Baština > Tradicija i baština
Obnova tradicijskih drvenih kuća
shaka zulu:
Predstavljanje knjige Davora Salopeka “Korablje samobitnosti”
24. 09. 2009. by dpreradus
Ogranak Matice hrvatske Petrinja organizira u četvrtak, 24. rujna, u 19,30 sati u Maloj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji predstavljanje knjige Davora Salopeka “Korablje samobitnosti”. O knjizi govore : akademik Boris Magaš, dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Maja Štambuk, , dipl.ing.arh. Domagoj Vuković, autor i urednik knjige Davor Salopek dok je voditeljica predstavljanja Ana Vukšić. Prigodni program izvodi Muški komorni zbor Matice hrvatske u Petrinji.
http://www.sisak.info/?p=10017624
Četvrtak, 24.09.2009 21:37 Autor: Marin Fran
Korablje samobitnosti
Zavičajna arhitektura važan dio identiteta
PETRINJA – Korablje samobitnosti naziv je knjige autora Davora Salopeka koja je predstavljena u četvrtak u Hrvatskom domu. Nakon koautorskog djela s Brankom Čačićem Hrvatska korablja iz 1971. ovo je drugo djelo na temu zavičajne arhitekture.
Na predstavljanju knjige govorio je akademik Boris Magaš. Istaknuo je kako je korablja dio Hrvatskog identiteta i dodao: „Pojam hrvatske korablje postaje sinonim zavičaja, a priča o hrvatskoj kući, o vlastitom domu i o vlastitom narodu, bez obzira da li se radi o turopoljskoj, posavskoj, ličkoj, primorskoj, ili drugoj kući, postaje arhitektonski događaj koji bi morao ostati u svijesti svakoga koji na ovom tlu sudjeluje u procesu građenja.“, rekao je akademik Magaš. Jedan od akademikovih zaključaka je i da će uskoro u prvi plan morati ući pojam obnove i zaštite seoske arhitekture te da je hrvatska korablja osnov seoskog turizma. Pozvao je autora na daljnje istraživanje korablje.
Sociologinja Maja Štambuk čiji je interes ruralno područje ističe važnost ove knjige za sociologiju te kako se slaže sa svim autorovim stavovima. „Rad arhitekta Salopeka na otkrivanju i istraživanju ruralne graditeljske baštine utemeljen je u struci, što se dobro vidi i u najmanjem prilogu uvrštenom u ovu knjigu. Ono što ovu knjigu čini posve iznimnom i neponovljivom je dinamički suodnos između autorove stručnosti i emocijama premrežene zavičajne pripadnosti.“, rekla je Štambuk.
Arhitekt Domagoj Vuković je na dovitljiv način ispričao priču iz koje je pouka primjenjiva na činjenicu da nismo svjesni svog identiteta, a što se očituje u odnosu prema zavičajnoj arhitekturi. Njenu važnost uočio je pak autor knjige koji se prema fenomenu zavičajne arhitekture odnosi kao dobar gospodar. Sam autor je na kraju poručio da je knjiga napisana za one kojima se ne žuri te da se nikako ne čita 'u komadu' već pomalo.
Na predstavljanju velik broj ljudi
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6827/106/
Korablja je inače čardak,pri nami.
shaka zulu:
Suhozidna kamena gradnja
18. rujna 2009.
Tijekom predavanja prof. dr. Aleksandra Faber istaknula je da rušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas
U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Benkovac u organizaciji Centra za mirovne studije članica HAZU-a prof. dr. Aleksandra Faber održala je predavanje na temu "Kamen, suhozidna kamena gradnja i krajolik Jadrana".
Predavanju su nazočili ljubitelji suhozidne gradnje, ali i učenici kamenoklesari Srednje škole kneza Branimira Benkovac.
Tijekom predavanja prof. dr. Aleksandra Faber istaknula je da rušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista. Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi, staje i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima. Suhozidna gradnja karakteristična je za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina, kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje. Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanja i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj.
Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a "Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana" pod vodstvom dr. Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskog Konzervatorskog odjela Mininstarstva kulture te se došlo do zaključka da su danas suhozidi nakon što su pretrpjeli i izdržali različite povijesne mijene izloženi nestanku. Razlozi su to bespravnog rušenja pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog iskorištavanja kamena kao lako dostupnog građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena) ili širenje naselja. Stoga su rijetki prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštiti postojeća izgrađena tradicijska struktura. Isto tako suhozidna gradnja, istaknula je prof. Faber, nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Tako je prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle, onaj između naselja obilježen brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna.
www.zadarskilist.hr
http://www.benkovac.hr/novosti/277/vijest.html
shaka zulu:
Predstavljanje knjige “KORABLJE SAMOBITNOSTI”
OGRANAK MATICE HRVATSKE PETRINJA
D A N I M A T I C E
Pozivamo Vas na predstavljanje knjige
Davora Salopeka
KORABLJE SAMOBITNOSTI
____________________________________
O knjizi govore :
Akademik Boris Magaš
Dr. sc. Željka Čorak
Dr. sc. Maja Štambuk
Domagoj Vuković, dipl.ing.arh.
Davor Salopek, autor i urednik knjige
Ana Vukšić, voditeljica predstavljanja
* * *
Četvrtak, 24. rujna 2009. u 19,30 sati
u Maloj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji
___________________________________________________________
Prigodni program izvodi:
Muški komorni zbor Matice hrvatske u Petrinji
Cijena knjige (samo na dan predstavljanja) 100 KN
IZVODI IZ RECENZIJA
o knjizi „KORABLJE SAMOBITNOSTI“ rekli su
Dr.sc. Maja Štambuk, sociologinja:
…. Iz autorovih tekstova vidljiv je vladajući nepoticajan ili čak potirujući odnos prema selu i svem izvangradskom prostoru, neprepoznavanje vrijednosti njegove društvene, gospodarske i kulturne komponente koji nikako da postanu ravnopravna sastavnica općeg razvojnog projekta.
…. Rad arhitekta Salopeka na otkrivanju i istraživanju ruralne graditeljske baštine utemeljen je u struci, što se dobro vidi i u najmanjem prilogu uvrštenom u ovu knjigu. Međutim, ono što ovu knjigu čini posve iznimnom i neponovljivom je dinamički suodnos između autorove stručnosti i emocijama premrežene zavičajne pripadnosti. Tako Davor Salopek, djelujući kao socijalni razvojni sudionik, od početka svoje profesionalne karijere otkriva svu uzbudljivost djelovanja identitetskom motiviranošću što ostaje često jedina naknada, jedini ‘interesni’ sastojak takve akcije.
Dr.sc. Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti :
…. Prva Salopekova knjiga iz 1971. već je rezultat ne kratkog prethodnog bavljenja, a za njom slijedi cjeloživotni angažman na afirmiranju baštine koja nije samo etnografska estetska ponuda, nego je model najlogičnijeg i najekonomičnijeg odnosa građe, tehnike, funkcije, konstrukcije, forme, konteksta i, dakako, sanjarije. Davor Salopek želi zaštititi preostali fundus “starih krovova”, ali to je tek jedan vid njegova nastojanja. On u prvom redu hoće da suvremeno stvaralaštvo ne zaboravi smisao tvarnog (koji uzmiče pred virtualnim), vrijednost razlike (u svijetu ujednačenja), udio vremena (u uvjetima njegova iskliznuća iz tračnica), značenje kadra (u stalnoj relativizaciji konteksta). Sjećajući se davnih dana kad su se u Društvu arhitekata u Zagrebu okupljali arhitekti, povjesničari umjetnosti, književnici… razmatrajući teme iz života prostora, Davor Salopek navodi na početku svoje knjige stihove jednoga od njih, pjesnika Bore Pavlovića: “Ono što se traži od arhitekta/ da razumije pejzaž/ do njegova dijalekta”. Možda nema jezgrovitije i primjerenije formulacije od ove za razumijevanje cijele Salopekove knjige.
Akademik Boris Magaš, arhitekt :
Tema vlastitosti stara je koliko je staro i čovječanstvo.
…. Ta je tema posebno bitna za hrvatski narod koji je, vezan tlom na kojem oblikuje svoje životne prostore (uza svu prisutnu raznolikost svoje antropološke morfologije i problematike definiranja povijesne geneze) u vjetrometinama povijesnih zbivanja stoljećima potvrđivao svoju samosvojnost i svoj kulturološki nivo.
…. Pri tome pojam «hrvatske korablje» postaje sinonim zavičaja, a priča o hrvatskoj kući, o vlastitom domu i o vlastitom narodu, bez obzira da li se radi o turopoljskoj, posavskoj, ličkoj, primorskoj, ili drugoj kući, postaje arhitektonski događaj koji bi morao ostati u svijesti svakoga koji na ovom tlu sudjeluje u procesu građenja.
…. Priča o korablji identiteta priča je koja u vremenima suvremenog eklekticizma baziranog na profitu i jeftinom publicitetu postaje kapitalna za formiranje i obnovu zemlje u kojoj živimo.
…. Pred nama je vrijeme u kojem će se na razini države morati riješiti pitanje gospodarstva u rubnim područjima koje su povijesni slijed i nedavni ratovi praktički sveli na preživljavanje. U tom će trenutku tema rurizma u svoj širini svog iskonskog nastajanja s prekrasnim strukturiranjem tipologije definirane već davno hrvatskim jezikom (da se nadovežemo na autorovu analizu odnosa prostora i jezika: naseljavanjem nastaje selo, signiranjem mjesta prebivanja nastaje mjesto, a strukturiranjem mjesta građenjem nastaje grad) morati ući u prvi plan, pojam obnove i zaštite bit će neizbježni element djelovanja, a hrvatska korablja osnov seoskog turizma. Zato dokumentacija prezentirana u ovoj knjizi nije romantična priča o prošlosti, već živo tkivo budućnosti.
http://www.maticahrvatskapetrinja.hr/
Cena v Petrine 150 kn.
Kmalu se kniga bu mogla najti i v Zagrebu.
Neznam zakaj bivša ravnatelica MUT ne napravi presek svega posla čez leta v jene knige.To bi bilo zanimlivo za imati doma...
shaka zulu:
Utorak, 27.10.2009 20:54 Autor: Kristina Jakopović
Poculica kao narodno blago
Predavanje uz izložbu održao akademski slikar Branko Čačić
PETRINJA - „Poculica je dio ženskog oglavlja mlade žene u 19. i 20. stoljeću. Nakon što se udala, iza ponoći, kosu plete u kunč (a to je bio komad drveta ili željeza u obliku mjeseca) te tada na spletenu kosu stavlja poculicu i to je bio znak da je ona sad žena." istaknuo je akademski slikar Branko Čačić u svom stručnom predavanju koje je 27. listopada održao u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Izložba i predavanje bili su pod nazivom „Poculica-naše kulturno blago", a Čačić nam je otkrio koliko je istine u tom nazivu „To je doista naše kulturno blago jer ima veliku filozofiju života. Upletanje kose u kunč u obliku mjeseca simbolizira mjesečnicu, to je najvažnija stvar za ženu jer to znači da će ona moći roditi, biti majka, a bez majčinstva žena ne može biti ono što je."
Ovako se poculica stavljala na glavu
Pažljivo su ga i s velikim interesom slušali i brojni učenici Prve osnovne škole, a učiteljica Andrea Gavranović bila je zadovoljna reakcijom svojih učenika koje je rado dovela u knjižnicu na predavanje jer, kako je rekla „našu kulturu i tradiciju moramo upoznati, čuvati i njegovati, a to ćemo najbolje uspjeti tako da je predstavimo mladima i da uče o njoj kako bi oni svoje znanje jednom prenosili dalje. Samo tako se može očuvati tradicija, a možda mlade potaknemo i da se bave folklorom. U svakom slučaju ovo im je bilo vrlo korisno."
Izložba i predavanje Branka Čačića održani su u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, a prigodno su pjesmom sudjelovali članovi Kulturno-umjetničkog društva „Poculica" iz Letovanića.
Ova je poculica stara stotinjak godina
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/7209/106/
shaka zulu:
Stare tradicijske papuče kakve su nosili naši preci!
Četvrtak, 29 Listopad 2009
Njegujući kulturu i tradiciju našega lijepog Zagorskog kraja, zajedno sa svojom učiteljicom Jelenom Mlakar, učenici 4. razreda PŠ Orehovica, na folklornoj grupi pokušali su se prisjetiti: kako su živjeli naši stari i čime su se bavili u ovim dužim jesenskim danima.
Kada bi pokupili kukuruz u jesen, od perušina izrađivali bi papuče koje bi ih grijale u nadolazećim hladnim danima. Učenici su uz pomoć učiteljice pokazali što su naši stari nosili umjesto naših današnjih kućnih papuča. Tako su učenici napravili starinske kućne papuče i oživjeli tradiciju.
Ljubica Gorički
http://www.bedekovcina.com/
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju