Autor Tema: LUČ - dobopis Ogranka Matice hrvatske v Velike Gorice  (Posjeta: 10770 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
LUČ - dobopis Ogranka Matice hrvatske v Velike Gorice
« : Srpanj 13, 2012, 11:36:08 poslijepodne »
LUČ
ČASOPIS OGRANKA MATICE HRVATSKE
VELIKA GORICA
GODINA 1, BROJ 1,2012.
ISSN 1334-627X


* * * * * * * * ** * * * * * * * * * * ** * *

Nakladnik
Matica hrvatska,
Ogranak Velika Gorica
Adresa: 10408 Velika Mlaka, A. Grahovara 10
Matični broj: 1361325
OIB: 34059890429

Za nakladnika
Stjepan Rendulić

Uredništvo
prof. dr. sc. Branko Dubravica
prof. dr. sc. Bernardina Petrović
prof. dr. sc. Ivo Pranjković
Ivan Rožić, prof.
dr. sc. Željko Stepanić

Glavni i odgovorni urednik
prof. dr. sc. Ivo Pranjković

Izvršni urednici
prof. dr. sc. Bernardina Petrović
dr. sc. Željko Stepanić

Grafički urednik
Tomislav Kozačinski

Urednički savjet
prof. dr. sc. Sanja Cvetnić
dr. sc. Marica Čunčić
prof. dr. sc. Borna Fuerst-Bjeliš
dr. sc. Zoran Pišiprof
dr. sc. Josip Stepanić
dr. sc. Ivan Vnučec
dr. sc. Tvrtko Zebec

Dizajn i priprema
Kozačinski d.o.o., Velika Gorica

Tisak
Grafika Markulin d.o.o., Lukavec
Naklada: 1000 primjeraka

Cijena: 35 kuna
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: LUČ - dobopis Ogranka Matice hrvatske v Velike Gorice
« Odgovori #1 : Srpanj 13, 2012, 11:47:31 poslijepodne »
KAZALO                                                                                                             str.

Proslov                                                                                                                9

Turopoljske teme             
Borna Fuerst-Bjeliš              Turopolje - štoje to?                                                13
Marica Čunčić                       Novi detalji o slavnom i plemenitom                        21
                                            Turopoljcu Jurju Habdeliću
Agneza Szabo                      Dragutin Pogledić Kurilovečki u žarištu                   39
                                             hrvatske politike i kulture 19. stoljeća
Ivan Rožić                            Stoljetne parnice Buševca i Mraclina                       49
Ivo Pranjković                       Pogovor knjizi Turopoljski govori Antuna Šojata     57
Radivoje Jovičić                   Kravata, turopoljska podgutnica                              61
Ivan Vnučec                         Turopoljska svinja - nekada i danas                        73

Zaštita prirode
Sanja Stipičević                    Pesticidi -„naši svagdašnji"                                     87

Skica za portret
Bernardina Petrović              Znanstveni, stručni i književni rad Milana Šenoe    97

Kulturoskop
Romana Rožić                      Treći put za kulturu i čovjeka                                 115
Ratko Cvetnić                       Muzej Turopolja                                                     119
Božidar Pavišić                     Turopoljski banderij                                               125

Književna scena
Stjepan Rendulić                  Matičini književni natječaji 2009., 2010.                 135
                                             i 2011. godine

     Nagrađeni radovi
     Slavica Sarkotić              Domača reč (2009.)                                                 136
     Nikola ŠimićTonin           Istina (2009.)                                                           138
     Željka Cvetković              Vrieme je škrinja puna kaj-smaragdov (2010.)       140
     Slavica Sarkotić              Željkina želja (2010.)                                               141
     Slavica Grgurić Pajnić     Črne furtak (2011.)                                                  147
     Ljiljana Meštrić               Izgubljene žene (2011.)                                          150

Mali književni mozaik (priredila Anastazija Komljenović)
     Razgovor sa Željkom Cvetković     Pjesme su živi organizmi koji                   155
                                                            pulsiraju u svemiru i bdiju nad nama
     Željka Cvetković                             Raščešljane pjesmoptice (izbor iz lirike)  158
                                                            Životna feniksoljublja (izbor iz lirike)       160
     Zlata Cundeković                           Svjetove nadilazimo (izbor iz lirike)          163
     Darija Žilić                                      Omara (izbor kratkih priča)                      168

Udruga umjetnika Spark                                                                                      171
     Vesna Fabijanov, Veronika Prvonožec, Ivica Smolec,
     SnežanaTopić i Ljerka Varga (izbor)

Ratko Cvetnić                   Čez pole i vrvje                                                           181
Zlatko Bastašić                 Humoreske                                                                 189

170 godina Matice hrvatske
Stjepan Damjanović         Mjesto gdje se oblikuje prepoznatljiv glas                  195
                                         hrvatske kulture

Iz prošlosti i sadašnjosti Ogranka Matice hrvatska Velika Gorica
Željko Stepanić                Počeci stvaranja Matice hrvatske u Velikoj Gorici        203
                                        1990. godine
Sjećanja naših članova:
     pok. Pavao Rebić       Neobjavljeni zapis o jednoj tribini iz 1994. godine       211
     Petar Kraljević           Moja sjećanja na rad u Ogranku Matice hrvatske        215
                                       u Velikoj Gorici
Maja Dešpalj                   Sjećanje na jedno iznimno zajedništvo                       217

In memoriam
     Martin Modrušan i Nela Majcen-Pračinec                                                       219

Stjepan Rendulić            Kronologija aktivnosti Ogranka Matice hrvatske          221
                                      Velika Gorica od 2008. do 2011. godine

Biografije autora                                                                                                231

Donatori                                                                                                             239
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: LUČ - dobopis Ogranka Matice hrvatske v Velike Gorice
« Odgovori #2 : Srpanj 13, 2012, 11:50:17 poslijepodne »
PROSLOV

Poštovani čitatelji!

Pred vama je novi broj časopisa Luč, glasila Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Starije čitatelje podsjećam, a mlade obavješćujem, da je prvi broj časopisa velikogoričkog ogranka, koji je prethodio Luči, tiskan kao posebni broj Velikogoričkog lista u prosincu 1990. godine, neposredno prije njegova osnivanja. Sljedeći broj objavljenje u ožujku 1991. godine kao Glasilo Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica, a od prvog dvobroja (3-4), objavljenog u prosincu 1991. godine, časopis nosi naziv Luč. Pod tim je nazivom izlazio u Velikoj Gorici do 1999. godine. Sljedeći dvobroj (1-2) pojavio se u siječnju 1993. godine, a zadnji broj (10) u prosincu 1999. godine. Urednik prvog dvobroja, iz 1991. godine, bio je Kruno Sabolić, sljedeća dva dvobroja, 1-2 i 3-4, bio je književnik Božidar Prosenjak, dvobroja 5-6 Katja Matković Mikulčić, dvobroja 7-8 Melita Jakopović, a brojeva 9 i 10 Aleksandar Božić. Glasilo je bilo vrlo dobro prihvaćeno, ali se sa zamiranjem rada Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici nažalost ugasilo.

U suradnji bivših članova Ogranka, koji su svoje priloge objavljivali i u Luči između 1991. i 1999. godine (Zlatka Bastašića, Zlate Cundeković, Maje Dešpalj Begović, Petra Kraljevića, Ive Pranjkovića, Pavla Rebića, Ivana Rožica, Željka Stepanića i ostalih) i sadašnjega predsjedništva Ogranka na čelu sa Stjepanom Rendulićem odlučili smo objaviti novi broj Luči, ovoga puta zamišljene kao ambiciozan i jasno rubriciran časopis ponajprije za znanstvena i kulturna pitanja. Luč ponovno počinje izlaziti ponajviše zaslugom Željka Stepanića, a može postati jezgrom okupljanja znanstveno-kulturnog kruga, koji toliko nedostaje Velikoj Gorici i Turopolju.

U ovom, prvom broju Luči čitateljima se nude prije svega brojne turopoljske teme: o geografskom pojmu Turopolja, o najslavnijem Turopoljcu Jurju Habdeliću, o Dragutinu Poglediću Kurilovečkom, o brojnim parnicama između Buševca i Mraclina, o turopoljskim govorima, o turopoljskoj „podgutnici" te o turopoljskoj svinji.

Osim rubrike koja obuhvaća spomenute priloge pod naslovom Turopoljske teme tu su i rubrike Zaštita prirode, Skica za portret (Milana Šenoe), Kulturoskop, Književna scena, 170 godina Matice hrvatske (s govorom sadašnjega potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Damjanovića na proslavi 170. obljetnice osnutka Matice hrvatske), Iz prošlosti i sadašnjosti Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica, In memoriam (jednome od bivših predsjednika Ogranka Martinu Modrušanu i tajnici Ogranka Neli Majcen-Pračinec) te Kronologija aktivnosti Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica od 2008. do 2011. godine.

Nadamo se da će u ovom broju Luči svi potencijalni čitatelji, a posebno članovi Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, i bivši i sadašnji, pronaći bar ponešto i za sebe. Pozivamo ovom prigodom sve članove Ogranka, i bivše i sadašnje i buduće, da se intenzivnije uključe u rad Ogranka te da svojim prilozima obogate buduće brojeve Luči, koja će na taj način rasvijetliti novom snagom, poletom i stvaralačkom energijom.


                                                                                                              Ivo Pranjković

 
Nastavek (morti) sledi prvum zgod(n)um
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: LUČ - dobopis Ogranka Matice hrvatske v Velike Gorice
« Odgovori #3 : Rujan 06, 2012, 11:39:52 poslijepodne »
Venec Matice hrvatske, broj 482-483, 6. rujna 2012.


Obnovlen Matičin dobopis
Obnovljen Matičin časopis

Luč ponovno rasplamsana

Vanesa Varga



Luč, časopis Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica ponovno je počeo izlaziti. Časopis je izlazio od osnutka Ogranka 1990. do 1999, kada je zamiranjem Ogranka i časopis ugašen. Novi je broj predstavljen u lipnju u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici. Uredništvo časopisa čine Branko Dubravica, Bernardina Petrović, Ivo Pranjković, Ivan Rožić i Željko Stepanić. Glavni je i odgovorni urednik Ivo Pranjković u proslovu rekao kako je časopis zamišljen kao ambiciozan i jasno rubriciran časopis za znanstvena i kulturna pitanja s ciljem okupljanja znanstveno-kulturnoga kruga u Velikoj Gorici i Turopolju. Pranjković je pozvao sve bivše, sadašnje i buduće članove Ogranka da se priključe te da omoguće novi polet časopisa.
Prva rubrika pod naslovom Turopoljske teme okuplja niz radova o tom kulturno bogatu području. Borna Fürst-Bjeliš pisala je o geografskom pojmu i identitetu te tradicijske regije. Tako je primjerice autohtono tradicijsko graditeljstvo jedan od istaknutijih elemenata kulturnoga krajolika kraja. Marica Čunić izložila je rad o poznatom Turopoljcu Jurju Habdeliću te osvijetlila neke nove detalje o njegovu životu i radu. Slijede radovi o političkom i kulturno-prosvjetnom djelovanju Dragutina Pogledića Kurilovečkog (Agneza Szabo), o stoljetnim parnicama između Buševaca i Mraclina, stanovnika dva susjedna mjesta (Ivan Rožić), knjizi Turopoljski govori Antuna Šojata (Ivo Pranjković), turopoljskoj podgutnici ili prethodnici današnje moderne kravate (Radivoje Jovičić) i o turopoljskoj svinji, izvornoj hrvatskoj pasmini (Ivan Vnučec).

Rubrika Zaštita prirode donosi rad Sanje Stipičević o primjeni i štetnosti sintetskih pesticida u okolišu. Slijedi Skica za portret u kojoj Bernardina Petrović piše o znanstvenom i književnom radu Milana Šenoe, sina Augusta Šenoe. Kulturoskop je rubrika u kojoj je izložen položaj kulture u modernom dobu (Romana Rožić), djelatnost i potencijal Muzeja Turopolja (Ratko Cvetnić), obnova turopoljskoga banderija, povijesne postrojbe hrvatske vojske. Književna je scena prostor u časopisu predviđen za objavljivanje književnih radova. Tako su u ovom broju između ostaloga objavljeni radovi koji su pobijedili na književnim natječajima Ogranka. U rubrici 170 godina Matice hrvatske objavljen je govor Stjepana Damjanovića na svečanoj proslavi obljetnice matičina osnutka. Slijede rubrika Iz prošlosti i sadašnjosti Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica, In memoriam te Kronologija aktivnosti Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica od 2008. do 2011.


http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Luc_ponovno_rasplamsana
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: LUČ - dobopis Ogranka Matice hrvatske v Velike Gorice
« Odgovori #4 : Rujan 07, 2012, 10:34:18 poslijepodne »
Citat:
KAZALO                                                                                                     str.

Književna scena
Stjepan Rendulić                  Matičini književni natječaji 2009., 2010.                 135
                                         i 2011. godine

     Nagrađeni radovi
     Slavica Sarkotić              Domača reč (2009.)                                             136
     Nikola Šimić Tonin          Istina (2009.)                                                     138

http://www.forumgorica.com/turopolje/luc-dobopis-ogranka-matice-hrvatske-v-velike-gorice/msg45120/#msg45120

KNJIŽEVNI NATJEČAJ OGRANKA MATICE
HRVATSKE U VELIKOJ GORICI 2009.

 
STJEPAN RENDULIĆ

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici raspisao je 1. Matičin književni natječaj Zima 2009. sa zadanim književnim oblikom - pjesmom ili kratkim proznim zapisom na kajkavskome jeziku ili na hrvatskome standardnom jeziku. Natječaj je trajao od prosinca 2009. do siječnja 2010. Rezultati Natječaja obznanjeni su 4. veljače 2010. na Matičnu četvrtku u Muzeju Turopolja. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Bernardina Petrović, predsjednica Povjerenstva, Božidar Prosenjak, prof., stalni član
 
Povjerenstva i Gordana Vlašić, prof., članica Povjerenstva, odlučilo je da je najbolji rad na kajkavskome jeziku prozni rad Domača reč, a najbolji rad na hrvatskome standardnom jeziku pjesma Istina.
Prozni rad Domača reč poslala je Slavica Sarkotić iz Vukojevca Donjeg (Lekenik), a pjesmu Istina poslao je Nikola Šimić Tonin iz Velike Gorice.
Objavljujemo ih s obrazloženjem Prosudbenoga povjerenstva.


OBRAZLOŽENJE NABOLJIH RADOVA
Prosudbeno povjerenstvo


Domača reč tekstno je koherentno i umjetnički zrelo zaokruženo prozno ostvarenje s naizgled poznatom ali nikada potrošenom temom o čovjeku koji posjećuje sina u njemu nepoznatoj i tuđoj zemlji. U silnoj začudnosti tim svijetom u jednoj sasvim običnoj i naizgled banalnoj situaciji susreće lijepu djevojku iz svoje domovine koju je, vjerojatno podsjetio na oca ili djeda, i silno se obraduje što mu se obratila „domačom reču". Nastranu što se jednomu Turopoljcu kajkavcu domaćom riječju obratila izvorna štokavka. Ta simpatična kratka priča čvrste fabule i zaokružene radnje s pravilno raspoređenim dijaloškim i pripovjedačkim elementima napisana je na izrazno dobro oblikovanoj turopoljskoj kajkavštini.

Pjesma Istina uspjela je ispuniti visoke kriterije zahtjevnoga žanra kao što je religiozna lirika što znači da nije dopadljiva na prvo čitanje, da se uvijek iznova iščitava i da se nikad ne dočita. Zapis o čudu neviđenu iz betlehemske štalice, formalno omeđen standardološki neuobičajenim ali stilski dopuštenim interpunkcijskim okvirima, uvjerljivo nas vodi do traganja za istinom i nadom. Prepoznavajući u rođenju Isusa Krista očitovanu i darovanu božju ljubav, u tom dostojanstvu želimo prepoznati sebe. Naše dostojanstvo izvire iz te Božje ljubavi koju Bog pokaza koliko čovjeka voli i koliko mu je stalo do čovjeka jer je i sam postao čovjekom kako bi kroz ljudsko trpljenje i kušnje čovjeku donio svjetlo i smisao hoda prema vječnoj pobjedi nad patnjom i smrću, te nad svakim zlom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DOMAČA REČ
Slavica Sarkotić, Vukojevac Donji (Lekenik)



      Gda je sin z malum metličkum pokupil mrvice tere su ze stola na pod opale, otec je odvrgel komadič sendviča s tunum na stran, na tanjer.
      - Samo ti jedi tata, rekel je sin kak da se pravda. Sam znaš, sad bu skoro Elsie došla, pa moram malo počistiti.
      Čez obluk je curelo meko švapsko popoldan, narančaste zrake ke preveč ne greju, taman tuliko da bu dost.
      Negde z obližne cirkve je vudrilo pet put.
      - Idem si ja malo noge pretegnuti. - rekel je otec.                                 
      Sin je več bil v boravku, čulo se vudaranje po tastature. Otec je zel kaput z aufingera f predsoblu i f špiglu je videl starca s kapum tera je pokrivala ono malo sede lasi ki su ostali, videl je zbrčkano lice i podbradek kak visi i gledel je vu toga čoveka kak da je to nešto stranjski a ne on sam.
      -  Pazi da ne zalutaš, ponesi mobitel. -vikal je sin z voncimera.
      - Vrak ti jebi mobitele. - gunđal je otec potiho. Če se bum zgubil, bum se zgubil i z mobitelom i bež njega.
      Vane ga je mrzli veter vudril po zube i osetil je miris crnogorice s parka. Koraki su zazvonili po kamenomu tratuvaru. - Vraži Švabe, navek su znali delati vulice. - brundal je.
      Navek ga je bunila steza za becikliste. Toga pri nami ne, ali tam dobro moraš paziti da ti beciklin ne dojde glave. Jer oni voze po te steza kak nori, slušalice nabiju v vuva i kapuljače na glave i nek sami dragi Bog zna kak opče kaj čuju i vide.
      Pešaki pak moraju se strogo držati sve strane tratuvara, zato kaj im jedino tam ne preti opasnost. Par put se zaboravel meknuti pak su mu trubili kak šašavi.
      Noga tera ga je bolela usporavala ga je v hodu.
      Gledel je natpise po zgrada „Apotheke", „Obst und Gemüse", „Konditorei" i slične i vute ljude teri su se narivavali oko njega.
      Mislil je iti v cirkvu, ali kak mu je ta noga štekala, denes mu se put do cirkve činil nekak dalši neg inače pak je odlučil otiti sam do parka.
      Bilo je fajn ladno pak je park bil skoro prazen. To mu je i pasalo. Sel si je na drevenu klup okrenjenu prema školskom igrališču tero je isto bilo prazno, podigel kraglin kaputa i ruke porinul v žepe.
      Vlasniki pesov prepelavali su svoje ljubimce na lajna i bež njih i v ruka nosili vrečice i lopatice da za svojemi cucki počiste.
      Sejeno je cuče drekof bilo po tratuvaru kuliko očeš i trebalo je dobro paziti da ne zagaziš vu nje.
      Jen suvi čovek, kost i koža, predrčal je spred klupi po steze. Para mu je išla ze zubi, ali je na sebe imal samo nejakvi tenki gorni del trenerke i kratke lače dole, na noga tenisice, a v vuve naravno slušalice.
      Otec si je pomislil, ne ni čudo kaj su si gluvi i sam se svade, kad stalno nose te slušalice i mobitele a nigdo nikoga i ovak i onak više ne sluša.
      Jen žuti kuštravi cucek došel je do klupi i onjušil mu ruku. Mam je dodrčal gazda i nekaj rekel kaj otec ne razmel, ali je cucek mam podvil rep i potuleno odrčal niz stezu.
      Za njim je otkasal i gazda.
      Nejakof šari tič je prhal po grana i nekoga dozival. Valda drugoga tiča. Bože mili, je li se oni si razmeju med sobum ili i oni govore saki svem jezikom, gdo bi znal.
      Otec si je po stoti put razmišlal o te svoje putovanja v Nemačku i nazaj. Negdo bi rekel da je te peneze mogel i pametneše skoristiti, nekaj kupiti, dati dece, ali on ne mogel drugač, š čem bi prešlo par mesec jednostavno ne više mogel zdurati i kupuval je kartu. A več par dan nakon kaj bi došel, mislil je kak je doma, su li žena, kči i nukek v redu, i več bi bil išel nazaj. I tak stalno.
      Sedeč tak na klupi, otec je zaspal. Senjal je da je nafčil nemački i da se spomina z nejakovem trgovcem teri prodava motore (bil si je šparal za Vespu, ali nikak dost vušparati, mirovina je mala, a i ta putuvajna...)
      Zbudil se gda mu je bilo fest zima.
      Vane je bila skoro noč. Noge su mu bile ftrnule, pogotovo ona tera ga je bolela. Pretegnul se i zdigel. Najemput je osetil glad. Na vuglu je mladi Turčin držal pečenjarnicu de se mogel kupiti i fini kebab. To mu je sin obično kupuval i donašal. Ali sad je on odlučil sam se snajti. Primeknul je glavu k steklu i pokušal prečitati kaj piše na reklame, ali videl je samo natpise tere ne razmel i brojke kuliko eurof kaj košta. Videl je da poleg natpisa "kebab" piše 2 eura pak je prečeprkal po šetoflinu i rekel: "Bite ajn kebab".
      Nutre ne bilo Turčina neg lepa cura s črnemi očijami.
      Jen euro mu je opal z ruke, valda zato kaj su mu se prsti bili malo spremrzli, pak je potiho preklel dok se prigibal da zdigne kovanicu.
      Anđel z one strane stekla se nasmejal.
      - Želite kebab? - rekla je na najlepšem horvackom i dale se smejala onak kak se moru smejati samo cure rođene na jugu. F prvi mah je zanemel, a unda mu se nejakva toplina razlejala po telu. Mislil je da sejna. Otkud sad vu tem strajnskom gradu, vu te turske pečenjare dete tero govori naš domači jezik. A unda si je pomislil, pak tak je i moj sin tu f tuđine došel kruva zaraditi. I mam su mu suze pošle pak se je zbunil dok je ona spretno baratala z nožem i rezala meso, pitajuč: - Želite li s više ili manje umaka, blaži ili ljući?
      Ne se posle sečal kaj joj je rekel, samo da mu je porinula vruči, dišeči smotulek v ruke i šepnula, spremite eure, danas vas ja častim, valda sem ju podsetil na oca ili deda, pomislit je otec još neodlučen bi li prihvatil tu iznenadnu čast.
      Išel je polagano, vusput je soprl škrniclin i pomalo jel. Mislil je kak je najemput
srečen i kak je par domače reči čistam dosta za osvetliti celu ovu stranjsku vulicu.
      Ja sem mislil da volim te grad, gruntal je vu sebe. A ja ustvari volim mesto de žive moj sin i vnukica, tak bi volel i bilo teri grad na svetu da su oni vu njem.
      Za negvemi pleči se začulo besomučno zvonjenje. - Ote vrit, rekel je na čistem turopolskem kajkavskem jeziku mulcu teri je zvonil.
      - Ni pojesti si čovek nemre na miru od vas.
      Narančasti pirgavi dečec si je samo zmegnul z rameni i odjuril dale i Bog zna kaj si je mislil o čoveku ki je prešel na stezu za becikline i govoril nejakvem čudnem jezikom.
      Otec je pozvonil na parlafon, sin se javil, uđi samo, otvoreno je, rekel je.
      F stanu je se dišalo. Kak pri nami nigdar tak ne diši, pital se kriveči vu sebe ženu da ne zna zebrati omekšivača za firunge. I f kujne je dišalo.
      - Spremio sam ti večeru, tata. Ono što najviše voliš. Bečke šnicle. Evo, i unuka će ti se pridružiti.
      Curica mu se hitila oko vrata. Sneja je mahnula z hodnika f plavem hauzmantlu.
      - Ali ja sem sit. - rekel je otec.  - Sit i srečen.
      - Opa, to je lijepo čuti. Inače samo jamraš. A što te to usrećilo?
      - Slatka domača reč sinek. Domača reč i vruči kebab.
      Pogledal je čez obluk. Prek v zgrade bila su prižgana svetla i videl je se kaj se događa od prizemla do četrtoga kata.
      -Vraži protestanti. Ni firunge na obluke nemru vrči. - zagunđal je.
      - Što ste rekli tata? pitala je sneja (napol protestantica) ka je bila došla f kujnu po svoj čaj.
      - A nikaj, dete. Velim kak su veliki ovi vaši obluki.
      A potiho je dodal: - I da zutra pem domom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ISTINA
Nikola Šimić Tonin, Velika Gorica



Prije točno 2009 godina,
U betlehemskoj štalici,
Rodila se Istina.

Istini bi ime Isus.
Sin Božiji,
Istina Isus,
S desna Ocu sjedi.

U početku bi Riječ.

Isus,
Riječ
I
Istina.

Začetog po
Duhu Svetome,
Čovjek razape.

Istina
Ohrabri mnoge,
Koji shvatiše,
Javi se u njima,
Nada,
Pođu za Njom,
Umireni u sebi.

Istine ipak ima.

Isus Istina,
Ohrabri ih.
Isus Istina,
Bi im uporište.

Istina,
Sin Božiji,
Živo Biće
Istinitog.
« Zadnja izmjena: Rujan 07, 2012, 10:39:45 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549