasne. Mirne, alji zmučen od toga kaj je na njemu jahala coprnica dočakal je jutre. Ščem se počelje daniti krenul je k bregu i videl da je par brege dalje od doma. Krenul je prema svojemu selu.

Gruntal je o tomu kaj mu se dogajalje po noči. Dobre je poznal coprnicu, babu z svojuga sela. Bil je sigurne tera je te bila. Grozil se njoj hu sebe da bu cielomu selu povedal kak je ona coprnica. I gda je išel prema domu ziestal se baš ž nju. Išla je na zdenec po vodu. Nič nie rekla, same ga je hude pogledala. Od njenjuga lukanja mu se zmrzle srce. Dobre je znal da ju ne prepovedal. Bil je strahu kaj mu i dalje nej nekaj poškodila.

 
Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/za-dusu-za-spomenek-prica-z-ceharaja-o-coprnicama

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Naziv “coprnica” ima isti temel kak i (Nicolaus) Copernicus.
Citat:
g. Muzh (stari turopolski forum) / (l)etimo-logija

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Copernica: iako su vještice i drugdje kod nas manjeviše poznate, one su izrazite i najčešće kod kajkavaca, gdje su kao i u germanskoj srednjoj Europi ranije bili česti obredi njihova mučenja i spaljivanja.

Citat:
Kajkavska kozmogonija:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/kajkavska-kozmogonija

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BEDNJO – NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO:
Stranica posvečena bednjanskomu govoru, Kavalerem, …
www.forumgorica.com/kajkavski/bednjo-nujlijepsi-kemaucek-svieto/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cavalleria Copernicana
Kavaliri – Cepernico, 03:08

Kavaliri - Cepernico
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #280 : Veljača 08, 2012, 10:14:06 poslijepodne »

Međimurske novine, br. 855, 27. sečna 2012.

Obečali so nam i deli vu plan 21, a ve bodemo dobili 25!!!??

Nekaj drugo mene gvinta: zakaj se Evropa tuliko bori za nas i zakaj joj mi trebamo? Dugo sam si o temo gruntal i jedino kaj mi je spametno ostalo na pameti je to gda nas oni nucajo kaj restiramo Evropo na sastavne djelove. Vsima vam je poznato gda smo mi restirali Austrougarsko, a posle i Jugoslavijo, a to ovi vu Evropi znajo. Brzčas jim nešči takši treba.

Slavek Linič, minister z glavnom državnom buksom, furt išče nekoga što bi mogel zvleči Lejpo našo od nove krize i nevole. Kuliko sam mel za čuti, pre gracki vuri, vu pomoč je pozvani nejsposobneši vumstranački maher za probleme s penezaj, a to je profesor Baltazar. On je, do ve, rešil kajkakše nevole, pak se gospon Linič toplo nadja gda bode i našega broda, šteri se nagnul kak Costa Concordia, spasil od vtapljanja.


Piše: Jožek radnik


Dok sam minuli tjeden poslušal naše političare, kak ove na vlasti, tak i one vu opoziciji, kak so falili Evropo vu štero smo se unda ravnali, a vu nedeljo smo si kupili i karte za cug, furt mi se motala po glavi misel kak so braća Grim i Hans Kristijan Andersen pravi pučkoškolci, kaj se dotikavle bajki, štere so nam, kak biračkom telu, spripovedali naši vrli političari. Brzčas smo jiv i zato zebrali kaj nam bodo prepovedali, ali ne bajke. I ne morajo nam kazati meseca vu vodi, jerbo ak smo vu krizi ne znači gda ne znamo gde je mesec.

Čim so se prebrojili glasi, posle nedeljnoga referenduma, mam se zazvedilo gda smo mi Međimorci skorom vsi za to kaj bodemo zutra vu Evropi. Skorom 76 procentov naših ljudi je dalo svoje glase za Unijo, tak gda po temo zgledi gda smo mi nejspametneši ili pak nejbedasteši vu Lepoj našoj. Ne bi štel reči gda nam bode hudo, ali nejsam niti siguren kak nam bode dobro, očem reči, gda nam bode bole nek nam je ve. Pitate me zakaj? Nebrem veruvati gda nam bode bole, a onima šteri so nutri jim je huje. Napriliko, bunijo se Grkljani, Talijani so na robo provalije, Španjolci i Portugalci nebrejo plačati kaj so dužni, Mađari so si zeli tuliko zajma gda je več i ono kaj imajo pod zemljom deto pod hipoteko, Rumunji se bunijo i krčijo po vulicaj, a Bugari so stiha i sam jamrajo. A mi i dale mislimo gda bode nam bole. Ne kanim nikomo jemati nado. Velijo naši stareši gda nada hmira zadja, ali ipak hmerje, na vse zadje. Nekaj drugo mene gvinta: zakaj se Evropa tuliko bori za nas i zakaj joj mi trebamo? Dugo sam si o temo gruntal i jedino kaj mi je spametno ostalo na pameti je to gda nas oni nucajo kaj restiramo Evropo na sastavne djelove. Vsima vam je poznato gda smo mi restirali Austrougarsko, a posle i Jugoslavijo, a to ovi vu Evropi znajo. Brzčas jim nešči takši treba.

Nebrem, a kaj vam ne bi povedal: ovo leto, 9. januara, smo preslavili spomenden na to kaj smo se, mi Međimorci, oslobodili Mađarov i pripojili se nazaj Hrvaškoj, svojoj materi zemlji, a več 22. januara smo nazaj potepli svojo slobodico i odišli vu Evropo. Jako dugo smo bili svoji na svojemo.

Prvi vekši korak naše Vlade na čelu s Zokijom je to kaj je podražil benzin i ve za liter moramo dati vejč od deset kuni, a drugi još vekši je to kaj bodo zdigli pedeveja z 23 na 25. A od vsega onoga kaj so obečuvali nigdi nikaj. Kaj ne bi nešči mislil kak ja imam nekaj protiv naše Vlade, ali moram vam reči kak so oni predi izborov meli plan 21, a ve so več  zdigli pedeveja na 25 i naprajli prebačaj za cirka 20 procentov.
No, neje sam podražil benzin, gori se ravna i plin i struja, a i vu štacuno je vsaki den nekaj dražeše. Tak je podražil kruh, mleko, melja, keksi, olje, cukor, čokolade, cukori, vino i kaj nebodem dale nabrajal. To mi tak zgledi kak da bi se naše fabrike i naši štacunari prepravljali za Evropo, ali vu Evropi je vse faleše. Ak ne verjete meni pitajte one Međimorce, šteri več na leta, hodajo po fasunge vu Deželo. Bar nekši hasen od Janezov.

Naše Međimorske vode so vu Svetomo Urbano postajle veliko turna z vodom i to sam zato kaj bodo naši vinogradari mogli puniti lagve dok se spije ono vino štero jim je Božek dal. Niti tjeden dni je nej te vodeni turen bil postavleni več so nas Janezi prijavili vu Brisel gde iščejo kaj toga turna zrušimo jerbo je zbogradi njega pol Slovenije celi den vu hlado.

Slavek Linič, minister z glavnom državnom buksom, furt išče nekoga što bi mogel zvleči Lejpo našo od nove krize i nevole. Kuliko sam mel za čuti, pre gracki vuri, vu pomoč je pozvani nejsposobneši vumstranački maher za probleme s penezaj, a to je profesor Baltazar. On je, do ve, rešil kajkakše nevole, pak se gospon Linič toplo nadja gda bode i našega broda, šteri se nagnul kak Costa Concordia, spasil od vtapljanja.
Naš precednik Ivek Josipović je obišel naše druge sosede vu Albaniji. Dok je bil tam, prijel ga je gradonačelnik Tirane. Na kaj smo došli, precednika naše države prima gradonačelnik. Očem reči, gda bi došel vu Tirano zagrebečki gradonačelnik, gospon Bandić, jega bi, brzčas, prijel precednik jednoga kotara, oliti mesnog odbora. Ve bar znamo kak nas Albanci poštuvlejo? Brzčas so oni još nej zazvedili gda smo se mi oženili z Evropom i gda se bode zutra nas pitalo gda bodo oni došli vu Evropo. Kaj mislite gda?


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=8960:obeali-so-nam-i-deli-vu-plan-21-a-ve-bodemo-dobili-25&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ris(an)ek
Citat:
Professor Balthazar - NEWS: dvd box! , 03:39

http://www.youtube.com/watch?v=tB-zGFwLWcM

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kom3dija - Vrnula buš se, 02:56

Kom3dija - Vrnula buš se
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #281 : Veljača 08, 2012, 10:39:36 poslijepodne »

Zločesta vrtoglavica

Nisu znali, nisu znali, koga su imenovali…


Autor: RADAR   


Veli Ratko da ni imal pojma da su tajnika Haenesa Srećka  Frenečakovog - Skijaša  imenovali vu Nadzorni odbor Janafa.  Čovek se klel da je tak, i osupnut je ostal  kad je doznal da mu je pajdaš imenovan.

Tam kam je imenovan. Ni znal kaj bi rekel  Zokiju  kaj je ipak šef  Vlade. Pa bi trebal znati ak vu nadzornom odboru vrle državne tvrtke, makar  to i Janaf bila , sedi  netko ko je  jer osuđen  radi kriminala. Čim je to procurelo vu javnost i zdigla se medijska halabuka  pa Srećko  moral otići, a Haenes govna kusati. Kajti takve kadrovske majmunarije  novoj vlasti ne trebaju.

Em su predi izborov  morali liste menjati  kajti se na njima našel i haenesov burgemajster Velkog Sela pri Dravi  kaj voli piti i voziti,  pa su ga morali s liste maknuti. Ve budu i za Srećka novo mesto morali iskati. Da mu se najde.  Ali to više nebu vu državnim poduzećima kak mi se vidi.
 
A i ve bu i Zoki bolje gledal koga bu mu Ratko  vu partijske kvote rival.  I kakve  vrle kadrove se posud zapošljaval. Da pak nebu bilo, nismo znali, nismo znali, koga su podobnega vu političke sinekure imenovali. S kriminalnim  pedigreom ili bez njega.  Nekima svejedno.


Zvir:
http://regionalni.com/tocka-na-i/kolumne/nisu-znali-nisu-znali-koga-su-imenovali-8286/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obširneše:
http://www.forumgorica.com/politika/kukuriku-stizu-pevci/msg41681/#msg41681
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #282 : Veljača 15, 2012, 10:45:02 poslijepodne »

Zagorski list, br. 433,  31.02.2012.

Dnevnik tate Bena

Prijevodi

Ali postoje i oni koji su rođeni kad se jezik kojim je snimljena Žikina dinastija kod nas više nije koristio. Za primjer mogu zeti svoju starešu decu. Patriciju i Sandru. One mogu razumjeti veči dio filma. Ali postoje riječi i izrazi koji se kod nas ne koriste i koji su za njih velika nepoznanica. Zbog toga smatram da takve filmove ipak treba prevoditi jer postoje oni teri glediju televiziju, a ne razmeju srpski jezik.


Piše:Tomislav Benčić


Neki dan sam napravil veliku grešku dok sam gledel televizor. Tak i onak znam da na televizoru nem videl nič pametnog. Naročito na našim programima. I u principu ne gledim televiziju. Osim par kanala gde ima zanimljivih stvari kak su National geographic, Discovery, Fox ili neki sportski ili glazbeni program. Naše vrle programe zaobilazim u vrlo širokom luku. I neki dan mi se evo dogodila greška.

Našel mi se daljinski h rukama i šaltam ja po programima. Gracia je prešla spat, Patricija i Sandra su se zaprle h sobu, žena je zadrijemala h denvnoj sobi. I krenem gledeti gde kaj ima na televiziji. Kad zagledam insert iz filma Ko to tamo peva s titlovima, a nakon toga ide insert iz Maratonci trče počasni krug, isto tak s titlovima.

Bila je to nekakva emisija gde su raspravljali o tome kak je erteel dobil po prstima i upozoren da nek ne prikaziva Žikinu dinastiju bez prijevoda. Jer da to nije u skladu s zakonom i da ljudi to ne razmeju. Da to odma razrješimo. U zakonu (pod ovo zakon mislim na Zakon o elektroničkim medijima NN 153/09, 84/11), u članku 4. na koji su se svi pozivali jasno piše u prvom stavku da emitirani program mora biti na hrvatskom jeziku i latinici, ili preveden na hrvatski. No, međutim, u istom članku zakona postoji i treći stavak gde piše da uporaba hrvatskog jezika nije obvezna ako se prikazuju filmovi u izvornom obliku.

I kaj sad? E film mora biti na hrvatskom ili ne? Kaj je to izvorni oblik? Te stvari bum prepustil pravnicima. Mene više interesira ono drugo. Tvrdnja da ljudi ne razmeju taj film. Ja osobno taj film razmem. I mislim da ga svi koji su moja generacija razmeju. I oni stareši od mene, a i dio ljudi mlađih od mene. Mislim da bi svi stareši od nekih 30 ljet taj film mogli razmeti ak to hočeju.

Ali postoje i oni koji su rođeni kad se jezik kojim je snimljena Žikina dinastija kod nas više nije koristio. Za primjer mogu zeti svoju starešu decu. Patriciju i Sandru. One mogu razumjeti veči dio filma. Ali postoje riječi i izrazi koji se kod nas ne koriste i koji su za njih velika nepoznanica. Zbog toga smatram da takve filmove ipak treba prevoditi jer postoje oni teri glediju televiziju, a ne razmeju srpski jezik.

A kad smo več kod toga kaj se ne razme na televiziji mogel bi primjere do preksutra pisati. Najgore je ono kaj zadovoljava zakonski okvir da je hrvatski jezik, ali nije svima nama razumljivo. Kolko god bilo hrvatsko ja i dalje ne razmem sve riječi izgovorene u velom ili malom mistu.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/dnevnik-tate-bena-prijevodi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pismohrana - Dnevnik tate Bena
http://www.zagorje.com/kolumne/autor/tomislav-bencic

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Negda jě jezikoslovec Ljudevit Jonke objašnâval razlikôvnost hrvackoga i srbskoga jezika na primeru da Hrvâti govore “tvornica umjetnog gnojiva”, a Srbi “fabrika veštačkog đubriva” i da sě němru razmeti.
Praksa jě pokâzala da su jeni bili navčili govorě druge, jel su imali priliku za to.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3328/#msg3328


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Anketa – Ke je “očevid”
(HRT 2, Z naše arhive;
(krajša inatčica, tera se more najti na medmrežju):
Citat:
http://www.slobodnovrijeme.com/viewpage.php?page_id=78

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Živela  Žigina (ban)dinastija, 1:14

Žiga međimurski & Bandisti
(v Ludbregu na cvetnomu semlu leta 2007.)

Žiga međimurski & Bandisti

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #283 : Veljača 15, 2012, 10:46:03 poslijepodne »

Zagorski list., br. 433,  31.02.2012.

Iz bakine pučke bilježnice

Na Svijiečnicu se smudiju lasi da se zdravlje spasi

A naši su stari znali reči : Če je tuopla Sviječnica, još ti se budu nazimela dečica. Je, a drugi dan je došel Blaž (3.2.) i rekel : se je tuo laž (smijeh). I ve ti njim veruj, jen govori ovak, a drugi onak. Kak i naši političari


Piše:Zoran Gregurek


Na Svijiečnicu se smudiju lasi da se zdravlje spasi. Z blagoslovljenu svijieču matere bi negdar dece triput kružile okoli glave. Da dijete nej ni vidle, mater bi detetu osmudilia i mali pramenjčec lasi da bu sigurna da bu se v redu z njezinu pucku ili dečakom. Onda bi si skupa molili prije večerje i najeli se z Buožjim blagoslovom i išli spat, prisjećala se naša hraščinska baka Ivka Svijećnica još iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Zašto su se čuvale svijeće blagoslovljene na Svijećnicu?

„ Gda je bile grde vrijieme, gda se musefikate i grmele, tuča curiela, jaki veter puhal... E, onda se je vužgala ta blagoslovljena svijiča. Iste tak, gda se za nekoga duge nije čule a bil je duge vu ratu, vužgala se takva svijiča da bi mu dragi Buog puta dime pokazal, da bi se živ i zdrav dime vrnul. Svijiča se ta vužigala gda bi nešče pri hiži bil teške betežen ili vu kakve druge nevolje „,pojasnila bi pronicljiva starica.   Amerikanci imaju „Groundhog Day“ (sviščev dan), a Zagorci ?, pitali bi baku.

„ Ne znam ja kaj je vu Amerike, same znam da pri nas jazbec (jazavac) zna kakva bu zima. Če ga sunjčece zaslepi gda dujde z svoje luknje vun na Svijiečnicu, onda se živina brže bolje zakopa još glipše vu svoju jazbinu jer bu još dva – tri tjedne huda zima. Če je grde, dešč ili snijieg, jazbec male počaka, zide z luknje i ide si neke pohusiti (napraviti) po vani jer bu zime brže kraj.A naši su stari znali reči : Če je tuopla Sviječnica, još ti se budu nazimela dečica. Je, a drugi dan je došel Blaž (3.2.) i rekel : se je tuo laž (smijeh). I ve ti njim veruj, jen govori ovak, a drugi onak. Kak i naši političari „,mrmljala bi baka. Doznali smo i nešto neobično, koje se jelo sprema na Svijiečnicu.

„ Palačinke. Je jen je papa naložil, gda je videl kolike je viernikof došle z Francuske na Svijičnicu vu grad (Rim)  da je se pomenjakle kruha, da se z Vatikanu donesu sa jajca i melja da bi se složile nekakve jele. I tak su nastale prve palačinke štere i mi rade ijeme na Svijiečnicu, ali i druge dane „otkrila nam je baka .


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-na-svijiecnicu-se-smudiju-lasi-da-se-zdravlje-spasi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pismohrana: Iz bakine pučke bilježnice
http://www.zagorje.com/kolumne/autor/zoran-gregurek

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Žiga i Boris: Lasi si je rudala
Ziga & Boris Lainer – Lasi Si Je Rudala, 03:49

Ziga & Boris Lainer - Lasi Si Je Rudala
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #284 : Veljača 22, 2012, 10:23:09 poslijepodne »

Zagorski list, br. 329 / 2010-02-05.
 
Za dušu, za spomenek

Fašunjek i Pepelnica

Na sam Fašunjek h jutre, starem bi pucam na plot bil obiešen slamnati dečke. Te je je bila opomena i špot radi toga kaj se nie oženila. Ljudi su znalji govoriti da saka puca ostane neoženjena radi toga kaj fejst prebira. Ni jeden dečke je nie zapraf pak su se radi toga narugalji z slamnatem na plotu. Bolj niesu prešlji ni stari dečki. Njim bi na plotu na Pepelnicu bila pristavljena slamnata puca.

Od negda, a i denes od Pepelnice do Vuzma nie bilje ženidbi, pak su negda snoboki obavilji svoj posel do Korizme. Če se ženidba nie obavila do toga cajta unda su se čakale nedelje poklje Vuzma.

Na Fašunjek se je pune jelje. Od kokošine juhe, pečene kokoši, do bunceka h zelju i krafljine. Na Pepelnicu pak, bil je veljiki post i nemrs. Nie se smelje pune jesti, kakva korica kruha, čajek ilji se same pila voda. Niesu mrsilji i postilji same deca i betežni.


Piše:  Nevenka Gregurić (Greguričova)


Još je male do Fašunjka i Pepelnice, i več su počele norije. Pripravljaju se sakojačke lafre, poljehku se i tuj i tam nori i da malje oduška hu ove teške cajte. Čez sakojačke hamuljije čovek pozabi, bar na kratke na zloče tere ga pritiskaju. I prie, hu cajtu pred Fašunjek, ljudi su delalji sakojačke i drukčieše posle i spravljeni počakalji dane za Fašunjek i Pepelnicu.

Do Fašunjka je morala biti zružđena sa koruza, a posebne je morala biti odebrane zrnjiče za seme. Žitek se spravljal h škrinje ilji h maže kaj ga nej napale lepice. Zružđeni je moral biti i bažulj i h posebne žačke obrejen i spravljen onie teri se na prtuljet sejal. Babe su pregledavale semenje od paradajze, paprike i feferone i dan, dva pred Pepelnicu malje namakale h vode zmiešane z octekem.Takve semenjiče bi odmeklje i lježe bi kljielje gda ga je na samu Pepelnicu gazdarica posadila h male posudice od šplehnete koštujic tere bi negde dobila ilji h zdrieva sklepane kopanjice.

Na sam Fašunjek h jutre, starem bi pucam na plot bil obiešen slamnati dečke. Te je je bila opomena i špot radi toga kaj se nie oženila. Ljudi su znalji govoriti da saka puca ostane neoženjena radi toga kaj fejst prebira. Ni jeden dečke je nie zapraf pak su se radi toga narugalji z slamnatem na plotu. Bolj niesu prešlji ni stari dečki. Njim bi na plotu na Pepelnicu bila pristavljena slamnata puca. Gda su se zbrčkavalji i slabe hodilji po snoboke i ostalji ljedični dobilji su i oni pucu od slame. Nekak mi je drage, po jedne strane, kaj se ta šega dotrgla. Bormeč bi h denešnja cajte bilje prec plote nakinđane z dečkami „Fašunjki“ i pucami „Pepelnicami“. Postala je nekakva nova šega da je bolje i ljepše biti ledičan. Sakomu na volju, se je te ljiepe, alji gda ljiete poropaju na vraca, počne se čovek zgledati oko sebe i najemput se najde sam kaj okljieščeni kol. Kol teri je sem na putu, a unda se je več prekesne tuči po glave.

Od negda, a i denes od Pepelnice do Vuzma nie bilje ženidbi, pak su negda snoboki obavilji svoj posel do Korizme. Če se ženidba nie obavila do toga cajta unda su se čakale nedelje poklje Vuzma.

Na sam Fašunjek treba se zaklati kokoš. Bilje bi dobre gda bi bila črna. Kokošinu glavu trieba zakopati h vrt kaj čez ljete nej rofci i krti nadigalji zemlju. Z kokošinu krvlju trieba malje poškropiti po semenske koruze, kaj ju nej, gda se posiejaja, nagrizal kumer. Na Fašunjek se još mora kuhati kisielje zelje z buncekem. H večer prie spanja moraju se noge malje oprati ilji posmicati z krpu namočenu h vode h tere se kuhalje zelje. Veruvalje se da gdoj si na Fašunjek malje opere noge h vode od kuhanoga zelja, nesme biti h strahu da bu ga čez ljete hgrizla kača ilji da bu stal na trn. Največe veselje, negda, za se hižne, a posebne za decu bilji su krafljini. Popoldan su jih pekle gazdarice i sakomu detecu tere je došle h fižu tancat „Debelu repu...“ h žačku dele krafljin. Na Pepelnicu su pak rane hjutre hodila vekša deca obljiečena h Pepelnjaka i Pepelnicu. Pucerljinke niesu hodile po sela za Pepelnicu jer se veruvalje da bi saka puca tera ide h selje s Pepelnjakem mogla roditi fače. Radi toga su te navieke bilji dejčešinci, jeden obljiečen h Pepelnjaka, a drugi h Pepelnicu. Z sobu su nosilji ceker ilji košaru h tere je bila slamnata beba, kak diete tere se plače. Pepelnjak bi oko šporeta zmetal pepel, a Pepelnica bi prosila za detece jesti kaj se nej plakalje. Za zmietanje oko šporeta dobilji bi jajce tere su moglji h štacunu prodati i z temi penezi nekaj kupiti.

Na Fašunjek se je pune jelje. Od kokošine juhe, pečene kokoši, do bunceka h zelju i krafljine. Na Pepelnicu pak, bil je veljiki post i nemrs. Nie se smelje pune jesti, kakva korica kruha, čajek ilji se same pila voda. Niesu mrsilji i postilji same deca i betežni.

Od stare šegi malje je toga ostalje. Ostalje je same hodanje dece po sela, ne radi šegi nek radi penez . Stariejši buju takaj na sebe metalji lafre i malje se pošaljilji. Morti nas buju bar one, Fašunjkove, mogle nasmejati, bar zericu.

Čez cielje ljete se pak nalučeme sakojačke lafri od tere nam se ne smieje, nek bormec plače.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/za-dusu-za-spomenek-fasunjek-i-pepelnica

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
Na Pepelnicu pod misom svećenik bi pojedinačno simbolički posipao pepelom po glavi "da ne boli glava" i napravio pepelom križ na čelu. Pepeo se nije nosio kući.

Josip Kovačevič: Obitelska zadruga plemenite Kovačevičov
IV. DIO - OBIČAJI
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg40524/#msg40524

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Citat:
Florijan Andrašec

Tu za repu, tu za len


Tu za repu, tu za len,
tu za masno zelje.
Fašnik se je oženil,
pepelnicu zaručil.
Pepelnica zaručnica,
Fašnik mladoženja.


Fašnik ima vielke oči
i duge mustače,
Pepelnica se dosmica,
kuoli njega skače.
Pepelnica zaručnica,
Fašnik mladoženja.


Denes zelje gibanica,
zjutra povrtnica,
tuomu vam je semu kriva
stara Pepelnica.
Pepelnica zaručnica,
Fašnik mladoženja.


Pepelnični lačni dnievi,
Fašniku se tuože:
“Slane ribe i palenta,
tuo nam črieva struže.”
Pepelnica zaručnica,
Fašnik mladoženja.



http://www.cakoveconline.com/arhiva-vise.asp?id=180   


http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg30414/#msg30414

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

GA Tresnjevka - Tu za repu tu za len, 01:58

GA Tresnjevka - Tu za repu tu za len
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549