Autor Tema: Zagrebački kit  (Posjeta: 2597 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1908
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Zagrebački kit
« : Srpanj 31, 2010, 06:06:51 poslijepodne »
Mesocetus agrami – zagrebački kit

U zapadnom dijelu Zagreba, u podnožju Zagrebačke gore, na mjestu neposredno ispod ostataka ruševina Susedgrada nalazio se kamenolom litotamnijskog vapnenca-litavca, kojeg su ljudi sredinom prošlog stoljeća eksploatirali kao građevni kamen. Prilikom lomljenja vapnenca-litavca otkinuto je i mnogo nekorisne ilovine, mekanog kamena-lapora koji je taj vapneni blok okruživao. Tom je prilikom u laporima pronađeno mnogo različitih okamina, fosila, kao što su primjerice mnoge okamenjene ribe iz skupina skuša, oslića, morskih pasa, srdelica, igli i sl., zatim puževa, školjaka i drugih koji su tu prije 11 do 13 milijuna godina živjeli u jednom zaljevu Sarmatskoga mora – Paratethysa, popularno zvanog "Panonsko more". Pronađeni su i brojni ostaci lišća biljaka koje su rasle na kopnu i obalama toga mora.

U tim su laporima nađeni i ostaci više vrsta kitova. Ostatke kitova skupio je naš prirodoslovac, književnik, ilirac Lj. Vukotinović i ne znajući točno o čemu je riječ. Te je ostatke kasnije prof. Gj. Pilar, tadašnji kustos u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu ustupio na proučavanje prof. van Benedenu iz Belgije, najpoznatijem tadašnjem stručnjaku za kitove. Van Beneden je utvrdio kako je riječ o ostacima izumrlog kita, posve novoj vrsti kita iz roda mesocetus koju je nazvao po Zagrebu – mesocetus agrami, dakle "zagrebački kit".

Lijepo sačuvani ostaci "zagrebačkog kita", a riječ je o lijevoj i desnoj donjoj čeljusti, kostima gornjočeljusnog aparata, zatim stražnjem dijelu lubanje, desnoj nadlaktici i dijelu desne podlaktice, te dvanaest kralježaka, čuvaju se danas u Geološko-paleontološkom odjelu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, u Demetrovoj ulici 1.

"Zagrebački kit" bio je 6 metara dugačak. Možda je riječ o mladom primjerku, jer današnji njegovi srodnici dosežu od 15 do 30 metara u dužinu i težinu od preko 100 tona, a među njima su i predstavnici najvećih životinja koje su ikada živjele na Zemlji. Hranio se, sudeći prema građi čeljusti, planktonima, kopepodima, račićima i malim ribama.

Na "susedskom" nalazištu pronađeni su i ostaci drugih kitova, ali iz druge skupine. To bogatstvo nalaza, fosila izuzetne vrijednosti, priskrbilo je nalazištu "Pod Susedom" mjesto među najznačajnijim paleontološkim nalazištima ovakvoga tipa u Europi.

mr. sc. Darko Rukavina
http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/pomozite-da-mesocetus-agrami-ponovo-zapliva,46.html