Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 16, 2009, 12:07:33 prijepodne
Visti iz Gradišća
2009-08-05
Novi CD Kajkavcev "10 zlatnih godina"
Tamburaški sastav Kajkavci iz Umoka je izdao novi CD s naslovom "Deset zlatnih godina". Na njem je snimljeno 16 jačak, i to novokomponiranih jačak, veli Janoš Szallmer, bivši peljač umočkih tamburašev.
Kompaktna ploča sadržava na primjer dvi uglazbene pjesme Marka Dekića i jedna s muzičkom obradom Adama Horvata, sadašnjega dirigenta sastava.
CD se prodaje za 2500 forintov ili deset eurov. Nova kompaktna ploča će se prezentirati 21. i 22. augusta prilikom svečevanja 20 ljet Umočansko Hrvatsko društvo i 10 ljet Kajkavci.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109279/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109279/)
*************************************
Isplaća prvih pinezi za žrtve poplave
Gradišćanskim žrtvam poplavov su danas isplatili prvi dio pinez iz fonda za katastrofe. Ov put 47 pogodjenih prima skoro 72.000 eurov.
40 procentov ove svote plaća zemlja, a 60 savez, je izjavio zemaljski savjetnik Werner Falb-Meixner (ÖVP), ki je nadležan za isplaćanja iz fonda za katastrofe.
Oko 4,5 milioni eurov škode u Gradišću
Agrarno odiljenje u uredu zemaljske vlade da i nadalje svaki dan dostaje nove molbe za pripomoć.
U ovom tajednu računaju novimi molbami od privatnikov. Oni moraju najkašnje pet tajedan po dogodjaju javiti škode na privatnom imanju.
Dosadašnja javljena škoda znaša oko 4,5 milioni eurov. Do konca roka će se ova svota vjerojatno još podupljati, šaca Falb-Meixner.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109197/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109197/)
*************************************
Ognjogasno naticanje u Židanu
U Hrvatskom Židanu su projdući vikend priredili ognjogasno naticanje takozvani Repce-kup. Pri ovom tradicionalnom naticanju, ko se je održalo sada jur po 30.put, sudjeluje osam sel uz potok Repce/Rebac.
Med njimi Unda, Prisika i Hrvatski Židan. Ognjogasne grupe moraju pri tom s jedne strani prez falinge izvršiti napad gašenja, a s druge strani trčati i preskočiti različne zapreke. Naticalo se je ukupno 13 ognjogasnih momčadov od muži prik žen do dice.
Hrvatski Židan je dobio Repce-kup u svi tri kategorija, i to sada jur treto ljeto po redu. Zato si Židanci smu držati dobitničku nagradu, Repce-kup. Ognjogasno društvo Hrvatskoga Židana ima 28 aktivnih kotrigov.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109199/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109199/)
*************************************
Kalištrof za cipljenje protiv HPV-virusa
Općina Kalištrof će preuzeti jedan dio strošak za cipljenje protiv HP-virusa. Podupirat će mlade ljude do 25 ljet s glavnim sidišćem u Kalištrofu. Općina će darovati 30 eurov za svaku pojedinu injekciju.
Za subvenciju je potribna odredjena molba na općini i dokaz računa o cipljenju. Človičji Papilloma virusi ili kratko HP-virus more prouzrokovati rak na vratu maternice.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109254/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109254/)
*************************************
Bilanca žetve u Gradišću
Ljetošnja žetva je po količini prosječna, a po kvalitetu dobra prem ekstremnoga vrimena i teških uvjetov pri žanju. Regionalno je bilo velikih razlik, veli Belo Rešetar, potpredsjednik Seljačke komore Gradišća.
Tako je žetva u sjeveru čemernija nego u jugu. Gradišćanski seljaki su poželi 290.000 tonov žita, to je za 15 procentov manje nego lani, kada je bila zvanaredna dobra žetva.
Produkcija stoji već, cijene za žito su niže
Polag Rešetara vrime svako ljeto već otežava seljakom djelo. Tako je ljetos u aprilu i maju bila suža, a na početku žetve je čuda curilo. Cijene su niže, ar je još žita od lani. Intervencijska cijena za krmno žito iznaša 90 eurov na tonu, a za kvalitativno žito 120 eurov.
Stroški za produkciju su nastali viši, i to zbog dražega dizela i zbog umjetnoga gnjoja, ki se je u zadnji četiri ljeti podražao za 300 procentov. Kod kukorice i soje očekivaju dobru žetvu, ali ovde bi još godina dobrila, veli Belo Rešetar, potpredsjednik Seljačke komore Gradišća.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109273/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109273/)
*************************************
Pregled hrvatskih priredab
Pregled o hrvatski priredba u Gradišću, Ugarskoj, Slovačkoj i u Beču Vam nudjamo svaku nedilju u "Dobar dan Hrvati", pandiljkom, srijedom i petkom u okviru naših radio-magazinov kot i u internetu.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/priredbe/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/priredbe/)
*************************************
Policija je ustriljila 14-ljetnoga
U Kremsu je policija ustriljila jednoga 14-ljetnoga ki je skupa s komplicom provalio u supermarket. 16-ljetni komplic je teško ranjen.
Nijedan od njih nije imao oružje za striljanje pri sebi.
U Nimškoj raste ilegalni eksport autov
U Nimškoj se je po upeljanju premije za odstranjenje starih autov razvio ilegalni eksport u inozemstvo. Krimininalna policija šaca da je oko 50.000 vozil dospilo u istočnu Europu ili Afriku.
*************************************
Kritika na igranju momčadi Dinamo Zagreb
Austrijanski meštar Red Bull Solnograd je u povratnoj utakmici za kvalifikaciju u Champions League tukao Dinamo Zagreb 2:1. Hrvatski mediji oštro kritiziraju hrvatskoga meštra i trenera Krunoslava Jurčića za defenzivnu taktiku pri igri.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109355/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109355/)
*************************************
On, ki se stvorazi, hodi simo ter tamo
U petom dijelu kviza nije bilo u pitanju samo jedna rič. Pitali smo za značenje fraze "stvoraziti se". Rješenje kviza glasi: On človik, ki se stvorazi, stalno hodi simo ter tamo.
On more i besmisleno pojti van i nutar, ili stalno ophadjati.
Značenje riči "stvoraziti se" je opisano u drugom dijelu Gradišćanskohrvatskoga rječnika.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/108432/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/108432/)
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 16, 2009, 12:11:06 prijepodne
Gradišće
Televizija i radio - on demand (na zâhtev)
Televizijski program na hrvatskom jeziku se more gledati i u internetu - on demand. Hrvatske radio-emisije se u internetu moru slušati on demand ili live, za vrime emitiranja u radiju.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
TV
Dobar dan Hrvati - on demand
"Dobar dan Hrvati" kaže sve, ča se u jednom tajednu dogadja med Gradišćanskimi Hrvati u Austriji, Ugarskoj i Slovačkoj. U internetu se hrvatski TV-magazin more gledati oko pol ure po emitiranju u televiziji - do druge nedilje.
"Dobar dan Hrvati" - aktualno on demand
"Dobar dan Hrvati" 9.8.2009 - on demand, 29:42
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ddh_high.wmv
"Dobar dan Hrvati" 2.8.2009 - on demand, 29:28
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090809.wmv
"Dobar dan Hrvati" 26.7.2009 - on demand, 30:02
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090802.wmv
"Dobar dan Hrvati" 19.7.2009 - on demand, 30:02
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090719.wmv
"Dobar dan Hrvati" 12.7.2009 - on demand, 29:49
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090712.wmv
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Hrvatski radio-magazini - on demand
Radio-magazine na hrvatskom jeziku morete čuti i u internetu, i to svenek najaktualnije izdanje. Da morete emisije slušati, tribate besplatni "Windows Media Player".
Kulturni tajedan (pandiljak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/kt.mp3
Rub i sredina (pandiljak 20.04)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ris.mp3
Plava raca (utorak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pr.mp3
Širom barom (srijeda 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/sb.mp3
Poslušajte priliku (četvrtak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pp.mp3
Živo srebro (petak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/zs.mp3
Misao za smisao (subota 18.22)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/crikva.mp3
Program radio-emisijov ovoga tajedna
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/program/stories/82652/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/program/stories/82652/)
Radiomagazine Volksgruppen - on demand
http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/programm/stories/42585/ (http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/programm/stories/42585/)
Übersicht Volksgruppenprogramm
http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/programm/stories/286/ (http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/programm/stories/286/)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Program radio-emisijov ovoga tajedna
Štefan Zvonarić je 60, fileški kiritof na Lovrenču, fešta dolnjopuljanske mladine i Tanz Baby! u Uzlopu - to su neke teme radio-magazinov u ovom tajednu.
vrime emitiranja
18.25 do 18.55
pandiljak
Kulturni tajedan
Pred kratkim je direktor Nove sridnje škole u Velikom Borištofu Štefan Zvonarić svečevao svoj 60. rodjendan. Uz podučavanje su mu muzika, povijest i kultura velika strast. On je kantor, zborovodja crikvenoga zbora Velikoga Borištofa i suutemeljitelj društva Kultura na selu.
Kulturni tajedan - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/kt.mp3
pandiljak,
(20.04 do 20.30)
Rub i sredina
U Rub i Sredina stoji u ljetni miseci manje poznata muzika iz svih krajev bivše Jugoslavije i Gradišća u centru emisije.
Rub i sredina - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ris.mp3
utorak
Plava raca
U sredini praznikov ima čuda dice scoj odmor jur za sobom. Kade su bili i ča su na svoji putovanji doživili ćedu povidati u ovoj emisiji.
Plava raca - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pr.mp3
srijeda
Širom-barom
Puljanska mladina - kratko PUMA - je prošlu subotu priredila mladinsku fešta na nogometnom igrališću Dolnje Pulje. Otpodne su održali nogometni turnir pod imenom Cyberkrowodn-Cup. A potom su priredili zabavni večer s grupami Pax i Lole.
Sv. Lovrenac nije samo patron Španjolske nego i patron bibliotekarov, arhivarov, študentov i kuharov. A pokidob da je i fileška crikva posvećena sv. Lovrencu priredjuje seoska folklorna grupa Graničari sada jur 13. put foklorno otpodne pred seoskom crikvom.
Širom barom - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pr.mp3
četvrtak
Poslušajte priliku
U ljetni miseci juli i augus stoji ova emisija potpuno u znaku muzike. Uživajte lipe stare i nove hrvatske šlagere.
Poslušajte priliku - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pp.mp3
petak
Živo srebro
U Čelajevom malinu u Uzlopu se je u toku 33ih ljet postojanja sastalo jur čuda ljubiteljev muzike različnih stilov. Ov put se je prezentirala muzička formacija iz Gradišća " Tanz Baby!", i to skupa s Tamburicom Uzlop.
Živo srebro - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/zs.mp3
subota i nedilja
Časak radosti
Čekamo vaše želje za koncert subotom i nediljom.
telefon redakcija: 02682-700-27392
telefonski automat: 02682-64604
faks: 02682-700-27399
hrvati@orf.at
Radio Gradišće livestream
http://burgenland.orf.at/magazin/studio/streaming/stories/4052/ (http://burgenland.orf.at/magazin/studio/streaming/stories/4052/)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 30, 2009, 12:46:23 prijepodne
Visti
Petar Kai je "Austrijanac ljeta"
Peljač dičjega hospica Sterntalerhof u Santaleku, Petar Kai je od štiteljev dnevnih novin "Die Presse" odibran za "Austrijanca ljeta". Nagrada je dotirana s 10.000 eurov. Kai je nagradjen u kategoriji "humanitarni angažman".
Sterntalerhof nudi terapiju konji i sprohadja teško betežnu dicu do smrti. Institucija će se kljetu preseliti iz Santaleka u Kitzladen, kade gradu novu dvoranu za jahanje, zgradu za upravu i stan za goste.
Subotu će biškup Iby blagosloviti zidine novoga dvora. Najveći dio sredstav financira Sterntalerhof pomoću sponzorov.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/113979/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/113979/)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 30, 2009, 12:48:07 prijepodne
Visti
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 12:59:36 prijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
životni stil
Julija Klemen nova na čelu Hak-a
Beč, 21.12.2009. - HN 51-52/2009
BEČ — Pri generalnoj sjednici Hak-a Julija Klemen je naslijedila studenta Davida Karalla (Filež), ki je od maja 2008. stao na čelu Hak-a. Klemen je dosle bila potpredsjednica ovoga studentskoga društva. Kako je uz ostalo rekao David Karall u svojem izvješćaju o minulom društvenom ljetu, adaptacija i novouredjenje 4. kata su zgotovljeni. Početkom miseca marca o. lj. su priredili „Dan sridnjoškolcev“ a u septembru Dan mladine, po 1989. opet u Hrvatskom Jandrofu u Slovačkoj, a geslo mu je bilo „Skupa smo jači od željeza“. Ljetos su jur izašli dva broji Novoga glasa treti i četvrti broj da ćedu se pojaviti u najkraćem vrimenu. Po rasterećenju staroga odbora Generalna sjednica je odibrala novu predsjednicu, Juliju Klemen. O svoji najvažniji cilji je rekla nova hakovska predsjednica, da kanu vabiti narašćaj i da jačaju prijateljske veze med odborniki i starijom generacijom hakovcev, tako da se olakša društveno a pred svim i manjinskopolitičko djelovanje. Za nove potpredsjednike Hak-a Generalna sjednica je odibrala Davida Karalla kao i Michaela Hirschlera (Mjenovo). Blagajnik će i nadalje biti Lukas Kornfeind a za tajnicu je odibrana Marija Kornfeind (obadva iz Trajštofa). Za 20. januara je predvidjena prezentacija sudionikov i dobitnikov literarnoga naticanja Linak. Hak je raspisao 3. ovo književno naticanje jur u 2008., ovput s temom »JA«. Uvjeti naticanja su bili
❶ pisanje na hrvatskom jeziku
❷ sudioniki su morali biti mladji od 30 ljet.
Primali su
① prozu (tj.: pripovitke, eseje, novele, povidajke itd.; minimum prilično 3000 znakov),
② liriku i
③ drame.
Ča čeka dobitnike?
1. mjesto 750 E,
2. 500 E,
3. 250 E.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 01:00:22 prijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
kultura
Kulturna nagrada Gradišćanskih Hrvatov u Beču »Metron«
Beč, 21.12.2009. - HN 51-52/2009
BEČ — U spomen dugoljetnoga predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču (Hgkd) Demetra Karalla (26. X. 1924. -23. II. 1991.), angažiranoga promicatelja manjinskoga pitanja i sporazumivanja kao promicatelja simpatije u Beču a posebno i med Hrvati/cami u Austriji i susjedni zemlja je Kuratorij Hrvatskoga centra lani odlučio da će pokrenuti kulturnu nagradu Hrvatov u Beču, koj su dali naziv »Metron«. Hrvatski centar godišnje dodiljuje nagradu za posebne zasluge u vezi s dostignućami za budjenje i stvaranje razumivanja kao i simpatije unutar Hrvatov/ic i za promicanje manjinskoga pitanja i skupne problematike autohtonih kao i alohtonih narodnih grup na jednu — a prema širokoj javnosti na drugu stranu. Hrvatski centar je odlučio da će dodiliti nagradu osobam ili institucijam, ke su si stekle zasluge u pogledu na zgora spomenute cilje:
1. iz kruga Hgkd-a, Hak-a i Hrvatskoga centra
2. iz kruga ostalih hrvatskih društav i organizacijov širom Austrije
3. iz kruga hrvatskih društav i organizacijov u susjedni zemlja (naravno uključujući Hrvatsku kao npr. i zemlje u tzv. Novom svitu)
4. iz kruga drugih manjinskih organizacijov širom Beča odnosno Austrije
5. javnim institucijam i organizacijam
6. zaslužnim ličnošćam iz većinskoga naroda
7. zaslužnim institucijam iz društvenoga, gospodarskoga, političkoga itd. područja.
Nagrada nije neophodno vezana uz bilo-ko državljanstvo, politički ili društvenopolitički svitonazor niti ne uz obavezno pripadanje hrvatskoj odnosno nekoj drugoj narodnosti ili nacionalnosti. Prvom ovom kulturnom nagradom »Metron« (u obliku skulpture od sirovoga stakla i povelje) — po odluki Kuratorija Hrvatskoga centra — za ljeto 2008. je odikovan pjesnik i književnik Anton Leopold (rodj. 1928.). Podjela je bila u kasnu jesen 2008. ljeta u Hrvatskom centru u Beču. Polag odluke Kuratorija Hrvatskoga centra od 9. aprila o. lj. da neka ubuduće posebni žiri sakuplja prijedloge ili sām predlaže pak i odluči o dobitniku/ici ove kulturne nagrade »Metron«, sazvan je nedovisni žiri. Pri sastavu se je pazilo na to, da bude izjednačen i u pogledu na ženske i muške člane, na starosnu dob i da bi člani došli iz različnih područjev a da ipak barem do neke mjere poznavaju i hrvatsku scenu i kulturni, društveno- i manjinskopolitički život Hrvatov u Beču, ali takaj i u Gradišću, u susjedni zemlja kao i u Hrvatskoj. Člani žirija za dodjelu »Metrona« za 2009. ljeto su (po alfabetu):
◆ Benčak Štefan, dr. (umirovljeni menedžer i kolekcionar umjetnin)
◆ Brajinović Marijan, dr. (umirovljeni ministerijalni savjetnik i istraživač hrvatskih tragov i slijedov u Beču i Austriji)
◆ Brezović Branimir, mmag. dr. (umirovljeni ministerijalni savjetnik i autor školske knjige »Schulrecht kurz gefasst (für. Österreich); Studien- und Arbeitsbuch«)
◆ Kinda-Berlaković Zorka, mag. dr. (lektorica za BKS i GH na Slavistiki Bečkoga sveučilišća)
◆ Novak-Karall Gabriela (glavna tajnica Hrvatkoga centra, Beč)
◆ Stojšić Marijana, dr. (filmska redateljica, glavna tajnica Austrijske filmske službe)
◆ Tyran Petar (glavni urednik Hrvatskih novin)
Pri sastanku žirija 1. decembra o. lj. u prostorija Hrvatskoga centra su razmatrali sljedeće predloge za »Metron« 2009. (po alfabetu):
❖ Basbaritenori (hrvatski pjevački kvartet ods. kvintet)
❖ Bucolić Rudi (komorni glumac)
❖ Cvečko Jurko (predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj)
❖ Črip & prijatelji (Hrvatski folkorni ansambl iz Slovačke)
❖ Kolo-Slavuj, folklorni ansambl Gradišćanskih Hrvatov
❖ Lavička Joza (hrvatski aktivist za Moravske Hrvate)
❖ Pokorny Vilko (dugoljetni predsjednik HKD-a Devinsko Novo Selo, pjesnik, antologist i sabirač, 80 ljet)
❖ Rešetarić Vili (pjevač, muzičar i integrativni aktivist)
❖ Sestroktet (ženski vokalni oktet)
Odluka žirija je pala jednoglasno za doc. inž. Jurka Cvečka (za njegove zasluge i postignuća u vezi s osnivanjem i peljajnem HKS-a u Slovačkoj)
Obrazloženje:
Gospodin Cvečko je pred svim i uz pripomoć hrvatskih aktivistov iz Beča, tada na čelu s Martinom Prikosovićem a pak i Demetrom Karallom i na temelju statutov Hgkd-a skupa s drugimi hrvatskimi aktivisti u Slovačkoj 1989. ljeta pokrenuo Kulturni savez Hrvatov u Slovačkoj, koga su konačno utemeljili 26. maja 1990. u Hrvatskom Jandrofu. Ov Savez djeluje i dandanas i posebno je još uvijek povezan i s hrvatskimi ustanovami u Beču, pred svim i s Hrvatskim centrom i s društvom pod tim krovom. Svojom jednoglasnom odlukom žiri želji pokazati na uspješnu i djelotvornu suradnju Gradišćanskih Hrvatov i prik zemaljskih i državnih granic, i s ovkraj i s onkraj granice, i da je pad željeznoga zastora i otvaranje granice točno pred 20 ljet (u decembru med tadašnjom Čehoslovačkom i Austrijom) omogućio bolju, redovitiju i kvalitativniju suradnju s Hrvati u Slovačkoj. Pred svim se je intenzivirala suradnja med Bečom i hrvatskom zajednicom u Slovačkoj. Doc. inž. Jurko Cvečko je zato svenek imao posebno razumivanje i se je zato zalagao a je bez sumlje najuže vezan uz Kulturni savez Hrvatov u Slovačkoj, i je na čelu toga Saveza mogao postignuti dijelom i velike uspjehe kao npr. gradnju Hrvatskoga muzeja u Devinskom Novom Selu (uz financiranje i sa strane Republike Hrvatske i Republike Slovačke). Te njegove zasluge i ta njegova postignuća žiri posebno želji istaknuti svojom odlukom za predsjednika doc. inž. Jurka Cvečka, da mu se dodili »Metron« za 2009. ljeto.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 01:01:05 prijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
kultura
Petar Pavetić na čelu Graničarov
Filež, 21.12.2009. - HN 51-52/2009
FILEŽ — Folklorna grupa Graničari je imala svoju redovitu generalnu sjednicu pri koj su odibrali Petra Pavetića za novoga predsjednika društva, ki nasljedjuje Martina Tomšića. 24-ljetni student geodezije je jur ljeta dugo član Graničarov. Pavetić se jako zalaže za gradišćanskohrvatsku kulturu i svoje djelovanje kani pred svim koncentrirati na narašćaj. Tako kanu mlade člane bolje integrirati u društvo. Petru Pavetiću je važno, da se mladi plesači nauču sve koreografije, a mladi tamburaši jednu pjesmu za drugu. Drugi cilj mu je, da bi Graničari imali posebne trenere iz Hrvatske za plesače i za tamburaše, je rekao novi predsjednik Petar Pavetić. Plesačku sekciju Graničarov će u budućnosti peljati Eva Palatin a tamburaška sekcija ostaje u ruka Bernadete Jež. Graničari u Filežu imaju oko 70 aktivnih članov.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 01:01:39 prijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
Čestitka
Željezno, 21.12.2009. - HN 51-52/2009
Blažene Božiće i srićno novo ljeto željimo svim štiteljem Hrvatskih novin!
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 01:02:55 prijepodne
Visti iz Gradišća/Austrije 30.12.2009
TOP ima novoga dirigenta
Tamburaški orkestar i zbor TOP Pinkovac se je predstavio pri božićni koncerti s novim dirigentom. Zadaću je preuzeo početkom decembra Boris Novak iz Čakovca.
25-ljetni je pofesor na muzičkoj školi u Čakovcu i bivši školar Vlade Šinceka. Šincek je bio 15 ljet dugo, do januara ovoga ljeta, dirigent orkestra u Pinkovcu.
Slika:
Dirigenti Vladimir Šincek, Vili Jandrišić i Boris Novak
http://static2.orf.at/vietnam2/images/site/volksgruppen/200953/top_pinkovac_dirigenti_big.jpg (http://static2.orf.at/vietnam2/images/site/volksgruppen/200953/top_pinkovac_dirigenti_big.jpg)
Novak pelja tamburaški orkestar u Čakovcu
Bors Novak je i kotrig klasičnoga ansambla, u kom igra violinu kot i peljač tamburaškoga orkestra i zbora u Čakovcu.
Novak je četvrti dirigent TOP-a Pinkovac. Ovu zadaću je pred njim kratko ispunjavao Ante Pletikosić.
Kot je rekao Vili Jandrišić, peljač TOP-a, ćedu imati probe s novim dirigentom svenek petak i subotu. A u pogledu na plane društva za dojduće ljeto ćedu opet prirediti jur tradicionalne ljetne i božićne koncerte i nastupati pri različni seoski priredba.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117310/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117310/)
Konstruktivni razgovori o Eberavi
Šest ure dugo su durale čerašnje rasprave ÖVP-funkcionarov iz Eberave i ministricom Marijom Fekter (ÖVP) o centru za prvo primanje azilantov jug. Projekt da nije ukinut, je rekao govorač za štampu ministarstva, Gregor Schütz.
Razgovori da su bili konstruktivni i ćedu se nastaviti, tako Schütz. Pri sastanku u Purgavskom Vrhu, to je Burgauberg, je i sudjelivao eberavski načelnik Walter Strobl (ÖVP).
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117263/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117263/)
Nesrića med Stinjaki i Vrhom
Pri prometnoj nesrići med Stinjaki i Vrhom/Wörterbergom u noći na danas je ranjena mlada žena. 18-ljetna je zgubila iz dosle nepoznatih uzrokov kontrolu prik auta, ki se je pak prekobačio.
Ženu su odvezli u bolnicu u Borti.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117239/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117239/)
SVITSKE VISTI 30.12.2009
HIV-test u pasošu za majku i dite
Pasoš za majku i dite obuhvaća od kljetu HIV-test. Rezultat se neće zapisati u pasoš. Polag ministarstva za zdravlje to omogućuje, da se majka čim ranije vrači a kod diteta prepriči, da se dobavi HIV-virusom.
Predvidjeni su još dva novi pregledi, naime rano pregledjivanje fetusa ultrazvukom i kontrola cukora.
Obavezniki civilne službe stoju u diskusiji
Črljeni križ i Narodna pomoć branu obaveznike civilne službe u pogledu na dužinu bolovanja. Oni da nimaju probleme zbog toga.
Ministrica za nutarnje posle Maria Fekter (ÖVP) naime kani skratiti mogućnost obaveznikov za bolovanje i upeljati, da moraju to vrime, ko su betežni, duglje ostati u službi. Pomoćne organizacije da se tužu, da su neki obavezniki civilne službe preveć na bolovanju, tako Fekter.
Kina: Egzekucija Europejca po dugom času
U Kini su danas po 50i ljeti opet egzekutirali smrtnu kaštigu na jednom Europejcu. Muž iz Britanije je bio odsudjen zbog šmugljanja drogov. On je bio psihički betežan. Prem protestov britanske vlade i drugih su ga danas jutro usmrtili s otrovnom injekcijom.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117269/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117269/)
Visti (stâlna poveznica):
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 31, 2009, 01:08:22 prijepodne
Ovo je bilo 2009. ljeto:
Retrospektiva 2009: politika i ličnosti
Na području manjinske politike se je ljetos konačno konstituirao Savjet za hrvatsku narodnu grupu, ki je prik ljetodan bio prez mandata. Mandat mu je istekao jur 9. decembra 2007. ljeta.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116012/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116012/)
Retrospektiva 2009: društva i jubileji
Uz utemeljenje novih društav i obljetnic važnih dogodjajev su velika gradišćanskohrvatska društva stala u centru pažnje. Kod nekoliko gradišćanskohrvatskih društav je došlo do minjanja na čelu društva.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116001/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116001/)
Retrospektiva 2009: školstvo
Na školskom području je kroz cijelo ljeto Jožef Haydn sprohadjao produkcije i publikacije za školare. Zvana toga su se minjale nekolike funkcije u administraciji a Gradišćanski Hrvati su zgubili dvi ure na bečanskoj Slavistiki.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/115914/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/115914/)
Retrospektiva 2009: kultura i publikacije
Na kulturnom polju je Jožef Haydn dominirao ljeto. Prilikom 200. obljetnice smrti velikoga kompozitora su u Željeznu priredili brojne priredbe i izložbe. I Gradišćanski Hrvati su u tom pogledu bili produktivni.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116035/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116035/)
Retrospektiva 2009: crikva
Na crikvenom polju su dominirali jubileji početo od obljetnic zaredjenja do utemeljenja crikvenih institucijov. Zvana toga su neki duhovniki svečevali jubilarni rodjendan.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116003/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116003/)
Visti (stâlna poveznica):
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 18, 2010, 11:57:38 poslijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
kultura
Prezentirani dobitniki 3. književnoga naticanja Linak-a
Svega skupa se je naticalo 13 mladih piscev s 22-imi teksti. Bili su to prozni, lirski i dramski kusići na hrvatskom jeziku.
Beč, 01.02.2010. - HN 5/2010
BEČ — Srijedu, 20. januara su odlikovali dobitnike literarnoga naticanja mladih piscev Linak, Hrvatskoga akademskoga kluba (Hak). Prvo mjesto je osvojila Julija Kornfeind drugo nje mladja sestra Marija Kornfeind a treto Romana Schweiger. Ov po redu treti Linak je stao po prvi put pod geslom „Ja“. Sudioniki su morali napisati liriku, prozu ili dramu na temu „Ja“. Julija Kornfeind, ka je i organizirala ovo naticanje, je naglasila kako je bila presenećena, da je dobila naticanje. Ona da je kreativan človik i piše članke za novi glas. U svojem tekstu se je na šalan i ironični način bavila tim „Ja“. Marija Kornfeind je položila drugo mjesto s pjesmom „Ja“ a Romana Schweiger s tekstom „Kaos u mojoj glavi se ponavlja i ponavlja i ponavlja…“. Većljetnu pauzu u ovom naticanju je obrazložila predsjednica Hak-a, Julija Klemen rekavši kako je bilo teško motivirati mladinu za suradnju na ovom naticanju. Cilj Linak-a je, da se podigne svist mladih ljudi za hrvatski jezik, kulturu i literaturu. Svega skupa se je naticalo 13 mladih piscev s 22-imi teksti. Bili su to prozni, lirski i dramski kusići na hrvatskom jeziku. Sva djela naticanja su publicirana u posebnom izdanju novoga glasa, časopisa Hrvatskoga akademskoga kluba. Prvo književno naticanje na inicijativu Kristijan Karalla je bilo 2002. ljeta. Ponovno je bilo takovo naticanje 2004. ljeta. Tada je bio dobitnik 35-ljetni Dražen Horvat, u Zagrebu rodjen ki živi u Požunu i je svojim pisanjem prvi put stupio u javnost. Druga je nastala 29-ljetna Ingrid Klemenčić iz Koljnofa, a treto mjesto naticanja je tada položila 19-ljetna Marija Čenar iz Dolnje Pulje. Linak-nagrade su tada bile dotirane sa 750, 500 i 250 E. Djela su se i tada publicirala u časopisu Hrvatskoga akademskoga kluba novi glas.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 18, 2010, 11:59:27 poslijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
kultura
63. po redu Hrvatski bal u Beču velik uspjeh
Željezno, 01.02.2010. - HN 5/2010
Sudeći po ocjeni brojne publike (približno 1000!) je minuli Hrvatski bal bio vrlo uspješan i „jedna od najboljih u novijoj povijesti ove tradicionalne i najvjerojatnije jedne od najvećih integrativnih priredab u velegradu Beču“ piše u izjavi Hrvatskoga centra. Znajući, da za ovim balom stoji jedno ljeto truda, brige i djela a pred svim i logistike a ne na zadnje dobre volje i žrtvovnost nekoliko angažiranih ljudi, je tim ugodnije i zahvalnije da se more povući ovako pozitivna bilansa u pogledu na sadržaj bala i na muzičko mnoštvo, kim je ukupno osam(!) sastavov začaralo publiku i nudilo zabavu — i za svaki ukus i za svaki stil nešto. Teško moremo najti u Beču još jedan ovakov bal, ki svojim gostom nudi toliko kulturne pred svim i muzičke raznode (Abwechslung) kao ov Hrvatski bal u Beču. Ako pak još i brojni časni gosti posežu u svoj žep i se toga spominju da se i njeva ulaznica i njeva mjesta tribaju obračunati a pred svim i pokrivati, onda će vjerojatno i gospodarski rezime biti pozitivan. „Bez ovoga bala bi kulturna i muzička ponuda Beča bila znatno siromašnija“, velu ne samo Hrvati i Hrvatice nego pred svim gosti iz većinskoga naroda, kim je ova priredba prirasla k srcu i je nastala fiksna točka u novoljetnom kulturnom životu Beča.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
************************************
Gradišćanske „Hrvatske novine“
kultura
63. Hrvatski bal je bio velik uspjeh
Beč, 01.02.2010. - HN 5/2010
BEČ — Sudeći i po ocjeni brojne publike (već od 900!) je minuli Hrvatski bal bio vrlo uspješan i „jedna od najboljih u novijoj povijesti ove tradicionalne i najverojatnije jedne od najvećih integrativnih priredab u velegradu Beču“ je rekao Petar Tyran pri kraju bala nedilju jutro u Parkhotelu Schönbrunn. Hrvatski bal 2010. je bio 63. u neprekidnom redu u noviju dob. Tradicija Hrvatskih balov u Beču je ali puno duža, i prvi dokumentirani Hrvatski bal je bio od 11. februara 1922., ali znamo u medjuvrimenu, da hrvatski bali u Beču sižu dalje najzad, čak do 1868. ljeta. Tijekom ljet su se minjale prostorije — od Dreherparka prik Hofburga i Palaisa Liechtenstein do Schwechaterhofa i konačno Parkhotela Schönbrunn. Hrvatski bal u Beču bez dvojbe priredba je s najdužom tradicijom, ka je okupila najveć naroda i ka je u mnogi pogledi važna za hrvatsku zajednicu u Beču. Bal je javni i skupni izraz te zajednice, mjesto shadjanja i povezivanja Hrvatic i Hrvatov različnih zemalj i regijov kao i društvenih slojev, različnoga porijekla, zanimanja i zvanja. Važan faktor pri tom je i javnost i reprezentativnost priredbe, ali u istoj mjeri i aspekt narodnoga identiteta, izraz hrvatskoga jezika i kulture u velegradu. Hrvatski bal u Beču bez dvojbe stoji u slavnoj tradiciji bečkih balov, s posebnom narodnom i pretežno hrvatskom, natuknicom. „Znajući, da za ovim balom stoji jedno ljeto truda, brige i djela a pred svim i logistike a ne na zadnje dobre volje i žrtvovnost nekoliko angažiranih ljudi, je tim ugodnije i zahvalnije da se more povući ovako pozitivna bilansa u pogledu na sadržaj bala i na muzičko mnoštvo, kim je ukupno osam(!) sastavov začaralo publiku i nudilo zabavu — i za svaki ukus i za svaki stil nešto“ — je rekao Petar Tyran, koordinator bala. Kako je naglasila glavna tajnica Hrvatskoga centra Gabriela Novak-Karall „…bez ovoga bala bi kulturna i muzička ponuda Beča bila znatno siromašnija“ i je pri tom citirala ne samo Hrvate i Hrvatice, nego pred svim goste iz većinskoga naroda, kim je ova priredba prirasla k srcu i je nastala fiksna točka u novoljetnom kulturnom životu Beča. Mag. Tibor Jugović, predsjednik Hrvatskoga centra a ujedno i Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču, dakle organizatora ovoga bala, je izrazio svoje zadovoljstvo. Uz ostalo i s tim, da su položeni kamen-temeljci za partnerstvo i suradnju 4. Bečkoga kotara Wieden s Gradom Varaždinom i da je ov bal svenek i nanovič prilika za gospodarske i diplomatske susrete s uzvaniki bala i peljači različnih hrvatskih društav i udrugov. Glede na to, da ćedu već od ljetodan dugo obnoviti Parkhotel Schönbrunn, zasada još nije jasno ča će biti 2011. ljeta — je li će biti bala ili neke druge priredbe — dokle ćedu se organizatori pak opet potruditi, da budu mogli pozvati na onda 65. Hrvatski bal po predu 26. januaru 2012. ljeta u renovirani Parkhotel Schönbrunn u plemenitom Hietzingu. Posebno je publiku oduševio Kud Varteks sa svojimi divnimi izvedbami dvih koreografijov, u ki su povezali Zagorje s Gradišćem: zagorski svadbeni običaji „Tiček nam popieva“ i gradišćanskohrvatski plesi „Četarski fašnik“ u koreografiji Ivice Ivankovića i u muzičkoj obradi Branka Ivankovića. Plesni ansambl vodi Krešimir Plantak, a muzički sastav Tibor Bün. Kao šlag na ov odlični hrvatsko-bečki melange je u polnoć nastupio domaći folklorni ansambl Kolo-Slavuj. Kao naklon pred baroknim gradom Varaždinom nastupio je s bečkom premijerom „Dvorskih tancev“ kao i „Contredansu“. Pri tom se posebno vidu krinoline ispod kih su se nosili obruči, da bi te haljine bolje stale i izgledale. Kolo-Slavuj ih je stilizirao i načinio vidljivim tim da su ih žene nosile vani. Ove krinoline su posebne kreacije, da bi se dobio dojam barokne oprave, prateži toga vrimena. Načinile su je po predlošku Ivana Rončevića sami člani ansambla. Koreografije su umjetničko djelo Štefana Novaka, po prvi put u suradnji s gudačkim orkestrom Con arco iz sridnjega Gradišća pod zajedničkim peljanjem Kristijana Karalla. Zatim je slijedila „Moliškohrvatska kvadrilja“ ka je jur nekoliko ljet dugo sustavni dio ovoga Hrvatskog bala — a takaj i Štefan Novak, ki je dirigirao dame i gospodine i točno objasnio ča, kako, kade i kamo. Ovoljetni poklon za dame je bila plesna knjižica po uzoru Sjajnoga bala u Varaždinu, a umjetničko je djelo Željka Prsteca. U ovu knjižicu su muškarci mogli upisati plese ke su željili pokloniti dotičnoj dami. Naravno, mogli su se upisati kod one s kojom su željili plesati kvadrilju u polnoć.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 19, 2010, 12:00:20 prijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
životni stil
Žena bira stil, ki joj najbolje odgovara (1)
Željezno, 01.02.2010. - HN 5/2010
Morebit Vam se u ovi zimski dani, dokle se oblačite teple čižme, sanja o protuliću i se pitate, kakova će biti nova moda? Na svaki način feminina. Ženstvenost se naglašava različnimi stili. Gdo kani, more izgledati kot školarica, dama, ali po želji i kot seksi zavodnica. Žena sama bira svoj stil, ki joj najbolje odgovara. Stilov je toliko, da je kumaj mjesta za pogriške. Čini se, da je moderno skoro sve, a mogućnosti proberivanja neograničene. Nač se triba paziti pri različni stili, je tema ovoga članka. Romantičarka, dama, divojka iz sela ili zavodnica — ka Vam odgovara? Sve one neka budu opisane! Nježan, nenametljiv izgled romantičarke kumaj izlazi iz mode. I zadnje sezone je jur bio „in“. Romantičarka izgleda tako kot da se nije jako trudila okolo svojega izgleda. Ali važno je, da se bavi s frizurom. Vlasi joj neka prhaću. Zato žene s rudimi vlasi lako postižu „runjav“ izgled, namjerno nesavršen, ki je ali zato prirodnosladak. Žena s ravnimi vlasi, ka si želji sanjarski imidž, mora malo igrati se s uvijači, vikleri. Stazica vlasi neka bude na strani. To djeluje ditinjastije, producira romantičan efekt, a obraz izgleda manje krugao. Make-up romantičarke neka ne bude vidljiv. Svitle nijanse s naglaskom prirodnoga teinta su up-to-date, a ne jako rumenilo. Na oči si ona napudra malo sjenila prirodnih tonov i nafarba tanak sloj maskare. Pravilo „manje je već“ valja i za usnice, ke se samo decentno farbaju. Sjajila i jake farbe su „out“! Za pravi damski izgled je potribna perfektna frizura i make up, a još važnije je držanje. Dame su elegantne i djeluju malo hladnije. Zato im se veli, da su ledene princeske. Ali pod hladnom vanjšćinom se shranjaju senzualne žene. Najbolje je da se dama odluči za kratku bob frizuru, da si sveže rep ili odzgor pričvrsti vlase u uzlu. Da bi naglasila svoj fini izgled, joj je potribno imati izazovne črljene usnice. Ali s črljenim ružom ne smi pretirivati. Uz rumene usnice pašu naglašene obrve, zato si je ne smi prejako reducirati pukanjem. Damu naime karakterziraju perfektne naglašene obrve. Koža nje obraza neka bude istotako perfektna. Ali joj je dovoljan dobar korektor i transparentna krema. Oči namjerno ostaju u drugom planu. Malo maskare i sjenila u prirodni zemljasti toni je dost za nje fascinantan izgled.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 19, 2010, 12:01:02 prijepodne
Visti iz Gradišća/Austrije 18.02.2010
Prezentacija posnoga kalendara 2010
AGAPA, Inicijativna grupa za Treti svit, je čer, na čistu srijedu, predstavila aktualni korizmeni kalendar. Geslo kalendara je "diliti". U njem je za svaki dan korizme jedna slika kot i kratak tekst iz biblije ili drugi meditacijski tekst.
Slike su namoljali školari i školarice osnovne škole Trajštofa.
Pomoć za projekte u Afriki
Dohotki iz prodaje kalendara ćedu ljetos podupirati projekt Stinjačana Ferija Grandića u Burkini Faso i projekt familije Meissel iz Trajštofa u Keniji. Zainteresirani moru uplatnicom uz redovnu cijenu od pet eurov darovati i višu svotu.
Slika 1: Dica osnovne škole Trajštof s Ferencom Grandićem pri prezentaciji.
Slika 2: Slika iz kalendara 2010.
Agapa od lani po 19-ljetnoj pauzi aktivna
AGAPA je nastala 1985. ljeta iz kruga unutar katoličanskoga pokreta i se sastoji od vjernikov iz cijeloga Gradišća. Odonda je izdala pet kalendarov i je po 19-ljetnoj pauzi opet počela aktivnosti.
Kalendar se more dostati u dvojezični fara ili direktno kot kotrigov djelatnoga kruga AGAPE. Naručit se more i prik interneta.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/119954/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/119954/)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
link:
Kalendaru
http://korizma.hrvati.at/ (http://korizma.hrvati.at/)
Pepeljenje na početku korizme (17.2.2010)
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/119922/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/119922/)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Visti (stâlna poveznica):
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti)
Autor: shaka zulu - Ožujak 21, 2010, 02:09:16 poslijepodne
Klimpuh, 18.03.2010. - HN 12/2010
KLIMPUH — Hrvatski, nimški, ugarski i albanski su materinski jeziki klimpuških školarov. Kako glušu ovi jeziki? Kakova kultura se nahadja iza tih jezikov? Pomoću roditeljev su naša dica to mogla doživiti. Oni su se učili ugarske i hrvatske jačke, nimške tance i su slušali albanske i engleske povidajke. Vrhunac je bilo kuhanje različnih specijalitetov. Veliki i mali su uživali ove dane jezične i kulturne šarolikosti.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
-
I od cipelov odvisi zdravlje naših nog
Željezno, životni stil, 18.03.2010. - HN 12/2010
Gdo kupuje cipele za odredjene potriboće, nima lako, ar od pravih cipelov odvisi, je li ćedu noge ostati cio žitak zdrave. Dobri cipeli za walking bi tribali imati slobodno do 1 1/4 cm med vrhom palca i rubom cipela. Tako nas nećedu naribati, a niti nam se stvoriti kurja uha. Ako je gornji materijal od kože, se koža vrijeda oblikuje po nogi, a zvana toga se koža tako friško ni ne podera. U cipeli od kože se noga toliko ne poti. Ako cipele vežemo traki, nam se peta ne fuza van. Tako nas cipeli nećedu naribati ili nam se stvoriti mehuri. Gdo mnogo vrimena mora prebaviti na svoji noga hodeć ili stojeć, onomu su potribni cipeli, ki točno pašu, ki su ugodni i imaju fleksibilan potplat. Važno je pri kupovanju misliti i na okolnosti, za ke si kupujemo cipele: za mokro ili mrzlo vrime, za vani ili nutri. Većina žen ima u svojoj garderobi najmanje jedan par cipelov s visokimi peticami. Žena, ka šest misec dugo svaki dan nosi visoke petice, mora računati s problemi mišićev listov (Wadenmuskel), ki se za svenek moru skratiti i prouzrokovati boli u koljeni, kuki ili hrptu. Zato žene neka nosu visoke petice samo za posebne prilike, i to kratko na dan. Za svaki dan petice ne bi smile biti više nego 4 cm. Da bi človiku noge služile cio njegov žitak, je potribno nositi cipele, ke se ne zgledaju na mode. • Novi cipeli se kupuju otpodne, ar noge tokom dana malo zateču. • Dobro je pri sproberivanju novih cipelov nositi onakove čarape ili najlonke, kakove ćemo nositi svenek, kad se obujemo te cipele. • I novi cipeli moraju biti komotni. Ako si moramo noge zgnjaviti nutar u nje, onda ti cipeli nisu za nas! • Prava širina je tako važna kotno dužina. Nač tribamo gledati, kad kupujemo cipele? • Petica svakidanjih cipelov neka ne bude viša nego 4 cm. Iz pete se neka ne fuzamo van pri hodenju. Peta cipelov se neka oblikuje točno po našoj fiziološkoj peti. • Potplat neka bude od fleksibilnoga, robustnoga materijala, a gornji materijal u idealnom slučaju od kože. Podstava neka bude meka i glatka. • U cipeli mora biti dost mjesta za palce, ke moramo moći gibati gori i doli, a da nisu stegnuti. Najper neka cipeli ne budu prešpičasti. Neka bude med rubom i velikim palcem slobodno oko 1 cm, da nogu moremo skroz rastegnuti. Dodatnomu komforu služi potplat od gubastoga materijala, ki ima svojstvo apsorbirati udarce, kad hodimo na tvrdoj površini.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
-
Kako se mačka grize u svoj rep — na primjeru manjih jezikov
Željezno, komentar, 22.02.2010. - HN 8/2010
Da se školarice i školari pri naticanju u europski jeziki moru takmičiti još i na dvi varijanta jednoga tr istoga jezika, dakle na gradišćanskohrvatskoj kao i standardnoj, je vrlo pozitivna pojava, iako nije svakodnevna. Ali imamo odgovarajuću paralelu i kod hrvatskoga kao liturgijskoga jezika. I ovde imamo — od Pape u Rimu oficijelno odobrenu dozvolu, da uz hrvatski standard i gradišćanskohrvatski valja kao oficijelni jezik liturgije. Tim se je odala i posebna čast Gradišćanskim Hrvatom, ki pravoda živu i izvan političkih granic ove najmladje austrijse pokrajine Gradišće. Moremo mirno vjerovati onim, ki se zaista iskreno i otvoreno ne moru dost načuditi, kako su Hrvati na ovom području 20, 24, 26 ili još već generacijov mogli opstati kao jezična i narodna zajednica i kako da se nisu asimilirali, ili da to malo drastičnije velimo: kako da ih većinski narodi nisu u najkraćem vrimenu potpuno požrknuli? Na jednu stranu su oblasti i civilna društva dijelom bila tolerantnija, otvorenija i nisu kanili potpuno nadvladati i potlačiti brojčano slabije. Na drugu stranu su ljudi ostali već u svojoj zajednici, su se družili (pak i poudavali i ženili) znatno već unutar svoje zajednice — a tim su ju i očuvali. To moremo i danas još upametzeti i kod velikih i starih narodov širom svita, jer drugačije ih vjerojatno već davno ne bi bilo, i daleko pred strašnimi katastrofami na početku 20. stoljeća, recimo u Armeniji, ili početo od 30-ih ljet u sridnjoj Europi. Ali vrnimo se takmičenju u jeziki. Uz svu euforiju i sve veselje o takorekuć dvi „službeni“ hrvatski jeziki, ako gledamo prik vlašćega pupka prik ruba vlastite male zdjele, onda ta hrvatski već skoro nima nikakovu vridnost a još manje priznanja. Na gradišćanskoj razini hrvatski (kao i ugarski) je hvalabogu usidren u sistemu, barem ča se tiče naticanja Pedagoške visoke škole. Ali korak dalje već ne ide. Pri saveznom naticanju u europski jeziki, ko se zove »Sprachmania 2010.« 8. i 9. aprila u Gospodarskoj komori u Beču se more naticati u engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i ruskom — ali već ne u hrvatskom. Oficijelno se argumentira „zbog manjkanja konkurencije u drugi savezni zemlja nima hrvatskoga u saveznom naticanju“. Kakov je to stav, kakov je to argument? Ako ide potom ki je najjači i kih je najveć, onda moramo popustiti. Ali ako pak ide potom ča je važno i za koga je ča važno, onda bi se morali postaviti na noge. Moramo potribovati naticanje u hrvatskom (a naravno i ugarskom, slovenskom, češkom, slovačkom itd.). A da bi do toga došlo tribamo dice, ka se uču ove jezike, a da bi dica to mogla, tribamo ustanove za to, a za te ustanove tribamo dobre učiteljice i učitelje a pred tim roditelje…
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
-
Hak protestira protiv ukinuća vježbov gradišćanskohrvatskoga
Beč, 02.03.2010. - HN 10/2010
BEČ — Hrvatski akademski klub je izrazio svoj protest u vezi s ukinjenjem jezičnih vježbov na Slavistiki Bečkoga sveučilišća. 24. februara je Hak u izjavi kritizirao nedostojan način informacije o nedostatku vježbov u ovom semestru. Vježba je u medjuvrimenu skinuta s aktualnoga popisa predavanj Slavističkoga instituta. U minuli semestri je bila vježba redovito dobro poiskana tako da je jur bilo i za ov semestar dost najavov. Brojni studenti su jur imali vježbu fiksirano u svojoj satnici i su kratkoročno dočuli da se mora ukinuti zbog financijskih uzrokov. „Takovo djelovanje je nekorektno i nemoguće! Nije nam poznato, da se na drugi instituti tolerira ovakovo ponašanje i da se ovako zahadja sa studenti“, Hak piše u svojoj izjavi. Hak na čelu s predsjednicom Julijom Klemen, ka je ujedno i studentica slavistike oštro kritizira ovakov postupak i skupa s drugimi društvi (Zigh, Hkd Gradišće, Hgkd-Beč, Hštd i Hrvatski centar Beč) najavljuje konkretne korake i postupke! Nadalje Hak potribuje „da se sve četire ure (2 ure jezik; 2 ure književnost i kultura) stavu u studijski plan hrvatskoga jezika kao obavezni predmeti, a ne kao do sada samo kao slobodnovoljni predmeti, jer u Gradišću se prema nastavnomu planu podučava gradišćanskohrvatski u dolnji razredi gimnazije i u svi razredi dvojezične Nove sridnje škole. „Kade, ako ne na Slavistiki se more našem budućem učiteljstvu i znanstvenikom omogućiti fundirana i znanstvena izobrazba na visokoj razini?“ — piše Hak u svojoj izjavi.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
-
U novom školskom ljetu će 2.550 školarov pohoditi gradišćanske škole
Željezno, 15.03.2010. - HN 11/2010
ŽELJEZNO — U dolnji razredi škol u Gradišću će i u dojdućem školskom ljetu ostati sve isto, ali viši razredi gimnazijov ćedu imati već školarov nego dosle. Više i sridnje škole za stručno obrazovanje, kao na primjer trgovačke akademije su zgubile školarov. Ovde se je najavilo za 80 školarov manje nego lani. Prve razrede osnovnih škol će u dojdućem školskom ljetu pohoditi 2.550 dice, prilično toliko kako i lani. Ukupno će broj dice u osnovni škola malo pasti. I broj školarov u obavezni škola će se snižiti za 630 dice — od 18.740 na 18.110. Uzrok je razvitak stanovničtva. Prem sniženja broja školarov će se od jeseni u Gradišću zaposliti 140 do 150 novih saveznih i zemaljskih učiteljev. Uzroki su umirovljenja i to, da se na Novi sridnji škola triba već učiteljev. U Gradišću je 29 Novih sridnjih škol i 13 glavnih škol.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Autor: shaka zulu - Ožujak 21, 2010, 02:10:05 poslijepodne
kotar Niuzalj
općina selo hrvatsko ime
Kittsse Gijeca
Neudorf Novo Selo
Pama Bijelo Selo
Parndorf Pandrof
kotar Željezno-okolica
općina selo hrvatsko ime
Hornstein Vorištan
Klingenbach Klimpuh
Oslip Uzlop
Siegendorf Cindrof
Steinbrunn Štikapron
Trausdorf Trajštof
Wulkaprodersdorf Prodrštof
Zagersdrof Cogrštof
Zillingtal Celindof
kotar Matrštof
općina selo hrvatsko ime
Antau Otava
Baumgarten Pajngrt
Draßburg Rasporak
Sigleß Cikleš
kotar Gornja Pulja
općina selo hrvatsko ime
Frankenau -Unterpullendorf Frankenau Frakanava
Großmutschen Mučindrof
Kleinmutschen Pervane
Unterpullendorf Dolnja Pulja
Großwarasdorf Großwarasdorf Veliki Borištof
Kleinwarasdorf Mali Borištof
Langental Longitolj
Nebersdorf Šuševo
Kaisersdorf Kalištrof
Nikitsch Kroatisch Geresdorf Gerištof
Kroatisch Minihof Mjenovo
Nikitsch Filež
Weingraben Bajngrob
kotar Borta
općina selo hrvatsko ime
Rotenturm Spitzzicken Hrvatski Cikljin
Schachendorf Dürnbach Vincjet
Schachendorf Čajta
Schandorf Čemba
Weiden bei Rechnitz Allersdorf Klučarevci
Allersgraben Širokani
Mönchmeierhof Marof
Oberpodgoria Podgorje
Podler Poljanci
Rauhriegel Rorigljin
Rumpersdorf Rupišće
Unterpodgoria Bošnjakov Brig
Weiden bei Rechnitz Bandol
Zuberbach Sabara
kotar NovI Grad
općina selo hrvatsko ime
Heugraben Žarnovica
Güttenbach Pinkovac
Heiligenbrunn Reinersdorf Žamar
Neuberg Nova Gora
Großmürbisch Veliki Medveš
Hackerberg Stinjački Vrh
Stinatz Stinjaki
Tobaj Kroatisch Tschantschendorf Hrvatska Čenča
http://www.hrvatskicentar.at/ (http://www.hrvatskicentar.at/)
-
Pristup: »Pa[ra]nnonien«
24.02.10
Hrvatski centar je 18. februara stao u znaku džeza, trijo Pristup na čelu s Hanesom Lasakovićem (bas), Vladom Blumom (šest- i 12-žična gitara) i Christianom Bakanićem (harmonika). U koncertu je ov trio predstavio svoju prvu kompaktnu ploču, CD-jku, nosač zvuka s naslovom »Pa[ra]nnonien«
Prvenac, prvi nosač zvuka panonskoga džez-trija Pristup s nazivom »Pa[ra]nnonien« sadržava 15 većinom novokomponiranih instrumentalnih kusićev. Najveći dio su kompozicije iz pera trih članov sastava, to su harmonikaš Christian Bakanić, gitarist Vladimir Blum kao i kontrabasist Hanes Lasaković (koga znamo iz niza sastavov, uz ostalo i Mandy’s Mischpoche i gradišćanski Heigeign, a je bio i duga ljeta peljač muzičkoga sastava nadregionalnoga hrvatskoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj).
U prepunoj pivnici Hrvatskoga centra u bečkoj Schwindgasse trio Pristup je predstavio svoj prvi nosač zvuka, ki po vlastitoj definiciji spaja panonski flair s muzikom velegrada. O CD-jki »Pa[ra]nnonien« je uz ostalo rekao urednik na Ö1 Johann Kneihs, kako „komponiraje znači razmišljati o muziki, a prva CD-jka Pristupa seže za bogatom tradicijom kulturnoga područja“ a je pak nadodao kako „njeva muzika se poigrava s očekivanim a ipak naidemo svenek i nanovič na neočekivano. Neočekivane veze se pojavljuju med prastarimi melodijami i sadašnjosti.“
Kneihs je pri prezentaciji uz ostalo govorio i o „muziki s puno duše, ka je ali filtrirana, i je destilirana s puno vještine i razuma“ a u svojoj muziki ujedinjuju različne žanre i stile. Uz jur poznatu kompoziciju „Pannon Jazz Tango“ (Hanes Lasaković) moremo najti i predjelanu gradišćansku himnu „Burgenland“ (u obradbi Christiana Bakanića) ili „Uskršna pesma“ (Vlada Bluma). Ali na ovom nosaču zvuka je Lasaković obdjelao na primjer i gradišćanskohrvatsku crikvenu „Kristuš se je gori stal“ a moremo najti i njegove kompozicije „Kraljice“ i „Jadransko more“. Ovi tri muzičari su garant za kontinuitet — a ipak kažu jasne kontraste.
CD-jka »Pa[ra]nnonien« se more nabaviti za 15 eurov kod pojedinih članov grupe i u Hrvatskom centru.
izvor/Quelle: news-service
links/info:
http://www.hrvatskicentar.at/ (http://www.hrvatskicentar.at/)
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 01, 2010, 01:51:54 prijepodne
Papérnato izdâjně gradiščanskohrvacke "Hrvacke novin" jě i lépo ilustrérano.
Kakti primer (i kak morebitna PObuda na pretplatu) evo iskrenéranoga broja 11 od 12.III.2010.
3 POdatkoteke su na žalost mega-bajtne iliVi vele-bitně (saka 20-tek MBy).
Vukupni broj strânic: 28.
HN 1 od 3_br 11_2010.pdf:
http://www.esnips.com/doc/cadf951e-ff13-4dcb-b1e5-11fdb92f4610/HN-1-od-3_br-11_2010 (http://www.esnips.com/doc/cadf951e-ff13-4dcb-b1e5-11fdb92f4610/HN-1-od-3_br-11_2010)
HN 2 od 3_br 11_2010.pdf:
http://www.esnips.com/doc/d461aea4-e1e0-4c4b-b19d-9d4c8d0d7a0e/HN-2-od-3_br-11_2010 (http://www.esnips.com/doc/d461aea4-e1e0-4c4b-b19d-9d4c8d0d7a0e/HN-2-od-3_br-11_2010)
HN 3 od 3_br 11_2010.pdf:
http://www.esnips.com/doc/b1900842-5bc2-4ac7-bb83-5d9548c5e0b2/HN-3-od-3_br-11_2010 (http://www.esnips.com/doc/b1900842-5bc2-4ac7-bb83-5d9548c5e0b2/HN-3-od-3_br-11_2010)
Prepis ze stranice 4 (br. 11, ljeto 101., 12.III.2010.):
Impresum: nakladnik, uredničtvo: Hrvatsko štamparsko društvo
pošt. pretinac 26, 7001 Željezno /Eisenstadt,
tel. 02682/61470, fax 02682/61470-9
e-mail:ured@hrvatskenovine.at
HRVATSKE NOVINE u internetu:
http://www.hrvatskenovine.at (http://www.hrvatskenovine.at)
podupirano iz sredstav BKA-a.
(Bundeskanzleramt Österreich)
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 01, 2010, 01:55:20 prijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
sport
Nicole Trimmel dvakrat osvojila zlatnu medaliju u kik-boksu
Eberswalde, 23.03.2010. - HN 13/2010
EBERSWALDE — Kikboksačica Nicole Trimmel iz Uzlopa (Oslip) je dvakrat osvojila zlatnu medaliju pri prvom naticanju sezone, pri »German open« u nimškom Eberswalde. Uzlopka je dobila u lakom i u punom kontaktu do 65 kil. Obadva pute je završila borba s 3:0. U finalu se je borila protiv Verene Huber iz Nimške. Trener mag. Vock i prijateljica su pratili Nicole Trimmel u Nimšku, kade se je u posebnom treningu blizu Berlina pripravila na borbe.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/ (http://www.hrvatskenovine.at/hn/)
Papérnato izdâjně gradiščanskohrvacke "Hrvacke novin" jě i lépo ilustrérano.
Kakti primer (i kak morebitna PObuda na pretplatu) evo iskrenéranoga broja 11 od 12.III.2010.
3 POdatkoteke su na žalost mega-bajtne iliVi vele-bitně (saka 20-tek MBy).
Vukupni broj strânic: 28.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/gradisce-i-turopolisce-burgenland-und-turenland/msg14114/#msg14114 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/gradisce-i-turopolisce-burgenland-und-turenland/msg14114/#msg14114)
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 07, 2010, 08:33:33 poslijepodne
Zakon o čuvarnica će se novelirati
Gradišće će dostati Zakon o školovanju i podvaranju dice, kim ćedu nadomjestiti aktualni Zakon o čuvarnica. Novi zakon veli, da svako dite ima pravo na mjesto u čuvarnici ili drugom mjestu za podvaranje.
A dica ćedu jur s dva i pol ljeta moć pohadjati čuvarnice. Zakon, na koga su se ujedinali Socijaldemokratska i Narodna stranka, kanu zaključiti pri sjednici Sabora 30. oktobra.
Zvir:
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/91190/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/91190/)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 22, 2010, 09:47:00 poslijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
Pet., 17/12/2010
Književnost
Izašao Gradišće Kalendar 2011.
Da smo bogati u književnosti, znanosti, vjeri, povijesti, doživljaji nam svidoči i ljetopis gradišćanskih Hrvatov Gradišće Kalendar. Kako nas zna o tom jedna knjiga osvidočiti? Samo tako da u toj knjigi naši dopisniki — a moram mirno reći ima ih jako čuda — znaju napisati svoja mišljenja u vezi muzike, povijesti, vjere, književnosti, izdavačke djelatnosti, svakidašnjice i ditinstva.
Urednica Gradišće Kalendara Ingrid Klemenčić je predstavila ov godišnjak za 2011. ljeto prilikom generalne sjednice Hrvatskoga štamparskoga društva 8. decembra u Hrvatskom centru u Beču. Ingrid Klemenčić sada jur po 3. put uredjuje Kalendar i se je tim postavila u red „kalendarcev“ kako su to bili npr. Ignac Horvat, Feri Sučić, Tome Schneider, Anita Čenar i Agnjica Čenar-Schuster.
Kako je naglasila urednica Gradišće Kalendara Ingrid Klemenčić „2011. ljeto je u svakom pogledu jubilarno ljeto. Naša domovina ima puno svega svečevati: 90 ljet Gradišća, 200. obljetnicu rodjenja velikoga kompozitora Ferenca Liszta, 50. obljetnicu postojanja Tamburice Štikapron i 40. obljetnicu utemeljenja Tamburice Cogrštof i nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuja. Jur nas i omotna stranica ovoga Kalendara osvidoči o tomu, da je ovo ljeto jubilarno ljeto za naše folklorne skupine. Znamo mirno pogledati najzad u prošlost. Znamo mirno reći da se je na polju muzike i folklora čuda čega dogodilo u ovi ljeti. Naš pogled staviti na nešto ča je za nas gradišćanske Hrvate važno je jako lako. A zač nam je to tako lako? Zato kad imamo različite stvari nač znamo upriti naš pogled. A to je bogatstvo našega naroda.
Da smo bogati u književnosti, znanosti, vjeri, povijesti, doživljaji nam svidoči i ljetopis gradišćanskih Hrvatov Gradišće Kalendar. Kako nas zna o tom jedna knjiga osvidočiti? Samo tako da u toj knjigi naši dopisniki — a moram mirno reći ima ih jako čuda — znaju napisati svoja mišljenja u vezi muzike, povijesti, vjere, književnosti, izdavačke djelatnosti, svakidašnjice i ditinstva.
A ča je zadatak glavnoga urednika ili glavne urednice? Mogli bi reći ako prispodobimo ov posao s gradnjom neke palače onda svaku ciglu ka je sama po sebi jako važna staviti na dobro mjesto i na kraju kad je sve na mjestu pokazati svakomu kako je važna ova naša palača. Ova naša palača ima različite prostorije. U prvoj pomoću profesora Ferija Sučića znamo se spomenuti Ferenca Liszta i doznajemo ča je panonsko u naši stari pjesma, a Gabriela Novak-Karall nam predstavlja folklorni ansambl grad. Hrvatov Kolo-Slavuj.
U drugoj prostoriji imamo vjerske teme, iz kih doznajemo sve o narodni misija u Gijeci od farnika Ivana Karalla, duhovnik Joško Preč predstavlja nam pute ki peljaju do Boga, bivši direktor i učitelj u mirovini Feliks Vančić nam predstavlja Pilatuša, pomoću Elizabete Pajrić znamo lako otputovati u Medjugorje na duhovne vježbe, Sestra Felicitas nas upoznaje s poviješću pinkovske crikve i Kongregacijom Sestar Božanskoga Otkupitelja.
Nažalost smo ovo ljeto izgubili dir. u m. Frica Martinkovića koga se spominja Vili Tišinaj, iz izjave Jončija Karalla iz Klimpuha doznajemo sve o shodišći Putujućoj Celjanskoj Mariji a na kraju ovoga poglavlja mag. Zlatka Gieler predstavlja svoj put piše u Santiago de Compostela.
U tretoj prostoriji naše virtualne palače spomenemo se naših jubilejov i upoznajemo se s jubilari. Dr. Robert Hajszan nam predstavlja farnika Ferdinanda Šinkovića, Ivan Karall farnika Juru Puma, dir. Štefan Zvonarić svojega strica ki bi navršili 100 ljet života u 2011. ljetu. Učitelj Franjo Ostović se spominje Stanislava Gezu Milošića, iz pera novinarke Timee Horvat se upoznajemo s Igrokazačkom grupom iz Petrovoga Sela a farnik Ante Kolić čestita svojemu prijatelju školskomu nadsavjetniku u mirovini dir. Mirki Berlakoviću za njegov krugli rodjendan.
Četvrta prostorija nam predstavlja povijest. Čitatelji Kalendara imaju mogućnost pročitati i upoznati zapisnik utemeljenja Hrvatskoga kulturnoga društva, dostajemo nalog od mag. Roberta Sučića da postavimo spomenik u Pajngrtu Clemensu Viskoviću, akademik Nikola Benčić kroz sudbinu Endre Németha nas upoznaje s teškimi vrimeni 50-ih ljet u Ugarskoj, dostajemo i razglednice iz Klimpuha od Roberta Sučića. Profesor Stanko Kolar nas turobno spominje na svoje selo i na svoj narod. A kako je to kad se jedna velika obitelj raspade nam predstavlja Franjo Pajrić iz Koljnofa. Naši izvrsni povjesničari i istraživači Ðuro Franković i dr. Josip Seršić predstavljaju nam poznate ličnosti: baruna Franja Vlasića i Rudjera Josipa Boškovića.
Na našem putovanju smo došli u najglasniju prostoriju kade recitiraju pjesme naših piscev: Ivana Huljeva, Antona Leopolda, Ljubice Čenar, Želimira Sove, pokojnoga Joška Weidingera, Apolonije Veraszto, Roberta Sučića, Slavka Ročića, Jurice Čenara, Terike Daniel-Kolonović, a akademik Nikola Benčić nam predstavlja Pavela Josefa Šafarika a Ðuro Vidmarović čakavsku književnicu Ljerku Car Matutinović. Dodatno nam je Fred Hergović priredio dvi lipe pjesme od stranih pjesnikov.
U šestoj prostoriji imamo izložbu knjig iz našega izdavačtva. Nikola Benčič čitateljem predstavlje ljetnu knjigu Hštd-a Branislave Zaradić a ravnatelj Školske knjige Ante Žužul knjigu o dr. Aloisu Mocku a Mirko Berlaković knjigu »Petrovisko pero« novinarke Timee Horvat.
U sedmoj prostoriji dostajemo savjete za život. Mag. Petra Buranić-Borota nas upućuje na to da živimo zdravije, dr. Gerlinda Stern-Pauer predstavlja bolest burnout, a Martin Jordanić nas razveseljuje svojimi vici. Doznajemo od Ðura Frankovića ča je djelao na Uskrs ili kod nas na Vazam o. lj. i kih ljudi se on spominja u to vrime. A pokidob smo ovde u Hrvatskom centru znamo i osobno pogledati Centar-biblioteku Franjo Rotter koj je pozdravne riči napisao Tihomil Maštrović direktor Nacionalne i Sveučilišne Knjižnice u Zagrebu. Obljubljene štorice imamo iz pera Antona Leopolda, Jurice Čenara, Martina Jordanića, Martina Omischla i Moriške Jahns.
Konačno sam stigla do zadnje prostorijov naše palače. Ovde se čuje kričanje dice — zujanje Buba-Mare, glas jedne mačke iz Moskve, ovde proba i jedna naša obljubljena grupa Kacavida. Koga vidimo ovde još? Našega Simona iz Stinjakov koga ste upoznali lanjsko ljeto. O svemu tomu su se skrbili prof. Petar Paul Wiplinger, Anton Leoplod, Martin Omischl i mag. Martin Živković iz južnoga Gradišća. A u nuglu ove prostorije vidite izložbu pobjednikov na naticanju »Naš folklor«.
Došli smo do kraja naše palače... Pogledali smo na brzake sve... ali detaljno si morete pročitati naš Kalendar. A da ova palača bude impozantna, se smimo zahvaliti Mirki Berlakoviću za lektoriranje i za sastavljanje kalendarija, Moniki Trimmel Roženić za slike o vezi folklora, kolegici Andreji Kliković za veliku pomoć i samomu Hštd-u da je omogućilo tiskanje Gradišće Kalendara. Hvala svim suradnikom i željim vam ugodno čitanje i dobru zabav.“
http://hrvatskenovine.at/clanak/17-12-2010/izasao-gradisce-kalendar-2011 (http://hrvatskenovine.at/clanak/17-12-2010/izasao-gradisce-kalendar-2011)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
26.09.2010., KUD MIČEVEC,AUSTRIJA-GRADIŠĆE.wmv, 04:31
26.09.2010., KUD MIČEVEC,AUSTRIJA-GRADIŠĆE.wmv (http://www.youtube.com/watch?v=RyQGlaQCiYU#)
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 06, 2011, 10:20:35 poslijepodne
Tri kralji u Gerištofu
Pri trikraljevskoj akciji katoličanskoga mladoga roja sudjeluje u dijecezi Željezno opet oko 4.500 dice. Ljetos pobiraju pred svim za projekte u Južnoj Ameriki.
Pineze ćedu upotribiti za Indijance u Guatemali, da si osiguraju vlašću zemlju, hranu i čistu vodu.
Lani su Tri kralji u Gradišću nabrali prik 570.000 eurov a širom Austrije prik 14,5 milioni eurov.
16 miništrantov kot Tri kralji u Gerištofu
I u Gerištofu su pobirali miništranti kot Gašpar, Melhior i Baltazar milodare i dilili mir i blagoslov. Svih 16 aktivnih miništrantov sudjeluje pri akciji, povida pomoćnica Otilija Steiger.
Tri kralji u Gerištofu (slike: ORF):
Obraz jednoga kralja črno namažu.
Tri kralji dojdu u svaki stan.
Domaćini predaju kraljem svoje milodare.
U Gerištofu sudjeluje svih 16 miništrantov.
Tri kralji dojdu u svaki stan
U Gerištofu Tri kralji jaču i govoru na hrvatskom jeziku. Dosle nije potribno da nastupaju dvojezično, ar zapravo svi razumu hrvatski.
Tri kralji slišu jednostavno vjerskomu žitku ljudi i naravno oni pohadjaju svaki stan, veli Otilija Steiger.
Prinos o Tri kralji u Gerištofu morete viditi dojduću nedilju, 9. januara u Dobar Dan Hrvati.
Vezilo:
Početak Trikraljevske akcije (27.12.2010)
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/139706/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/139706/)
TV: Dobar dan Hrvati - aktualno izdanje
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/) pak:
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ddh_high.wmv
Gradišće
Televizija i radio - on demand (na zâhtev)
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/)
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 06, 2011, 10:25:05 poslijepodne
Jezični ABC
sveti i Sveti
obrazloženje:
Sveti tri kralji ili kraće: Tri kralji su se došli pokloniti Jezušu u Betlehem.
"Sveti" se piše velikom početnom slovom samo ako je govora recimo o zemljopisnom pojmu, na priliku: otok Sveta Helena ili imenu crikve, kloštra ili spodobne institucije, ulice ili trga. Kad je rič o crikvi ili ulici dopušćani su dva načini pisanja: crkva Svetoga Petra ili Crkva svetoga Petra, ulica Svete Ane ili Ulica svete Ane.
Istotako ćemo pisati za Vatikan "Sveta Stolica" kot vlastito ime s velikim početnim slovom.
Spomenuti pridjev se kot dio imena nekoga sveca piše malom slovom: sveti Petar, sveti Pavao, sveti Jožef, sveta Agnjica, sveta Monika, sveta Terezija... Ali ako je pišemo s velikom početnom slovom, ta imena označuju svetke: Zutra je Sveti Jožef. Ali i to moremo pisati na dva načine: Zutra ćemo svećevati Svetak svete Lucije.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
primjeri:
Je sveti Štefan prvi kršćanski mučenik?
Svi vjerniki znaju da je Sveti Štefan svetak po Božiću.
Mi svečujemo Svetak svetoga Štefana velje po Božiću.
Si ti znala, da je sveta Monika mama svetoga Augustinuša?
28. augusta je Sveti Augustin.
28. August je Svetak svetoga Augustina.
Na brižiću je zgradjena Crikva svetoga Franje.
na brižiću je zgradjena crikva Svetoga Franje.
Na trgu Svetoga Tomaša je velik spomenik.
Na Trgu svetoga Tomaša je velik spomenik
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Gradišće
Televizija i radio - on demand (na zâhtev)
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/ (http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/)
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 15, 2011, 11:13:12 poslijepodne
Gradišćanske „Hrvatske novine“
Sri, 15/06/2011
Politika
Europski govorač VP-a R. Strommer pozdravlja s »Dobro došla Hrvatska«
Hrvatska je sva poglavlja pregovorov o pristupu završila s Europskom unijom. Tim je otvoren put za puno članstvo. Odnosi med Hrvatskom i Gradišćem ili drugimi regijami Panonije se jur dugo ne ograničavaju samo na skupni povijesni jerb ili na funkciju mosta, ku zauzima naša hrvatska narodna grupa. Jur sada je Hrvatska važan tržišni partner za Austriju. Tradicionalno dobri odnosi med Gradišćem i Hrvatskom mogli bi u budućnosti postati još važniji — izjavio je predsjednik Kluba inž. Rudolf Strommer, predsjednik Europskoga odbora u Gradišćanskom zemaljskom saboru.
Slika:
Predsjednik odbora Zemaljskoga sabora za europsku integraciju i prikgraničnu suradnju kao i predsjednik ÖVP-Kluba inž. Rudolf Strommer
http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/imagecache/velika/2_14.jpg (http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/imagecache/velika/2_14.jpg)
ŽELJEZNO — Austrija je najveći ulagač, investor u Hrvatskoj, austrijska poduzeća su zastupana u skoro svi sektori hrvatskoga gospodarskoga ži-vota. Ovu šansu mogli bi još već iskoristiti po pristupu Hrvatske Europskoj uniji. A nadalje je izjavio Strommer „Hrvatska je preobladala zadnje pripreke pred svim u područji uprave, pravosudja i borbe protiv korupcije, ali EU će i nadalje točno promatrati daljnji razvitak. Na svaki način i u budućnosti triba ispuniti oštre naloge.“ Formalno ćedu ministri vanjskih poslov Europske unije 20. junija odlučiti o konačnom pristupu, onda države-članice moraju ratificirati a i hrvatski narod sām mora o tom oldučiti u referendumu — je rekao Strommer — i je istaknuo, kako da je EU-skepsa u Hrvatskoj narasla uoči teške gospodarske situacije“.
Kako je Strommer nadalje izjavio „hrvatski političari stoju pred teškimi zadaćami — isto kao i njevi kolege širom Europe — da otkriju populiste, ki okrivljuju EU za sve nedostatke i da na drugu stranu gradjanom dalje daju konstruktivne i transparentne informacije.
Zamjenik zemaljskoga poglavara, mr. Franz Steindl pod geslom „Hrvatska je srdačno dobrodošla“ piše u svojoj izjavi prilikom pozitivnoga završetka pregovorov Hrvatske za EU da je ovo „logična konzekvencija intenzivnih pregovorov (…) a prijem Hrvatske u ovu zajednicu držav je dobitak ne samo za Hrvatsku, nego od toga će imati koristi i Austrija. Hrvatska je srdačno dobrodošla da aktivno suoblikuje Europu kao mirovnu i gospodarsku zajednicu a tim će i uspiti da Europa skupa zraste.“ (ur.)
http://hrvatskenovine.at/clanak/15-06-2011/europski-govorac-vp-r-strommer-pozdravlja-s-dobro-dosla-hrvatska (http://hrvatskenovine.at/clanak/15-06-2011/europski-govorac-vp-r-strommer-pozdravlja-s-dobro-dosla-hrvatska)
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 02, 2011, 01:59:14 prijepodne
Dobar dan Hrvati
Grad-išče
Kazališna grupa Filež – Nenavidnjaki, 05:29
Šalna komedija u tri čini Po originalu Marije Jurić - Zagorke "Jalnuševčani"
Kazališna grupa Filež - Nenavidnjaki (http://www.youtube.com/watch?v=xYVskpHOg1U#)
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 22, 2011, 10:13:54 poslijepodne
Teoretičar kulture / kulturolog Ivan Raos:
III. Mednarodni hrvatski kniževni zestanki v Koljnofu
Z KULIKO JE POTENCIJALA V SADAJNOSTI POSTOJANA HRVATSKA KNIŽEVNA REČ - RASPRAVLALI SU HRVATSKI PESNIKI V KOLJNOFU
V Hrvatskomu Gradišču v Vugarske, v mestu Koljnof, v Kulturnomu domu od 10. do 13. studenoga 2011. održani su več tradicijski "Mednarodni hrvatski kniževni zestanki v Koljnofu". Zestanke je v suradne z Maticum hrvatskum i Društvom hrvatske kniževnikov organizeral dr. Franjo Pajrič, predsednik društva Hrvati v Vugarske i inicijativni odbor za osnivajne Matice hrvatske v Koljnofu.
V programu „III. Mednarodni hrvatski kniževni zestanki v Koljnofu” nastupil je i Pevački zbor "Turopolska zvona" z Velike Gorice.
Sli-kaj:
Hrvatski pjesnici u gradu Kisegu
Cilj četverodnevnoga susreta je suradnja i zajednički nastupi književnika iz Hrvatske s hrvatskim književnicima Gradišćancima, bilo iz Mađarske ili iz Austrije i Slovačke. Moderator književnoga skupa bio je hrvatski književnik i diplomata Đuro Vidmarović, inače ozbiljniji poznavatelj hrvatske književnosti u rasuću.
Sudionici koljnofskih susreta iz Hrvatske bili su Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Čondrić, Nenad Piskač, Igor Šipić, Božica Brkan, Dragutin Pasarić i nakladnik Zoran Bošković. Iz Austrije su sudjelovali akademik Nikola Benčić, Jurica Čenar, Petar Tyran, Herbert Gassner i Robert Hajszan, urednik Panonskoga instituta. Iz Mađarske su bili nazočni Stjepan Blažetin, Timea Horvat i Ingrid Klemenčić.
U Kulturnom domu u Koljnofu predstavljena je zbirka pjesama "Koljnofski susreti" Igora Šipića, u izdanju Panonskog instituta iz Pinkovaca (Güttenbach) u Austriji. O Šipićevoj poeziji inspiriranoj Gradišćem i "pet stoljeća starom hrvatskom manjinskom zajednicom", govorio je urednik knjige Đuro Vidmarović i nakladnik prof. Robert Hajszan Panonski, koji je ujedno predstavio i ovogodišnji zbornik "Panonski ljetopis".
Uz obilje priloga na više od 450 stranica "Panonski ljetopis" donosi na njemačkom i pjesme "Tigar", iz istoimene zbirke Tomislava Marijana Bilosnića, a u prijevodu Ute Karlavaris – Brener. Uz njemački, pjesme su objavljene i na hrvatskom jeziku, dok je pjesma "Tigar u srcu" objavljena i na mađarskom jeziku u prijevodu Timea Horvat. Istodobno je u "Hrvatskom glasniku", koji izlazi u Budimpešti objavljena Bilosnićeva pjesma "Crnca uče saditi pamuk", iz njegove zbirke "Afrika" čiji se izlazak očekuje ovih dana.
U ime Ogranka DHK Zadar, koji je pokrenuo prikupljanje knjiga za hrvatske biblioteke u Mađarskoj, Bilosnić je Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Sambotelu uručio i donaciju vrlo vrijednih beletrističkih, pjesničkih i esejističkih djela objavljenih u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.
Sli-kaj:
Nastup u školi Mihovil Naković u Koljnofu
U školskoj auli u dvojezičnoj osnovnoj školi „Mihovil Naković” u Koljnofu pjesnici su održali pjesničku matineju, a knjižnici škole darovali su i svoja najnovija književna djela.
Sli-kaj:
Kod načelnika općine Koljnof
Potom je hrvatske književnike primio načelnik općine Koljnof, gosp. Franjo Grubić. Gosti su posjetili i Znanstveni Institut gradišćanskih Hrvata (ZIGH) u Austriji, kao i redakciju hrvatskih nakladnika, ali i više hrvatskih župa u mađarskom i austrijskom dijelu Gradišća, sudjelujući tako i na svetoj misi don Antuna Kolića iz Rattersdorfa, koji je slavio svoju 40-godišnjicu dolaska u Austriju.
Pod nazivom "Četiri jubilarca" posebno je predstavljen književni, znanstveni, društveni i vjerski opus hrvatskih književnika iz Gradišća Stipana Blažetina, Augustina Blazovića, Ferdinanda Sinkovića i Josipa Gujaš Đuretina, o kojima su nadahnuto govorili akademik Nikola Benčić, Đuro Vidmarović, dr.sc. Stjepan Blažetin, dr. Franjo Pajrić, kao i drugi sudionici skupa.
Tijekom Susreta upriličena je i plenarna rasprava na temu "Na koji način može (intelektni potencijal), tj. književnici udjeliti ili predstaviti odgovore na izazove, koji se tiču hrvatskih manjina u okruženju", a u kojoj je tijekom dvije sesije sudjelovao velik broj sudionika i posjetitelja Susreta.
Sli-kaj:
Pred spomenikom Mati Meršić Miloradić
U programu III. Međunarodni hrvatski književni susreti u Koljnofu nastupio je i Pjevački zbor "Turopoljska zvona" iz Velike Gorice , čijim su nastupom i završili književni susreti u Koljnofu.
Ivan Raos
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/111119.php (http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/111119.php)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Siniša Belošević i Zlatne godine -- Turopoljska Divja Roža,VGF3,2010.12.12. , 02 :51
Siniša Belošević i Zlatne godine -- Turopoljska Divja Roža,VGF3,2010.12.12. (http://www.youtube.com/watch?v=cPSIGjaDj2E#)
Autor: kuntakinte - Svibanj 14, 2012, 11:09:38 poslijepodne
http://www.cityportal.hr/vijesti-iz-regije/smz/50-gradiscanskih-hrvata-iz-madarske-posjetilo-grad-sisak/ (http://www.cityportal.hr/vijesti-iz-regije/smz/50-gradiscanskih-hrvata-iz-madarske-posjetilo-grad-sisak/)
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 19, 2012, 11:37:33 poslijepodne
Hrvatske novine
Pet, 13/07/2012 (trinajsti i petek)
Životni stil
Nije čemerno upitati se točnije za kvalitet hotela
Četire zvijezde znači first class. Hiža s jednom steljom je 16 m2, a hiža s dvimi steljami je 22 m2 velika. Ručenje i drugi jiliši se po želji serviraju i na sobu. Postoji minibar, kupaći ogrtač (Bademantel), zrcalo, fen. Komotni stolci ili sofa su isto dio pohištva u sobi. Gostom se nudi mogućnost, da im se pere pratež. Postoji restoran, bar i lobby.
Svi mi poznamo hotelske zvijezde, ke u putnički katalogi stoju uz ime hotela. Ča te zvijezde zaistinu značu, je točno odredjeno, a ipak hotelski standard tim nije unificiran. Po broju zvijezd si ljudi očekuju odredjen kvalitet. Hoteli su kategorizirani praktično u svi zemlja i tako bi zvijezde turistu ili poslovnomu človiku tribale olakšati planiranje putovanja. Nažalost zasada ne postoji unificiran sistem, po kom svaka zvijezda u svakoj zemlji ima isto značenje. Svaka zemlja ima različne poglede u vezi s kvalitetnim standardom. To odredjuju i geografske okolnosti. Od hotela u Španjolskoj se drugo potribuje nego od hotela u Švedskoj, ča naravno ima i klimatske uzroke. Jako precizno su hotelske zvjezdice definirane u Nimškoj i u Austriji. Mnoge zemlje se orijentiraju po ti pravili.
Jedna zvijezda znači turistička klasa. Hiža s jednom steljom je 8 m2, a hiža s dvimi steljami je 12 m2 velika.
Na recepciji mora biti telefax. Nudi se veće ručenje, tuš/WC i mogućnost za depozite.
Dvi zvijezde znači standard. Hiža s jednom steljom je 12 m2, a hiža s dvimi steljami je 16 m2 velika. Ručenje se nudi na buffetu. Sobe imaju u dvi tretini slučajev kupaonu i WC ili tuš/WC, televizor, dodatnu mogućnost za siditi i ponudu različnih pilišev.
Tri zvijezde znači komfor. Hiža s jednom steljom je 14 m2, a hiža s dvimi steljami je 18 m2 velika. Sve sobe imaju kupaonu i WC ili tuš/WC, televizor i u svakoj sobi se nudu različni piliši. Recepcionist ima službu 12 uri, a za dostignuti je 24 ure dugo. U restoranu je moguće bezgotovinsko plaćanje (bargeldloses Zahlen).
Četire zvijezde znači first class. Hiža s jednom steljom je 16 m2, a hiža s dvimi steljami je 22 m2 velika. Ručenje i drugi jiliši se po želji serviraju i na sobu. Postoji minibar, kupaći ogrtač (Bademantel), zrcalo, fen. Komotni stolci ili sofa su isto dio pohištva u sobi. Gostom se nudi mogućnost, da im se pere pratež. Postoji restoran, bar i lobby.
Pet zvijezd znači luksuz. Hiža s jednom steljom je 18 m2, a hiža s dvimi steljami je 26 m2 velika. Usluge na recepciji se nudu dan i noć. Gostom su na raspolaganju dodatna kozmetička sredstva, sanetarni uredjaji, safe, vlašći foaje, bar i restoran. Ali o tom, ča su komu putniku najjači aduti ili temeljne potriboće, svaki odlučuje sam.
(Agnjica Schuster)
http://hrvatskenovine.at/clanak/13-07-2012/nije-cemerno-upitati-se-tocnije-za-kvalitet-hotela (http://hrvatskenovine.at/clanak/13-07-2012/nije-cemerno-upitati-se-tocnije-za-kvalitet-hotela)
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 02, 2012, 10:47:20 poslijepodne
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov
Hillary Clinton stiže u Zagreb
Američka državna tajnica Hillary Clinton stiže 2. novembra u službeni posjet Hrvatskoj, savezniku u NATO-u i mirovnoj misiji u Afganistanu te partneru u regiji kojega Sjedinjene Američke Države snažno podupiru na putu u Europsku uniju, potvrdjeno je prošli tajedan iz hrvatskih državnih institucijov.
WASHINGTON / ZAGREB — Clinton u svoj prvi posjet Zagrebu dolazi na kraju turneje po sjeveru Afrike i Balkanu, ka uključuje Alžir, BiH, Srbiju, Kosovo i Albaniju.
Državna tajnica će s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem i ministricom vanjskih i europskih poslov Vesnom Pusić razgovarati o ulogi Hrvatske kao saveznika u NATO-u, nje ulasku u EU iduće ljeto, kao i o gospodarski odnosi ovih dvih zemalj.
Clinton je u marcu izjavila da je Hrvatska lider u jugoistočnoj Europi i punopravni član transatlantske zajednice s kim ćedu Sjedinjene Države zajednički djelati na rješavanju globalnih problemov.
„Snažno podupiramo brojne reforme ke je Hrvatska poduzela kako bi postala punopravna članica transatlantske zajednice“, rekla je tada Clinton uoči sastanka s ministricom Pusić tr pozdravila „napredak Hrvatske na putu prema EU-u i vodeću ulogu ku ima u regiji“.
Pusić je bila prva visoka dužnosnica nove koalicijske vlade koja je pozvana u Washington, nepune tri misece od formiranja vlade Zorana Milanovića ča se je tumačilo kao priznanje Hrvatskoj i potvrda važnosti, ku američka administracija pridaje odnosem sa Zagrebom.
Očekuje se da će jedna od temov razgovorov petak, 2. novembra u Zagrebu biti i moguće ukidanje američkih vizov za hrvatske državljane. Hrvatska ispunjava većinu kriterijov za ukidanje vize, ali je problem visoki postotak odbijenih zahtjevov od 6,3 posto, dvostruko već od dopušćenih 3 posto.
Američki vojni i civilni dužnosniki većkratno su isticali značajan doprinos Hrvatske u mirovnoj misiji NATO-a u Afganistanu kade sudjeluje s 320 vojnikov od ukupno 104.000 pripadnikov operacije, uglavnom Amerikancev.
U NATO-ovoj misiji, ka bi pak tribala završiti povlačenjem medjunarodnih snag 2014., Hrvatska je zadužena za uvježbavanje pripadnikov afganistanske vojske i policije tr će, prema dogovoru saveznikov na poslidnjem summitu NATO-a u Chicagu u Sjedinjeni Američki Država nastaviti s tim angažmanom i potom kad odgovornost za sigurnost zemlje preuzmu domaće snage.
(uredn.)
http://hrvatskenovine.at/clanak/01-11-2012/hillary-clinton-stize-u-zagreb (http://hrvatskenovine.at/clanak/01-11-2012/hillary-clinton-stize-u-zagreb)
* * * * * * * * * * * * * * * * * *
Hillary na Bregani
Zvonko Špišić - Suza za Zagorske brege, 03:52
Zvonko Špišić - Suza za Zagorske brege (http://www.youtube.com/watch?v=skto4U4tTqg#)
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 07, 2012, 10:57:33 poslijepodne
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov
Karikatura:
Sv. Mikula i Krampus u austrijskomu parlamentu
Svakoljetni pohod
u našem parlamentu:
Krampusu pohod je srića
svenek mu se puni vrića
Mikula dalje dare vliče,
ovde j‘ malo dobre dice.
Kljetu moreš dojt
sam simo!
S trimi vrićami!
Karikatura:
http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/4-karikatura_07.12.2012.jpg (http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/4-karikatura_07.12.2012.jpg)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 06, 2013, 11:51:46 poslijepodne
01/12/2012
Životni stil
Ste znali?
Kako gripu i prehladu zadržati za sebe?
Rješenje je u običnom prostom rupčacu. Kad kišemo ili kašljamo si moramo pokriti usta i nos. Na ta način ćemo prepričiti, da se infekt prenaša na druge. Jur dica se tribaju naučiti, da u svojem žepu imaju rupčac, koga ćedu hasnovati pri kašljanju.
Gdo poduzame sve mjere opreza more eventualno prehladu i gripu zadržati za sebe i tako prepričiti da se drugi kotrigi familije ili kolegi i kolegice na djelatnom mjestu dobavu. Kad kašljamo ili kišemo kroz kapljice prenašamo virus putem zraka. Onda se ljudi u našoj blizini moru inficirati virusom. Kapljice, ke su spale na kakovu površinu, moru inficirati ljude, ki su pobadnuli te površine. Rješenje je u običnom prostom rupčacu. Kad kišemo ili kašljamo si moramo pokriti usta i nos. Na ta način ćemo prepričiti, da se infekt prenaša na druge. Jur dica se tribaju naučiti, da u svojem žepu imaju rupčac, koga ćedu hasnovati pri kašljanju.
Kad je gdo u našem domaćinstvu prehladjen, moramo već čistiti, osebujno daljinski upravljač (Fernsteuerung), telefon i šnolje na vrati. Umjesto da u kupaoni visi jedan skupni utrnjak, svaki kotrig obitelji neka ima vlašći ručnik.
Ako pojačano jimo sadje i povrće, to neće prepričiti prijenos virusa, ali će nam ojačati imunski sistem, a gripa ili prehlada će nam morebit brže projti.
http://hrvatskenovine.at/clanak/01-12-2012/ste-znali-kako-gripu-i-prehladu-zadrzati-za-sebe (http://hrvatskenovine.at/clanak/01-12-2012/ste-znali-kako-gripu-i-prehladu-zadrzati-za-sebe)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
HKD Gradišće (Petrovo Selo) - Gradišćanski splet, 04:03
Szentpéterfa, Petrovo Selo, Mađarska.
HKD Gradišće (Petrovo Selo) - Gradišćanski splet (http://www.youtube.com/watch?v=rqC1oSodIcw#)
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 01, 2013, 11:59:57 poslijepodne
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov
22/02/2013
Životni stil
Zač su povidajke tako dragocjene?
Svaka povidajka sadržava i tajna, ono znanje, kako funkcionira ov svit. Na van povidajke zvećega imaju starodavnu temu. Sadržaj nam se zvećega čini brutalan. Ali u dibini je u simboliki shranjena dragocjenost. Kadakoč se dica ne moru zasititi povidajkov. Ona izgleda naslućuju, u kako divan žitak su se rodila, svejedno, je li ćedu se morati suočiti tugom, odricanjem, raspitanjem starjih, a na kraju još i smrću. Ona znaju, kad su to čula u povidajki, da postoju i onakovi puti, ki peljaju ravno do sriće i zadovoljstva.
Klasične povidajke kotno one braće Grimm i dandanas imaju još takovu dinamiku, da imaju hasni za naš žitak, svejedno kako stari smo. Povidajke moru pomoći dici, da nastanu otporni odrašćeni.
Povidajke človika privlačuju svojim osebujnim jezikom, ali u nji se skrivaju i strukture tipične za žitak. Dobro i zlo, lijeno i marljivo, ljubezno i grubno postupanje — sve to je zapokano u povidajke, ke povidaju o žitku i svitu, ki je takov kot je zaistinu. Na kraju trijumfira dobro. Povidajkom dite pobira životno znanje i počinje razvijati zdravu intuiciju. Povidajka je za dite kompas, i ono iz kaotskih situacijov žitka srićno dospiva na sigurno mjesto. Povidajke apeliraju na dušno spoznanje. One školuju slušatelja, da bi na kraju mogao razlikovati med dobrom i zlom. Povidajke dici pomažu, da se laglje oslobodu emocionalnoga pritiska i da za sebe najdu pute, kako savladati teške životne situacije.
Povidajke su i odrašćenim dobri tanačniki. One nisu samo zabavne, nego imaju dibok smisao. One kot predmet imaju vječne zakone žitka i sadržavaju stare mudrosti, ke daju odgovore na životna pitanja. One otvaraju človiku oči i ga ohrabruju, da on more preobladati velike životne poteškoće i imati ispunjen žitak.
Svaka povidajka sadržava i tajna, ono znanje, kako funkcionira ov svit. Na van povidajke zvećega imaju starodavnu temu. Sadržaj nam se zvećega čini brutalan. Ali u dibini je u simboliki shranjena dragocjenost. Kadakoč se dica ne moru zasititi povidajkov. Ona izgleda naslućuju, u kako divan žitak su se rodila, svejedno, je li ćedu se morati suočiti tugom, odricanjem, raspitanjem starjih, a na kraju još i smrću. Ona znaju, kad su to čula u povidajki, da postoju i onakovi puti, ki peljaju ravno do sriće i zadovoljstva.
Povidajke moru razviti svoju dinamiku samo, ako se povidaju svenek istimi naprik danimi riči. Skoro svaka rič i rečenica šalju kodirane poruke, ke moremo dekodirati samo, ako ne zaminimo kode. Mi ćemo brzo uganjati, da je s golubi, ki su priskočili Pepeljugi na pomoć, mišljena Božja milost. Kad bi u modernoj verziji golube nadomjestili sa šarimi figurami iz stripov kot je to recimo Batman, bi poruka iz povidajke „Pepeljuga“ bila druga. Kompletno bogatstvo povidajke se more očuvati samo tradiranimi riči. A to valja i za naše hrvatske povidajke, ke su se povidale u odredjenom stilu i u svojoj karakterističnoj dikciji.
(Agnjica Schuster)
http://hrvatskenovine.at/clanak/22-02-2013/zac-su-povidajke-tako-dragocjene (http://hrvatskenovine.at/clanak/22-02-2013/zac-su-povidajke-tako-dragocjene)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Kavaliri - Šuoštor - TV Spot, 02:50
Kavaliri - Šuoštor - TV Spot (http://www.youtube.com/watch?v=UcGKfEt0tJs#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 19, 2013, 08:56:19 poslijepodne
Zbor sv. Lovrenca
U 80-ih ljet 20. stoljeća je zbor dvakrat oblikovao sv. mašu na radiju. Tom prilikom je Stefan Kocsis komponirao "Trajštofsku mašu" za zbor sv. Lovrenca i za instrumentalni ansambl
Zbor sv. Lovrenca je utemeljen u jeseni 1965. kot mišani zbor pod peljanjem mag. Zlatke Gieler. U prethodni ljeti je ženski ansambl pod školnikom i kantorom Alfonsom Kornfeindom bio oblikovao sv. maše prilikom crikvenih svetačnosti.
Zbor je po intenzivni proba prvi put stupio na pozornicu na Božić 1965. U slijedeći ljeti je crikveni zbor po tradiciji nastupao na Božić, na Vazam, na Tijelovu kot i pri drugi posebni prilika. Na programu su bile kompozicije i jačke na hrvatskom jeziku i djela svitske literature kot na primjer Mozartov "Ave verum". Uvježbali su i nekoliko mašov i psalmov Stefana Kocsisa.
Po 11-i ljeti je u zboru došlo do krize i namjesto mišanoga su utemeljili dičji zbor. Ov zbor je isto nastupao u crikvi i pri posebni priredba. Snimljeni su CD-i i kasete s jačkami i povidajkami. A kad su dica bila odrasla, se je mišani zbor reaktivirao.
U 80-ih ljet 20. stoljeća je zbor dvakrat oblikovao sv. mašu na radiju. Tom prilikom je Stefan Kocsis komponirao "Trajštofsku mašu" za zbor sv. Lovrenca i za instrumentalni ansambl. Jedan od vrhuncev u povijesti zbora je bilo sudjelivanje pri papinoj maši 1988. ljeta Otkada je crikva 1983. dostala nove orgule, se svako ljeto 22. novembra, na dan sv. Cecilije, svečuje Dan crikvene muzike s koncertom. U oktobru 2005. je crikveni zbor sv. mašom i svetačnim činom svečevao svoj 40. jubilej postojanja.
http://www.trausdorf-wulka.gv.at/hrvat/?lovrenca (http://www.trausdorf-wulka.gv.at/hrvat/?lovrenca)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
1. dio Zbor Crkve sv. Lovrenca iz Trašjtofa na Vulki 25.04.2010.u Crkvi sv. Marka u Jakuševcu.flv, 08:42
1. dio Zbor Crkve sv. Lovrenca iz Trašjtofa na Vulki 25.04.2010.u Crkvi sv. Marka u Jakuševcu.flv (http://www.youtube.com/watch?v=_BwYuNii4cQ#)
