Autor Tema: ZAGREBAČKA ISPRAVA IZ G. 1482. 0 OPROSTU OD PLAĆANJA MALTARINE  (Posjeta: 2476 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
ZAGREBAČKA ISPRAVA IZ G. 1482. 0 OPROSTU OD PLAĆANJA MALTARINE
« : Travanj 05, 2010, 04:38:50 prijepodne »
ZAGREBAČKA ISPRAVA IZ G. 1482. 0 OPROSTU OD PLAĆANJA MALTARINE

Kralj Bela III. (IV.) podijelio je zagrebačkim građanima i žiteljima svojom
zlatnom bulom od 16. novembra 1242.1 među ostalim i znatnu povlasticu, da ne
plaćaju unutar međa kraljevskih ni na kojem mjestu maltarine od svoje robe,
koju voze na prodaju. Nije čudo, da su zagrebački trgovci pazili na to, da se
ova odredba kraljeva i vrši, ali tečajem vremena pade ona u zaborav poput
mnogih drugih, ili se mnogi mogućnici, možda i znajući, ne htjedoše na nju
obazirati. Učestaše već zarana pritužbe zagrebačkih trgovaca ili na krunu ili na
domaću zemaljsku vlast protiv silovitoga i nezakonitoga pobiranja maltarine od
njihove robe, pak treba oštrih prijetnja kraljeva ili banova, da se zagrebačkim
trgovcima očuva njihova stara i po njih korisna povlastica. Osobito su u XV.
vijeku prinuždeni zagrebački trgovci često tražiti zaštite protiv mnogih velikaša
duhovnih i svjetovnih, kaptola, plemića, kaštelana i drugih ljudi, koji na svojim
maltama nepovlasno zahtijevaju i pobiru maltarinu od njihove robe.2 Kad je
kralj Matijaš za svoga boravka u Zagrebu, odmah s početka god. I48I., držao
opći kraljevski sud (judicium generale seu palatinale), prihvatili su zagrebački
građani ovu zgodu, da iznesu svoje tužbe protiv mnogobrojnih kršitelja njihove
povlastice. Kraljevski je sud trajao dugo vremena, od 30. januara do 2. marta,
a predsjedali su mu palatin Mihajlo Orsag de Guth i sudac kraljevskoga dvora
Stjepan Bator.
Dne 22. februara iznesao je u ime kralja Matijaša, a na korist građana
zagrebačkih, sam odvjetnik kraljev (director causarum domini regis) Ivan Požegaj
tužbu protiv ovih velikaša i plemića: Stjepana II., Bernarda, Dujma IV., Ivana IX.
i Nikole VI. Frankapana, Petra Zrinskoga, Jurja Mikuličića Bužimskoga, Jurja
Herendića od Lipe, Ivana Krupskoga, Gregorija Bradaša, pana Lužičkoga (Panlusycki),
Mihajla i Tome Tompa od Horsove (de Herzowa), Ivana vojvode
Humskoga (Vlatkovića), Bernarda Stočića od Skrada, Ivana Frajlihovića od
Komogojne i opata topuskoga Jurja, koji su na svojim maltama nezakonito
pobirali od Zagrepčana maltarinu.3 Razumljivo je, što se tužba podiže u ime
kraljevo, jer se kršenjem kraljevskih odredbi počinja kažnjivo djelo, rušenje
kraljevskoga ugleda. Od sviju ovih tuženih ne pristupi ni jedan pred sud, a i
1 Tkalčić, Povjestni spomenici slob. kralj, grada 3 Tkalčić о. с II str. XCI, 405 i dalje. —
Zagreba I str. 15 i dalje. Klaić, Povjest Hrvata II 3, str. 128.
2 Tkalčić о. с II str. XC, XCI.

160 Krnic Zagrebačka isprava iz g. 1482. о oprostu od plaćanja maltarine.

ne posla svoga punomoćnika. Ivan Požegaj utvrdio je opravdanost svoje tužbe
iznesavši povelju kralja Bele III. (IV.) od 23. novembra 1266., u kojoj su sadržane
gotovo sve ustanove zlatne bule, a dodane su još i neke druge.1 On je istaknuo
osobito onu stavku, koja kazuje, da zagrebački trgovci nijesu dužni nigdje unutar
međa kraljevskih plaćati nikakove pristojbe, kad svojom robom trguju (. . . tributům
infra regales terminos in nullo loco solvere teneantur). Sud je na to
stvorio svoju odluku, po kojoj su zagrebački trgovci slobodni i prosti od plaćanja
maltarine na maltama navedenih velikaša i plemića, u kojima mu drago
od njihovih mjesta
Po svoj je prilici istoga dana iznesao Ivan Požegaj i drugu tužbu u
istoj stvari, a to se razabira iz priopćene isprave. Tuženi su zbog nezakonita
pobiranja maltarine od zaprebačkih trgovaca ovi: biskupi Osvald zagrebački
i Sigismund pečuvski, nadalje zagrebački kaptol, onda Franjo, Stjepan,
Ivan i Mihajlo knezovi Blagaj ski, Juraj i Vilim knezovi Zagorski, Ivan Tuz od
Laka, Juraj Turocz, magistar kraljevih peharnika, ban Ladislav od Egervara,
Stjepan Čupor Moslavački, Ladislav sin Hermana od Grebena, Ladislav od
Ervence, Petar Bockaj Rasinjski, Stjepan Dersov od Zerdahelja, Ivan Hening
Susjedgradski te Ladislav i Stjepan sinovi Mavre od Megesalije. Od svih je
pristupio osobno pred sud jedini Ladislav od Grebena, dok su drugi poslali
svoje zastupnike, odvjetnike s punomoćima. Na tvrdnju tužiteljevu, da prigone
protiv zakona zagrebačke trgovce na plaćanje maltarine, odgovoriše tuženi preko
svojih zastupnika, da to ne stoji, nego da oni već od vajkada pobiru i od zagrebačkih
trgovaca pravednu maltarinu i to ne silom, nego na način pravedan
po običaju kraljevine, a za ovo svoje pravo da imadu pismene dokaze, kojih
doduše ne mogu sada iznijeti, nego će to učiniti u drugom roku, koji im se
. odredi. I bio im je dan rok u osmini sv. Jurja iste goćine (1481), da iznesu pred
palatina svoja dokazala, ali oni ih ne iznose, nego opet odgađaju od roka do
roka na osminu Bogojavljenja. U nazočnosti palatinovoj ima se parnica dokrajčiti
i izreći presuda, ali ovaj put nema tuženih, a i ne šalju svojih punomoćnika,
te potpadaju pod globu. Time i sami priznaju, da nijesu u pravu, pak je lagan
posao zastupniku građana zagrebačkih Ivanu Požegaju, da stvar privede kraju
povoljno po svoje štićenike. On opet iznosi pred palatina spomenutu povelju
kralja Bele od 23. novembra 1266., koju palatin u cijelosti navodi u svojoj presudi.
Ivan Požegaj razlaže, kako je kralj Bela, želeći se pobrinuti za sigurnost
svojih podanika u onim krajevima (u Slavoniji), povjerio tvrđu na brdu Gradcu
čuvanju njezinih stanovnika, a od toga se vremena ova tvrđa zove »grad brda
Gradca« (civitas montis Grecensis).2 Među ostalim sloboštinama i povlasticama
podijelio je kralj građanima i ovu, da su oprošteni i slobodni od plaćanja svake
1 Tkalčić о. с II. str. 406 ima u tekstu nave- oprostu od plaćanja tridesetine. Tkalčić о. с
denu godinu povelje: millesimo ducentesimo I str. 44, II str. XC.
sexagesimo septimo, ali treba da je . . . . 2 Kralj je Bela međutim već 16. novembra 1242.
sexto, jer ova povelja imade sadržanu i ci uzvisio Gradec na slobodni kr. grad. Tkalčić
tiranu ustanovu, dok ona iz g. 1267. radi о о. с. II str. V.

Kr ni с Zagrebačka isprava iz g. 1482. o oprostu od plaćanja maltarine. 161

maltarine ili druge pristojbe za svoju trgovačku robu unutar kraljevskih meda,
t. j . na svim mjestima u kraljevini Slavoniji i u ostalim kraljevstvima, podvrgnutim
njegovu kraljevskome veličanstvu i svetoj kruni. — Palatin je nakon zreloga
promišljanja, posavjetovavši se sa svojim savjetnicima, prelatima, barunima,
protonotarima i ostalim plemićima, pozvanim u tu svrhu, izrekao dne 3. marta
1482. konačnu presudu, kojom je građanima zagrebačkim sudačkom svojom
vlašću potvrdio njihovo pravo, t. j . oprost od plaćanja maltarine i drugih pristojbi
za njihovu robu, što je voze na trg unutar meda kraljevskih. Podjedno je
zabranio biskupu Osvaldu i drugim tuženima, a i svim ostalim ljudima, koji drže
u ma kojem mjestu malte, pobirati u buduće maltarinu od zagrebačkih trgovaca
ili ih progoniti, da je plate, bilo na koji način.
Međutim ni ova presuda palatinova nije imala veće vrijednosti, nego li
slične odluke, jer se i poslije ponavljaju i tužbe građana zagrebačkih zbog kršenja
spomenute povlastice i opetovane prijetnje vladara i banova kaznama
protiv prekršitelja,1 ali čini se, sve je ovo od malena uspjeha.
Nije vjerojatno, da je isprava palatina Mihajla Orsaga de Guth, kojom
se ovaj spor rješava, već onda bila u posjedu jugoslavenske akademije, kada je
neumorni istraživalac zagrebačke prošlosti pokojni Ivan Krst. Tkalčić priređivao
drugu knjigu »Spomenika« (izašla g. 1894), kamo bi i ona spadala, jer onda
ne bi ona bila izmaknula budnomu njegovu oku. Bit će, da je došla poslije u
akademijin posjed, a svakako je već bila u njezinu posjedu g. 1898, kad je arkiv
uređen. Listina je original na pergamem; po sredini je znatno oštećena, izjedena,
uopće je izblijedila i na mjestima teško čitljiva. К tome je nevjesto prilijepljena
na debeo papir a pečat se je izgubio. Koliko mi je bilo moguće, popunjivao
sam prema smislu i prema drugim listinama iz onoga razdoblja, poglavito prema
citiranoj ispravi u Tkalčićevim »Spomenicima« II br. 324 str. 405 i d.
Anno 1482. 3. martii. Budae.
Nos Michael Orzag de Gwth, regni Hungarie palatinus et j(udex Comanorum),
memorie commendantes tenore presencium significamus quibus expedit
vniuersis, quod in congregacione generali nostra ac magnifici comitis Stephani
de Bathor, judicis curie serenissimi principis domini Mathie dei grácia dicti regni
Hung(arie, Bohe)mie, Dalmácie, Croacie et ceterorum regnorum regis, domini
nostri generosissimi, vniuersitati nobilium Crisiensis, Zagrabiensis, Warasdiensis
et de Werewcze comitatuum, feria tercia proxima ante festům puriflcacionis
beate Marie virginis in anno proxime transacto préteritum de speciali mandato
et commissione (dicti domini nostri) regis prope ciuitatem Zagrabiensem celebrata,
egregius magister Johannes de Posega (!), director causarum ipsius domini nostri
regis, de medio aliorum exurgens nomine et in persona eiusdem domini nostri
regis contra reuerendos in Christo patres dominos Osualdum Zagrabiensis et
Sigismundum (Quin)queecclesiensis eccltsiarum episcopos, ac honorabile capitulum
eiusdem ecclesie Zagrabiensis, item magnificos Franciscum, Stephanum, Johannem
et Michaelem, filios condam Gregorii de Blaga, Georgium et Wilhelmum comites
Zagorie, Johannem Tuz de Laak ac Georgium Turocz, pincernarum regalium
magistrům, egregium (Ladislaum banum), Stephanum Chupor de Monozlo, Ladi-
1 Tkalčić n. dj. II str. XCI i d. 11


shaka zulu

  • Gost
Odg: ZAGREBAČKA ISPRAVA IZ G. 1482. 0 OPROSTU OD PLAĆANJA MALTARINE
« Odgovori #1 : Travanj 05, 2010, 04:39:06 prijepodne »
162 Krnic Zagrebačka isprava iz g. 1482. o oprostu od plaćanja maltarine.

slaum Heřmani de Gereben, alterum Ladislaum de Ewrwencze, Petrům Bochkay
de Razynakerezthur, Stephanum filium Ders filii bani de Zerdahel, Johannem
Hennengh de Zomzedwar, Ladislaum et Stephanum filios condam Maurici de
Megesalya proposuerat eo modo, (quomodo) nonnuli forent in regno Sclauonie,
qui in eorum teloniis sew locis tributorum et signanter prelibatus dominus
Osualdus episcopus in Lupoglaw, sub castro Gemneech, in Zenthkerezth, Obed,
Hrazthowycza; capitulum Zagrabiense in Czerye, Zythecz; Ladislaus banus in
Grisio, Bosyako et Jaworowcz Byhegh, Keryalrewe, Thersycz,
Jastrawazka, Kopa, Zthenycznyak, Wrathnyk prope Segniam, Zamabor; annotatus
siquidem dominus Sigismundus episcopus in tributis suis in Kaproncza,
Ghaktornya, Kamenyegrad, Kernyn, Prodawyz, Supancz et Zenthgyurgh; Franciscus
autem ас Ste(phanus, Johan)nes et Michael de Blaga in Brumen, Dynychk,
retro Brumen, Oztrosecz, Buservch et sub Thoron; Georgius vero et Wilhelmus
in Krapina, Warasd, sub Lobor, Zalatharyo, Romechyncz, Magyerowo, Wymicza,
Thoplyka et Krapinensi; Johannes enim(!) Twz in Rakolnok; Georgius (de
Turocz) in Ludbregh; Stephanus Ghupor in Monozlo et Bothowzdencz; Ladislaus
Hermanfy in Cristalowcz; alter vero Ladislaus de Ewrwencze in Zebachina et
Gorbolnok; Petrus Bochkay in Zenthlowryncz et Razynakerezthur; Stephanus
filius Ders in Rewche; Johannes Hennengh in Zthw(bycza) Nouak, Chycha,
Palina et in fluuio Krapina; memorati autem Stephanus et Ladislaus filii Mauricii
in Zdencz, et aliis cunctis villis, ciuitatibus et opidis, locis scilicet tributorum
eorum in regno Sclauonie vbiuis habitorum, et exigi solitorum a ciuibus et
hospitibus, populis et incolis re(galibus in ciuit)ate sua regali montis Grecensi
commorantibus contra libertates prerogatiuas eorundem ciuium, hospitum et
incolarum dicte ciuitatis a diuis regibus concessas et indultas de rebus et bonis
eorundem mercimonialibus minus iuste et indebite tributům exigerent et exigi
facerent ac eosdem (ad solucionem tributa)riam vbiuis conpellerent et astringerent
in preiudicium et derogamen libertatis prefatorum ciuitatis regalis prenotate
dampnumque ipsorum civium valdemagnum. Quo audito Gregorius Petrotha de
Dedynareka pro prelibatis dominis Osualdo episcopo Zagrabiensi, Johanne Twz
ac Francisco, Stephano, Johanne et (Michaele de Blaga) Stephano
Ghupor de Monozlo, Thomas de Baxa pro domino Sigismundo episcopo Quinqueecclesiensi,
magister Clemens canonicus ecclesie Zagrabiensis pro capitulo
eiusdem ecclesie, Georgius Ablancza de Mendzenth pro Georgio et Wilhelmo
comitibus Zagorie, ac Ladislao et Stephano filiis Mauricii, Johannes
de Kapolna pro Georgio de Turocz, alter Johannes de Orehowcz pro
Johanne Hennengh, Paulus literatus de Horzowa pro Stephano filio Ders, prefatus
Ladislaus vero de Gereben personaliter, Demetrius de Mylethyncz pro
Ladislao de Ewrwencze et Nicolaus Zaaz pro Petro (Bochkay cum) suficientibus
Uteris procuratoriis in nostram ac eiusdem domini comitis Stephani de Bathor
exurgentes presenciam responderant tali modo, quomodo prelibati in causám
attracti in predictis et aliis locis tributorum ipsorum vbiuis habitorum predictos
ciues, populos et incolas regales dicte ciuitatis montis Grecensis non
(im)merito ad solucionem tributariam conpellerent nee ab eisdem huiusmodi
tributa indebite exegissent, sed semper et ab antiquo ab eisdem tributa iusta
poontencionaliter sed iusto et vero modo ас iuxta ipsius regni consuetudinem

K r n i c Zagrebačka isprava iz g. 1482. o oprostu od plaćanja maltarine. 163

merito exegissent, et superinde literas et literalia haberent munimina, que (ipsi
non ad pres)ens in dicta congregacione generali, sed in termino vlteriori per
nos et dictum dominům comitem Stephanum eis dando exhibere prompti essent
et parati. Vnde biis perceptis nos vnacum dieto domino comite Stephano moram
commiseramus eo modo, vt prenominati in causám attracti, vel procuratores
eorum legittimi, h(uiusmodi literas vel liter)alia eorum instrumenta, si quas et
que in factis dictorum tributorum et eorundem exaccionibus pro eorum parte
haberent emanatas et confecta, in octauis festi beati Georgii martiris tunc Venturis
in curia regia nostra scilicet palatinah in presencia cum deponendo judicio
trium marcarum producere et exhibere deberent et (teneantur) regiam
serenitatem prenotatam, quibus visis iudicium et iusticiam facere valeremus inter
partes in premissis dictante iuris equitate. Et ab eisdem actoribus premissa instrumentalis
exhibicio partes inter predictas seriebus literarum nostrarum procuratoriarum
de termino in terminům currendo presentes octauas festi Epiphaniarum
dom(ini) (Ad) quas quidem octauas prenominati domini Osualdus et
Sigismundus episcopi ac alii predicti in causám attracti per prelibatum magistrům
Johannem Posegay, directorem causarum regalium, in persona dicti domini nostri
regis congruis diebus ipsarum octauarum coram nobis exspectati prescriptas
literas exhibituri nostram in presenciam non venerunt neque miserunt,
sed se mediantibus aliis Uteris nostris judicialibus exinde confectis in judiciis
aggrauari permiserunt. Dehinc volens antefatus magister Johannes Posegay prenominatos
ciues, hospites et incolas regales dicte ciuitatis montis (Grecensis)
. . . . (tr)ibutis exemptos et supportatos atque liberos esse declarare,
quasdam literas condam domini Bele quarti, incliti regis Hungarie, priuilegiales
sigillo eiusdem dupplici et auttentico impendenti communitas nostrum produxit
in conspectum hune tenorem continentes: B e l a etc. (slijedi povelja kralja
Bele IV. od 23. novembra 1266., kojom daje zagrebačkim građanima mnoge
povlastice. Tkalčić, Povjestni spomenici slob. kralj, grada Zagreba, sv. I str.
40—44.) — Quibus presentatis earundemque1 perlectis et sane intellectis memoratoque
magistro Johanni de Posegay in persona (dicti) domini nostri regis
eidem ac per consequens memoratis ciuibus, hospitibus et incolis regalibus ciuitatis
(montis Grecensis ex parte) prefatorum in causám attractorum per nos
in premissis juris medelam preberi postulantes, quia memorati domini Osualdus
et Sigismundus episcopi ceterique in causám attracti in facto pretactorum tributorum
suorum et super eorundem exaccione per predictos ciues, (hospites et)
incolas regales montis Grecensis eis debenti literas et literalia instrumenta habere
allegantes easdem . . . • (in congreg)acione generali, sed in curia
regia coram nobis exhibere assumpsisse causaque premissa sed et predicta
exhibicio instr imentalis ad presentes octauas festi Epiphaniarum domini modo
dilatario deuenta extitisse, iidem eciam in causám ettracti generaliter et quilibet
eorum singulariter prescriptas literas et literalia eorum instrumenta exhibicioni
et (nostram) in presenciam non venisse nee misisse, sed se judiciorum
oneribus aggrauari permisisse, prelibatus autem olim dominus Bela rex, qui
subditorum suorum in illis partibus degencium securitati prospicere salubriter
cupiens, castrum in monte Grecz juxta Zagrabiam obtuicioni eorundem con-
1 Ovdje je nešto izostavljeno. *

164 K r n i с Zagrebačka isprava iz g. 1482. о oprostu od plaćanja maltarine.

struetorum decreuit constituendum in predicto (anno millesimo ducent)esimo
sexagesimo sexto, regni autem sui anno tricesimo primo, inhabitatoribus ipsius
castri, quod quidem castrum ab eo tempore ciuitas montis Grecensis est appellatum,
inter alias libertates et prerogatiuas Uteris in eisdem declaratas et
habeant prerogatiuam libertatis graciam, vt ciues et hospites sew incole^ inhabitatores
(tri)buta infra regales terminos in nullo loco soluere teneaňtur,
fecisse et generose concessisse reperiebantur seriose; ob quam libertatis prerogatiuam
iidem ciues, hospites ac incole ipsius ciuitatis regalis montis Grecensis
iuxta tenorem prescriptarum literarum ipsius condam domini Bele
regis priuilegialium in superioribus infra terminos regales, hoc est
intra ambitům Sclauonie regni ас ceterorum regnorum eidem regie maiestati
sacreque corone subiectorum, ab omni tributaria exaccione sew solucione in
locis tributorum quorumcumque et vbicumque infra terminos regales exigi solitorum
eximi, supportari, exemptosque et supportatos ac per, omnia liberatos . ..
predictis in causám attractis et aliis quibusuis cuiuscumque condicionis
hominibus infra ambitům et dominium regium tributa habentibus ab
exaccione huiusmodi tributorum de cetero cessare et eisdem silencium imponi
debere nobis vnacum prelatis, baronibus, magistrisque prothonotariis et ceteris
regni nobilibus nobiscum in ехащеп superinde comprobacione
eorundem. Itaque dominorum prelatorum et regni nobilium magistrorumque
prothonotariorum maturo indued consilio prelibatos dominos Osualdum et Sigismundum
episcopos ceterosque vniuersos et singulos in causám attractos, alios
eciam quoslibet cuiuscumque status et condicionis homines in dicto regno Sclauonie
ac alias vbiuis per intra terminos regios tributa habentes, ab omni exaccione
tributorum sew theloniorum quorumcumque a predictis ciuibus, hospitibus
et incolis ipsius ciuitatis montis Grecensis hactenus exigi consuetorum cessare
et supersedere judicantes decreuimus et commisimus eisdem de cetero superinde
silencium imponendo, sepe nominatos ciues, hospites et incolas ipsius ciuitatis
montis Grecensis in omnibus eorum libertatibus, prerogatiuis et exempcionibus
predictis per prelibatum condam dominům Belám regem eisdem ciuibus in facto
prescriptorum tributorum modo premisso graciose concessis et largitis reliquimus
ac ab omni exaccione et solucione tributaria in cunctis locis infra terminos
regales existentibus liberos atque exemptos fore pronunciamus, ymmo decernentes
committimus et relinquimus ac modo prenarrato pronunciamus auctoritate nostra
judiciaria et justicia mediantibus, committentes omnibus et singulis cuiuscumque
status et condicionibus (!) hominibus infra terminos regios tributa habentibus,
vt ipsi amplius et de cetero a predictis ciuibus, hospitibus et incolis dicte ciuitatis
montis Grecensis et eorum rebus mercimonialibus quibusuis in predictis
locis tributorum suorum nullum tributům exigere ac eosdem ad nullius tributi
solucionem artare et compellere presumant quouis modo. In cuius rei memoriam
íirmitatemque perpetuam presentes Hteras nostras priuilegiales pendentis et
auttentici sigilli nostri munimine roboratas, eisdem ciuibus hospitibus et incolis
ciuitatis montis Grecensis sepedicte duximus concedendas. Datum Bude quinquagesimo
die octauarum festi Epiphaniarum domini predictarum, anno domini
millesimo quadringentesimo octuagesimo secundo.
Bogoljub Krnic.
http://hrcak.srce.hr/file/76302