Vu(s)oči početka Zimske olimpijske iger v Sočiju , svetskem medijem domineraju naslovi o najdražešem, ali i najkorumperanešem Igram v povesti. Soči ne samo da je zrušil rekord, neg ga je zrušil debelo. V konkurencije zimske, ali i letne iger.
Konačni proračun od neveruvatne 51 milijard dolarov tri kra(s)t je debleši od budžeta zajne Olimpijske iger v Londone, ter za 11 milijard vekši od iznosa teri je potrošen na organizaciju dosad najdražeše OI v Pekingu 2008. Gda je Rusija 2007. dobila domačinstvo, prva je procena proračuna znosila 12 milijard dolarov. Porast stroškov paralelno z gradnum infrastrukture ne neuobičajen, ali kam je otišlo još 40 milijard?
Naslov: Odg: Zimske (v)olim.pijske igre
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 14, 2014, 11:22:02 poslijepodne
Olzimskijada
Spustaški Matijaš DanGubec pardon DanPobedec
Zlatnu kolajnu v spustaškomu natecajnu na zimske olimpijade v Sočiju osvojil je nesuđeni nam avustro-vugerski sudržavlan Matthias Mayer
Natecanje v alpskomu skijajnu na Zimskem olimpijskem igram v Sočiju počelo je senzacijum. Zlatnu kolajnu v spustu osvojil je 23-letni Avustrijanec Matthias Mayer.
Istina je da je Mayer bil najbržeši na drugome treningu na steze Roza Hutor, ali malo što ga je videl kak favorita za zlato. Najme-kajme: v trkam Svetske kupice nigdar ne pobedil, a najbolši su mu rezultati bili dva druga mesta z super G-a. No, žmeka steza pri Sočiju (s)očito mu je savršeno odgovarjala, do cila je z startnem brojem 11 došel z cajtom 2:06.23 i do kraja ga više nigdo ne prestigel.
Ne varka: Bavarka Maria Höfl- Riesch iliti Marek Dvoriščece- Br(e)za bila je najbržeša v superkombinacije
Nemica Maria Höfl-Riesch osvojila je zlatnu kolajnu v superkombinacije na Olimpijskem igram v Sočiju. 29-letna Höfl Riesch tak je obranila zlato z Iger v Vancouveru pre četiri lete.
Höfl-Riesch je ovo trejta kolajna na olimpijskem igram kajti je v Vancouveru bila najbolša i v slalomu.
Druga je bila Austrijanka Nicole Hosp, dok je trejto mesto osvojila Julia Mancuso z ZDA. Amerikanka je tak na četrto mesto porinula Slovenku Tinu Maze tera je ostala bez kolajne. Maze je za trejtoplasiranum Mancuso zaostala samo deset stotinki.
Ruska (milo)klizačica malo se razdekolterala pokle osvojene brončane kolajne http://www.vecernji.hr/olimpijske-igre-soci2014/ruska-klizacica-se-razgolitila-nakon-sto-je-osvojila-broncu-920229 (http://www.vecernji.hr/olimpijske-igre-soci2014/ruska-klizacica-se-razgolitila-nakon-sto-je-osvojila-broncu-920229)
Olga Graf WINS Bronze Medal - 2014 Sochi Winter Olympics Athletes, 0:19 https://www.youtube.com/watch?v=Yeeq9JEUAWQ (https://www.youtube.com/watch?v=Yeeq9JEUAWQ)
Obljekla je Marek stari kaput, pod njim nie imela nič osim tiela. Došla je k-meni, zvonila dva put, ja oprl sem vrata, a ona kaput.
Podvinčani - Marek - TV Spot, 03:18
Podvinčani - Marek - TV Spot (http://www.youtube.com/watch?v=nAWaLUNwVxw#ws)
Naslov: Odg: Zimske (v)olim.pijske igre
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 28, 2014, 09:59:12 poslijepodne
Švicarsko-slovenska spustaška pobeda v Sočiju
V kralevske (kralične) al(pin)ske discipline – one spustaške – domini(que)rale su švicarske puce, skije i treneri: DominiqueGisin (Ajngelbrežanka z Engelberga, kanton Obwalden) osvojila je zlatnu kolajnu (skup z koruškum kajkavkum Tinum Maze, tera skija na švicarske skija (Stöckli) i teru trenera Švicarec (Tesinec/Tičinec) Mauro Pini. Brončanu kolajnu i suze žalosnice dopale su Tesinku (Tičinku) Laru Gut.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
ZOI: Tina Maze i Dominique Gisin podelile zlatnu kolajnu v spustu
Rezultati spusta: 1. Tina Maze (Slo) 1:41.57, 1. Dominique Gisin (Švi) 1:41.57, 3. Lara Gut (Švi) +0.10
14.02.2014. Jen dan – tri kolajne za Grižun (Graubünden, Švicarsku)
V jenomu danu tri Retoromani osvojili Olimp / štengenicu do Olimpa v Sočiju
Skijaš-trkač Dario Cologna (zebran za športaša Švicarske za leto 2013.) i superkombinator Sandro Viletta (spred Iveka Kosteličovoga) osvojili su zlatne, a biatlonka Selina Gasparin srebrnu kolajnu.
Si oni potiču z kantona Grižun (Graubünden), v teromu se govori (i) retoromanski. (LK: lani je obileženo 75 let od proglašejna retoromanskoga četrtem službenem jezikom Helvecije. Leta 1938., v doba pretečoga nacizma, Švicarci su tem činom naglasili svu samosvojnost)
17 športašov retoromanskoga materinskoga jezika osvojili na Olimpijskem igram v Sočiju gotovo dve trejtine kolajn za Švicarsku. Ovi vuspehi pobudili su (i) v svetu interes za retoromanski jezik i kulturu.