Autor Tema: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija  (Posjeta: 137582 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #30 : Travanj 01, 2010, 02:04:37 prijepodne »


Glasnik Samobora i Svete Nedelje, 12.03.2010.

Zvjezdan Linić - DUHOVNI STUPAC
 
Prispodoba "o izgubljenom sinu" ocrtava osnovne istine sakramenta ispovijedi

Milosrdni otac – razvratni sin


Gotovo da se možemo prepoznati kad počnemo zavidjeti grešnicima; kao da nas kršćane Božji zakon sputava i da mi zapravo često nemamo od života ono što bismo mogli imati kad ne bi bilo tog Božjeg zakona. Smatramo životom ono što život nije. "Ovaj brat tvoj bijaše mrtav i oživje!", tvrdi Otac, nagovarajući starijeg sina da se i on počne radovati ovom događaju.


Korizma nam nudi priču. Divna prigoda za stati pred sebe i otkriti poziv uteći se milosrđu Božjem. Isus priča.
    Redovito volimo ovu prispodobu nazivati "o izgubljenom sinu". Međutim, ovo je daleko više prispodoba o milosrdnom Ocu. Otac je pravi subjekt ove Isusove priče. Otac je najaktivniji. Otac preuzima inicijativu u sva tri dijela ove prispodobe. Otac je tu neprestano budan i spreman praštati i ljubiti.
    Vjerujem da se i mi volimo negdje naći čitajući ili slušajući ovu prispodobu. Najčešće odmah pomislimo iskreno ili farizejski da se prepoznajemo u mlađem sinu. To je tip čovjeka, slaba, grešna, koji je sposoban učiniti i velike grijehe, koji može duboko raniti drugoga. To je svaki grešnik. Zato je cijela epizoda poziv na obraćenje, na povratak Ocu, na ispovijed i pomirenje. U svim katekizamskim priručnicima s ovom se slikom najbolje mogu ocrtati osnovne istine sakramenta ispovijedi.
    Sigurno, ova prispodoba ne želi nikoga ohrabriti na rasipni i grešni život. Naprotiv, u razgovoru sa starijim sinom očito izlazi ono što mi tako teško shvaćamo: da ono iskustvo što ga je mlađi sin imao nije bio život. To je smrt. To ne spada u životni staž. Njegov povratak Ocu je istinski novi početak, on je ustao na novi život. Stariji sin misli da je njegov brat proživio svoje dane. Misli da se naužio života, da ima nešto od života. Gotovo da se možemo prepoznati kad počnemo zavidjeti grešnicima; kao da nas kršćane Božji zakon sputava i da mi zapravo često nemamo od života ono što bismo mogli imati kad ne bi bilo tog Božjeg zakona. Smatramo životom ono što život nije. "Ovaj brat tvoj bijaše mrtav i oživje!", tvrdi Otac, nagovarajući starijeg sina da se i on počne radovati ovom događaju.
    Ovu je prispodobu Isus rekao i nama. Ona je za sva vremena. Nema nikoga na svijetu, pa ne znam koliko i kako sagriješio, a da ne bi imao moguć pristup Ocu. Bog je dobar i davatelj života. Iskreno pokajanje, čežnja za životom, prihvaćanje njegova zagrljaja - to je dovoljno da se uđe u iskustvo novog, čistog, Božjeg života. Jedina pretpostavka u svemu tome jest prepoznavanje svog stanja u istini. Mlađi je sin, kako kaže evanđelje danas, "konačno došao k sebi", shvatio je što se dogodilo, vidio je istinu svojih odnosa - prema Bogu, prema ocu, prema sebi. I odlučio se vratiti.
    Bilo bi divno kad bismo sebe vidjeli u ljubavi Božjoj i u jednostavnosti našeg vjerničkog života. Možda nisi imao dramatsko iskustvo rasipnog sina, možda se nikad nisi udaljio, udaljila od Boga nekim teškim prestupkom zakona, možda je tvoj život protekao u relativnoj vjernosti i nastojanju oko dobra. Raduj se i shvati - to je tajna onoga što Otac govori starijem sinu: "Ne očekuj plaće za to, jer onda ostaješ lišen iskustva ljubavi. Jer, u tom iskrenom i ustrajnom nastojanju oko dobra 'sve moje tvoje je'", govori Otac. Imaš pravo na moju ljubav. Kako bi bilo divno kad bismo svaki dan svog života prepoznali kao dar ljubavi. Nije potrebno otići od Oca da se na povratku konačno osjeti i vidi kako Otac neizrecivo ljubi. Jer, Otac ljubi tako neprestano svakog dana, u svakodnevici života. To je Otac koji ljubi jednakom ljubavlju i vas koji ste stariji, i sve vas koji ste bolesni, koji pokušavate svoj život vidjeti u svjetlu vjere, kao i one za koje molite i koje biste željeli obraćene vidjeti negdje u svojem krugu ili negdje u blizini Božje ljubavi i u iskustvu sakramenta ispovijedi.


Zvir:
http://www.samoborskiglasnik.net/kolumne.asp?tip=108
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #31 : Travanj 01, 2010, 02:09:54 prijepodne »


Međimurske novine, 23.03.2010., br. 759., str. 20

BOG MOJIH DETALJA

Veliki tjedan je pred vratima


Piše: vlč. Antun Štefan


U našem približavanju Velikom tjednu, jer iduće nedjelje je već Cvjetnica, čitamo kako su pismoznanci i farizeji doveli Isusu ženu koju su uhvatili u preljubu. Imamo pravo zamisliti sve moguće scenarije koji su im omogućili da tu ženu 'uhvate' u preljubu. U tom kontekstu moglo bi se govoriti o varanju među ljudima, o  nevjeri, o preljubu. O nevjeri ili preljubu se može govoriti i kad se radi o bračnom savezu, o ljudima koji su si obećali životnu vjernost "u dobru i u zlu". Tu zasigurno imaju mjesto i oni koji su Bogu obećali vjernost i darovali mu njihov život: svećenici i redovnice - i oni "u dobru i u zlu". O tome društvo u cjelini ne govori, već samo utvrđuje 'činjenice', naravno, poražavajuće. Donosi brojke, statistike, i njima informira javnost. Kad se radi o statistikama, saznajemo da svake godine, od svih sklopljenih brakova, svaki je četvrti [peti] u Hrvatskoj razvrgnut. Koji su razlozi tolikih bračnih brodoloma? Radi li se o nevjerama?! O tome, barem ne na takav način, državna statistika ne govori. U državnoj politici govori se i o pronatalnoj politici, kojom se stimulira rađanje većeg broja djece. U isto vrijeme, na svim razinama, gotovo na svim, "miniramo" te naše dobre nakane. Pogledajte npr. stalaže s novinama, filmove na TV ili počujte naše razgovore, sve puno aluzija i svih mogućih ponuda za seksualna iskustva. Naravno, radi se o "slobodi medija", ali i o slobodi svakoga. I sad ti izađi iz tog začaranog kruga: s jedne strane htjeli bismo imati više djece, imamo čak državnu pronatalnu politiku, a s druge strane, iznutra, "miniramo" sve to nezdravim pristupima seksualnosti, te se čini da nam je od svetoga nimalo stalo.Uopće ne tražimo uzroke za sve to, a zato i nemamo nikakva rješenja. O nevjeri i njezinim posljedicama, o krepostima ispravnog života ne trebaju govoriti samo različite religije i udruge, nego i društvo u cjelini. I opet, to društvo, o kojem govorimo, je društvu gdje je vjersko odvojeno od države, i tako, ono što Crkva predlaže, od toga opet ništa. Crno? Pa,slažem se, ali činjenice su tu. Rješenja? Postoje. Jedan od pristupa rješenju donosi nam evanđelje govoreći o ženi koju su uhvatili u preljubu i koju pismoznanci i farizeji dovode Isusu. Za Isusa je najprije važno da takve, nevjerne (i tonisu samo žene!), ne "stigmatizira", ne hvali ali ni ne kudi, nego ih najprije štiti. Štiti, ne samo od osude drugih, nego i od njih samih, ali i od iskorištavanja njihove situacije. Iskorištavanja takvih tužnih ljudskih sudbina, u našem društvu, postoji: o njima se piše i govori po časopisima ili TV, kao o zvijezdama, do te mjere da njihova nesretna situacija postaje kao nešto normalno, nešto što je za ljude i što se nudi čak kao neki izazov. O onima koji su vjerni se i negovori, a na ljudima koji su doživjeli "brodolom"života, bili oni krivi ili nevini, naslađuju se svi. Gotovo svi. Isus sa svoje strane nudi najprije zaštitu, posebnit retman, posebnu pažnju. Za njih organizira sve pozitivno da bi im pomogao pronaći rješenja. U nevjeri se ne radi samo o osobi koja je to počinila nego i o onoj (ili onima] koji to s njom proživljavaju.
 
Nevjera ili preljub nikad nije izolirana stvarnost Zato Isus, uz preljubnicu, u isto vrijeme, nastoji djelovati i na njezinu okolinu, na ljude koji su mu je doveli, kojima je također potrebna pomoć. Zato im i kaže: "Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen." [Iv 8,7].

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

IMENDANI I BLAGDANI

utorak, 23. ožujka
Oton, Rebeka, Dražen

srijeda, 24. ožujka
Simonjavorka, Latin

četvrtak, 25. ožujka
BLAGOVIJEST.Maja

petak, 26. ožujka
Emanuel, Goran, Maksima

subota, 27. ožujka
Lidija, Rupert, Lađa

nedjelja, 28. ožujka
CVJETNICA, Cvijeta

ponedjeljak, 29. ožujka
vBogoljub, Leonarda[/blue]

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimurske novine, pdf

2010 03 23, br. 759.

pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine759i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.net/pdf/759/mnovine759i.pdf

Pismohrana rajneše brojov, pdf:
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=95
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #32 : Travanj 04, 2010, 12:12:03 prijepodne »


Uskrsni krijes

Vuzmenka/vazmenka/vuzmenjak


U ciklusu godišnjih običaja, naročito u proljetnom i ljetnom razdoblju, istaknuto mjesto zauzima običaj paljenja vatri kao svojevrsni izraz “pučke pobožnosti”, a datumski (u pravilu) vezan uz kršćanski liturgijski kalendar. Kao tradicija baštinjena iz različitih kulturnih miljea i obrazaca, različitih ishodišta i vremena postanka običaj je i danas prisutan u nekim varijantama obredne prakse.

Godišnje vatre (pokladne, jurjevske, uskršnje, ivanjske etc.), ognji, kresovi, simbolikom i impresivnošću izraza kao kontrapunkta bogatog kulturnog mozaika “vječna” su vatra i izvor u istraživačkom radu.

Poznate, ali još uvijek nedovoljno istražene u teorijskom i metodološkom smislu takve su vatre vuzmenke, vazmenke, vuzmice... i o njima je ovdje riječ.

Ključne riječi: uskršnji običaji, uskrsni krijes, sjeverozapadna Hrvatska


Obširnešě:
http://www.emz.hr/ei11/ei11-02Djakovic.pdf
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #33 : Travanj 04, 2010, 12:13:13 prijepodne »


18.4.2006
Kamenica, Crkovec, Bedenec (Županija Varaždinska)

Nârodni običaj pâlejna vuzemnic

Lépi vuzmeni običaj pâlejna vuzemnic v našomu sě kraju zadržal do denas. iPortal jě i letos obišel nekuliko vuzemnic otklem vam prenâšamo falaček atmosferě, a posebno raspoloženo društvo zatěkli smo v Kamenice.

http://www.iportal.hr/clanak_.asp?ID=2180
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #34 : Travanj 04, 2010, 12:15:12 prijepodne »


Odakle naziv Uskrs?

Slika:
http://www.katolici.org/slike/album/Korizma_Uskrs/uskrs03.jpg



Hrvatski jezikoslovci riječ Uskrs povezuju s glagolom krsnuti u značenju "oživjeti, dići se". Jezikoslovac Petar Skok spominje i drugi mogući korijen riječi Uskrs. To je riječ krijes. U starohrvatskom je ta riječ označavala sunce u ljetnom, najžarčem suncostaju, solsticiju. Stoga se o Ivanju, tj. 24. lipnja, i pale krijesovi, a valjalo ih je zapaliti vatrom koja se izbija iz kamena, trebalo je kresnuti; i taj glagol ima svoj izvor u već spomenutom glagolu krsnuti. No, ta riječ upozorava na temeljni čovjekov doživljaj u trenutku kad je on iz kremena izbio prvu iskru i tako otkrio vatru. Bila je to posvemašnja novost za čovjeka, i u tom smislu riječi uskrsnuti, uskrs znače: opet se probuditi, podići se. Isto je značenje riječi goristanje, starokajkavskog i današnjeg naziva za Uskrs kod gradišćanskih Hrvata. Stara kajkavska uskrsna pjesma kaže: Isus se je gori stal, smrt je dole potepal.
Dakle, riječ Uskrs jasno upozorava na činjenicu Isusova uskrsnuća, da je Krist ponovno živ jer je raskinuo okove smrti i slavno ustao iz groba; sada je trajno u novoj i vječnoj egzistenciji, u slavi Boga Oca. Uskrsnućem je Krist postavio kamen temeljac novoga, boljega Božjega svijeta. Svijet je to koji tek nastaje, ali mu je Kristovim uskrsnućem zajamčena budućnost. Krist je, stoga, kako piše apostol Pavao, kamen temeljac koji odbaciše graditelji, ali on postade kamen zaglavni; kakvo čudo u očima našim! U riječ Uskrs ugrađena je i poruka o novom poretku koji Vjerovanje izražava riječima: Vjerujem u uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka.

http://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=9422
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #35 : Travanj 04, 2010, 12:16:12 prijepodne »


ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, OŽUJEK/TRÂVEN 2010.

 O TOMU RAZMIŠLAMO


Vuzmena čestitka gradonâčelnika Grâda Čakovca

     Uskrsli Isus i ove nam godine progovara snagom praznoga groba, snagom uskrsnuća, ustajanjem u novi život, novim stvaranjem. Želi nam odgovoriti na naša brojna lutanja, pitanja, traženja smisla u svijetu i životu oko nas.
     Krist svojim uskrsnućem daje smisao svim našim postavkama, traži preobraže-nog čovjeka kojeg resi ljubav, snaga, koji može pogledati sam sebi u lice, koji pobjeđuje
zlo, bol i smrt. Traži hrabrost, dosljednost, ljubav, opraštanje, preispitivanje savjesti, zajedništvo. Takav život vodi pravim djelima, miru, radosti, uspjehu.
     Novi život koji Isus nudi više nikad neće biti ugrožen nikakvim zemaljskim nasiljem i nikakvim ljudskim slabostima, ljudskom bijedom, mržnjom, izdajom, nevjerom.
     Dobro je zapitati se možemo li i mi tako živjeti?
     Krist nudi oproštenje i nesebičnu ljubav prema braći, što je zahtjevno i naporno jer znači svakodnevno služenje drugom.
     Želim Vam svima da uskrsno vrijeme proslavite u vjerničkom zajedništvu. Neka to budu dani naše nade, životnog ohrabrenja i poticaj na dobro.
     Uskrs kao izvor nepresušne nade neka nam bude poticaj uzajamnoj ljubavi i zajedništvu na putu u budućnost. Neka
nova svjetlost prati naš život, a neka nas prate dobra djela i primjer vlastitog života.
     U ovim bremenitim vremenima okrenimo se jedni drugima, vratimo ljubav i slogu u svoje obitelji jer one su zalog zdravog i pravednijeg društva.
     U ime Grada Čakovca i u svoje osobno ime želim Vam sretan Uskrs!


                                                               GRADONÂČELNIK
                                                               Branko Šalamon

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Zvir:
ZVONA, Mjesečni list čakovečkih župa,
Leto XV, br.3, ožujek 2010. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/ , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primjeraka


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski vu cirkvami:
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b-4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
("privremeno" nedostupno)
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,4989.msg91664.html#msg91664
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #36 : Travanj 04, 2010, 12:56:49 prijepodne »


Turbi et Gorbi

Grâdu (Gorice) i (ně samo) turopôlskomu svétu: srěčen Vuzem!

Članem POTgoričkoga forumskoga krščanskoga občinstva i nijovem družinam sě nâjbolšě vu ově svetě dâně nâjvekšoga krščanskoga blagdana.

I něk blagoslov Sěmogûčoga Boga, Oca, Sina, i Duva Svetoga zidě na Vas i ostaně z Vâmi zanavék.


Latinski:
Et benedictio Dei omnipotentis, Patris et Filii et Spiritus Sancti descendat super vos et maneat semper


(Turo Žubro-)Polski:
A błogosławieństwo Boga Wszechmogącego, Ojca i Syna i Ducha Świętego niech zstąpi na was i pozostanie na zawsze.

(i bosno-) sr(e)b(ren)ski*:
"И нека благослов Свемогућег Бога, Оца, Сина, и Духа Светога сиђе на вас и остане с вама заувек"


* Bosančica jě osobita inačica: morfološka i grafiska i ortografiska čiriličkoga pisma.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #37 : Travanj 30, 2010, 11:05:32 poslijepodne »

ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, TRÂVEN 2010.

 NEKAJ ZA ČAS KRATITI

I TAK VAM JE TO...

 
      Vuzem je minuv i mali Vuzem takaj, pak so počele Pričesti i Ferme. Samo naši velečasniki znajo kak je teško deco držati na žnoricaj i prepravlati jiv za te svete sakramente, a za to nemajo nekšo veliko voljo, ali to morajo zbaviti, jerbo ak nebodo mogli bi kesneše meti kajkakše probleme pre ženidbi ili pak dok bi šteli nekšemo svojemo pajdašo biti kumi. Naši verniki vam imajo kajkakše želje. Napriliko, dostik ga dece štera idejo na Pričest ili pak na Fermo, a jivi roditeli so se nej ftegnuli niti vu cirkvi venčati. Mam so se nej, niti dragi Božek nezna zakaj, posle pak jim je bilo bedasto, a dvajsti let fletno mine. I zato se nej tre nikaj čuditi ak na sakramente mesto roditelov dojdejo japica i mamica, jerbo so japek i mamika naglo zbetežali i to tak kaj so nej mogli vu cirkvo dojti, ali zato oni počakajo deco, kume i vso ostalo rodbino vu restoranu. Tu je meje ljudi, pak se nej tre bojati kaj bi se tua epidemija preširila. Denes vam je več tak gda nišči več ne pita kak je bilo na Pričesti ili na Fermi, što je meuv mešo, kakša je bila propoved, što je fermauv, nek se spituvle, što je biv kum, kaj je kupiv, vu šteromo restorano je bila fešta, kuliko ga rodbine bilo, jeli je biv gostuvanjski meni i gda se dimo išlo? Još navek je nejglavneše, a to se unda i stiha pita: a kaj so kumi kupili? Zdavnja so minuli cajti gda so se kupuvale vure, anjcugi ili pak beciklini, jerbo denes so to televizori, kompjuteri, laptopi, skuteri, a vse kaj je meje od toga bogzna kaj niti ne vredi, očem reči, slaboga kuma so roditeli za kumče zebrali. Kak bilo gda bilo, šteli mi to priznati ili nej, ali tak je. Tak vam se ovo leto pripetilo, dok je biškup spituvav fermanike i pitav je Tončeka: Kaj je Jezuš rekev puci i dečko gda jiv je našev gole vu postelji? Tonček je kak z topa otpovedav: Oblečite se deca! Kak vidimo, što zna, zna. Ili pak se pripetilo vu jenoj grackoj župi gda so došli puca i dečko, šteri so skupa živeli kak študenti, kaj se zapišejo na veronauk kak katekumeni, jerbo bi oni šteli sve sakramente zbaviti kaj bodo se mogli zutra vu cirkvi ženiti! Kak se to naša spametna deca znajo za vse sami pobrigati!

      I neje sam tak pre mladim ljudima, ali kak jiv mi stareši navčimo takši so nam i je. Tak se hajdigpot pripeti kaj deca zbavijo Pričest, Fermo i unda so fraj dok nejdejo vu zamoš, očem reči. dok se ženijo, a dok to mine unda se oni brigajo za svojo deco tak kak smo se i mi pobrigali za jiv. I život teče dale i za Božeka se pak zmislimo dok zbetežamo. I to malo bole, jerbo vu posteli imamo čas premišlavati. Jega naših sosedov, pajdašov ili pak poznatih šteri celo svoje živleje Božeka ne nucajo, ali dok jim nešči hmerje unda se zmislijo gda so i oni deca Božekova i gda bi bilo čistam vredo kajbi velečasni došev na sprevod, a posle i mešo odsluživ. Za vsaki slučaj, mortik, Božek, ipak, postoji! 

      Pričesti i Ferme bodo minule, pred nami so proščeja i urlabi,a gda se, na jesen, pak znova vu cirkvaj zidemo (što dojde) vsi bodemo, pak i velečasniki, pozabili kakše smo nevole meli z decom na protuletje. Za ve tuliko, dostik sam vas šinfav, pozdravlam vas nejlepše kaj morem!
                                                                                                           

Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Zvir:
ZVONA, Mjesečni list čakovečkih župa,
Leto XV, br.4, trâven 2010. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/ , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primjeraka


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski vu cirkvami:
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b-4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
("privremeno" nedostupno)
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,4989.msg91664.html#msg91664
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #38 : Svibanj 30, 2010, 10:42:47 poslijepodne »


Vid Biblijalog


Bibliju prevodi na kajkavski

Glumec Vid Balog věč deseto leto prevodi Bibliju na kajkavski jel jě, veli, ně malo nejne raštrkane napisane i objavlene kajkavske prevodov. Trebalo bi je sě prikupiti i vusporediti z latinskemi i grčkemi zvirniki ter sěposavetovati z Nadbiskupijum. Kletu bû mu zišel Nôvi zâvet na kajkavskomu.

Snježana Rajačić

Zvir:
http://www.vjesnik.hr/Html/2009/08/01/Clanak.asp?r=zag&c=3
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #39 : Svibanj 30, 2010, 10:44:39 poslijepodne »


Biblija / Kajkavski

NÔVI ZÂVET

Evanđele po Mateju
http://web.me.com/jurek/kajkavski/matej.html

Evanđele po Marku
http://web.me.com/jurek/kajkavski/marko.html

Evanđele po Luki
http://web.me.com/jurek/kajkavski/luka.html

Evanđele po Ivanu
http://web.me.com/jurek/kajkavski/ivan.html

Dela Apostolska
http://web.me.com/jurek/kajkavski/dela.html

Poslanica Apostola Pavla Rimlanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/rimlani.html

Prva poslanica Apostola Pavla korinčanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/1korintiani.html

Druga poslanica Apostola Pavla korinčanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/2korintiani.html

Poslanica Apostola Pavla Galačanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/galatiani.html

Poslanica Apostola Pavla Efežanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/efesci.html

Poslanica Apostola Pavla Filiplanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/filiplani.html

Poslanica Apostola Pavla Kološanima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/kolosci.html

Prva poslanica Apostola Pavla Solunianima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/1solunci.html

Druga poslanica Apostola Pavla Solunianima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/2solunci.html

Prva poslanica Apostola Pavla Timoteju
http://web.me.com/jurek/kajkavski/1timotej.html

Druga poslanica Apostola Pavla Timoteju
http://web.me.com/jurek/kajkavski/2timotej.html

Poslanica Apostola Pavla Titu
http://web.me.com/jurek/kajkavski/titu.html


Poslanica Apostola Pavla Filemonu
http://web.me.com/jurek/kajkavski/filemon.html

Poslanica Apostola Pavla Hebrejima
http://web.me.com/jurek/kajkavski/hebrejci.html

Jakovleva Poslanica
http://web.me.com/jurek/kajkavski/jakov.html

Prva Poslanica Petrova
http://web.me.com/jurek/kajkavski/1petar.html

Druga Petrova Poslanica
http://web.me.com/jurek/kajkavski/2petar.html

Prva Poslanica Ivanova
http://web.me.com/jurek/kajkavski/1ivan.html

Druga Poslanica Ivanova
http://web.me.com/jurek/kajkavski/2ivan.html

Treča Poslanica Ivanova
http://web.me.com/jurek/kajkavski/3ivan.html

Judina Poslanica
http://web.me.com/jurek/kajkavski/juda.html

Otkrivenie Jezuša Kristuša po Ivanu
http://web.me.com/jurek/kajkavski/otkrivenie.html
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #40 : Lipanj 11, 2010, 11:45:05 poslijepodne »

ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, LIPEN 2010.

 NEKAJ ZA ČAS KRATITI

ZVONA ZVONIJO, A MI SLABO ČUJEMO...


    Vsi znamo, bar mi šteri se vsako nedelo, ili pak malo ređeše, okoli cirkvi i Božeka motamo, gda je lani mlajša čakoska cirkva Svetoga Tončeka (mojega imejaka) dobila prava zvona, očem reči, ona štera ne zvonijo prek gramofonske ploče ili pak cedeja, kak je to denes moderno. Vsaki mesec jiv poslušam i morem vam reči gda jiv je jako lejpo čuti. I tak mi je palo na pamet to gda sam vam nej spripovedav kak je to bilo vu Osterajhu, vu levaonici gde so jiv naši hrvaški gastarbajtei zlijali i k nam vu Čakovec poslali. Kak je to šega, tak so i članovi župnoga veča i kumi od zvona išli kaj bodo polek dok so meštri kumiče zlevali. Mel sam srečo kaj je pater Tonček i mene z sobom zeuv, pak vam ve morem reči kak je to tam zgledalo. No, kak bi rekli, to je ve več lanjski sneg i več se nišči ne spomina za južna zvona, jerbo ona zvonijo kak gda so tu odnavek, očem reči, od prvoga dneva od gda je zrasev turen polek cirkve. Sam pater Tonček zna, a i članovi župnoga veča kak je teško peneze na kup nametati kaj se i tua zvona splatijo. Vsa je sreča kaj meštri verjejo velečasnikaj pak čakajo dok se tej penezi pomalem kupčajo. Šteuv sam vam, pravzaprav reči kak me je gazda levaonice vu Insbruku gledav vu oči hajdig dugo i unda me pitav jeli sam ja čakoski gradonačelnik. A unda sam ja jega jako čudno gledav. Na vse zadje se zazvedilo gda je čistam normalno dok se zvona zlevlejo kaj dohaja, z vernikaj i župnikom, i gradonačelnik grada vu šteromo je tua cirkva i je, jerbo pravi gradonačelnik hoda i z ljudima šteri vu cirkvo hodajo, a isto tak i davle peneze za potrebe cirkve, kajbi rekli i za zvona. Nebi šteuv reči gda je naš gradonačelnik nej pravi, ali je nej biv znami, no, mi se još navek nadjamo gda bode poslav bar jenoga kupčeka penez z gracke kase kaj pomore patro Tončeko zakrpati lukje vu župnoj kasi. Verjem gda smo si mi verniki to zaslužili.

    Vu minulo nedelo je obslužavana obletnica i služena meša za vse one šteri so 1945. leta skončali na križnomo poto i bili zakopani vu Maceljskim šumama. Z Čakovca je na to mešo išev jeden  bus ljudi i to je bilo nejveč nas stareših. Nebrem razmeti zakaj nas je tak malo išlo, pak kaj so tej ljudi šteri so poginuli pred 65 let, niti krivi niti dužni, nej zaslužili kajbi se mi dojšli malo pomoliti za jiv. A zna se gda jiv je bilo cirka dvanajst jezeri. Nebrem to razmeti, kak smo jedva napunili jednoga busa, i to obedve cirkve, južna i severna, a dok se ide vu Kumrovec unda se dva busi napunijo za jedno vuro. Brzčas je nekaj znami nej vredo, jerbo je vu Maclju naš negdašji gvardjan i župnik, pater Drago Brgles, zazidav cirkvo Muke Isusove i briga se za to hodočasničko mesto, jer Macelj spada vu župo Đurmanec gde je fra-pater Drago župnik več jedenajst let. Nejsam misliv šinfati, ali nebrem več zdržati.

    Of tjeden bode počelo svecko labodoritaško prvenstvo vu Južni Afriki tak gda bodo vsi naši župniki morali slagati meše vu onaj vuraj gda ga nebode utakmici ak bodo šteli kaj bodo deca i moški dohajali vu cirkve. Nek se zna gda je labodoritanje skorom nejglavneša stvar vu živlejo vsakoga moškoga, a dragi Božek je na odličnomo petomo ili pak šestomo mesti.

    Dok bodete meli vu rokaj ova nova Zvona, vu cirkvi na čakoskomo Jugo bodemo slavili godovno župnoga patrona svetoga Tončeka, pak vse pozivlem kaj dojdete na naše župno proščeje. Ne morate se bojati, nebode vas čuda koštalo, čekam vas posle meše pre prvomo štando na gvirco.

Do drugoč, vaš Tonček!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                             MÂLA ŠÂLA

Na satu vjeronauka vjeroučiteljica Milijana priča malim pravašima o nebu. A sada –  reče sestra Milijana – neka svatko od vas digne ruku tko želi doći u nebo! Svi su, dakako, digli ruku, osim Tončeka. – Što je s tobom, Tonček, zar ti ne želiš doći u nebo? – Ja ne mogu – odvrati Tonček – mama mi je rekla da odmah poslije vjeronauka dođem kući...

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Zvir:
ZVONA, Mjesečni list čakovečkih župa,
Leto XV, br.6, lipen 2010. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/ , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primjeraka


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski vu cirkvami:
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b-4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
("privremeno" nedostupno)
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,4989.msg91664.html#msg91664

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(LÔJTRICĚ I LEST)VICĚ (Z)V KOV

VICE VUKOV - Zvona moga grada (SPLIT '70 live), 03 :49
VICE VUKOV - Zvona moga grada (SPLIT '70 live)
« Zadnja izmjena: Lipanj 11, 2010, 11:46:43 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #41 : Rujan 10, 2010, 10:51:21 poslijepodne »

Mrla turopôlska prijetelica Marica Kustičova
(čer je jě v zamušu za Turopôlca)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Večerni list, 21.08.2010.

Napisal: Darko Pavičić

Vu povodu

Marica jě držala četiri čoškě fiže don Živka

O ženam ožejnene svečenikov ne pišu mediji, a oně su nâjvekša pôtpora i snâga svem mûžem


Baka, baka... Pusti ti sada što baka radi i kako je ona, nego mi reci zašto se opet svadiš s...” Tako su često započinjali razgovori između ovdje potpisanog novinara i don Živka Kustića kad sam se pokušavao izvući na baku i njezino krhko zdravlje, kao džokera koji redovito pali u trenucima kad sam znao da me s druge strane telefonske žice čeka kiselo-ljuta jezikova juha legende hrvatskoga i katoličkoga novinarstva zbog nekog kritičkog teksta, npr. o zagrebačkom Kaptolu. Međutim, od ovog utorka bake Marice ili tete Marice, Mare Kustić, više nema. Dugogodišnja životna suputnica don Živka Kustića otišla je netom nakon Velike Gospe, kao Velika Gospođa, čekajući valjda da svojim odlaskom svojima doma ne pokvari blagdanske dane. A koincidencija je htjela da se na nebo preseli upravo u vrijeme kad cijela Crkva ženstvo i majčinstvo uzdiže na pijedestal i kao ideal naglašava upravo ženu i njezinu ulogu i požrtvovnost u povijesti ljudskoga roda.
 
A povijest jednoga jedinoga čovjeka (pustimo sad cijeli ljudski rod), našega don Živka Kustića, promijenila je upravo njegova – Marica. Upoznao ju je dok je služio JNA u Nišu, gdje su se i “spanđali”, kako bi rekli po žumberački, što mu je kao bogoslovu tada donijelo više problema od prvotne ugode za ljubavnih susreta. Međutim, pametna Crkva nije htjela izgubiti već tada perspektivnog Živka Kustića, pa mu je predloženo ne da Marici da ‘nogu’ ili da s njome inkognito živi i ima djecu, nego da je lijepo oženi, pa da se tek onda zaredi. Trebalo je ispuniti samo formalnosti, tj. s rimokatoličkog obreda prijeći na grkokatolički. Vjera je ista, papa u Vatikanu, ali oženjen muškarac može postati svećenikom. I don Živko je poslušao svoju savjest i svoje pretpostavljene, no tada, prije više od pola stoljeća, nije ni slutio da će ostatak života morati biti poslušan svojoj Marici. Prekaljeni polemičar, vratolomni kolumnist Glasa Koncila i vazda elokventan sugovornik uvijek je uvažavao stav svoje supruge, koja je držala sva četiri kuta kuće i brinula se o petero djece. Za Udbu, podmetanja, ogovaranja i blebetanja, kako iz komunističkih tako i iz crkvenih redova, baš kao ni njezin suprug, nikada nije marila. Uvijek je imala svoj stav, a koga je još zadesila sudbina da mu ga mora i u lice izgovoriti, dugo je pamtio tu njezinu repliku. Međutim, sudbina joj je namijenila nevidljivu ulogu iza čovjeka-planine koju dijeli s desecima supruga manje ili više poznatih (oženjenih) svećenika, a koje su najveća potpora i snaga svojim muževima. A o njima ne pišu novine i s njima se ne rade veliki intervjui, nema ih ni u red carpetima ni u otvorenima, premda su one često vukle nevidljive konce sudbina svojih supruga. A oni, pak, ništa manje nisu bili crkveniji od njihovih kolega u celibatu. Štoviše, život ih je mnogim detaljima realno podučio.
 
Neznatne i malene, samozatajne i skromne, baš onako evanđeoski, nevidljivom su tintom pisale povijest Crkve na ovim prostorima. Za nadati se samo da im je za križ koji su na zemlji nosile, ondje gore, na Nebu, obilna plaća zajamčena.


Zvir:
http://www.vecernji.hr/kolumne/marica-je-drzala-cetiri-kuta-kuci-don-zivka-kolumna-181476
« Zadnja izmjena: Rujan 10, 2010, 10:56:10 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #42 : Rujan 10, 2010, 10:57:57 poslijepodne »

ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, SRPEN / KOLOVOZ 2010.

 NEKAJ ZA ČAS KRATITI

FRA – PATER ANĐELKO


    Vsaki od nas obslužavle vsako leto svoje godovno, svojega rođendana, a mi stareši se
zmislimo i na svoja gostuvanja, tak gda i to sprefeštamo, jerbo neje ruom mačji kašelj z nekim
živeti na leta, deliti dobro (šteroga ga nejvečpot neje) i ono hudo (štero se z letima nabere).
Isto tak kak mi obslužavlemo vse ono kaj je vredno vu našemo živlejo, tak i naši velečasniki
obslužavlejo svoje obletnice gda so postali velečasniki i gda so prisegli na doživotno služenje
dragomo Božeko. Hajdigpot sam se prijav kak sam gruntav o temo komo je, itak, leži
velečasnikaj ili pak nam, običnaj smrtnikaj, očem reči, jeli je leži služiti dragomo Božeko ili
pak biti ožejeni. Kak i vsaki od nas tak i ja tiram vodo na svoj melin i mislim gda je nam
ožejenima čuda teži jerbo, ne verjem, gda dragi Božek gomba, ruom, na vsako sitnico štero
velečasniki zfušajo. No, kak bilo gda bilo očem vam, pravzaprav, reči gda je naš čakoski
velečasnik, fra-pater Anđelko početkom julijuša, na samo godovno svetih Čirila i Metoda,
preslavil svojo četrdesetpet letnico kak služi, nejpredi, Božeko, a unda i nam ljudima. Mi vu
Čakovco se moremo pofaliti gda je več 14 let, kajbi rekli skorom trečinu toga cajta prinas i tu
pase Božekove birkice, malo vu Čakovco, a malo pre Svetomo Roko, Miholjanaj i nebi šteuv
nabrajati gde je vse biv kak kapelan i ispovednik, jerbo gda je pater Anđelko došev k nam
unda je još čakoska župa Svetoga Mikloša biškupa bila nejvekša vu Zagrebečkoj nadbiskupiji,
a o Varaždinskoj biskupiji so se stopram počeli spominati. Nejsam šteuv z tem reči kak pater
Anđelko ima več hajdig let, nek gda je zdavnja došev k nam. Verjem gda ga nejga nikoga
med nami šteri se more potužiti gda mo je pater Anđelko nej nekaj napraviv kaj mo je trelo. I
to je još nej vse. Ovo leto bode pater Anđelko preslavil još jedno obljetnico: včasi mo bode
pet let otkak vređuvle ova naša Zvona. Je, kak vidimo, Zvona zvonijo, a vreme leti. Pak sam
vam, pravzaprav i to šteuv reči, vse kaj pater Anđelko prime vu roke vse je kak treba. Fala
dragomo Božeko kaj nam ga je poslav, a patero pak želem dobro zdravje i kaj bodemo još
dugo na ovom sveto skup živeli. I na vse zadje skorom sam vam pozabiv reči, kuliko pater
Anđelko znači za ovo naše čakosko bratstvo ak ga jegova brača, od milja, zovejo Japa. Takšo
ceno si, ipak, treba zaslužiti. Japa, vsaka vam čast!


    Leto je odnavek bilo vreme za hodočašča, pak se tak i ovo leto naše obedve čakoske
župe ravnajo na Bistrico, na Trsat, a vu augustušo se bode išlo i vu Lurd. Dok čakamo na tua
hodočašča naši so velečasniki, gvardjan, pater Stanko, južni župnik, pater Tonček i nejmlajši
čakoski frater, pater Jožek, skupa z našim provincijalom, patrom Željkijom, odleteli na par
dni vu Peru. Verjem gda znate gda je Peru država vu Južni Ameriki, polek Brazila i gda je
nejmeje dvajsti pot vekša od Lejpe naše i gda ga tam nejveč Indijancov, a polek jiv ga je i
cirka pet jezeri Hrvatov. A zbog naših ljudi i naši fratri tam imajo svojega misionara, a to je
naš čovek z Lendave, biškup Gerard Žerdin. Naši patri, skupa z provincijalom, so išli vu Peru
jerbo je tam naš biškup zarediv za đakona našega Perija Horvatovoga z čakoskoga juga šteri
bode vem tam, kak šegrt, na praksi, a drugo leto bode se vrnul i kak pater Pero bode služiv
mlado mešo. Neje lefko bilo našim patrima jerbo je do Perua deset jezeri kilometrov, a znate
kak se reoplani nišejo dok so vu zrako. Ali dragi Božek jiv je čuvav i srečno so se vrnuli
nazaj k nam. Kak so nam rekli, prešli so hajdig jezeri kilometrov po Peruu, nekaj po zrako,
nekaj po zemli, a hajdig toga i po vodi. Niti Indijanci, niti krokodili, a niti pak druge zveri so
jim nej naškodile, tak gda smo pak vsi, fala dragomo Božeko, na brojo.

    Pred nami je i ono stareše čakosko proščeje, Prcinkulovo. Zadjipot sam vas pozval na
gvirc za Antonovo pak ste nej došli, a ve vas pak čakam pod šatorom prek cirkve. Dok pete
vun z cirkve samo ravno idite i nebrete me fulati.


Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

                                                             MÂLA ŠÂLA

IDEM, PAK SI MISLIM…
- Mijenjam zdravstvenu knjižicu za štednu. Šifra: Zdravlje je najveće bogatstvo!

Ovce nose zvona, a ljudi mobitele!

Na faksu sam kao Bog. Svi znaju da postojim, ali me nitko nije vidio!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Zvir:
ZVONA, Mjesečni list čakovečkih župa,
Leto XV, br.7/8, srpen/kolovoz 2010. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/ , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primjeraka


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski vu cirkvami:
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b-4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(LÔJTRICĚ I LEST)VICĚ (Z)VÛKOV

VICE VUKOV - Zvona moga grada (SPLIT '70 live), 03 :49
VICE VUKOV - Zvona moga grada (SPLIT '70 live)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #43 : Rujan 10, 2010, 11:10:39 poslijepodne »

Festival „KAJ v Zelini“, 29.-31. svibna 2008.

Kajkavska večernica z mešum (prema zapisu z 19. st.)

Cirkva svetih Treh Kraljuv v Kominu
30. svibna 2008.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA

po sledečomu zapisu z 19. stoletja:

1) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b-4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA

2) html (editérajuči) oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294


Nakladnik
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina

Za nakladnika
Ivica Kukovačec, dipl.ing.el.

Urednik
Dr. sc. Zvonimir Kurečić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

VEČERNICA I MEŠA

POLEG  STARE  NAVADE  SLAVNE
NADBIŠKUPIJE  ZAGREBEČKE
VU STAREM  HORVATSKEM  KAJKAVSKEM  JEZIKU
ZNOVIČ  SPRAVLJENA
PO  MEŠNIKU  DR.  ZVONIMIRU  KUREČIĆU
PREBENDARU  PRVOSTOLNE  CIRKVE ZAGREBEČKE
VU  ZAGREBU  2008.


SVETEK PRESVETUGA SRCA JEZUŠEVUGA

Proštenjarska cirkva svetih Treh Kraljuv v Kominu
vu fari Veliki Bisag
Petek, 30. svibnja 2008. v 19.00 vur


Glavni mešnik:
dr. Zvonimir Kurečić
 prebendar prvostolne cirkve zagrebečke

Sumešniki:
mons. Lovro Cindori, kanonikuš prvostolnoga kaptola v Zagrebu
preč. Mirko Totović, prebendar prvostolne cirkve zagrebečke
preč. Maksimilijan Herceg, plebanuš bisaški

Popevaju:
Časne sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi z Zagreba:
s. Paula Boršćak
s. Marjana Koščak
s. Marija Beroš
s. Ivana Margarin
Jelena Križanić


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 02., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 02.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 03., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 03.

Kajkavska večernica Kaj v Zelini 2008. 04., 15:00
Kajkavska večernica Kaj v Zelini 2008. 04.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 05., 01:46
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 05.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #44 : Rujan 10, 2010, 11:21:51 poslijepodne »

Leto dân kesnešě bilo jě ovak:

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Festival „KAJ v Zelini“ '09

Kajkavska večernica z mešum (prema zapisu z 19. st.)

Cirkva svetih Treh Kraljuv v Kominu
30. svibna 2009.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA

po sledečomu zapisu z 19. stoletja:

1) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b-4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA

2) html (editérajuči) oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294


Nakladnik
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina

Za nakladnika
Ivica Kukovačec, dipl.ing.el.

Urednik
Dr. sc. Zvonimir Kurečić

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

VEČERNICA I MEŠA

POLEG  STARE  NAVADE  SLAVNE
NADBIŠKUPIJE  ZAGREBEČKE
VU STAREM  HORVATSKEM  KAJKAVSKEM  JEZIKU
ZNOVIČ  SPRAVLJENA
PO  MEŠNIKU  DR.  ZVONIMIRU  KUREČIĆU
PREBENDARU  PRVOSTOLNE  CIRKVE ZAGREBEČKE
VU  ZAGREBU  2008.


SVETEK (NADVEČERJE) DUHOV ILI TROJAKOV

Proštenjarska cirkva svetih Treh Kraljuv v Kominu
vu fari Veliki Bisag
Sobota, 30. svibnja 2009. v 19.00 vur


Glavni mešnik:
dr. Zvonimir Kurečić
 prebendar prvostolne cirkve zagrebečke

Sumešniki:
mons. Lovro Cindori, kanonikuš prvostolnoga kaptola v Zagrebu
preč. Maksimilijan Herceg, plebanuš bisaški
preč. Mirko Totović, prebendar prvostolne cirkve zagrebečke

Popevaju (ak je jenako kak i pre leto dan) :
Časne sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi z Zagreba:
s. Paula Boršćak
s. Marjana Koščak
s. Marija Beroš
s. Ivana Margarin
Jelena Križanić


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 01., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 01.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009 . 02., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009 . 02.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 03., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 03.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 04., 15:00
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 04.

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 05., 05:52
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 05.
« Zadnja izmjena: Rujan 10, 2010, 11:48:05 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549