Autor Tema: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland  (Posjeta: 22510 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #30 : Ožujak 01, 2013, 11:59:57 poslijepodne »
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov
22/02/2013

Životni stil

Zač su povidajke tako dragocjene?


Svaka povidajka sadržava i tajna, ono znanje, kako funkcionira ov svit. Na van povidajke zvećega imaju starodavnu temu. Sadržaj nam se zvećega čini brutalan. Ali u dibini je u simboliki shranjena dragocjenost. Kadakoč se dica ne moru zasititi povidajkov. Ona izgleda naslućuju, u kako divan žitak su se rodila, svejedno, je li ćedu se morati suočiti tugom, odricanjem, raspitanjem starjih, a na kraju još i smrću. Ona znaju, kad su to čula u povidajki, da postoju i onakovi puti, ki peljaju ravno do sriće i zadovoljstva.

 
Klasične povidajke kotno one braće Grimm i dandanas imaju još takovu dinamiku, da imaju hasni za naš žitak, svejedno kako stari smo. Povidajke moru pomoći  dici, da nastanu otporni odrašćeni.

Povidajke človika privlačuju svojim osebujnim jezikom, ali u nji se skrivaju i strukture tipične za žitak. Dobro i zlo, lijeno i marljivo, ljubezno i grubno postupanje — sve to je zapokano u povidajke, ke povidaju o žitku i  svitu, ki je takov kot je zaistinu. Na kraju trijumfira dobro. Povidajkom dite pobira životno znanje i počinje razvijati zdravu intuiciju. Povidajka je za dite kompas, i ono iz kaotskih situacijov žitka srićno dospiva na sigurno mjesto. Povidajke apeliraju na dušno spoznanje. One školuju slušatelja, da bi na kraju mogao razlikovati med dobrom i zlom. Povidajke dici pomažu, da se laglje oslobodu emocionalnoga pritiska i da za sebe najdu pute, kako savladati teške životne situacije.

Povidajke su i odrašćenim dobri tanačniki. One nisu samo zabavne, nego imaju dibok smisao. One kot predmet imaju vječne zakone žitka i sadržavaju stare mudrosti, ke daju odgovore na životna pitanja. One otvaraju človiku oči i ga ohrabruju, da on more preobladati velike životne poteškoće i imati ispunjen žitak.

Svaka povidajka sadržava i tajna, ono znanje, kako funkcionira ov svit. Na van povidajke zvećega imaju starodavnu temu. Sadržaj nam se zvećega čini brutalan. Ali u dibini je u simboliki shranjena dragocjenost. Kadakoč se dica ne moru zasititi povidajkov. Ona izgleda naslućuju, u kako divan žitak su se rodila, svejedno, je li ćedu se morati suočiti tugom, odricanjem, raspitanjem starjih, a na kraju još i smrću. Ona znaju, kad su to čula u povidajki, da postoju i onakovi puti, ki peljaju ravno do sriće i zadovoljstva.

Povidajke moru razviti svoju dinamiku samo, ako se povidaju svenek istimi naprik danimi riči. Skoro svaka rič i rečenica šalju kodirane poruke, ke moremo dekodirati samo, ako ne zaminimo kode. Mi ćemo brzo uganjati, da je s golubi, ki su priskočili Pepeljugi na pomoć, mišljena Božja milost. Kad bi u modernoj verziji golube nadomjestili sa šarimi figurami iz stripov kot je to recimo Batman, bi poruka iz povidajke „Pepeljuga“ bila druga. Kompletno bogatstvo povidajke se more očuvati samo tradiranimi riči. A to valja i za naše hrvatske povidajke, ke su se povidale u odredjenom stilu i u svojoj karakterističnoj dikciji.

(Agnjica Schuster)


http://hrvatskenovine.at/clanak/22-02-2013/zac-su-povidajke-tako-dragocjene

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kavaliri - Šuoštor - TV Spot, 02:50

Kavaliri - Šuoštor - TV Spot
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #31 : Kolovoz 19, 2013, 08:56:19 poslijepodne »
Dobro došli u Trajštof

Zbor sv. Lovrenca

U 80-ih ljet 20. stoljeća je zbor dvakrat oblikovao sv. mašu na radiju. Tom prilikom je Stefan Kocsis komponirao "Trajštofsku mašu" za zbor sv. Lovrenca i za instrumentalni ansambl


Zbor sv. Lovrenca je utemeljen u jeseni 1965. kot mišani zbor pod peljanjem mag. Zlatke Gieler. U prethodni ljeti je ženski ansambl pod školnikom i kantorom Alfonsom Kornfeindom bio oblikovao sv. maše prilikom crikvenih svetačnosti.

Zbor je po intenzivni proba prvi put stupio na pozornicu na Božić 1965. U slijedeći ljeti je crikveni zbor po tradiciji nastupao na Božić, na Vazam, na Tijelovu kot i pri drugi posebni prilika. Na programu su bile kompozicije i jačke na hrvatskom jeziku i djela svitske literature kot na primjer Mozartov "Ave verum". Uvježbali su i nekoliko mašov i psalmov Stefana Kocsisa.

Po 11-i ljeti je u zboru došlo do krize i namjesto mišanoga su utemeljili dičji zbor. Ov zbor je isto nastupao u crikvi i pri posebni priredba. Snimljeni su CD-i i kasete s jačkami i povidajkami. A kad su dica bila odrasla, se je mišani zbor reaktivirao.

U 80-ih ljet 20. stoljeća je zbor dvakrat oblikovao sv. mašu na radiju. Tom prilikom je Stefan Kocsis komponirao "Trajštofsku mašu" za zbor sv. Lovrenca i za instrumentalni ansambl. Jedan od vrhuncev u povijesti zbora je bilo sudjelivanje pri papinoj maši 1988. ljeta Otkada je crikva 1983. dostala nove orgule, se svako ljeto 22. novembra, na dan sv. Cecilije, svečuje Dan crikvene muzike s koncertom. U oktobru 2005. je crikveni zbor sv. mašom i svetačnim činom svečevao svoj 40. jubilej postojanja.

http://www.trausdorf-wulka.gv.at/hrvat/?lovrenca

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

1. dio Zbor Crkve sv. Lovrenca iz Trašjtofa na Vulki 25.04.2010.u Crkvi sv. Marka u Jakuševcu.flv, 08:42

1. dio Zbor Crkve sv. Lovrenca iz Trašjtofa na Vulki 25.04.2010.u Crkvi sv. Marka u Jakuševcu.flv
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549