Autor Tema: O YES YES Bûševec  (Posjeta: 68293 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #30 : Prosinac 05, 2012, 10:31:00 poslijepodne »
Vesti Ogranka „Selačke sloge” Buševec
17.11.2012.

9."KAJ-BUŠ"
ZESTANEK PUČKE KAZALIŠČ KAJKAVSKOGA GOVORNOGA PODRUČJA


     Po deveti puta za redom v Domu kulture Buševec, 17.11.2012. leta od 18,00 vur, se održala svečanost pučkoga kazališnoga amaterizma naše kajkavcov, ali i nijove gostov. Letos se KAJ-BUŠ izvrsno poklopil z Nočjum kazališča tera se vupriličuje v nekuliko zemli Europe.
   Z našemi predstavi i mi smo dali svoj mali doprinos te falevredne inicijative. Ovo leto na "deska tere život znače" Doma kulture v Buševcu su gostuvali sledeči dramski amateri z svojemi predstavami:

- KUD "Mala Gorica" – Mala Gorica – "Božična pripovest (priča)"
- KUD "Paurija" – Dubravci (občina Netretič) – "Na selu ima sega"
- Etno vudruga Kurilovec Kurilovec – "Jel je mlieko, jel je voda" i
- Češka beseda Doljani – Doljani – "Put v Ameriku"


   Odlične predstave, puno gledališče i izvrsna atmosfera po do zna teri put su potonačili da se splati dojti nastupiti v Buševcu na KAJ-BUŠ-u, ali i da se splati dojti pogledati ke to dramski amateri imaju za pokazati. Ovo leto smo najpre videli jenu lepu Božičnu pripovest (priču) z vilami, tera nas je vpelala u ovo predbožično vreme. Potlam su nam gosti z KUD-a "Paurija" pokazali kak je negda na selu bilo sega, ali se z predstave može ščitati da niti des ne puno drugač. Oduševili su nas svojum odličnum glumom, domačem paurskem jezikom i nasmejali nas do suz svojemi gegi i vupadicam.

   Iza jni na scenu su zišli glumci Etno vudruge Kurilovec teri su nam v kratke jednočinke pokazali kak su negda ludi prinas v Turopolu nosili mleko v Zagreb i da tu nesu saki put baš bila čista posla. Znajuč da imaju još jenu predstavu "Božič v Kurilovcu" šteli smo im na ov način dati poticaj za dalne bavlejne dramskem amaterizmom jer vidimo da potencijala v Kurilovcu ima.

   Za sam kraj programa ostavlena je predstava Češke besede z Doljana "Put v Ameriku" tera je prešlo leto (2011.) na Festivalu hrvatske kazališne amaterov na Hvaru preglašena najbolšum amaterskum predstavum v Hrvatske. Maker je predstava na češkomu jeziku, vuz vpelajuče obrazložejne nijove pelatelice gospe Svjetluške Prokopič, izvrsnu glumu i dinamiku predstave, ter jednostavna rešejna za zmejnajne kulis vužitek je je bilo gledeti i slušati. I ov puta se pokazalo da za izvrsnu predstavu niti jezek ne problem, jer su glumci bili zadovolni reakcijam publike, a publika je vuživala v predstave.

   Nakon odigrane predstavi za vučesnike (ne 135) i organizatore vupriličena je zajednička večera i družejne vuz tamburaše OSS Buševec v Vatrogasnomu domu Buševec. Glumci su pokazali da se osim ke odlično glume, znaju i dobro zabavlati.

   Na druženju su vuspostavleni još bolši medsobni kontakti i več su dogovorjena medsobna gostuvajna. Naša predstava "Dok nas smrt ne rastavi" ima pozive za Rakov Potok, Doljane i Dugu Resu, a mladi glumci z Rakovoga Potoka za Sv. Mikulu dolaze v Buševec. Baš zbog ovakve stvari su bitna zajednička družejna posle predstavi.

   Zafalujemo još jemput sem vučesnikem 9. KAJ-BUŠ-a, naravno i naše verne publike i vidimo se na nekomu novomu događajnu.
 
Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/vijesti.htm

Citat:
Najava dogotkov
„Kaj–buš“, DK Buševec, zestanek pučke kazališč kaj-govornoga područja


http://www.forumgorica.com/dogadaji/6-kajbus-dk-busevec-(susret-puckih-kazalista-kajkavskog-govornog-podrucja)/msg46961/#msg46961

Kavaliri Kaj buš ti, bum i ja, 03:16

Kavaliri Kaj buš ti, bum i ja
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #31 : Prosinac 21, 2012, 03:52:33 poslijepodne »
Veleštuvani

žela nam je vulepšati vam ove Božečje (Božične) blagdane, a kak to najlepše napraviti neg prekrasnum hrvatskum božečjum (božičnum)  pesmum.
Zato Vas pozivlemo da nam se pridružite 23.12.2012., nedela, z početkom ob 19,30 vur v cirkve sv. Iveka Krstitela v Buševce na božečjomu (božičnomu) koncertu
teroga zvode člani vokalne i tamburaške grupe OSS-a Buševec z svojemi gosti HPD "Kučani" - Kuče.

Vuz najlepše čestitke za Bogeka (Božiča) i lepe žele za leto 2013. veselimo se Vašomu dolasku.

Predsednik OSS-a Buševec
Nenad Rožič (Šepinov)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ogranek “Selačke sloge” Buševec
dariva Vam


BOŽEČJI (BOŽIČNI) KONCERT

v cirkve Sv. Iveka Krstitela v Buševce
teri bu se održal
dana 23.12.2012. (v) nedelu
z početkom ob 19:30 vur


Gosti:HPD «Kučani» Kuče

Dojdete i podelite skup znami radost Bogeka (Božiča)

http://www.oss-busevec.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovak je bilo leta 2007.:
Citat:
Ogrankâši oDUŠEVILI ...


Ogrankâši oduševili božičnem koncertom

rvg /  21.12.2008. /  Kultura

Ogranek Selačkě slôgě z Bûševca čěra jě v prepune cirkve sv. Ivana Krstitela održal věč tradicionalni Božični koncert. Koncert jě vujedno bil i promôcija prvoga božičnoga CD-a pod nâzivom Poslunetě dušicě, pa su posetiteli imali prilike poslušati i sě skladbě z nôvoga CD-a. Bila jě to jěna multimedijalna věčer, a osim vuz pesmu, posetiteli su vuživali i v drâmskem igrokazem, interpretâcijam pesam kak i v prezentâcije dela Ogranka črez krâtek film na video zidu. Buševčani nésu krili zadovolstvo, a ističu kak jě ovogletni koncert okupil nâjvekši broj posetitelov do sad. Srěčen i věsel te blagoslovlen Božič i vuspešno nôvo leto, vuz brojně sumeštaně i prijatelě, svem jě župlanem zažělel i velečâsni Đuro Sabolek, teroga ni ovo leto, prizna,  Božični koncert né ostavil ravnodušnem.


Zvir:
http://www.rvg.hr/index.php?id=804

http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-yes-yes-busevec/msg8216/#msg8216

Zišla, zišla je
Božečje (Božične) pesme OSS-a Buševec

Zišla, zišla je
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #32 : Travanj 24, 2013, 10:37:56 poslijepodne »
V Buševce (v) sobotu 27.04.2013. ob 20,00 vur:
(ne “Zeleni kader”, neg)

zelinski "Štefek soldat"

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dopis vuz pozivnicu

Veleštuvani lubiteli kazališča, red je da se malo opustite i odpočinete i zato vas pozivlemo v Buševec 27.04.2013., sobota, ob 20,00 vur, naravno v Dom kulture Buševec, na špic-komediju "Štefek soldat" v izvedbe Zelinskoga amaterskoga kazališča ZAmKa. Za samo 20 kun "popišali" bute se od smeja (zemete sobum rezervne gače, mi osiguravamo WC paper iliti ritobris) i nafilajte baterije za vaše naredne aktivnosti.

Poduprejmo skupa naše prijatele i pajdaše ze Zeline, a vujedno skromnem prilogom pomognete da skupimo penezeke za naše gostuvajne v Meksiku. Fala Vam kaj bute ovu poruku prosledilii svojem prijatelem (more i neprijatelem), a još više vam fala ke bute došli v Buševec (bar se nadamo).

Nenad Rožičov
Predsednik OSS Buševec

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pozivnica

"ŠTEFEK SOLDAT" - Zelinsko amatersko kazališče ZamKa v Buševce


      Veleštuvane gospe i gospoda, draga deca, velka nam je čast i zadovolstvo pozvati vas na predstavu "Štefek soldat" v izvedbe Zelinskoga amaterskoga kazališča ZAmKa. Z pera vrhunske spisatelice odlične predstav gospe Štefice Fanjek zišla je najbolša amaterska komedija po ocene publike na Festivalu amaterske kazališč na Hvaru. Predstava je do sada odigrana prek 30 put i si teri su je gledeli nasmejali su se do suz. Pozabite na brige, privuštite si zabavu i veselje barem jen dan i dojdete 27.04.2013., sobota, ob 20,00 vur v Dom kulture Buševec i za samo 20 kun vuživajte v vrhunske komedije naše gostov ze Sv. Ivana Zeline.

Vukratko o predstave:

      "Trideseta su leta prešloga stoletja. V narodu živi vuzrečica Do ne za Cara ne ni za curu i velka je sramota ne biti primlen v vojsku. Štefek, prezimenom (i pametju) Šušlek, sem srcom oče obaviti svu dužnost. Roditeli, svesni sinovoga hendikepa, postaraju se spuniti dečkovu želu i Štefek othaja na služejne v Zemun... Ne još podišal barut topa z teroga bi pocal, a friški soldat okonča kak posilni v stanu pukovnika Kralevske vojske. Zadatek: čuvajne otađbine i časti oficirove mlade žene. Štefek se jako trudi opravdati vukazano mu poverejne i, očekivano, vupada v niz (ne)predvidive zapletov... Ke se se trefilo v tri lete Štefekova službovajna i ke ga čeka da se vrne domom, zezvedete v 70-ek minut pučkog teatra teri vam donašamo ..."

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Pro)letek predstave


Pučko oprto vučilišče
Sv. Ivek (Ivan) Zelina

Zelinsko amatersko kazališče "ZamKA"

komedija Štefice Fanjek
Štefek soldat


Dom kulture Buševec
sobota, 27. travna 2013. ob 20 vur
Vulaznica: 20 kun

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Glume:

Štef Šušlek ......... .................................Mario Dukarić
Joža Šušlek ......................................... Stjepan Nizek
Ruža Šušlek ........................................ Zdenka Kamenarić
Ivek Šušlek ......................................... Josip Kamenar
vojni doktor ........................................ Kruno Hublin
Marko / lekar Nenad Stanković ......... ..Goran Bagavac
Ruda ................................................... Zdravko Pustički
kuma Bara ......... .................................Katica Frljak
Milica Karanović .................................. Danica Bejuk
Goga Karanović ................................. .Mari Ivica

majstor svetla i tona: ......................... Marijan Fanjek

Citat:
ŠTEFEK SOLDAT

scenarij: Štefica Fanjek


Prva scena


( Seoska kuhinja. Joža sjedi za stolom i čita, Ruža dolzi iz vana, u ruci nosi ceker.)

RUŽA: Koj još niste otišli?

JOŽA: Kak bi otišli kad ovoga klipana nije.

RUŽA: Kam je pak otišel?  Joj mene joj, če zakesnite na vizitu nedu ga u vojsku zeli. Tera ga bu dekla zela?


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/stefica-fanjek-stefek-soldat/msg51111/#msg51111

Dragutin Milivoj Domjanič

CIKLAME,
KRVAVE CIKLAME...


Tam sunce je strusilo zlato
Čez listje na preprut i na me,
Iz luga su lukale guste
Dišeće črlene ciklame.

Ciklame, krvave ciklame,
Da broja ni moći im znati,
Tak puno, da čoveku čisto
I smililo nakel se stati.

Veliju, da negda je zdavna
Tam grobje zapušćeno bilo
I vsega je preprut prerasla
I cvetje ciklamah je skrilo.

Vuz reku železna je cesta,
Železna tam ružiju kola
I voziju naše soldate
Bez broja prek brega i dola.

I tam, gde su najgorši boji,
Gde nigdo se smrti ne straši,
I najviše gde ih pogiba,
Sigurno tam budeju naši.

Po celomu svetu su boji
Na hiljade zmirom ih pada
I samo se širiju grobja
Prek zemlje i sela i grada.

*

I došla je noć ili žalost
Na nebo, na zemlju i na me
I videl sem vsigde po svetu
Ciklame, krvave ciklame.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Produkcija:
Pučko oprto vučilišče Sv. Ivan Zelina, 2013.
www.pou-zelina.hr

« Zadnja izmjena: Travanj 24, 2013, 10:57:33 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #33 : Svibanj 28, 2013, 11:09:04 poslijepodne »

OGRANEK "SELAČKE  SLOGE" - BUŠEVEC
Trg Selačke sloge 7, 10417 Buševec
Tel/Fax: 00-385-01-6255-001
http://www.oss-busevec.hr
e-mail:oss.busevec@ zg.t-com.hr

MB 3257754, OIB 73067107103
Žiro račun; 2360000-1101553899



                        
Predmet: ZAMOLBA

Veleštuvani,

Pišemo Vam proseč Vas da nam pomorete v ostvarivajnu gostuvanja na “18. Festival Zacatecas folklor international - Zacatecas Meksiko“ , na teromu nastupa 15 grup z celoga sveta i još 25 grup iz Meksika i bližešoga okružejna. Ovo leto imamo jedinstvenu priliku da po prvi put v povesti društva gostujemo na jenomu mednarodnom festivalu v prekoceanske zemla. Prek Hrvatske sekcije CIOFF-a (Mednarodna organizacija za folklorne festivale) od CIOFF Meksika smo dobili poziv za sudeluvajnem.

Ogranek "Selačke sloge" Buševec je društvo tero deluje od leta 1920. i v sve povesti je nastupalo na mnogem pozornicam po se Lepe naše i po svetu. Našo bogato su-deluvajne z Hrvati z Vugerske, Rumunske, Austrije, BiH tero traje 45 let i neke krajšo z Hrvati v Slovačke, Nemačke i Kanade, gostuvajne po europski festivali (Rusija, Turska, Litva, Češka, Makedonija, Albanija, Italija, Slovenija) garanteraju bogato inozemno izkustvo. Naša vučešča na državnem zestankem folklora Hrvatske (v zajne osem let pet put smo bili na zestanki) i uvrščejne med najbolše amaterske družbe v Hrvatske garanteraju visoku kvalitetu izvođenoga programa, teroga su garancija  i naši špic pelateli  Mojmir Golemac, Dražen Kurilovčan i Zoran Jakunič.
 
Generacija folklorašov tera trenut(o)čno tanca v A grupe je v društvu 15-20 let i zaslužuje svojem dosadašnem volonterskem delom jeno ovak velko gostuvajne. Svojem aktiverajnem v sem manifestacijam tere organizera OSS Buševec, vugoščavajnem gostov z celoga sveta, redovitemi dolaski na probe i nastupe, očuvajnem kulture i baščine našoga naroda ovi folkloraši napravili su do sada jako puno na promocije našoga kraja v Hrvatske, ali i po celome svetu. Verujemo kak svačate da je ovo dodatna motivacija za mlade lude da i dale nastave z bavlejnem folklorom i očuvajnem bogate hrvatske kulture i baščine. Zato Vas zaradi sega gore navedenoga prosimo da nam vu skladu z svemi financijski mogučnosti pomorete realizirati ovo gostuvajne.

Mi kak sudioniki festivala smo dužni financerati put od Zagreba do Meksika, a se ostalo financera organizator. Da bi mogli zvesti celovečerni program na put se sprema 35 plesačov i tamburašov, a kak su troški puta (avijonske karte, osigurajna )  po osobe cca 10.000 kun jasno Vam je da su to velika sredstva. Pol sredstev za ovo putuvajne buju snosili sami izvođači i to sufinancerajuč putuvanje v iznosu od 5.000 kun po osobe.
 
Če se odlučite financijski nam pomoči prosimo Vas da v priheftani vugovor * vupišete iznos i podatke od Vašoga poduzeča, ter nam dostavite Vaš logotip poradi objave na našem internet stranicam i drugem društvenem mrežam. Pripravni smo punuditi Vam i naše folklorne, dramske i tamburaške programe če imate potrebu za-jnimi. Se dodatne informacije ili podrobnosti oko su-deluvajna morete dogovoriti z predsednikom društva Nenadom Rožičom na broj telefona 098 829 907 ili mail nenad.rozic@pliva.hr .

Vunaprovo vam fala i lep pozdravček.



                        Predsednik OSS-a Buševec
                           Nenad Rožič


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



* UGOVOR O DONACIJI
sklopljen između

Ogranka "Seljačke sloge" Buševec, Trg seljačke sloge 7, Buševec 10417, OIB 73067107103, zastupanog po predsjedniku udruge, Nenad Rožić – kao primatelja donacije i

Tvrtke ____________________________________________________, OIB _____________________
zastupane po ______________________________ _______________  kao darovatelja.

Točka 1.

Darovatelj donira sredstva u iznosu od _______________ kn primatelju donacije isključivo u svrhu realizacije programa sudjelovanja na 18. Festival Zacatecas folklor international - Zacatecas Meksiko.

Točka 2.

Darovatelj se obavezuje uplatiti sredstva primatelju donacije najkasnije do početka realizacije programa 25.07.2013. Sredstva se uplaćuju na žiro račun društva , Zagrebačka banka 2360000-1101553899.

Točka 3.

Primatelj donacije se obavezuje koristiti sredstva isključivo u svrhu realizacije programa pod točkom 1.

Točka 4.

Primatelj donacije se obavezuje istaknuti logo darovatelja na svojoj internet stranici www.oss-busevec .hr , na društvenim mrežama gdje ima svoj profil (facebook), tiskati logo u svom listu "Godišnjak". Istaknuti ime sponzora prilikom prezentacije programa u radio emisijama i tiskovinama, te istaknuti ime sponzora prilikom organizacije svih manifestacija koje organizira tijekom 2013 godine.

Točka 5.

Sve možebitne nesuglasice će se rješavati dogovorom obiju strana, a u slučaju spora nadležan je općinski sud u Velikoj Gorici.


Buševec, __________ 2013.

Za donatora                     Za primatelja donacije

_______________________               Nenad Rožić




Veleštuvani lubiteli folklora,

folklorna sekcija Ogranka "Selačke sloge" Buševec vas pozivle na
celovečerni koncert

"Pesme i tanci Hrvatske"


teri bu se održal v Domu kulture Buševec
dana 02.06.2013., nedela, z početkom ob 19 vur
.


Sikak najte prepustite ov praznik za oči, vuva i dušu.
Razveselili vas bumo z koreografijami z cele Hrvatske, tak da bu za sakoga poneke.

Plačanjem vulaznice v visine od 20 kun ( a more i više ak ste volni) pomogli bute da ovo leto otputujemo v Meksiko na 18. Mednarodni festival folklora-Zacatecas.

Bili bi vam zafalni da ovu obavest presledite svojem prijatelem i naravno da nam si skupa dojdete v Buševec.

Pozivnica:
http://www.oss-busevec.hr/Geometrija/cjelo2013.htm

Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič
http://www.oss-busevec.hr
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #34 : Srpanj 01, 2013, 08:32:44 poslijepodne »
(Turopolskoga r)oda radosti: A-ve(zda) Maria


(Turopolka, Buševčica) Vanda Winter oduševila izvedbum na Jelačič placu

Jel more bolše od Josipe Lisec?


KLUČNI PODATKI
Vanda Winter izvanredno je čera na Jelačič placu otpopevala "Ave Mariu", maker su si očekivali Josipu Lisec

Piše: B.P.
Vundano 2013-07-01, ca. 18:10


     Snočka se v spektaklu na zagrebačkemu Placu bana Josipa Jelačiča posebno skazala mlada Vanda Winter, glazbenica i glumica kazališča Komedija.
     "Ave Maria" standardno se prinas veže vuz hrvatsku divu Josipu Lisec, no Winter je dokazala kak nema mesta za predrasude ter je ariju z rock-opere "Gubec beg", teru zvodi i v kazališču, otpopevala izvanredno.
     29-letne Vande je jasno zake je ludem bilo neobično ke je Dora Ruždjak predložila baš jnu, a ne Josipu Lisec, no naglašava kak je je naša slavna pevačica velika podrška.
 

Zvir:
http://www.index.hr/black/clanak/vanda-winter-odusevila-izvedbom-na-trgu-moze-li-bolje-od-josipe-lisac/686408.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Neki komentari članka gorje


dominiql
Ako Vanda nije anđeo, onda niti ne postoje :)

kresozec
Sto reci.....pamtit cemo ovaj datum, treba ga uvrstiti kao nacionalni praznik zbog ove krasne izvedbe! Hvala Vanda tebi i naravno cijelom zboru.

djaparatic
savršna je *.*

Marko Babic
ne mogu da vjerujem,bozanstveno ;)...Svaka cast!!! ;)

rANKo TINTORetto
Draga Vanda, svojim odličnim nastupom, spasila si cijelu povijesnu večer HRTa (*_*)

Paco dedić
Vanda ! ja sam kao i svi ostao bez texta jučer na svečanosti , takva izvedba sa tako iskrenom i predivnom interpretacijom i lakoćom izvesti tako snažnu pjesmu pod takvim očekivanjem europskog miljea , po meni to može ući u antologijsku izvedbu , takva izvedba zaslužuje biti s punim pravom : dio povijesti ! za mene i dalje jedan od najbožanstvenijih vokala ..moj naklon i respect ♥ ♥ ! bravo !

ijanija
ježim se..prekrasno....svaka čast!

Slađana Murković
koji glas, hvala

Lidy Aquarius
:) lijepo je vidjeti kako ljudi guštaju na ovakvu ljepotu.

Ivor Altaras Penda
Vanda, svaka čast! Po tvojoj izvedbi ću pamtiti ovu povijesnu večer! Živila!

Djordjije Radonjic
Nesto najbolje od zenskih vokala koje sam cuo u poslednje vrijeme,ne samo u Hrvatskoj.Steta da joj neko ne napravi prave pjesme gdje moze da se izrazi jer one dance koje sam slusao vidi se da zna ali je to muzika bez nekih kvaliteta. veliki pozdrav iz Crne Gore

Lidy Aquarius
Ona inaće nastupa u kazalištu Komedija. Ova pjesma je iz mjuzikla Gubec Beg gdje nastupa uz ostale velikane: Đani Stipaničev, Ervin Baučić i Max Hozić. Slobodno potražite Ljubavnu pjesmu koju izvodi sa Maxom, odlična je.

miahoda
Čista fantazija...Genijalno!!!

Danijela Pintarić
Bravo Vandice! :) :*

Citat:
Zgledi da su Vintari specijalizerani za Gubec Bega.
V buševske izvedbe “Matije Gubca krala selačkoga” z leta 1973. (vu povodu 400-te obletnice selačke bune) Vandin stric Ivek Vintarov (dr.sc. Ivan Vinter, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta, Sveučilišča v Zagrebe) glumil je feudalca Frajnu Tahija, a Vandina teta Jadranka Vinter pak glumila je Stanu, čer Gubčovu i zaručnicu Gregoričovu.
O tomu se više more prečitati v Glasu Buševca br. 11 z kolovoza 1973.:
http://www.oss-busevec.com/Pdf/11.Glas.pdf

Vanda Winter - Ave Maria, 04:20

Vanda Winter - Ave Maria
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #35 : Kolovoz 18, 2013, 06:38:13 poslijepodne »
OBAVEST O SMRTI

V gliboke boli javlamo sem rođakem, prijatelem i znancem žalosnu vest da je naš dragi japa, deda, pradeda, tast i sveker, gospon

JOSIP KATULIČ (JOSO KOČOV)

blago v Gosponu mrl v četrtek, 15. VIII. 2013. v 88. letu živlejna.

Sprevod lublenoga pokojnika bu (v) tork, 20. VIII. 2013. ob 14 vur na mesnomu grobju Vukovina.
Počival v miru Božomu!

Ožaloščeni: či Branka, sini Zlatko i Damir, zet Božidar, sneje Mirjam i Ivana, vnuki i vnuke Maja, Nina, Tomislav, Krunoslav, Lucija, Dora Marija, Sara, Ivan, Karlo, Ana, Tea i Lara, prauvnuki i pravnuke Marija, Lucija, Niko, Hrvoje, Krešimir, Eva i Šimun ter druga žalujuča rodbina

http://sjecanje.vecernji.hr/katulic-josip-46267/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Josip Katuličov (Joso Kočov) bil je savezni nogometni pomočni sudec v bivše države.

Josip Strmečki, veruvatno najstareši hrvatski nogometni sudec (doajen z FIFA-znakom sikak), pripoveda:
”Navek je nezgodno bilo v Nišu, neke ležeše v Titogradu. Najvugodneše sem se čutil ak su mi asisterali vrhunski specijalisti (špic-špec-ijalisti) Katulič i Pavićević.

http://sportske.jutarnji.hr/strmecki-o-beusanu--po-mom-sudu--oko-sokolovo--je--kurje-oko---vrlo-je-tanak-u-strucnim-pojmovima---/961671/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

U ZNS-u klubi z Velikogoričkoga područja natecali su se do l. 1997., gda se osniva NS Velika Gorica pod kapum NSZŽ-e.
Na inicijativno osnivačke Skupščine zebran je .... tajnik Josip Katulič ......

http://www.nsvg.hr/?p=13

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pri zebirajnu najbolše športašov leta 2002. grada Velike Gorice Josip Katulič (NS «Velika Gorica») dobil je nagradu za životno delo.

(str.70)
http://vgdanas.hr/download/strategija%20sporta.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Posle pet let zajedničkoga dela i truda meštanov Buševca ter vuz mnogo molitve, leta 2001. (nova) kapelica Sv. Ivana Krstitelja je konačno dobila svoj celovit oblik teri i d(en)es ima.
Zvona su posvečena Matere Božje, Svete Lucije, zaštitnice Turopola i Sv. Ivanu Krstitelu, zaštitniku Buševca.
Sa zvona su dar familije Josipa i Zlatka Katulič teri su tak spunili zajnu želu sve pokojne žene i matere Zlate Katulič.

Zvir (str.2/18):
Letnak (Godišnak) OSS-a Buševec, dvobroj 35/36 za leta 2001. i 2002.
http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_35-36w.pdf

Pripomena:
Familija Josipa Katuliča (Jose Kočevoga) bila je od-navek pobožna. Bili su si i prijateli z dugoletnem glavnem vurednikom Glasa Koncila, grkokatolikom, pokojnem don Živkom Kustičom (Kustičova čer je turopolska sneja v zamužu pri Katuliči (Koči)).

Citat:
Vladimir Ruždjak – Fala, 02:52

Vladimir Ruždjak - Fala

Zvon Zvoni - Krunoslav Cigoj, 04:11

Zvon Zvoni - Krunoslav Cigoj
« Zadnja izmjena: Kolovoz 18, 2013, 07:04:36 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #36 : Rujan 13, 2013, 11:38:54 poslijepodne »
Meksiko, trd si ko …
(Mek-si-ko …)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vesti Ogranka “Selačka sloge” Buševec

25.07.-07.08.'13.   Gostuvajne OSS-a v Meksiku


18. FESTIVAL ZACATECAS FOLCLOR INTERNACIONAL GUSTAVO VAQUERA CONTRERAS
18. mednarodni folklorni festival Gustavo Vaquera Contreras (“Gustav Kraveski (B)regionalni”) v Zacatecasu ("mestu naroda pašnakov")



Na festivalu je sudelovalo 40 folklorne skupin z 17 zemli

Sudeluvajnem na mednarodnomu folklornom festivalu v Meksiku - Zacatecas člani OSS Buševec nastojali su mnogem sudionikem festivala i domačinem donesti i prezentirati duv (duh) vlastitoga naroda i negovoga kulturnoga nasleđa. Hrvatska folklorna tradicija priznata je v svetskemi razmeri i prepoznata kak jena od najraznovrsneše, najlepše i vumetnički najvredneše, pa ne ni čudo da su nastupi OSS-a Buševec na festivalu v Mexicu bili pravi mamec i oblizeki za publiku.


    Si nastupi i događajna su deti na kipec (prek 2000 službene slik) i snimani (8h snimlenoga materijala)
    Popratne slike morete si pogledeti klikom na slikicu levo od naslova članka na Ogrankove Internet stranice www.oss-busevec.hr



    Ogranek „Selačke sloge“ Buševec priprave za festival v Meksiku - Zacatecas počel je koncom leta 2012., gda su početi pregovori z nacionalnum sekcijum CIOFF-a Meksiko. OSS Buševec dugoletni je član hrvatske sekcije CIOFF-a, i na predlog tajnika hrvatske nacionalne folklorne sekcije gospona Jantona (Ante) Cukrova odlučili smo realizirati ov projekt. Letos smo zebrani zmed 74 članic hrvatske sekcije C.I.O.F.F.-a, da zastupamo Hrvatsku na Mednarodnom folklornomu festivalu v Zacatecasu u Meksiku.
    Hrvatska ima fest(ivalski) dobre odnose z meksikajnskum sekcijum CIOFF-a, kajti po nijovomu mišlejnu sudeluvajne hrvatske grupe garantera visoku disciplinu i organizeranost, ke je i letos potrdil OSS Buševec. Službenu pozivnicu za sudeluvajne na festivalu dobili smo od gospona (prez)imena Marco Vinicio Flores Chavez, (Marko Vinko Cvetnič Klučec) Ministra za obrazovajne i kulturu. Festival je trajal od 27.07.-04.08.leta 2013. v Zacatecasu i obližnemi gradi. Na festivalu su sudelovale sledeče zemle: Brazil, Kanadski Filipini, Kanada-Quebec, Kolumbija, Južna Koreja, Hrvatska, El Salvador, Estonija, Italija, Pais Vasco, Panama, Paragvaj, (Turo)Polska, Rumujnska, Rusija, Švicarska (trebala je biti i Indija, ali nesu došli). Od nacionalne držav Meksika sudeluvale su savezne države Coahuila, Colima, Guerrero, Hidalgo, Jalisco, Nuevo Leon, Oaxaca, Tlaxcala, Yucatan, Veracruz. Od lokalne gradov savezne države Zacatecas sudeluvale su grupe z Jereza, Nochistlan, Pinosa, Zacatecasa (4 grupe). Na festivalu je sudelovalo vukupno 40 folklorne skupin.

    Glavne odrednice projekta mednarodne kulturne suradne bile su: - očuvajne i vunapređejne kulturnoga identiteta i kulturne baščine Turopola, Zagrebečke županije i Hrvatske - promicajne tradicijske kulture Hrvatske med drugemi narodi - razvijajne osečaja spoštovajna spram vlastitoga tradicijskoga nasleđa - istraživajne, študerajne i neguvajne zvirne običajov, nošni, tancov i pesmi poradi stvarajna kompletneše etnološko-etnografske slike Hrvatske ter prikaz istoga drugem nacijam - prezentacije postoječoga fundusa instrumenatov i narodne nošni Ogranka Selačke sloge Buševec - jačajne medkulturne razmene i prekmejne (prekgranične) suradne.

    Opis projekta: 34 članov OSS Buševec je krenulo na najvekšu i najdalšu turneju do sad, 25. jakopovščaka (srpna) leta 2013. Krenuli smo z Buševca busom do Verone. V Veroni nam se pridružil i tajnik CIOFF Hrvatske sekcije gospon Janton (Ante) Cukrov. Potom smo avijonom leteli najpre na relacije Verona – Pariz. Z Pariza smo avijonom Air France-a stigli na erodrom (letališče) Ciudad de Mexico „Benito Juarez“ (“Blaž Svinar”). Sleteli smo oko 18.00 vur 25.07.2013. po lokalnomu vremenu. Let od Pariza do Mexica trajal je 11 vur (vremenska razlika znaša 7 vur). Po dolasku na erodrom v Mexico otpravili smo se prema izlazu z erodroma de nas je dočekala naša pelatelica („vodička”) Rosio (Rosa). Bil je to srdačen doček. Krenuli smo udobnem busom do Zacatecasa teri je vudalen oko 700 km od Mexico City-a.

    Država Zacatecas - dobila je ime po Indijancem Zacateco - jena je od 31 savezne države Meksika, smeščena v središnomu talu zemle. Država se prestira na 75.416 km2, vu-jne živi 1.380.633 stanovnikov (2009), glavni grad je istoimeni Zacatecas teri ima oko 130.000 stanovnikov. Savezna država Zacatecas znana je po svem bogatem zaliham srebra, kolonijalne arhitekture i važnosti teru je imala v doba meksičke revolucije l. 1810. Grad Zacatecas je glavni i najvekši grad dražave Zacatecas. Nalazi se v središču Meksika, a ime je dobil po Astečkom nazivu naroda Zacateco, čije ime znači "narod pašnakov". Grad Zacatecas su osnovali Špajnolci leta 1546. kak rudarsko nasele, če-prav za-prav je i pre toga sim kopano srebro i druge dragocene rude. Zaradi bogatstva rudnika, grad je fletno postal jen od pelajuče gradov "Nove Špajnolske" i veliki obskrblivač srebrom Špajnolske krune. Grad je vpisan na UNESCO-v popis mest svetske baščine v Amerikam leta 1993. kak "prekrasni špajnolski kolonijalni grad na strmem liticam vuske doline v teromu se europska barokna arhitektura združila z domorodskem dekorativnem elementem teri su posebno vuočlivi na fasadem verske, ali i svetovne zgrad".



(Nastavek na ŠTAndardu)  

    U Zacatecas smo doputovali ujutro 26.07.2013. godine oko 5 sati. Stigli smo ispred Hotela Baruk, poznatog turističkog odmorišta sa 5 zvjezdica u kojem smo bili smješteni za vrijeme boravka u Mexicu. Rasporedili smo se u četverokrevetne sobe i krenuli u istraživanje hotela. Prvi dan je bio predviđen za odmor nakon napornog puta, pa nam je dobro došlo malo relaksacije i kupanja u hotelskom bazenu, a za one u boljoj formi bila je na raspolaganju i teretana. Put je bio jako naporan, a dodatno se trebalo prilagoditi na klimatske uvjete i nadmorsku visinu koja se u prosjeku kreće oko 2100 m.

    27.srpnja 2013. Jutarnji sati su protekli u relaksaciji, a navečer je u Teatru Ramon Lopez Velarde održano primanje za sve učesnike festivala (naravno svi u nošnjama) na kojem su nazočili predsjednik CIOFF-a Mexica gosp. Mr. Arturo H. Cueto Juárez , prof. Baudelio Guerrero Briano - glavni kordinator festivala, prof. Jose Luis Santyo Gonzalez, kordinator administracije, prof. Efrain Bustamante Flores, kordinator programa i gosp. Marco Vinicio Flores Chavez, ministar prosvjete i kulture. Prije početka primanja naši tamburaši su napravili pravi štimung i feštu izvodeći pjesmu Ai Seci Pego koju je pjevala cijela dvorana. Prilikom susreta svim sudionicima festivala uručeni su prigodni darovi i zaželjena dobrodošlica prilikom predstavljanja svake grupe sa jednominutnim prolaskom preko pozornice. Presvukli smo se u autobusu nakon čega su nas odvezli u centar na njihovu "Uličnu Fiestu". Fiesta se sastoji od sviranja "marijačija" koji predvode kolonu ljudi koja za njima po ulicama pjeva i pleše. Sve to prati magarac koji sa sobom nosi tekilu (meskal u Zacatecasu), svaki učesnik dobije mali vrč oko vrata u koji mu se toči tekila. Nakon nekog vremena svi smo se sakupili na jednom trgu i zajedno pjevali i plesali. Tu je organizirana i večera na otvorenom. Organizatori festivala mislili su na sve sitnice, ni u jednom trenutku grupa nije bila sama, imali smo policijsku pratnju, 24 satni nadzor osobnog čuvara grupe, vlastiti autobus i vozača, te vodiča grupe kao i potrebnu medicinsku zaštitu.

    28. srpnja 2013. U jutarnjim satima (9,00h) predsjednik KUD-a i Irena odradili su službeni prijem na kojem se razradio svaki detalj vezan uz glavni mimohod i otvaranje festivala. Pripreme za otvorenje festivala započele su u 13.00 sati kada su tamburaši i cure odradili generalnu probu na glavnoj pozornici u centru grada „Centro Historico“. Samo otvorenje festivala započelo je u 18.00 sati mimohodom svih učesnika festivala glavnom ulicom Calles del Centro Historico. Mimohod je bio duljine 7 km, a pratilo ga je po procjeni organizatora između 80.000-100.000 ljudi. U samom mimohodu sudjelovalo je preko 1200 učesnika festivala. Članovi OSS Buševec nosili su u mimohodu posavske narodne nošnje. Šarenilo nošnji privlačilo je pozornost publike pa se znalo dogoditi da je netko svaki čas ušetao u povorku i želio se slikati s nama u nošnjama. Masa ljudi cijelim putem je klicala „Croatia, Croatia, peanje, peanje“. Na velikoj prekrasnoj glavnoj pozornici, u povijesnom središtu Zacatecasa Centro Historico de Zacatecas, grupe su se predstavile kratkim programom od 3 ili 4 min. Članovi OSS Buševec izveli su dio koreografije Pjesama i plesova Posavine, a puno gledalište od 5.000 ljudi je pljeskom nagradilo našu izvedbu. Nažalost za vrijeme našeg nastupa počela je padati kiša, mi smo program odradili do kraja, publika se privremeno sklonila, ali se većina vratila u gledalište čim je kiša prestala i program je nastavljen dalje prema protokolu. Sve je završilo prekrasnim vatrometom iznad centra grada.

    29.srpnja 2013. Ujutro u 10 sati predsjednik i Irena (kao naš službeni prevoditelj) su odradili primanje sa delegacijom (jednim parom) u Turopoljskim nošnjama u Ministarstvu obrazovanja. Prilikom prijema izmijenjeni su prigodni darovi. U 18.00 sati članovi OSS Buševec održali su cjelovečernji koncert zajedno sa grupom iz Paname i Hidalga u Teatru del Lago (Otvorena pozornica na jezeru). Pozornica krasna kao amfiteatar, odvojena od publike jezerom, ali uvjeti za presvlačenje i ozvučenje na ovoj pozornici nisu bili ni približno idealni pa smo se odlučili izvesti samo koreografije Draganića i Splita, te glazbeni intermezzo i nekoliko pjesama.

    30. srpnja 2013. U jutarnjim satima odradili smo najprije službeno zajedničko slikanje svih grupa u nošnjama i to na glavnom trgu. Prepun trg (oko 1200 izvođača) i prekrasna slika u nošnjama iz svih krajeva svijeta nikoga nije ostavila ravnodušnim. Ovo vrijeme je iskorišteno za pojedinačna slikanja i sa drugim grupama. Nakon slikanja (u 11,00h) predsjednik i Irena, te jedan par ovaj puta u Međimurskim nošnjama su odradili prijem u palači grada Zacatecasa. Već u 14,00 sati smo morali krenuti autobusom za Fresnillo zajedno sa još dva autobusa u kojima su bile grupe Pais Vasko i Verakruz. Pod jakom policijskom pratnjom uz nezaboravnu vožnju autobusom bez ograničenja brzine stigli smo do odredišta. Najprije smo posjetili drugo svetište po čudima u Meksiku posvećeno Svetom djetetu Atocha u istoimenom mjestu. Iskoristili smo priliku i nakon svetišta obišli njihovu karakterističnu tržnicu (u neposrednoj blizini) gdje smo uz razne drangulije pronašli i prave Meksičke suhe papričice i začine (naravno da smo neke i kupili). Nakon šopinga na tržnici nastavili smo put za Fresnillo - drugi po veličini grad u državi Zacatecas i najveći proizvođač prirodnog srebra na svijetu (od rude), gdje smo izveli zajednički nastup. Mi smo se odličnoj publici u velikoj dvorani kulturnog centra predstavili sa koreografijama Međimurja, Turopolja i Draganića, te glazbenim intermezzima i sa nekoliko pjesama, a svoj nastup smo završili sa izvrsnom izvedbom pjesme Moja Diridika. Nakon programa domaćini su nam pripremili večeru, na kojoj smo se sa druge dvije grupe odlično zabavili.

    31.srpnja 2013. U ranim jutarnjim satima (8,00h) smo u sportskoj opremi bili spremni za odlazak na sadnju drveta. Također se jedan par trebao obući u nošnju (Turopolje). Sadnja drveta ove godine se odvijala na Sjevernim sportskim terenima, a svaka grupa je posadila drvo koje simbolizira život i zajedništvo svih prisutnih. Prije sadnje postrojavanje na igralištu i govor guvernera. Sadnju tri naša drveta smo riješili vrlo brzo jer su rupe i sadnice bile spremne, a naš zadatak je bio umetnuti sadnice i zasipati ih zemljom, te ih zalijati da se bolje prime. Nakon sadnje organizirane su nogometne utakmice svih sudionika festivala (11,00 sati). Miješane ekipe (muško-ženske) su se rasporedile na četiri terena i u grupama igrale nogomet. Svoju grupu smo prošli bez problema, u polufinalu smo igrali sa Kolumbijom i pobijedili 3:2, a u finalu koji smo skoro propustili zbog nastupa smo igrali sa Pais Vaskom i nažalost izgubili, ali biti drugi na ovako jakom međunarodnom nogometnom takmičenju nije mala stvar. Veliki pehar za drugo mjesto i medalje su zasluženo završile u Hrvatskoj. Nije to bilo sve taj dan, još smo u Teatru Fernando Calderon trebali odraditi gala koncert zajedno sa grupama iz El Salvadora i Zacatecasa. Naravno da smo svojih 30 minuta odradili odlično, a publici u kazalištu smo pokazali Posavinu, Slavonski intermezzo, Split, Draganić i nekoliko pjesama. Inače ovo kazalište je vrlo slično našem HNK u Zagrebu i prekrasno je nastupati u njemu. Ali ni to nije bilo sve, nakon ovako napornog dana čekao nas je i odlazak u disco koji je tu večer radio samo za učesnike festivala. Naravno da je mlađi dio ekipe ostao u disku do kasno u noć i da im nije bio problem zabavljati se nakon napornog dana, a oni malo umorniji su ostali u hotelu.


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #37 : Rujan 13, 2013, 11:39:55 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


    01. kolovoza 2013. Četvrtak ujutro smo ipak mogli malo odspavati nakon napornog dana, a za one koji su se rano ustali organizirali smo odlazak u šoping do grada. Popodne naravno opet nastup u 18,00 sati ovaj puta na Ciudadela del Arte. Prekrasan ambijent u ruševinama staroga grada i odlična akustika dozvolila nam je da u potpunosti pokažemo kakav je hrvatski folklor (jedino smo mi od svih grupa i pjevali i plesali i svirali u isto vrijeme). Odlična publika, dobro raspoloženi folkloraši, grupa iz Švicarske koja je sa nama davala program su rezultirali izvrsno izvedenim koncertom u trajanju od 45 minuta. Mi smo izveli Međimurje, Turopolje i Draganić, naravno uz nekoliko pjesama. Obradovali smo nakon nastupa i našeg tajnika CIOFF-a gosp. Ante Cukrova i izmamili mu suzu u oku, sa par rođendanskih pjesama.

    02. kolovoza 2013. U jutarnjim satima Ogrankaši su razgledali grad Zacatecas i posjetili Muzej Rafael Coronel to jest Muzej maski (najveći na svijetu sa tisućama maski iz svih krajeva Meksika). U večernjim satima održali smo 90 minutni koncert zajedno sa Yucatanom i Zacatecas ENMAC-om na glavnoj pozornici u Centru Historico predstavivši se mnogobrojnoj publici njih 5000, Pjesmama i plesovima Posavine, Međimurja, Draganića. Nakon programa pozvani smo na privatnu feštu na kojoj su samo za nas svirali "Mariachi" (Mariachi je naziv za tipične meksičke glazbene skupine i glazbenike iz savezne države Jalisco. Mariachi glazba je jedna od brojnih stilova meksičke narodne glazbe, koja je regionalno vrlo raznolika. Izvan Meksika, mariachi je najpoznatija meksička glazba). Domaćini su se iskazali počastivši nas sa roštiljem, raznim drugim delicijama, tekilom i pivom, naravno i svirkom originalnih "Mariachia". Na našu žalost fešta nije dugo potrajala jer smo u ponoć morali krenuti put našeg hotela (naredba osiguranja).

    03. kolovoza 2013. Opet smo ujutro išli u grad ali smo ovaj puta najprije obišli rudnik srebra po čemu je Zacatecas nekoć bio poznat. Prekrasna izložba minerala iz cijeloga svijeta i sam rudnik u kojem je jedan dio uređen kao disko nas je oduševila. Potom smo se provozali žičarom (Teleferico) na brdo La Bufa sa kojeg se pruža predivan pogled na cijeli grad, a na vrhu brda je spomenik Pancho Villi. Poslijepodne u 18 sati (naš standardni termin za nastupe) smo nastupali u Općinskom domu kulture. Opet odlična akustika (nije nam trebao razglas), odlična publika i izvrsna izvedba Međimurja, Turopolja i Draganića. Nastupili smo sa grupom folkloraša iz Zacatecasa UAZ-a.

    04. kolovoza 2013. U 10 sati održana je misa svih učesnika festivala u katedrali Basilica. Katedrala (1730.-1760.) je bogato ukrašena barokna građevina s izuzetnim pročeljem i drugim značajkama koje odražavaju apsorpciju autohtonih ideja i tehnika u rimokatoličku ikonografiju. Na zahtjev organizatora festivala Ogrankaši su izveli dvije pjesme, a imali smo čast da pjevamo na samom početku mise. Nakon mise održano je završno primanje organizatora festivala u salonu palače de Gobierno. Naš par je ovaj puta bio obučen u Splitske nošnje. Svaki učesnik festivala primio je priznanje, a grupe su dobile statuu TENAMAZTLE u srebru. Francisco Tenamaztle bio je vođa Caxcan indijanaca tijekom Mixton rata, poznatom po borbi Meksikanaca za nezavisnost. U popodnevnim satima održan je mimohod nešto kraći nego na otvaranju. Ogrankaši su se predstavili narodnom nošnjom Draganića, čije su pjesme i plesove izveli na samom zatvaranju festivala u večernjim satima. Po završetku festivala održan je veliki vatromet.

    05. kolovoza 2013. Nakon povratka sa zatvaranja festivala slijedi spremanje i polazak za Mexico City. U ranim jutarnjim satima (1,30h) krenuli smo autobusom prema Mexico Cityu. Vrhunac boravka u Mexico Cityu bio je obilazak drevnog grada Teotihuacana (na koji smo stigli oko 10 sati), Piramide Sunca, Mjeseca i Pernate zmije. Naziv Teotihuacan preveden s astečkog Nahuatl jezika znači "Mjesto gdje ljudi postaju bogovima". Teotihuacan je udaljen pedesetak kilometara od Ciudad de Mexica. To je najimpresivnija arhitektonska cjelina predasteškog doba. Veliki je misterij tko je i kada sagradio ovaj grad, kazao nam je ljubazni vodič. Tajanstvena civilizacija nije ostavila knjige ni pismo. Danas čak ne znamo kako su se zvali, kojim su jezikom govorili, niti gdje su im sahranjeni vladari. Najimpresivnija zdanja Teotihuacana su piramida Sunca, Mjeseca i Pernate zmije, te Avenija smrti - glavna ulica. Piramida Sunca je na 2.270 nadmorske visine, do vrha ima 245 stepenica i druga je piramida po veličini na svijetu (najviša je Keopsova piramida u Gizi). S vrha Piramide Sunca pruža se prekrasan pogled na čitav kompleks, Hram Quetzalcoatla (Pernate zmije), Aveniju mrtvih i Piramidu Mjeseca. Očarani ljepotom drevnoga grada u poslijepodnevnim satima krenuli smo prema centru Mexico Citya, gdje smo se smjestili u hotel San Francisko. Večeru smo imali dogovorenu kod crnogorca Dragana, tako da smo se kod njega u Ex Yu okruženju zabavili i večerali.

    06. kolovoza 2013. Još jedan dan boravka u City-u nam je odlično došao da turističkim autobusom obiđemo sam centar grada, jedino nam je žao što nismo stigli posjetiti Asteški muzej. Posjetili smo i Metropolitansku katedralu Mexico Citya koja je najveća i najstarija katedrala u Americi (građena je tri stoljeća, a ima arhitektonske elemente renesanse, baroka i neoklasicizma) i sjedište je nadbiskupa Meksičke nadbiskupije. Katedrala je smještena na sjevernoj strani trga Zocalo u samom centu grada. Veliki problem je slijeganje tla pa u katedrali postoji veliki visak koji pokazuje koliko je katedrala propala i kako je nagnuta. Poslije ručka smo još posjetili svetište gospe od Guadalupe, jedno od najposjećenijih Marijanskih svetišta u svijetu. Povijest svetišta započinje 9. prosinca 1531. Gospinim ukazanjem meksičkom plemiću, Indijancu Juanu Diegu. Gospa mu se predstavila kao Djevica Marija, majka pravoga Boga, i naložila mu da ode k biskupu te mu kaže da na tom mjestu dade sagraditi crkvu. Budući da Juan Diego nije govorio španjolski, u komunikaciji s biskupom služio se prevoditeljem. Prvi izvještaji o ukazanju tako su zapisani na njegovu materinskom jeziku nahauatlu.

    Povijesna priča pripovijeda da je Juan Diego uporno govorio prvom meksičkom biskupu, franjevcu Juanu de Zamaragi, kako mu se majka Božja više puta ukazala i želi da njoj u čast, sagradi kapelu na obližnjem brežuljku Cerro de Tepeyac. U namjeri da se riješi mladića, biskup je od njega zatražio neki uvjerljiv dokaz, u protivnom neka ga više ne smeta. Za nekoliko dana vratio se Diego noseći kao dokaz nekoliko "kastiljanskih" ruža koje nisu mogle cvasti u to godišnje doba (prosinac), tvrdeći da mu ih je dala Gospa kako bi ih pokazao biskupu.

    Mladić je biskupu donio ruže u tunici - tilmi, i kada je rastvorio svoju tilmu, cvijeće se rasulo po podu, a tada se svima prisutnim, bilo je desetak osoba, ukazala Gospa. U tom trenutku, nebesko ukazanje, ostalo je utisnuto kao slika na gruboj tkanini odjeće u kojoj je bilo umotano cvijeće. U strahopoštovanju, zadivljen prizorom što ga je vidio, biskup je na brežuljku dao sagraditi kapelu, te je u njoj dao izložiti na štovanje sliku utisnutu na tunici Indijanca Juana Diega.

    Najprije je na mjestu ukazanja, u blizini grada Mexica, sagrađena omanja crkva, dok današnje svetište Gospe Guadalupske ima dvije bazilike. Stara bazilika završena je 1709. godine, no zbog opasnosti od urušavanja ta se crkva danas ne koristi za veća okupljanja.

    Godine 1976. čudotvorna slika Gospe, prenesena je u novu baziliku koja je pored stare sagrađena u modernome stilu, a može primiti do 20.000 hodočasnika. Godine 1910. papa Pio X. proglasio je Gospu Guadalupsku zaštitnicom Južne Amerike. S pravom. Naime, u nekoliko desetljeća nakon ukazanja obratilo se 8 milijuna meksičkih Asteka. Guadalupe se uz Lurd smatra najposjećenijim marijanskim svetištem na svijetu.

    Na aerodrom smo krenuli u 17,00 sati, a prema Parisu smo poletjeli u 20.30 sati, u koji smo stigli drugi dan 07. kolovoza u 14,00 sati. Letjelo se na visini od 11.000m, brzinom od 1000 km/h, a vanjska temperatura je bila i do -58°C, a let je trajao malo više od 10 sati (vremenska razlika Mexico - Pariz je 7h). Slijedio je let iz Pariza za Veneciju koji je trajao 90 minuta, a u vrućoj Veneciji smo već bili oko pola 6 popodne. Naravno da nas je tamo već čekao Zlatko i naš stalni prijevoznik Vrbanac prijevoz koji nas je preko Trsta i Rijeke sigurno dovezao do Buševca u koji smo se vratili 08.08.2013. nešto poslije 1,00 sat u noći. Umorni, ali sretni i veseli što smo odradili jedno ovako veliko i prekrasno prekooceansko putovanje koje će ljudima ostati u sjećanju cijeloga života. Ovo je stvarno bila nagrada za sav trud koji ovi mladi ljudi ulažu da bi očuvali tradiciju i kulturu Hrvatskog naroda i to VOLONTERSKI.

    Troškovi turneje pokriveni su sredstvima Ministarstva kulture RH, Zagrebačke županije, Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije, sredstvima Grada Velike Gorice, vlastitim sredstvima članova, sredstvima sponzora i donatora, te sredstvima KUD-a osiguranim komercijalnim nastupima.

    Zahvaljujemo se svima koji su pripomogli realizaciji našega projekta. Sudjelovanjem na međunarodnom folklornom festivalu u Meksiku - Zacatecas članovi OSS Buševec nastojali su brojnim sudionicima festivala i domaćinima donijeti i prezentirati duh vlastitog naroda i njegovog kulturnog nasljeđa. Hrvatska folklorna tradicija priznata u svjetskim razmjerima i prepoznata kao jedna od najraznovrsnijih, najljepših i umjetnički najvrednijih, pa nije ni čudo da su nastupi OSS-a Buševec na festivalu u Mexicu bili pravi mamac za publiku.

    Svi nastupi i događanja su slikani (preko 2000 službenih slika) i snimani (8h snimljenog materijala), a detaljno izvješće sa popratnim slikama možete pogledati na našoj Internet stranici www.oss-busevec.hr.
 

Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič (Šepinov)


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/

Citat:
Mexican traditional musical band "TSASNA" Puebla ,Pue-MEXICO, 08:11
http://www.youtube.com/watch?v=-tLbSIPHXI0

MEDNARODNI FESTIVAL TRADICIJSKE GLAZBAL
Buševec pri Velike Gorice, miholjščaka (listopada) 2009.

Mexican traditional musical band "TSASNA",Puebla,Pue-MEXICO (part 2), 07:40

Mexican traditional musical band "TSASNA",Puebla,Pue-MEXICO (part 2)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
40 ROM(ÂNI)A - CROATIA (Klokotič - Buševec)
« Odgovori #38 : Listopad 01, 2013, 01:09:27 poslijepodne »
40 ROM(ÂNI)A - CROATIA (Klokotič - Buševec)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


40 ani Romania – Croatia  (Klokotič - Buševec)

Ovak je zgledala
- pozivnica na proslavu četrdesetletnice suradne Klokotiča i Buševca:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=659422017402035&set=a.606683786009192.1073741829.580538121957092&type=1&relevant_count=1

a ovak
- Plakat za nogometnu utakmicu povodom četrdesetletnice suradne Klokotiča i Buševca:

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=659441844066719&set=a.606683786009192.1073741829.580538121957092&type=1&relevant_count=1

« Zadnja izmjena: Listopad 01, 2013, 01:31:39 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec / Promocija knige "Zemljo moja" (Zemla ma) Štefa Banskoga
« Odgovori #39 : Listopad 23, 2013, 10:06:42 poslijepodne »
Banski dvori (z poetskemi oblizeki) v Buševce


e-vundano: 23.10.2013.

Promocija knige "Zemljo moja" („Zemla ma”)

V petek 25. miholščaka (listopada) ob 19 vur v Buševce bu održana promocija knige pesmi pod nazivom „Zemljo moja“ („Zemla ma”) autora Stjepana (Štefa) Deteličovoga - Banskoga.

Če očete petek večerku sprevesti vuz turopolsku pesmu i poeziju pozvani ste v Buševec, točneše v mesni Dom kulture de bu se z početkom ob 19 vur održala promocija knige. Reč je o zbirke pesmi „Zemljo moja“ („Zemla ma”). Autor pesmi je Stjepan (Štef) Deteličov – Banski, a kniga je tiskana v vundavaštvu Vudruge SPARK i Ogranka Selačke sloge Buševec.

Da bi promocija knjige bila beglajtana (popračena) prigodnem glazbenem delom poskrbele buju se tamburaška i vokalna sekcija OSS-a Buševec. Si ste pozvani!


Zvir:
http://www.vgdanas.hr/Dogadjanja/Clanak/7656/promocija-knjige-zemljo-moja.aspx





         ZEMLJO MOJA

Od Turaka davno smo te obranili,
sada opret sa dušmanima novim krvavi boj bili.

Najljepša na svijetu si, voli te cijela nacija,
zemljo moja Hrvatska, moja Croatia.

Predivna si od Konavala i Dubrovnika,
do Iloka i herojskog Vukovara.

Bože dragi, kolike si žrtve dala,
krv njihova tvoju grudu zalijevala.

Tuđinci su sve srušili, starce, djecu ubijali,
bestidnici žene silovali.

Samo da bi tebe domovino moja mogli porobiti,
sram ih bilo u pečnici Božjoj će gorjeti.

Dalmaciju sa zaleđem su otet htjeli,
naše more – Jadran cijeli.

Primorje sa Kvarnerom i sa Istrom lijepom ponositom,
sve su htjeli kao da mi tu bili nikad nismo.

S Velebita Knin se branio,
Krajinu im bojovnici na istok poslali.

Branila se Lika, Gorski Kotar i Ravni kotari
u Karlovcu malo su zastali.

Ali brzo osvajači prnje svoje pokupili
na istoku hipom završili.

Turopolje moje plemenito i Zagreb su ranili
tvrdi Kordun, Pokuplje i Pounje junački smo branili.

Zagorje, Prigorje, Žumberak i Međimurje,
Podravinu, Moslavinu; ravnu dičnu Slavoniju,
Posavinu ponositu i Banovinu plemenitu.

Sve misli pregaziti, Osijek planirali prekrstiti,
Baranju i Srijem ta srca junačka porobiti.

Sve su bijede otet htjeli
misleć imat ćemo Balkan cijeli.

Gledao je bijeli svijet
kako heroj Hrvat ranjen pati.

Iz pepela on se diže da obrani rodni dom.

Da obrani grudu svoju
s čijih polja bere plod.

Da obrani domovinu gdje su preci naši davni
imali obitelj svetu i svoj topli dom.

Prekrasna si i bogata zemljo mila,
krv se za te vječno lila, moja Croatia

Za dušmane nema nade,
Hrvatima Bog te dade mila Croatia



Stjepan (Štef) Deteličov – Banski
Buševec 15.06.2013

ČITANO POVODOM VLEZ(UVAJN)A HRVATSKE V EU
Buševec 30.06.2013.

Zvir:
http://www.moj-busevec.hr/?p=184

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

13. Lepu laku noć (Turopolje), 02 :44
Celovečerni koncert OSS Buševec - 90 proleč OSS Buševec

13. Lepu laku noć (Turopolje) 
« Zadnja izmjena: Listopad 23, 2013, 10:15:58 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec / Bogekov (Božični) koncert OSS-a Buševec
« Odgovori #40 : Prosinac 22, 2013, 03:52:46 poslijepodne »
Gestern Hojte pastiri

* * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ogranek “Selačke sloge” Buševec

Preštimani,

kak cukor na koncu leta darujemo Vam Bogekov (Božični) koncert OSS-a Buševec
teri bu se održal v cirkve Sv. Iveka (Ivana) Krstitela v Buševce
dana 22.12.2013., nedela, z početkom ob 19,00 vur.

Gosti: Turopolski biseri – zbor vudruge penzionerov Velike Gorice

Če očete doživeti posebnu radost slavlejna Bogeka (Božiča), onda najte prepustiti ov koncert.

Predsednik OSS-a Buševec
Nenad Rožičov (Šepinov)



Citat:
Dober ti večer gospodar, 03:42

https://www.youtube.com/watch?v=FQrvT-r5qwQ

Poslan….
Paslan je angel Gabrijel, 02:56

Paslan je angel Gabrijel
« Zadnja izmjena: Prosinac 22, 2013, 04:07:19 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #41 : Rujan 14, 2014, 05:02:14 poslijepodne »
Su Bujnevci (morti) Turopolci i/ili Vukomerikanci, Vukomeričanci?
Il je pak obratno?



Bosna je negda bila (i) kajkavska, ke se vidi i po toponimi (Jajce, Kostajnica, ...).

V Bosne postoji muslimansko prezime Buševec i istoimena krugovalna (radio-)postaja.

Po jenomu (nategnutomu?) tumačejnu, prezime buševske familije Bobesič je kakti nastalo (mutacijum) od prezimena Babonič. Štefič (Stjepan) Babonič bil je kancelar (precednik vlade) na dvoru Andrije II i Bele IV.
Preselil se z Blagaja na Sane (de je imel dvorec Buševec) v Turopole i na pol puta zmed Zagrebom im Siskom okoli leta 1250. napravil postaju Buševec.

Zanimlivo je da v Hercegovine postoji Blagaj, čez teri teče (ponornica) Buna.
Čez Buševec teče potok Buna, a blizu Buševca su i mesta Podvornica („Ponornica”), Velika i Mala Buna.

Po (hercegovečke) Bune su i Bujnevci (Bunjevci) dobili ime.

* * * * * * * * * * * * * * * * *

KUD "Pušća" - Bunjevački plesovi, 08:20
Velika Gorica, 25. 09. 2011.
SMOTRA KOREOGRAFERANOGA FOLKLORA ZAGREBEČKE ŽUPANIJE

http://www.youtube.com/watch?v=N3JtnO5gzWc#ws
« Zadnja izmjena: Rujan 14, 2014, 05:28:18 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: 23.12.2014. Božečji (Božični) koncertlin v Bûševce / O YES YES Bûševec
« Odgovori #42 : Prosinac 21, 2014, 01:56:18 poslijepodne »
23.12.2014. Božečji (Božični) koncertlin OSS-Buševec i gostov v Buševce


Preštimani,

Ogranek "Selačke sloge" Buševec Vam oče z svojem Božečjem (Božičnem) koncertlinom zaželeti blagoslovlenoga, čestitoga Bogeka (Božiča) i sako dobro v novomu letu 2015.

 Pridružete nam se na koncertlinu v Cirkve Svetog Iviča (Ivana) Krstitela v Buševce 23.12.2014. tork ob 19,30 vur.


 Koncertlin buju izvele Vokalna "A" i  "B" grupa, ter tamburaška "A" grupa OSS-a Buševec vuz goste "Sin(ov)e atara".

 Vuživajte skup z nami v prekrasnem Božečjem (Božičnem) pesmam ze se krajov Lepe naše i doživete Bogeka (Božiča) na poseben način.

 Mnogi naši verni gosti teri dohajaju v Buševec več leta, vele:
 "Ak neste slušali Božečji (Božični) koncertlin OSS-a Buševec, onda kak da neste slavili Bogeka (Božiča)".

Dojdete i uverite se sami zake je Božečji (Božični) koncertlin v Buševce neke posebnoga.

 Očekujemo vas z radostju.

Upravni odbor OSS-a Buševec

* * * * * * * * * *

Sinovi atara Ivica Brandibur - by Darko Posavcic, 04:37

Sinovi atara Ivica Brandibur - by Darko Posavcic
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI" / O YES YES Bûševec
« Odgovori #43 : Ožujak 28, 2015, 11:45:11 poslijepodne »
Z “malem“ kešnejnem vevo su samo još delomično aktualne informacije (od 16.02.2015.) o dvem buševskem knigam.


16.02.2015.

Evo konačno je došlo na red tiskajne dve knig jako bitne za naše selo:
knige BUŠEVEC i knige RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI.

Prva brošura (izvod z brošure) odnosila se na predprodaju knig, pa oni teri su šteli mogli su se predbiležiti.

Drugi letek (izvod z letka) odnosil se na sponzore, teri su se do kraja velače mogli javiti da im se v knigu BUŠEVEC  dene reklama.

Predsednik OSS-a Buševec Nenad Rožić

* * * * * * * * * * * * *

Napomena:  „koloraturni“  oblik (farba) sledečoga teksta jenak je farbe zvirnoga teksta v brošure.
Brošura kak slika sledi prvum zgod(n)um.

* * * * * * * * * * * * *

1)
BROŠURA ZA SELO (BUŠEVEC)



           Tijekom veljače obići će vas članovi Ogranka Seljačke sloge Buševec koji će vam ponuditi kupnju navedenih knjiga po promotivnim cijenama, a knjige je moguće platiti mu dvije rate.

Promotivna cijena knjige BUŠEVEC iznosi u pretprodaji 200,- kn.
Nakon izlaska iz tiska cijena knjige bit će 300,- kn.

Promotivna cijena knjige RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI iznosi u pretprodaji 300,- kn.
Nakon izlaska iz tiska cijena knjige bit će 400,- kn.


          Pretplatnicima će knjige biti uručene na promociji koja se predviđa krajem ožujka 2015. godine.
          Kupnjom ovih knjiga ćete saznati mnoštvo interesantnih detalja o Buševcu i Turopolju, ali i o rodoslovljima svih mještana Buševca.

          Hvala vam na podršci i uživajte u čitanju knjiga, gledanju slika i proučavanju svojih rodoslovnih stabala.
                                    Upravni odbor OSS Buševec



Prof. dr. sc. Branko Dubravica

KAPITALNO DJELO
(izbor iz recenzije)

Čitatelji ove nadasve vrijedne knjige i budući istraživači pojedinih segmenata povijesti, dobili su na uvid obilje izvornih dokumenata i sekundarnih svjedočenja koji mogu poslužiti u pisanju povijesti plemenite sučije Buševec i plemenite općine Turopolje, povijesti vjerskog i kulturno-obrazovnog života, povijesti ratovodstva kroz minule ratove, povijesti Turopoljskog banderija povijesti političkih stranaka, poglavito HSS-a i njegove udruge Seljačke sloge, koja je upravo krenula iz Buševca i koja se uz kraće prekide održala blizu sto godina...
U cjelini uzevši, monografija Buševec autora Ivana Rožića predstavlja kapitalno djelo koje rafiniranim jezičnim izrazom i odmjerenim povijesnim prosudbama govori o plemenitim i vrlo aktivnim ljudima sela Buševec kroz minula stoljeća, ali i aktualnim društvenim zbivanjima na području današnjeg grada Velike Gorice u čijem se sastavu Buševec nalazi u posljednja dva desetljeća…
Čestitam autoru i priređivačima na uloženom trudu u pripremi ovog kapitalnog djela znamenitog za povijest jednog malog prosječnog hrvatskog sela Buševec, grada Velike Gorice i plemenitog Turopolja.


(Prof. dr. sc. Branko Dubravica izvanredni je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje predaje suvremenu hrvatsku političku povijest. Član je Hrvatskog politološkog društva i predstojnik Odsjeka za hrvatsku politiku. Autor je brojnih knjiga s područja političke povijesti Hrvatske. Napisao je također nekoliko knjiga i članaka iz povijesti Turopolja. Za knjigu Vojska antifašističke Hrvatske dobio je 1997. godine nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.)


* * * * * * * * * *

Ogranak Seljačke Sloge Buševec
Dvije knjige bez kojih ne bi smjela biti nijedna buševska obitelj


Ivan Rožić
Buševec

velika monografija mjesta


- Povijest Buševca i Turopolja od Rimskog Carstva do danas:
- Naše selo Buševec od Mate Detelića Banskog;
- etnografski prilozi;
- toponimija;
- brojni drugi prilozi, slike, karte, kopije povijesnih isprava i sl. na preko 640 stranica.


* * * * * * * * * *

Ivan Kos – Ivan Rožić
RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI


-   Rodoslovna stabla starih buševskih obitelji od dolaska u Buševec do danas
-   povijest starih buševskih obitelji
-   rodoslovne veze s obiteljima u susjednim mjesti ma i drugi prilozi
-   veliki A3 format (42 x 30 cm)


* * * * * * * * * *

 Poštovani,

želimo vas informirati da će u ožujku 2015. godine izaći iz tiska u izdanju Ogranka Seljačke sloge Buševec opsežna knjiga (kapitalno djelo) Ivana Rožića, velikog A4 formata 21x30 cm i na preko 640 stranica pod naslovom

BUŠEVEC

koja će osim povijesti našeg mjesta Buševca od rimskog doba do ulaske Hrvatske u Europsku Uniju sadržavati i mnoštvo drugih priloga, među njima i zapise Mate Detelića Banskog pod nazivom Naše selo Buševec, tekst Emilija Laszowskog o povijesti Buševca, etnografske zapise Josipa Kovačevića i Ivana Rožića, izbor poezije buševskih pjesnika, prilog o Pučkom kazalištu Buševec i druge priloge.
          Osim kronološkog pregleda buševske povijesti knjiga sadrži i pregledno napisanu povijest plemenite općine Turopolje u čijem se sastavu Buševec oduvijek nalazio pa je njegova povijest sastavni dio turopoljske povijesti.
          Knjiga je ilustrirana velikim brojem fotografija, karata i kopija povijesnih dokumenata i prava je riznica podataka i slika iz buševske povijesti.
          Knjiga Buševec djelo je trajne vrijednosti koju ćete uvijek nanovo rado uzimati u ruke kako biste upoznali našu prošlost ili se prisjetili brojnih zaslužnih buševskih ljudi i događaja.



* * * * * * * * * *

Istodobno izaći će iz tiska i druga knjiga pod naslovom

RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI

koja se pripremala dugi niz godina, a u čijoj su pripremi sudjelovali Ivan Kos i Ivan Rožić. Knjiga će se tiskati u velikom A3 formatu 30x42 cm (dvostruko većem od knjige Buševec) na 200 stranica s rodoslovljima svih starih buševskih obitelji. Knjiga će sadržavati rodoslovlja tridesetak buševskih obitelji od njihovog dolaska u Buševec do današnjih dana. Osim toga u knjizi će se naći i rodoslovne table mnogih obitelji susjednih mjesta koje su bile rodbinski vezane s buševskim obiteljima. Posebna je zanimljivost da će se rodoslovna stabla moći pratiti unatrag ne samo po muškoj već i po ženskoj liniji.
          Rodoslovnim tablama prethodit će kratak povijesni prikaz svake obitelji.
          U Dodatku nalazit će se tabelarni podaci o buševskim prezimenima i njihovoj učestalosti u Republici Hrvatskoj i u bivšoj općini Velikoj Gorici.


* * * * * * * * * *

          Obje ove knjige vrlo su zahtjevni i skupi projekti bez obzira što su se autori odrekli honorara. Ogranak Seljačke sloge, kao izdavač, nastoji cijenom knjige barem pokriti tiskarske troškove.
          Molimo vas stoga da nas podržite i da nam predbilježbom za knjige omogućite osigurati dio sredstava za njihovo tiskanje.



Nastavek na sledečomu listu
« Zadnja izmjena: Ožujak 28, 2015, 11:48:45 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Knige "BUŠEVEC" i "RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI" / O YES YES Bûševec
« Odgovori #44 : Ožujak 28, 2015, 11:58:55 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


2)
Letek (izvod z letka) od 2015-02-16 teri se odnosil na sponzore, teri su se do kraja velače mogli javiti da im se v knigu BUŠEVEC  dene reklama

(samo delomično aktuelno)



OGRANAK "SELJAČKE  SLOGE" - BUŠEVEC
Trg Seljačke sloge 7, 10417 Buševec
Tel/Fax: 00-385-01-6255-001
http://www.oss-busevec.hr
e-mail:oss.busevec@ zg.t-com.hr

MB 3257754, OIB 73067107103
Žiro račun; HR382360000-1101553899


OBAVIJEST OGLAŠIVAČIMA

Poštovani,

želimo vas informirati da će u ožujku 2015. godine izaći iz tiska u izdanju Ogranka Seljačke sloge Buševec opsežna knjiga (kapitalno djelo) Ivana Rožića, velikog A4 formata 21x30 cm i na preko 640 stranica pod naslovom

BUŠEVEC

koja će osim povijesti našeg mjesta Buševca od rimskog doba do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju sadržavati i mnoštvo drugih priloga, među njima i zapise Mate Detelića Banskog pod nazivom Naše selo Buševec, tekst Emilija Laszowskog o povijesti Buševca, etnografske zapise Josipa Kovačevića i Ivana Rožića, priloge o buševskim pjesnicima, Pučkom kazalištu Buševec i druge priloge. Nudimo Vam stoga mogućnost da u ovoj knjizi od trajne vrijednosti, koja će se sigurno pomno čuvati u svakoj obitelji, svojom reklamom potpomognete ovaj naš inače skupi izdavački pothvat. Objavom svoje reklame ujedno biste ostavili trajni podsjetnik budućim naraštajima na svoju djelatnost.


Cijena oglasa u knjizi Ivana Rožića “BUŠEVEC” iznosi:
- za cijelu stranicu (A4 ) 4.000,- kuna
- za pola stranice            2.000,- kuna
- za četvrt stranice           1 000,- kuna
- za osminu stranice           500,- kuna



Nakon uplate dogovorene svote i objavom željene reklame prestaju bilo kakve međusobne obveze.

   Postoji također mogućnost da potencijalni donatori potpomognu izdavanje ove knjige bez objavljivanja reklame. U tom slučaju bit će u knjizi na posebnoj stranici navedena imena donatora bez nekih drugih obveza.


   Recenzent prof. dr. sc. Branko Dubravica, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu napisao je u svojoj recenziji da se radi o kapitalnom djelu u kojem se „nalazi obilje podataka koji mogu poslužiti za pisanje povijesti vatrogastva, zadrugarstva, od obiteljskih zadruga, do seoskih nabavno-prodajnih i poljoprivrednih, povijesti gospodarstva od orijaša do modernih obrtničko-trgovačkih, proizvodno-prerađivačkih i drugih obrta, povijesti športa, moderne infrastrukture, poput izgradnje prometnica, vodovodne i telefonske mreže i sl.“

   Osim kronološkog pregleda buševske povijesti knjiga sadrži i pregledno napisanu povijest plemenite općine Turopolje u čijem se sastavu Buševec oduvijek nalazio pa je njegova povijest sastavni dio turopoljske povijesti.
   Knjiga je ilustrirana velikim brojem fotografija, karata, i kopija povijesnih dokumenata i prava je riznica podataka i slika iz buševske povijesti.

   Za sve informacije obratite se na Ogranak Seljačke sloge Buševec, predsjednik Nenad Rožić, telefon: 098 829 907, e-mail irena.neno@gmail.com .

   Molimo Vas da nas do kraja veljače 2015. godine obavijestite o svojoj odluci.


                        Upravni odbor
                      Ogranka „Seljačke sloge“ Buševec
« Zadnja izmjena: Ožujak 29, 2015, 12:15:33 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549