(PRI)POVEST(I) KAJKAVSKOGA KAZALIŠČA

[Ljudevit Kaj]

(PRI)POVEST(I) KAJKAVSKOGA KAZALIŠČA

Vesele ženske z G(e)riča



21. srpnja 2001.

KAZALIŠTE – Na početku Zagrebačkoga Histrionskog ljeta

Shakespeare na Griču

Glumačka družina »Histrion« / Na Opatovini premijerno izvedene »Vesele ženske z Griča« po slavnoj komediji Williama Shakespearea / Predstava koja će zabaviti publiku u ljetnim mjesecima


Umjesto po Windsoru, Shakespeareove »vesele žene« ovoga će ljeta spletkariti po zagrebačkoj Opatovini. Glasovitu komediju velikoga svjetskog dramatičara »Vesele žene windsorske« preveo je na kajkavsko narječje Vladimir Gerić, a dramaturški obradio i režirao Zlatko Vitez. Ta šaljiva drama što ju je Shakespeare dovršio godine 1602. po narudžbi kraljice, a koja se trebala prikazati u čast izvanrednog ambasadora Austrije, u »histrionskoj« verziji događa se na Griču i prati tragikomičnu sudbinu gospona Jona Falštofa.

Shakesperijanske komične svjetove u kojima slavni Falstaff varajući i poigravajući se sa svima i sam na kraju biva kažnjen, Vitez i Gerić posložili su u dopadljivu scensku igru što sažima zbivanja iz predloška i koncentrira se na očekivane obrate te duhovito ozračje nepretenciozne predstave. U prepoznatljivom »histrionskom stilu«, što prati estetiku takozvanog pučkog teatra, nižu se prizori kojima je jedina namjera zabaviti publiku.

Preveden na kajkavski i na mjestima aktualiziran, upadicama iz naše recentne dnevnopolitičke stvarnosti, predložak nudi prilike za prepoznavanje, a time i za smijeh. Na efektnoj pozornici na Opatovini, koju je za Shakespeareovu komediju, s nekoliko detalja podesio scenograf Miljenko Sekulić, a u groteskno komične kostime glumce odjenula Ingrid Begović, skrivaju se i otkrivaju gospoda s Griča i njihove nestašne supruge, raskalašeni ljubavnici, samozatajne udavače... i »mužikaši« Damir Gregurić, Ranko Purić i Roman Gross koji izvode glazbu Arsena Dedića, na stihove Drage Britvića.

Središnji lik Falstaffa, odnosno gospona Jona Falštofa odlično je, u autoironijskim pomacima, interpretirao Zlatko Vitez. I ovaj put, kao u i kultnom Magellijevu uprizorenju Čehovljeva »Ujaka Vanje«, nastojao je pokazati da je granica između fikcije i stvarnosti ponekad gotovo nevidljiva, te da je moguće u prostoru kazališta komičnim govorom i parodijskim iskazima progovoriti i o samome sebi.

Iznimno efektno epizodnu ulogu gospe Stekle predočio je Slavko Brankov, u dopadljivim duhovitim nijansama, vješto izbjegavajući zamke karikaturalnosti. Histerično zaigrane »ženske z Griča« predstavile su, u pogođenim tonovima, Marina Nemet i Branka Cvitković. Mlada glumica Dora Fišter zanimljivo je ocrtala portret Janice Listek. I ostali likovi koje su dočarali Zvonimir Zoričić, Željko Duvnjak, Žarko Savić, Hrvoje Klobučar i Vlado Kovačić uklopili su se u tu veselu predstavu koja odgovara ovim ljetnim mjesecima kada se Zagreb od metropole pretvara u kulturnu provinciju.
 
                                           Dubravka Vrgoč

Slika:
Spletke s Griča: Iz nove »Histrionske« predstave  (Foto: Vjesnik/Tomislav Smoljanović)


Zvir:
html: http://www.vjesnik.hr/html/2001/07/21/ClanakTx.asp?r=kul&c=1
.pdf: http://www.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C07%5C21%5C13A13.PDF

[Ljudevit Kaj]

(PRI)POVEST(I) KAJKAVSKOGA KAZALIŠČA

Vesele ženske z G(e)riča


22. srpnja 2001.

UZ OVOGODIŠNJU PREMIJERU HISTRIONSKE ADAPTACIJE SHAKESPEAREA NA OPATOVINI

»Vesele ženske s Griča« ne boje se kiše

Glumce su od kiše »spasile« perike, a publika koja se nije dala prestrašiti vremenskom nepogodom predstavu je odgledala pod kišobranima

BRANKA VALENTIĆ

Ako nemaju sreće s vremenom, imaju s publikom. Naime, kiša koja se u petak navečer spustila na Zagreb nije uspjela do kraja rastjerati gledalište na Opatovini, gdje su premijerno izvedene »Vesele ženske s Griča«, kajkavizirana verzija Shakespeareovih »Veselih žena windsorskih«, koje je na »kajkavski z angleškog pretočil« Vladimir Gerić, za njih »pozornicu sklepal« Miljenko Sekulić, »stihove sklepal « Dragutin Britvić, »Histrione oblekla« Ingrid Begović, »tancanje postavila« Svetlana Lukić, a igrokaz »spredelal i postavil« Zlatko Vitez.

»Prava traganja za onim bitnim u »Veselim ženama« počela su se ostvarivati tek izvan engleskih govornih područja. Brojni prevoditelji i redatelji zacijelo su shvatili da im je svaki trud bez određenih prilagodbi jednostavno - uzaludan... Histrionske »Vesele ženske« nisu slučajno zalutale u Zagreb kao hir, ili nepromišljeni odmak od izvornih Shakespeareovih vrednota, za volju kakvoj novotariji, nego, naprotiv, približavanje svim odlikama velikog autora našom kajkavštinom, okolnostima, navadama i naravima - u duhu istinskog, pa i samom Shakespeareu tako bliskog – histrionizma «, rekao je u programu Vladimir Gerić.

Shakespeareovog sira Johna Falstaffa tumači Zlatko Vitez, gospođe Page i Ford, u predstavi Listek i Furdek, igraju Branka Cvitković i Marina Nemet, njihove muževe Žarko Savić i Zvonimir Zoričić, Anne (u predstavi Janicu) mlada Dora Fišter njezinog dragog Fentona (mladog gospona Mlakara) Tvrtko Klobučar, sluškinju Slavko Brankov, suca Vlado Kovačić, a njegova nećaka Željko Duvnjak. Komad je dosta »štrihan« pa su na sceni ostala lica važna za radnju i, dakako, poslovični histrionski muzikanti čiji je zvuk osmislio Arsen Dedić.

Kiša koja je počela istodobno s predstavom, što se Histrionima dogodilo i na otvorenju ovogodišnjeg Histrionskog ljeta pri izvedbi njihova Hamleta, oslabila je koncem prvog čina, a nastavila padati krajem drugog. Glumce su od kiše »spasile« perike, a publika koja se nije dala prestrašiti vremenskom nepogodom predstavu je odgledala pod kišobranima.
Obnovljena tvrđava na Opatovini i veliko gledalište s 800 mjesta opet će, ako je suditi po premijeri, postati glavno stjecište ovoljetnih kazališnih događanja za onu publiku koja ostaje u Zagrebu, a histrionsku adaptaciju »Veselih žena« zasigurno neće mimoići izvrsna posjećenost.


Zvir:
html: http://www.vjesnik.hr/Html/2001/07/22/ClanakTx.asp?r=kul&c=3
.pdf: http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2001%5C07%5C22%5C11A11.PDF

[Ljudevit Kaj]

(PRI)POVEST(I) KAJKAVSKOGA KAZALIŠČA

26. srpnja 2003.

Shakespeareovu komediju Na Sveta tri krala ili Kak očete, na kajkavskom su dijalektu sinoć na velikoj sceni na Opatovini, pred punim gledalištem, premijerno odigrali glumci glumačke družine "Histrion" u sklopu ovogodišnjeg osamnaestog zagrebačkog Histrionskog ljeta.

Predstavu je režirao Vladimir Gerić koji smatra kako je to jedan od najboljih igrokaza Williama Shakespearea. Gerić je podsjetio da je ta predstava prije 30-ak godina u "Gavelli" odigrana više od 200-tinjak puta, a u svijetu se za ulogu u toj komediji "otimao" i sam Lawrence Olivier.

Riječ je o komediji u kojoj je svaka osoba u potrazi za svojim vlastitim "ja", sve se događa na blagdan Sveta Tri kralja kada je u Engleskoj tradicionalno sve dopušteno i kada je svijet okrenut naglavce, sve se svima oprašta. Radnju je pak redatelj Gerić za zagrebačku premijeru smjestio u Zagreb i Hrvatsku.(H/im)


Zvir:
http://www.hrt.hr/arhiv/2003/07/26/KUL.html

(* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

RAZGOVOR – Vladimir Gerić, redatelj i prevoditelj drame »Na Sveta Tri Krala ili kak' očete« koja se prikazuje u okviru 18. zagrebačkog histrionskog ljeta
 
KAJKAVSKI SE NE SRAMI NI NJEŽNOSTI NI SLABOSTI

Svaka se »norma« s vremenom istroši, postaje neosobna, općenita. Zato bježi u »šatru«, odnedavna u nepodnošljive prostarije i anglizme. Da ne spominjem povampirene politicizme i srbizme, koje nam mediji i pojedini političari sve više podvaljuju, kaže Vladimir Gerić

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23621/#msg23621 

(* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

W. Shakespeare: Na Sveta tri krala... - KAJ, XXXVI, Zagreb 4-5 (2003.)

kajkavski prijevodi


WILLIAM SHAKESPEARE:

NA SVETA TRI KRALA
ILI
KAK OČETE

Prijevod: Vladimir Gerić, Zagreb

Z angleškoga pretočil na kajkavski
i malo podomačil,
za HISTRIONE,
Anno Domini MMIII
Lacko Gerić*

* Naslov Shakespeareova originala " Twelfe night, or what you will"; za izvedbu u sklopu ovogodišnjega Histrionskoga ljeta "na horvatski z anglikanskoga igrokaza pretočil i postavil" Vladimir Gerić, a "postavljenju pripomogel" Vid Balog

Dramatis personae:
   MEDVEŠKO      ...je ban, neje ban
   VIOLA         .. .je srečna nesrečnica
   ZLOVOLKO      ...je bogec zalubleni mrnđek
   LIVIJA         ...je nesrečna srečnica
   TOBI PODRIGAČ                   ...je, bu pil dok ima
   DRAŠ ZIMLJIČICA   ... je jen vitez
   NORJAK      .. je spametni norc
   MARIČA      .. je jena veselača
   SEBASTIJAN      .. je na svoju mamu
   ANTON         ...je luturan   
   FABEK         ...je bi...
   VELEČASNI      .. je fest jako jaki plebanuš
   VALEK         ...je kojekaj
   FLOSAR      ...je sim, pak tam
   POČIMALJE      ..jesu fine puce kaj lepo zgledaju
                     i lepo popevaju,
                            a ima ih se kaj za videti
                            i kaj za čuti
Histrioni, dečki, pucke, stražari, mužikaši....

PETI ČIN
1.
Glumec, Mariča
MARIČA
Anda, ak me voliš, pokaži mi njegovoga lista!
GLUMEC
Draga moja Mariča, napravite i vi meni jenu uslugu.
MARIČA
Se, kaj želite!
GLUMEC
Najte od mene iskati da vam pokažem njegovoga lista.
MARIČA
To bi bilo, kak da mi darujete cucka, pak onda za revanša od mene isčete da vam ga vrnem!
Dohajaju Ban, Viola, Korlek i plemiči.


Nâstavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg9200/#msg9200