Autor Tema: Prebrani elektronski listi  (Posjeta: 427676 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Ustavni sud BiH ukinuo zakon o zaštiti domaće proizvodnje
« Odgovori #45 : Rujan 26, 2009, 08:43:01 poslijepodne »
Ustavni sud BiH ukinuo zakon o zaštiti domaće proizvodnje
Ustavni sud BiH danas je ukinuo zakon o zaštiti domaće proizvodnje u okviru CEFTA-e, kojim je bilo predviđeno uvođenje carina na poljoprivredne proizvode iz Hrvatske i Srbije, objavio je sud.
Ustavni sud BiH ukinuo je prijeporni zakon u cijelosti i prestaje vvrijediti sljedeći dan nakon objave odluke", navodi se u priopćenju objavljenu na internetskoj stranici Ustavnoga suda BiH nakon današnje sjednice. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pozdravilo je odluku Ustavnog suda BiH. Ta odluka će pridonijeti nastavku dobre gospodarske suradnje i sveukupnih bilateralnih odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, priopćio je MVPEI.

Ustavni sud BiH ocijenio je da je donošenjem toga zakona povrijeđen Ustav BiH. Preispitivanje ustavnosti toga zakona zatražio je predsjedatelj Doma naroda Ilija Filipović u ime kluba hrvatskih zastupnika koji su se u državnome parlamentu usprotivili njegovu donošenju.

Ustavni je sud u srpnju, netom što je prihvaćen u parlamentu, donio privremenu mjeru kojom je obustavio primjenu zakona o zaštiti domaće proizvodnje dok ne ocijeni jesu li njegove odredbe suprotne ustavu BiH i međunarodnom sporazumu o slobodnoj trgovini na području jugoistočne i srednje Europe (CEFTA).

Zakon za koji se snažno zauzimala mesna industrija Lijanovići iz Širokog Brijega zapravo je onemogućio primjenu ugovora o zoni slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA), jer je predviđao ponovno uvođenje carina na meso i mlijeko te mliječne i mesne proizvode koji se u BiH uvoze iz susjednih zemalja.
http://www.livno-online.com/bih/13791-ustavni-sud-bih-ukinuo-zakon-o-zatiti-domae-proizvodnje

+++

Nestašica kave u 2009.
Na svjetskom tržištu kave u narednoj će godini manjkati čak 10 milijuna vreća (svaka od po 60 kilograma), jer će potražnja potražnja nadmašiti proizvodnju, prognozirala je Nacionalne federacije uzgajivača kave u Kolumbiji, trećoj zemlji u svijetu po količini proizvedene kave.


Globalna proizvodnja kave ove će godine premašiti potražnju od šest do sedam milijuna vreća, jer je u okviru dvogodišnjeg ciklusa u Brazilu - najvećem svjetskom proizvođaču ovogodišnji rod u periodu povećane produktivnosti. Cikličko smanjivanje brazilskog roda i povećanje svjetske potražnje od prognoziranih dva posto bit će glavni uzroci manjka kave na svjetskom tržištu 2009., upozorava kolumbijska Federacija.

Kako je istaknuo Juan Lucas Restrepo, komercijalni direktor Federacije, proizvodnja kave u Kolumbiji već će ove godine opasti sa lanjskih 12,6 milijuna vreća na 12,1, do 12,2 milijuna vreća i to zbog predugih razdoblja koja su obilovala kišama.

Kolumbija će manje proizvoditi u 2009.

Istovremeno, ta latinoamerička zemlja će izvesti oko 11,5 milijuna vreća kave do kraja ove godine, što je 3,6 posto više nego lani, ali će izvoz u narednoj godini opasti na 11 milijuna vreća, prognozira Restrepo.

Kolumbija će proizvoditi oko 12 milijuna vreća kave godišnje sve do potpunog ostvarenja projekta zamjene starih grmova novim nasadima, koji će se početi provoditi do konca ove godine, čime će zemlja povećati proizvodnju te sirovine na 16,5 milijuna vreća, ali tek do 2016. godine.
http://www.livno-online.com/zanimljivosti/8746-nestaica-kave-u-2009

+++

Čak nas ne tretiraju ni kao turiste
Evo ga, još jedni izbori za predsjednika Hrvatske se bliže. Kažu da ta funkcija nije toliko bitna, jer je na snazi polupredsjednički sustav, no sudeći po broju kandidata i njihovoj strastvenoj želji da se dokopaju komfora Pantovčaka itekako je bitna.

___________piše: Željko Barišić | poskok.info

Možda prvenstveno zbog komfora, ali ima i u tom sustavu nešto, što je Mesić u prethodna dva mandata zorno dokazao, tako da motivi su sasvim dostatni. Naročito za vladajuće hadezeovce kojima Stipe 'vadi mast' evo već osmu godinu. (Uf,  kad bi se dokopali i te funkcije koja bi to idila bila.)

Pored mnoštva stvari koje će činiti ovu kampanju izdvaja se, kao uostalom za svih izbora u HR, problem birača iz BiH. Preciznije, kako ćemo mi glasati.

Zapravo, jasno je kako ćemo glasati, možda se jedino kakav HSP-ovac ili Miroslav Tuđman ili pak Milan Bandić nada da 'ne bu' tako, no Hebrang što se toga tiče mirno može spavati.

No jedna druga stvar u cijeloj ovoj priči bode u oči. A to je tretiranje tog izbornog tijela. O čemu se radi? Ako smo u ovih osam godina imali potpuno rasistički odnos, ignoranciju i saplitanje od strane Mesića i njegovog kabineta, pače (najvjerovatnije njegov) i izborni inžinjering u vidu Željka Komšića kao i instaliranje Ćire Blaževića za izbornika, sad najedanput svi, ama baš svi kandidati (osim Kajina. Pošteno.) nam se dodvoravaju.

Pa to je da svisneš; imaš  s jedne strane ljevicu, njihove intelektualce i medije koji te tretiraju kao karcinom na nacionalnom tkivu (za neke i na Balkanu), a s druge strane imaš hadezeovsku bulumentu koja evo već dva desetljeća nas cijedi, koristi, manipulira, davi i ne znam što još, a sve pod krinkom tobožnje zaštite i da ćemo se nekad tamo 4041.-e priključiti Hrvatskoj! ( 'Žrtva' je u međuvremenu postala ovisna o svom mučitelju.)

Čak nas ne tretiraju ni kao turiste. Ajde, kad ste vidjeli da se na dnevniku HRT-a kaže ušlo je toliko i toliko turista iz BiH?! Pa čak ni; ušlo toliko i toliko turista- Hrvata iz BiH. Nema. Ali je ušlo je 500 tisuća Čeha gepeka punih paradajiza. (Dok mi za to vrijeme 'cepamo evriće' na pevaljkama po Makarskoj!)

Odlazeći Sanader je nedavno svakom tko se sjetio da šije opanke i zapiva gange posalo koju tisućicu kuna. Svaka mu dala, ali šta izvan toga? Imali smo Hercegovačku banku gdje su nam porezni obveznici republike Hrvatske uredno slali pomoć sve po slovu Ustava i Zakona, te Daytonskog sporazuma, no ekipa koja nas je vodila, vidjeli smo, fino je tu pomoć potrpala u svoje džepove.

Pa šmugnula u Hrvatsku.

Tko rapolaže i kako s novcima za Sveučilišnu bolnicu u Mostaru? Što je sa studentskim kampusom? Zašto se ne raskine ugovor s HEP-om koji nanosi višemilijunske štete naročito proračunu općina Livno i Tomislavgrad? Zašto se projektom Pelješkog mosta prometno izoliraju Hrvati iz BiH? Itd.

Jeli se ijedan od zastupnika na 'Listi za dijasporu' (Bagarić, Bošnjak itd.) sjetio nečeg od toga priupitati. Ili se drže one stare; 'ne talasaj'.

Kako nas može voditi čovjek koji prima mirovinu u Hrvatskoj, a predsjednik je u BiH? Da li takav slučaj postoji igdje u svijetu? Kakav je to zakon koji štiti od neizručenja ljude koji su osuđeni u ovamo ili onamo? Itd.

Ne, ta pitanja izgleda nisu bitna. Bitno je nešto sasvim drugo.

Smisao toga glasovanja bio bi dobar kada bi ono zaista na pozitivan i afirmativan način utjecalo na život Hrvata u BiH. Međutim, radi se o najobičnijem iskorištavanju nečijeg civilizacijskog prava na slobodan glas.

Sama priroda našeg položaja u BiH iziskuje neku vrstu stalnog opreza pa i straha od majorizacije i potčinjenosti, a to političari u HR itekako dobro znaju i onda taj strah koriste da bi nas mobilizirali i tako 'priveli vodu na svoj mlin'. Prosto ko pasulj.

Ako je Mesić svoje prve izbore dobio i stoga što je kritizirao neprirodno jak utjecaj koji su onda jedna određena grupa ljudi iz Hercegovine imala u Hrvatskoj, na ovim izborima cijela ta zajednica se tretira kao najobičnije stado ovaca koja će pripomoći jednom od kandidata da se domogne te toliko ugodne funkcije. A kad sve završi i tišina padne na Pantovčak sve će se uz cigarete i burbon zaboraviti.

Evo, dati ćemo glas Hebrangu ili Bandiću što će biti poslije toga? Da li će se stanje poboljšati, da li će Hrvati u BiH živjeti bolje i imati bolji standard (pa čak i jedan dio Bošnjaka i Srba koji imaju HR državljanstvo i koji će također glasati)? Hoćemo li se domoći nekih civilizacijskih standarda kao što su neovisno sudstvo, slobodni mediji, političari bez krivičnih prijava, financiranje kulturnih institucija, suvremena zdravstvena skrb, ulaganje u sport i obrazovanje, izgradnja cesta, itd.

Hoće li budući predsjednik Hrvatske pomoći u tim stvarima?

Ili, hoće li to imalo utjecati na broj nezaposlenih, kojih evo samo u Mostaru ima 15000! Eeej?!

(Prije koju godinu Češki premjer koji je boravio u Hrvatskoj na pitanje novinara o nezaposlenosti je jednostavno odgovorio da Češka nema nezaposlenih!)

Žalosna je istina da od te pomoći ništa biti neće! Biti ćemo expresno zaboravljeni. Naći će se koja prigoda da se verbalno da podrška, dobiti ćemo koju kunu za razno-razne udruge i to će biti sve. Na povjesnom obzorju biti će zapisano kako je Hrvatska i u ovim teškim vremenima skrbila o Hrvatima u BiH.

No, izgleda da su ovo teža vremena nego za opsade Jajca kada se u lipnju 1525.-e nakon abdikacije bana Ivana Karlovića izmučenog bitkama s Turcima ban Krsto Frankopan sa braniteljima probio da nakon godine i pol u opkoljeni grad donese pomoć, jer su bili na rubu gladi. Turci su znali kako je tvrd kameni jajački grad te su ga izolirali da ne bi bilo kakva pomoć stigla, a sultan Sulejman je paši naredio da ga osvoji inače će mu kožu s leđa oderati. No, pomoć je hrabrošću i požrtvovnošću tih ljudi stigla iako nije promjenila ništa i 1528.- e se što se tiče Jajca sve završilo. Ali, je ostalo zapisano kako su postojali neki hrabri i požrtvovni ljudi koji su pokušali nemoguće.

Koliko su hrabri i požrtvovni današnji kandidati za predsjednika Hrvatske?

Vidjeli smo da se Mesić  osam godina pokušavao probiti do nebranjenog Rondoa, ali nikako. Odmah bi ga teške nedoumice u njegovoj glavi skrenule na Baščaršiju ili pak prema Jajcu na neko novo zasjedanje AVNOJ-a.

Da li će uspjeti Hebrangu da se probije (ili pak nekom drugom) vidjet ćemo. Ili će mu neki novi Hasan Paša Predojervić (Ljubušak, sultanov sokolar, poslije provalio u Zagreb 1592. i dobrano ga opljačkao) doći na Pantovčak i priupitati ga za junačko zdravlje.

Da li nam ovi primjeri iz povjesnih bespuća govore išta? Reklo bi se slabo. Jer, malo kad je netko iz povjesti nešto naučio. Vladari obično misle da povjest iznova od njih počinje. Toga smo se, fala Bogu, u ovim krajevima itekako nagledali.

A, trošak ove kampanje i sve što ide uz to? Mogla bi se mirne duše izgraditi najbolja školska športska dvorana recimo baš u Jajcu. Ili obnoviti onaj isti Sokolski dom tamo di Mesić voli zaći i pustiti suzu. But, who care?

Kad prođu ovi izbori mi ostajemo s ovom šakom jada dezorjentiranih, posvađanih političara što nas vodi tko zna kamo, bez ikakvih planova i ciljeva, bez jasne vizije u budućnosti, praktički kako sljepce. Za nadati je da ćemo jednom tako bauljajući nabasati i na ta europska vrata i otvoriti ih samo ako nam ne budu nepovratno zakucana.
http://www.livno-online.com/bih/13788-cak-nas-ne-tretiraju-ni-kao-turiste

shaka zulu

  • Gost
Nove registracije vozila u BiH
« Odgovori #46 : Rujan 26, 2009, 08:47:11 poslijepodne »
Nove registracije vozila u BiH
 U ponedjeljak će u Sarajevu biti predstavljen novi koncept registracije vozila u BiH.Prezentaciju će izvršiti ministar komunikacija i transporta BiH Rudo Vidović i direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Siniša Macan, najavljeno je iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Prve nove registarske tablice, koje će biti u upotrebi od 28. rujna, proizvedene su u Banjoj Luci u Centru za skladištenje, personalizaciju i transport dokumenata IDDEEA-e. Nove tablice izrađene su u skladu sa evropskim standardima i imaju visok stepen zaštite od mogućih zloupotreba, a proizvodnja i zaduživanje MUP-ova tablicama vršit će se centralizovano od 28. septembra preko IDDEEA-e, prenosi Srna.

Izdavanje novih registarskih oznaka i saobraćajnih dozvola u BiH počeće od 28. septembra 2009. godine, potvrđeno je u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH. Vlasnici automobila mijenjaće dokumenta kada im istekne registracija vozila, a tada će dobiti vlasničku karticu i potvrdu o registraciji, dok će na automobilu morati imati stiker o tehničkom pregledu. Stikeri u vidu naljepnice za vozila i motocikle biće istaknuti s unutrašnje strane prozorskog stakla kod motornih vozila ili na registarsku oznaku kod priključnih vozila i motocikala.

"Vozilo neće moći promijeniti vlasnika ako nema taj dokument", rekli su u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka. Pojasnili su kako se nakon uvođenja ovog dokumenta neće izdavati dosadašnja saobraćajna dozvola, s tim da će određeno vrijeme oba dokumenta biti važeća. Predviđeno je da u narednih pet godina u upotrebi paralelno budu i saobraćajne dozvole i potvrde o registraciji.

U lijevom dijelu novih tablica biće plavo polje s natpisom BiH, po uzoru na praksu u EU.

Na tablicama će biti slovo i dva broja - slovo - tri broja, za razliku od dosadašnjih tablica s tri broja - slovo - tri broja.

Ministarstvo i Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka uskoro bi trebalo da dostave Savjetu ministara BiH prijedlog odluke o utvrđivanju cijena za sva dokumenta potrebna za registraciju vozila.
http://www.zepce.info/1272/nove-registracije-vozila-u-bih.html

+++

I Švicarci traže zabranu Thompsonova koncerta

Švicarski mediji i političke stranke podigli su pravu uzbunu zbog koncerta Marka Perkovića Thompsona koji bi se 3. listopada trebao održati u Kriensu.

Kako javlja Jutarnji list, predstavnici Socijaldemokratske i Slobodne demokratske stranke osudili su Thompsonovo širenje ekstremizma i neonacizma te zatražili očitovanje kantonalnog vijeća Lucerna o tom problemu.

Zbog organiziranja koncerta prozvali su i Afrima Baftiroskog, vlasnika kluba 'Froschkoenig' u općini Kriens u kojemu bi se koncert trebao održati.

Nakon što su utvrdile da ne postoji zakonski temelj za zabranu koncerta lokalne su vlasti pokušale utjecati na organizatora da odustane od njegova održavanja. Međutim, Baftiroski je izjavio kako ga u tome onemogućuje klauzula u ugovoru prema kojoj bi u slučaju otkazivanja Thompsonu morao isplatiti čak 100.000 švicarskih franaka. On je, kaže, preuzeo klub u studenom i u njegovo renoviranje tijekom ljetne pauze uložio oko pola milijuna švicarskih franaka pa bi ga ovakav potez odveo u stečaj.

Kako je objavio 20 Minuten Online, lokalna demokršćanska čelnica Kathrin Graber, nezadovoljna ovakvim razrješenjem slučaja, upozorila je da pjevač koji veliča nasilje i pjeva fašističke pjesme predstavlja prijetnju javnom redu te je najavila da će istražiti jesu li uistinu iscrpljene sve zakonske mogućnosti zabrane koncerta.
http://www.livno-online.com/glazba/13753-i-svicarci-traze-zabranu-thompsonova-koncerta

+++

Metallica održala prvi koncert u karijeri u rodnom gradu
Heavy metal grupa Metallica održala je prvi koncert u karijeri u svojem rodnom gradu San Rafaelu u Kaliforniji čime su prikupili 200 tisuća dolara za pomoć lokalnoj zajednici.

Obožavatelji su za ulaznicu izdvojili i do 350 dolara, a prikupljeni novac od rasprodanog koncerta popularni metalci donirali su za uređenje interaktivnog muzeja koji će mlade ljude educirati o povijesti rock glazbe i umjetnosti. Otovorenje muzeja planira se na ljeto 2010. godine.

- Volimo rock glazbu i ne dobijemo često priliku da ostavimo trag u našim dvorištima onoliko često koliko bismo željeli. Ovo se činilo kao savršena prilika da se uključimo u nešto što nam svima jako puno znači - kaže bubnjar Lars Ulrich.
http://www.livno-online.com/glazba/13744-metallica-odrzala-prvi-koncert-u-karijeri-u-rodnom-gradu

Ohohoho,još su onda Visofci dobri.

shaka zulu

  • Gost
Iš'o medo u dućan; Časni sud HNS-a isključio je iz stranke Zlatka Medveda
« Odgovori #47 : Rujan 30, 2009, 06:53:47 poslijepodne »
Srijeda, 30.09.2009 16:45  Autor: Nikola Blažeković   
 
Iš'o medo u dućan
A ti medo idi van, nisi rek'o Dobar dan!   

Časni sud HNS-a isključio je iz stranke Zlatka Medveda i Stevana Dragojlovića, članove Skupštine Sisačko-moslavčake županije. Istom odlukom, koja još nije službeno potvrđena, iz stranke nisu isključeni Radoslav Šteković i Mirjana Begić. To četvero vijećnika HNS-a na konstituirajućoj sjednici županijske Skupštine nije poštivalo koalicijski sporazum sa SDP-om te je glasalo za prijedloge HDZ-a. Odluku o tome donijeli su samostalno, te nisu poštivali statut ni proceduru HNS-a, optužio ih je tada predsjednik stranke Radimir Čačić. U međuvremenu Radoslav Šteković pismeno se obvezao da će u Skupštini podržati SDP, a Časni sud  izbacivanja iz stranke poštedio je i Mirjanu Begić.
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6905/106/

shaka zulu

  • Gost
Prodajem vodu; Novi izvori vode za magistralni vodovod Moslavačka posavina.
« Odgovori #48 : Rujan 30, 2009, 06:55:19 poslijepodne »
 Srijeda, 30.09.2009 16:25  Autor: Nikola Blažeković   
 
Prodajem vodu
Novi izvori vode za magistralni vodovod Moslavačka posavina.
   

OSEKOVO - Bušenje novih izvora vode u Osekovu za magistralni vodovod Moslavačka-Posavina dobro napreduju. Projekt je vrijedan 30 milijuna kn, a radovi su započeli 2007. godine. Dovršetkom izvora osigurat će se 200 l vode u sekundi u vodovodima grada Kutne, te općina Popovača i Velika Ludina. To je kapitalni projekt i unatoč krizi nećemo odustati od njega, niti ga usporiti, najavio je gradonačelnik Kutine Davor Žmegač.
"Kada završimo ovaj projekt, a to će biti krajem sljedeće godine, tada smo riješili pitanje sigurnih količina vode i za Kutinu, i za Popovaču, Ludinu. Ali, ne samo to, nego smo i konkuretni da prodajemo tu vodu i na tržištu u okruženju."


 
Izvori vode u Osekovu i pogon za preradu vode u obližnjem Ranviku temelj su budućeg magistralnog vodovoda Moslavačka-Mosavina. Od tog su projekta odustale Hrvatske vode, pa ga sada zajednički realiziraju Kutina, Popovača i Velika Ludina kroz zajedničko poduzeće za proizvodnju i distribuciju vode Moslavina d.o.o. Direktor poduzeća Mijo Šepak ističe kako je to velik i važan projekt jer se njime osigurava opskrba vodom za moslavački dio županije, ali i šire.



"Paralelno sa investicijom u Osekovu i gradnje novih izvora vode grade se i ostali magistralni vodovodni pravci. To prije svega znači od Kutine prema Lipovljanima, za jugoistočni dio grada Kutine. A, prošli smo tjedan imali razgovor sa predstavnicima Zagrebačke županije i sa kolegama iz Ivanića, gdje je dogovoreno da se u najkraćem roku krene u zapadnom smjeru razvitka vodovoda Moslavačka Posavina."

Vodom iz Moslavine tako će se opskrbljivati i dio Slavonije i Zagreb. Prodajom vode nositelj investicije Moslavina d.o.o. ostvarit će zaradu pa za dovršetak izgradnje novih bunara neće biti potrebno poskupljenje vode, obećali su kutinski gradonačelnik i direktor Moslavine d.o.o.
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6904/106/

Jel naš vrli Grad i Očuh si premišlaju o dobe da buju il "koktelčiči" presušili il postali "prejaki"?

shaka zulu

  • Gost
Veliki uspjeh hrvatskih inovatora na Tajvanu
« Odgovori #49 : Rujan 30, 2009, 10:07:31 poslijepodne »
izložba inovacija i tehnologija INST 2009.

Veliki uspjeh hrvatskih inovatora na Tajvanu
Na upravo završenoj 5. međunarodnoj izložbi inovacija i tehnologija INST 2009. održanoj u Taipeiju, od 24. do 27. rujna, na Tajvanu hrvatski inovatori su u svom prvom nastupu osvojili 2 zlatne, 1 srebrnu, 2 brončane i 5 posebnih nagrada.

Izložba je održana u prostorima Svjetskog trgovinskog centra, a na više od 15000 kvadratnih metara izložbenog prostora  695 izlagača iz 16 zemalja svijet predstavilo je više od 2000 inovacija. Riječ je o jednom od najznačajnijih aktualnih zbivanja u Aziji, posebice stoga jer se tajvansko gospodarstvo izborilo za titulu drugog najbrže rastućeg gospodarstva u Aziji i šestog u svijetu.   A zlatne medalje osvojili su Ivan Matuna za inovaciju INDESI i Stipan Orčić za inovaciju Posuda za pranje voća i povrća. Srebrnu medalju osvojili su Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Jana Žiljak Vujić i Ivana Žiljak za inovaciju Zaštitni infracrveni tisak sa procesnim bojama. Brončane medalje osvojili su Bojan Ciglenečki za inovaciju EKO-CLEAN i Ozren Orešković iz tvrtke Veski za inovaciju Uređaj za snimanje i trajni nadzor prijelaznih pojava, CoDiS TR.

Posebnu nagradu Tajvanskog saveza za promicanje inovativnih proizvoda TIPPA osvojila je Ivana Drčec iz tvrtke Cyclops za inovaciju REFIT software, te Ivan Matuna za inovaciju INDESI.Posebnu nagradu Tajvanskog saveza inovatora TIA osvojili su Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Jana Žiljak Vujić i Ivana Žiljak za inovaciju Zaštitni infracrveni tisak sa procesnim bojama.Hrvatski savez inovatora dobio je nagradu "Foreign friendship award". Savez inovatora Zagreba dobio je nagradu za uspješan nastup na izložbi.Osim inovacija, na izložbi su znanstveno-istraživački instituti predstavlili najnovija dostignuća iz nekoliko područja znanosti s velikim naglaskom na zaštitu okoliša.

Svi hrvatski izlošci su pobudili veliki poslovni interes, a posebno inovacije Zaštitni infracrveni tisak sa procesnim bojama koju je prezentirao profesor Klaudio Pap i inovacija INDESI Ivana Matune koji je već ostvario poslovnu suradnju sa Tajvanskim tvrtkama.Sudjelovanje na toj izložbi organizirali su Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba i Savez inovatora Primorsko-goranske županije uz potporu Gradske uprave Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba. Delegaciju RH je vodio g. Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba. (D.T.T.)
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=86085

shaka zulu

  • Gost
Banov kamen
« Odgovori #50 : Listopad 01, 2009, 11:19:01 poslijepodne »
Četvrtak, 01.10.2009 21:06  Autor: Marin Fran   
 
Banov kamen
Na rođendan bana Josipa Jelačića, spomenik se vraća na prvotnu lokaciju   

PETRINJA – Konačno je utvrđen datum otkrivanja Banova kamena u Župiću. To će biti 16.listopada na sam rođendan bana Josipa Jelačića, a postavljanje kamena je u povodu obilježavanja 150 godina njegove smrti, ističu u petrinjskom ogranku Matice hrvatske.

Kamen će otkriti ministar Kulture Božo Biškupić. Dan uoči otkrivanja kamena bit će, u Galeriji Krsto Hegedušić, otvorena i prigodna izložba s temom bana Josipa Jelačića.

U pripremi je i poštanska marka i žig s temom obnove banova kamena i on će u petrinjskoj pošti biti u upotrebi samo na taj dan.

Hrvoje Tomo Bešlić koji zajedno s Vladimirom Krpanom vodi ovaj projekt petrinjskog ogranka Matice hrvatske je naznačio da će radovi na kamenu biti gotovi sljedeći tjedan, prostor oko kamena će urediti djelatnici petrinjske Privrede, tako da će sve na vrijeme biti spremno za manifestaciju. Na samom otkrivanju Banova kamena nastupit će Muški komorni zbor Matice hrvatske, Gradska limena glazba te tamburaši.



Banov kamen bit će otkriven na rođendan bana Josipa Jelačića
 
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6925/106/

shaka zulu

  • Gost
Grijanje počinje 15.listopada
« Odgovori #51 : Listopad 03, 2009, 09:37:19 poslijepodne »
  Petak, 02.10.2009 11:35  Autor: Marin Fran   
 
Grijanje počinje 15.listopada
U ponedjeljak će stanovnici Sajmišta potpisivati ugovore za grijanje   

PETRINJA – Grijanje na plin na Sajmištu trebalo bi početi 15.listopada. Datum je utvrđen na današnjem sastanku predstavnika stanara i direktora Komunalca Peje Trgovčevića.

Tihomir Miletić, predstavnik stanara u zgradi Grge Novaka 3 je rekao da će cijena grijanja biti 13,52 kuna po kvadratu uz plaćanje u sezoni. U ponedjeljak će svaki stanar dobiti ugovor za grijanje koji će trebati potpisati. Uz ugovor svaki stanar će na potpis dobiti i zadužnicu od 1 500 kuna kao osiguranje.

Direktor Komunalca Pejo Trgovčević je također rekao kako se nada da će 15.listopada sve biti spremno za sezonu grijanja te da će grijanje biti kvalitetnije i bolje nego do sada. Na pitanje o tehničkoj pripremi sustava na prelazak na plinsko grijanje je rekao: „Ne vodimo mi tu proceduru, već grad. Iskreno se nadam da će petnaestog ovog mjeseca biti sve spremno za početak sezone grijanja na Sajmištu. Ne vidim osobno nikakvih razloga da to ne bi bilo žurno izvedeno. Prema mojim saznanjima taj dio posla se može obaviti vrlo brzo.“
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6930/106/

shaka zulu

  • Gost
USKOK ima posla i u zdravstvu!
« Odgovori #52 : Listopad 03, 2009, 09:38:17 poslijepodne »
Subota, 03.10.2009 08:37  Autor: Kristina Jakopović   
 
USKOK ima posla i u zdravstvu!
Pacijenti opet bili žrtve korupcije i nemorala   

Nakon skandala u javnim poduzećima na površinu su počele isplivavati i afere u zdravstvenom sustavu. Sve su žešće optužbe da su u Zavodu za dijalizu KBC-a Zagreb štedjeli na račun zdravlja pacijenata i uzimali provizije od dobavljača opreme i potrošnog materijala. U istragu je uključen i Uskok.

Državno odvjetništvo policiji je dalo nalog i da istraži poslovanje Imunološkog zavoda. Riječ je o navodno štetnim ugovorima za kupnju cjepiva protiv svinjske gripe o kojima je progovorio član Nadzornog odbora Srećko Sladoljev. Kako to već biva sa zviždačima, Sladoljev je smjesta dobio otkaz.

U međuvremenu ravnatelj KBC-a Zagreb Željko Reiner uputio je zahtjev Hrvatskoj liječničkoj komori za izvanredni nadzor rada Zavoda za dijalizu. Zahtjev je upućen kako bi predstavnici struke, nakon inspekcije Ministarstva zdravstva, neovisno procijenili je li bilo stručnih propusta u liječenju dijaliziranih bolesnika u Zavodu. Nadzor njegova rada obavilo je i povjerenstvo HZZO-a. Bivši pročelnik Zavoda za dijalizu u KBC-u Zagreb prof. Petar Kes ponovio je da nije bilo nikakvih propusta u liječenju pacijenta na dijalizi te da se sve procedure obavljaju u skladu s propisanim postupcima za liječenje, što će i dokazati u očitovanju na nalaz zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva.

Kes je kazao kako je dao privremenu ostavku na dužnost pročelnika dok se ne stiša medijska hajka. Smatra da je izvješće Ministarstva sročeno s gledišta nekoga tko u tom poslu nije svakodnevno, već je ostao u 1971. godini, kada je metoda dijalize bubrežnih bolesnika uvedena i koja se do danas značajno promijenila. Kes navodi da su sve optužbe za nepravilnosti naslovljene isključivo na njega iako je riječ o timskom radu u koji je uključeno 96 ljudi. Stoga smatra da je riječ o osobnom napadu na njega.
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6943/106/

Naložena krim-obrada poslovanja Imunološkog zavoda

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je krim-obradu dokumenata o poslovanju Imunološkog zavoda, neslužbeno doznajemo.

Zahtjev se temelji na informacijama o poslovanju Zavoda, koje je u intervjuu Business.hr-u javno objavio član nadzornog odbora Zavoda Srećko Sladoljev. Nakon toga je dobio otkaz, a jutros za vrat i policiju.

Kada je, naime, došao na posao policija je pozvana da ga udalji s radnog mjesta, no to se ipak nije dogodilo,što, međutim, ne znači i povlačenje odluke o otkazu.

Uz druge podatke o poslovanju Zavoda, Sladoljev je javnosti otkrio aferu oko nabave 330 milijuna kuna vrijednog, neregistriranog cjepiva protiv svinjske gripe.
http://www.radio101.hr/?section=1&page=1&item=33798

shaka zulu

  • Gost
Kalašnjikovu prijeti stečaj
« Odgovori #53 : Listopad 03, 2009, 09:39:06 poslijepodne »
Kalašnjikovu prijeti stečaj

Proizvođač kalašnjikova, ruska tvrtka Izhmash Arms iz Izhevska, već dugo vremena muku muči s nelojalnom konkurencijom. Dug tvrtke dosegnuo je 400 milijuna rubalja ili 13 milijuna dolara, a kompaniji u vlasništvu države smiješi se stečaj. Razlog - u osam država diljem svijeta postoje tvornice u kojima se nelegalno proizvode kopije kalašnjikova, piše Deutsche Welle.

Za vrijeme Sovjetskog Saveza licencije za proizvodnju oružja velikodušno su se poklanjale. Razlozi su bili političke prirode. Nakon propasti Varšavskog pakta, istekle su i licencije, ali poslovni partneri nisu previše marili za to. Nastavili su proizvoditi popularne kalašnjikove.

Upravo ilegalna proizvodnja baca u očaj ruske proizvođače, među kojima je i Izhmash Arms. Rusija je zatražila pomoć Ujedinjenih naroda kako bi stala na kraj krivotvoriteljima, ali bez velikog uspjeha.

Zbog niske cijene i jednostavne uporabe, kalašnjikov je bio i ostao omiljeno oružje u građanskim ratovima, osobito na afričkom kontinentu. Koliku popularnost uživa, govori i činjenica da se nalazi na službenom grbu Mozambika, Istočnog Timora i Zimbabvea.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=49747&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=48449c3ba8

shaka zulu

  • Gost
Državna uprava bježi od transparentnosti
« Odgovori #54 : Listopad 03, 2009, 09:40:13 poslijepodne »
Državna uprava bježi od transparentnosti

Zakon o pravu na pristup informacijama je loš jer ne omogućuje građanima pravo na uvid u rad tijela javne vlasti. Ocjena je to GONG-a i Transparency Internationala.

Te su udruge u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama ispred zgrade Vlade na Markovu trgu predstavili godišnje istraživanje o provedbi Zakona.

Rezultati su porazni. Od 177 zahtjeva poslanih na tijela javne vlasti, u roku je odgovoreno na manje od 40 posto. Prošle je godine pak u zakonskom roku odgovoreno na 50 posto upita. Istraživanje je pokazalo također da neka tijela vlasti traže od građana da odustanu od zahtjeva, neke institucije zanemaruju upite, a neke naplaćuju informacije.

Unatoč obećanjima iz Vlade, zakon nije poboljšan otkako je donesen prije šest godina, kaže članica Vijeća GONG-a Suzana Jašić. Istaknula je da to pokazuje kako ne postoji stvarna politička volja za borbu protiv korupcije.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=49453&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=dc20d4bee6

shaka zulu

  • Gost
Hrvatska uvozi pastire i baletane
« Odgovori #55 : Listopad 03, 2009, 09:41:05 poslijepodne »
Hrvatska uvozi pastire i baletane


Broj nezaposlenih raste, no hrvatski poslodavci još ne mogu na domaćem tržištu rada pronaći svu potrebnu radnu snagu. Iako je u Hrvatskoj oko 250.000 nezaposlenih, uvozimo pastire, baletane, zidare, kuhare, masere...

Za ovu je godinu odobrena kvota od 7877 radnih dozvola za strance, a većina dozvola odnosi se na sektor građevinarstva, brodogradnje te turizma i ugostiteljstva. Do kraja srpnja Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 1930 novih radnih dozvola. Među stranim radnicima prednjače građevinari, za koje je predviđeno 2510 dozvola. U prvih sedam mjeseci zaposlen je 631 zidar, 453 tesara, 199 elektrozavarivača, 182 armirača itd., prenosi Vjesnik.


Najviše državljana BiH, Makedonije, Kine i Srbije

Uz građevinare, 160 radnih dozvola podijeljeno je u turizmu te još 10 za sezonske radnike. Među njima su turistički animatori, kuhari, instruktori ronjenja te maseri posebnih vrsta masaža. Nadalje, 10 je dozvola izdano baletnim umjetnicima, devet orkestralnim umjetnicima, a po jedna dozvola profesorima baleta, violine te defektologije.

Devet radnih dozvola izdano je doktorima medicine, tri magistrima farmacije te jedna doktoru kiropraktike. Zanimljivo, radnu dozvolu dobila su i tri puhača stakla, jedan dizajner, 55 pomoćnih ratara i stočara.

Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kine te Srbije. Slijede radnici iz Italije, Austrije, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Rusije te Češke.


Povećan broj dozvola za visoku stručnu spremu

Radne dozvole izdaju se i za osam posebnih kategorija stranaca, a ove ih je godine izdano 1544. Riječ je o dnevnim migrantima, radnicima i članovima njihovih obitelji čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima te strancima koji su u Hrvatsku premješteni u sklopu internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća najviše je zahtjeva za izdavanje radnih dozvola podneseno za deficitarna zanimanja niže i srednje stručne spreme. Poslije se postupno počeo povećavati broj radnih dozvola za one koji imaju višu ili visoku stručnu spremu, a koji se najviše zapošljavaju na rukovodećim položajima trgovačkih društava, u stranim predstavništvima te kao predavači stranih jezika i prevoditelji.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=49524&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=adabf14739

Offline Nino_vg

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 159
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Muški
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #56 : Listopad 03, 2009, 10:48:48 poslijepodne »
Trebali bi izdati i nekolko dozvola za PROKTOLOGE, sve mi se čini da bu za njih fest posla!
riječi su isto kao i gomila ljudi, nije nužno znati za sve, izaberi za sebe samo one prave.. j,b.štulić

Tur

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #57 : Listopad 04, 2009, 08:41:21 prijepodne »
Irci prihvatili Lisabonski ugovor, Hrvatska još za korak bliže EU

Irci su na ponovljenom referendumu podržali Lisabonski ugovor koji olakšava funkcioniranje Europske unije i omogućava njeno daljnje proširenje. Za Ugovor se izjasnilo 67 posto glasača.

"Hvala, Irsko, ovo je velik dan za Europu!" izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso nakon što su prve vijesti iz niza irskih izbornih okruga pokazale da Lisabonski ugovor, novi temeljni spis Europske Unije, prolazi većinom većom od 60 posto glasova. Protulisabonska organizacija Coir (‘pravda') priznala je poraz tvrdnjom da se "na žalost, glas naroda ovaj put nije čuo"!?

Na navode da je Ugovovor, nakon što su ga Irci na prvome referendumu srušili, ovaj put prošao zahvaljujći "kampanji straha", Barroso je uzvratio da su strah širili protivnici Ugovora, dok su ga zagovornici pobijali "nepristranim i točnim podatcima".

Više na: http://www.vecernji.hr/vijesti/irci-prihvatili-lisabonski-ugovor-hrvatska-jos-korak-blize-eu-clanak-28832

shaka zulu

  • Gost
Globalno zagrijavanje otkriva golemi gospodarski potencijal Arktika
« Odgovori #58 : Listopad 04, 2009, 10:16:37 prijepodne »
Ivan GUBERINA
Novi hladni rat na Arktiku?
Globalno zagrijavanje otkriva golemi gospodarski potencijal Arktika


Arktički led, koji je kroz povijest za mnoge pomorce predstavljao nepremostivu prepreku, i koštao mnoge istraživače života, zbog globalnog zagrijavanja mogao bi se u bližoj budućnosti svake godine u ljetnim mjesecima povući i tako omogućiti tranzit robe na području pet puta većem od Mediterana, a i najnovija geološka istraživanja pokazuju da bi se na Arktiku mogla nalaziti čak jedna četvrtina neotkrivenih svjetskih nalazišta nafte koja bi topljenjem leda postala dostupnija i isplativija.

U zadnje dvije godine znanstvenici su preko svjetskih medija skretali pažnju na dramatične promjene u Arktičkom oceanu. Mjerenja su pokazala da je svakog ljeta sve manje leda, te su neki znanstvenici izašli s procjenom da bi u ljeto 2030. godine mogao potpuno nestati led iz Arktika. Ta procjena je temeljena na mjerenjima koja pokazuju da se prosječna globalna temperatura u zadnja tri desetljeća povećala za jedan Celzijev stupanj, ali da je to povećanje na arktičkom pojasu mnogo dramatičnije i da ono iznosi povećanje prosječne temperature za čak tri Celzijeva stupnja. U nekim predjelima Arktika gdje se ledeni pokrivač potpuno povukao, zabilježen je porast i do pet Celzijevih stupnjeva. Također, vrlo bitnim se smatra podatak o količini leda u ljetnim mjesecima, koja se od sredine sedamdesetih godina upola smanjila, sa osam milijuna četvornih kilometara na četiri milijuna četvornih kilometara.

Dok su znanstvenici i ekolozi zabrinuti negativnim učincima globalnog zagrijavanja, velike energetske korporacije trljaju ruke nad golemom mogućom zaradom koja im se otvara topljenjem leda. Tako donedavno jedan od najsurovijih i najnedostupnijih prostora, onaj Arktičkog oceana, postaje potencijalno velik biznis za brodski tranzit robe i naftnu industriju, što je rezultiralo povećanim pritiskom različitih lobija na svjetske vlade da usmjere svoje politike k tom golemom i još nedovoljno istraženom području.

Naftnu groznicu mogla bi potaknuti procjena američkog Geological Surveya prema kojoj bi se ispod leda moglo nalaziti oko 25 posto svjetskih neotkrivenih zaliha nafte i prirodnog plina. Naftna industrija nije jedina koja bi od toga imala koristi. Svjetska trgovina i pomorski transport mogli bi profitirati od novih arktičkih plovnih putova koji bi znatno skratili vrijeme putovanja od istočnoazijskih do europskih i američkih luka, a rastom temperature mora mnoge riblje vrste mogle bi migrirati na Arktik, koji bi bez ledenog pokrivača bio dostupan ribarskim flotama. Spomenimo i da poljoprivreda postaje moguća u sve sjevernijim područjima, primjerice na Grenlandu farmeri su uspješno počeli s uzgojem krumpira i brokule, što Grenland čini manje ovisnim o uvozu povrća.


Procvat naftne industrije u arktičkom pojasu


Prije 60 milijuna godina Sjeverni pol bio je posve drukčije mjesto. Tada su Euroazija, Grenland i Sjeverna Amerika činili istu kopnenu masu, a Sjevernom pol je imao razvijen biljni i životinjski svijet i temperature poput današnjih na Mediteranu. Vjeruje se da se upravo ta golema koncentracija biomase s vremenom pretvorila u današnje goleme rezerve nafte i prirodnog plina. Već smo spomenuli da je američki Geological Survey u ljeto 2008. godine izašao s

procjenom o naftnom i plinskom potencijalu Arktika koja govori da se tu nalazi oko 25 posto svjetskih neotkrivenih nalazišta nafte, što iznosi otprilike 400 milijardi barela nafte. O isplativosti daljnjeg istraživanja tog surovog i divljeg područja govori nam primjer iz povijesti kad je 1867. godine SAD kupio od Rusije Aljasku za 7 milijuna dolara. Tadašnja javnost tu kupnju je, zbog oštre klime i divljih prostranstava koja prevladavaju na Aljasci, okarakterizirala kao "Sewardovu glupost", po američkom državnom tajniku Wiliamu Sewardu koji je sklopio taj posao. Danas znamo da se u Aljasci u zaljevu Prudhoe nalazi najveće naftno polje u Sjevernoj Americi koje dnevno u prosjeku proizvodi 400 tisuća barela nafte, a zgodno je dodati i da na tu najveću saveznu državu otpada 20 posto domaće proizvodnje nafte. O ogromnom interesu najvećih svjetskih naftnih korporacija govori projekt koji je najavljen u travnju 2008. godine, naime British Petroleum i Conoco Philips priopčili su da namjeravaju graditi plinovod kojim bi se na svjetska tržišta dovodio plin iz plinom bogatog sjevera Aljaske, za koji je procijenjeno da posjeduje 35 milijardi metara kubičnih prirodnog plina.. Plinovod koji bi sa sjevera Aljaske trebao ići do kanadske Alberte, a od tuda do 48 američkih saveznih država, trebao bi biti dovršen do 2018. godine i mogao bi koštati nevjerojatnih 30 milijardi dolara. Dodajmo i to da je nedavno Royal Dutch Shell platio je rekordnih 2 milijarde dolara za dozvolu eksploatacije u smrznutom Čukotskom moru koje se nalazi sjeverno od Beringovog tjesnaca.

Napretkom tehnologije pojavila se mogućnost vađenja nafte iz područja koja su se zbog nedostupnosti i surove klime smatrala neisplativim i prerizičnim investicijama. Rusi su prije globalne gospodarske krize najavili građenje plutajućih nuklearnih elektrana kojima bi omogućili bušenje nafte ispred svojih obala na Arktiku. Te elektrane jačine između 50 i 100 megawata, sastojale bi se od 2 reaktora koji bi se nalazili na čeličnim platformama, a davale bi energiju postrojenjima ruskog državnog energetskog diva Gazproma, koji je najavio ulaganje vrijedno oko 30 milijardi dolara u nafta i plinska polja u Barentsovom i Karskom moru. Ruski geolozi vjeruju kako se u tim dvaju morima nalazi oko 3 milijarde tona nafte i oko 5 milijardi metara kubičnih prirodnog plina. Kao još
jedan primjer tehnološkog skoka možemo navesti postrojenje blizu jednog od najsjevernijih gradova u svijetu, norveškog grada Hammerfesta, gdje se nalazi golemi kompleks Snohvit, koji iz Barentsovog mora vadi prirodni plin i pretvara ga u ukapljeni prirodni plin koji se zatim transportira do tržišta. Postrojenje u Hammerfestu je specifično po tome što je oprema za eksploataciju prebačena na morsko dno kako bi se izbjegao negativan učinak jakih valova u Sjevernom moru i kolizija sa plutajućim santama leda. Kako se nalazišta u Sjevernom moru polako iscrpljuju, eksperti se slažu kako je jedini logičan potez za Norvešku, ukoliko i dalje želji držati poziciju jednog od najvećih svjetskih izvoznika nafte i prirodnog plina, daljnja ekspanzija na Arktik.


Otvara se mogućnost novih plovnih putova


U 2007. godini izmjerena je najmanja količina arktičkog leda u zadnjih 30 godina od kad se vrše mjerenja. Tome treba dodati podatak da se u zadnjih 5 godina ljetna količina leda na Arktiku smanjila za 25 posto. Ranija predviđanja znanstvenika o ljetu na Arktiku bez leda govorila su o takvom scenariju krajem ovog stoljeća, ali nakon što su zadnja mjerenja pokazala drastično ubrzanje u topljenju leda, velik dio znanstvenika se složio da bi se potpuno povlačenje leda na Arktiku u ljetno doba moglo dogoditi već za 10 do 20 godina. Prošlo ljeto svjedočili smo značajnom događaju koji bi mogao revolucionarizirati pomorski transport i svjetsku trgovinu na isti način kao što je to napravio Sueski kanal u 20. stoljeću, a to je bilo topljenje leda u Sjeverozapadnom prolazu koji se prostire iznad Sjeverne Amerike. Taj Sjeverozapadni prolaz, koji je donedavno bio neprolazan za brodove zbog debelog sloja leda koji ga je prekrivao tokom cijele godine, nudi mogućnost za skraćivanja trans-atlantskog tranzita robe brodovima za jednu četvrtinu puta u odnosu na sadašnju rutu koja ide kroz panamski kanal, primjerice putovanje od Shangaija do New Jerseya na Zapadnoj obali Amerike bilo bi kraće za 7000 km.. Zbog toga su zemlje koje graniče tom regijom već sad znatan dio novca počele ulagati u važne luke na sjeveru poput Hammerfesta, Murmanska ili Churchilla.

Zanimljiv je podatak koji govori da će ruska proizvodnja nafte u arktičkim vodama porasti za 5 milijuna tona godišnje do 2010 godine, odnosno za 10 milijuna tona godišnje do 2015. godine. Time na važnosti dobiva sjeverni plovni put iznad arktičke obale Rusije, jer bi u slučaju topljenja leda cijene transporta ukapljenog plina i nafte pale. Tako bi Rusija, drugi izvoznik nafte u svijetu, gradnjom nove generacije tankera koji bi bili ojačani za tranzit kroz led, skratila vrijeme i troškove transporta nafte i plina sa bogatih Sibirskih naftnih polja do tržišta u Europi i Kini.



Problematika oko polaganja prava


Uvidjevši koliki je gospodarski potencijal Arktičke regije, 5 nacija koje s njom graniče, a to su SAD, Kanada, Rusija, Norveška i Danska, šalju svoje znanstvene ekspedicije koje bi trebale osigurati dokaze za UN kojima bi dobili suverenitet nad tim područjem. Konvencija UN-a o pravu mora usvojena je na Trećoj konferenciji o pravu mora održanoj 1982. godine u Jamajci, a stupila je na snagu 1994. godine. U njoj stoji da svaka obalna država pored teritorijalnog mora, koje se prostire 12 nautičkih milja od obale i tretira kao suvereni teritorij, može proglasiti isključivi gospodarski pojas u zoni do 200 nautičkih milja izvan teritorijalnog mora u kojemu te države mogu vršiti svoja suverena prava, kao što su pravo na ribarenje i eksploataciju prirodnih resursa. Ali postoji jedna iznimka, a to je članak 76 UN-ove Konvencije o pravu mora, u kojem stoji da države mogu ograničeni suverenitet ostvariti i iznad zone od 200 nautičkih milja ukoliko dokažu pred UN-om da se ispod mora prostire njezin epikontinentalni pojas, odnosno da je to podmorje prirodni produžetak njenog kopnenog područja. Ključnu ulogu oko polaganja prava na Arktik mogao bi igrati prijevoj Lomonosov, podvodni greben koji se proteže 1800 km od Grenlanda preko Sjevernog pola do Sibira. Rusi su tako prijevoj Lomonosov proglasili prirodnim produžetkom njihovog kopnenog područja, nadajući se da će im pripasti suverenitet nad područjem od 1,2 milijuna četvornih kilometara. Spomenimo i da Danski znanstvenici skeniraju podvodni teren tražeći dokaze da je prijevoj Lomonosov produžetak Grenlanda što bi uvelike išlo u Dansku korist. Dakle, ukoliko se pokaže da je taj podvodni greben spojen sa euroazijskom pločom Rusi će biti pobjednici, u slučaju da se ispostavi da je povezan sa sjevernoameričkom pločom kod Grenlanda, najviše koristi bi imali Danci i Kanađani, no ako znanstvenici otkriju kako greben sjedi na vlastitoj tektonskoj ploči, tada nitko ne bi imao valjane argumente za polaganje prava.


Jačanje vojne prisutnosti na artičkom pojasu


U kolovozu 2000. godine podmornica Kursk potonula je za vrijeme održavanja vojnih vježbi u Barentsovom moru. Tragedija Kurska, u kojoj je živote izgubilo svih 118 mornara, pokrenula je niz napisa u svjetskim medijima o Rusiji kao svjetskoj sili na zalasku i možemo reći da je taj događaj predstavljao finalno poniženje za Rusiju u post sovjetskoj eri. Sedam godina kasnije, u kolovozu 2007. godine, ruski istraživači u podmornici Mir-1 postavili su titansku rusku zastavicu na morsko dno ispod Sjevernog pola što je prvi takav zabilježeni zaron ispod Sjevernog pola. Osim tog simboličnog polaganja prava na eksploataciju ekonomskih dobara Arktika, taj događaj bitan je i za ruski nacionalni ponos koji je bio uzdrman u post sovjetskoj eri, jer je demonstrirao svjetsku klasu ruskih tehničkih eksperata i ljudskog potencijala kojim Moskva raspolaže. Tjedan dana nakon što je Rusija položila zastavicu na dno ispod Sjevernog pola, kanadski premijer Harper rekao je da Kanada namjerava otvoriti novi centar za obuku vojske za borbu u zimskim uvjetima u zaljevu Resolute i luku za brodove dubokog gaza u sjevernom gradu Nanisiviku. Kanadski premijer je dodao kako će nova vojna postrojenja pokazati svijetu kako Kanada namjerava imati dugoročnu prisutnost na Arktiku te je najavio investiciju od 5 milijardi kanadskih dolara u ledolomce koji bi se trebali koristiti za prikupljanje geoloških dokaza koji bi išli u prilog kanadskim suverenitetu nad tim područjem. Treba naglasiti da Rusi nisu jedina briga za Kanađane, jer imaju neriješene granične sporove sa Sjedinjenim Državama oko granice u Beaufortovom moru i oko statusa Sjeverozapadnog prolaza. Kanađani taj prolaz smatraju dijelom svojih teritorijalnih voda, a time i izvorom profita. Pritom se pozivaju na blizinu kanadske obale, na povijesnu uporabu tog prolaza od kanadske domorodačke zajednice Inuita i na ekološku krhkost tog područja. Američka pak strana tvrdi da je to međunarodni pomorski tjesnac koji se provlači kroz kanadski arktički arhipelag, te se pozivaju na Konvenciju UN-a o pravima mora kojom se jamči sloboda plovidba brodovima i slobodno korištenje zračnog koridora iznad međunarodnih tjesnaca. Dodajmo i spor Kanade i Danske oko malenog nenaseljenog otočića Hans, koji se nalazi između Grenlanda i kanadskih otoka Ellesmere, a koji je topljenjem leda dobiva na značaju jer se nalazi na strateški važnom ulazu u Sjeverozapadni prolaz.

Kao što vidimo ulozi oko Arktika se povećavaju, jer osim velikih rezervi plina i nafte, tu prolaze strateške važne brodske rute i dom je važnih ribolovnih područja. Kako procjene stručnjaka govore o čak 25 posto svjetskih rezervi nafte, što Arktik dovodi u rang Saudijske Arabije, realno je za očekivati da će se rivalstvo 5 zemalja koje polažu pravo na eksploataciju tog područja sigurno zaoštriti. Kad smo već spomenuli rivalstva, ne smijemo zaboraviti ni da Norveška, koja je jedan od najvećih izvoznika plina i nafte i koja je najavila modernizaciju flote sa desetak najmodernijih fregata, dijeli Barentsovo more s Rusijom i da ima neriješen spor oko 155 kilometara kvadratnih oko Spitsbergena, jer Rusi tu ne priznaju norveški isključivi gospodarski pojas od 200 nautičkih milja. Tako je prošlo ljeto u arhipelag oko Spitsbergena Rusija poslala ratno brod Severomorsk i održavala vojne vježbe iznad Barentsovog
mora koje su uključivale prelete nadzvučnih bombardera Tu-22. Ruski predsjednik Medvedev ovog travnja osobno je odobrio strategiju za Arktik koja predviđa gradnju novih vojnih baza na ruskoj sjevernoj obali, rekavši da Arktik igra sve veću ulogu u nacionalnoj sigurnosti Rusije. Njome je predviđeno raspoređivanje pripadnika ruske obavještajne službe FSB-a na Arktiku, radi uspostave obavještajne mreže s ciljem kontrole vojnih, ekonomskih i ekoloških aktivnosti u Arktičkom pojasu.

Teško je predvidjeti hoće li zaoštravanje graničnih sporova i jačanje vojne prisutnosti na Arktiku dovesti do većih napetosti. Sigurno je da jedan od najvećih problema čovječanstva, a to je kako osigurati dovoljno energije za očekivani rast populacije i ubrzanu industrijalizaciju u zemljama poput Indije i Kine, vodi do razvoja novih regija bogatih naftom, od Kaspijske regije i Afrike do Arktičkog podmorja koje bi zbog klimatskih promjena moglo postati dostupno za eksploataciju i time držati ključ energetske stabilnosti svijeta u budućnosti.
http://www.hrvatski-vojnik.hr/

shaka zulu

  • Gost
U vojničkoj doktrini Hezbollah je "pobijedio" 9-5
« Odgovori #59 : Listopad 04, 2009, 10:18:17 prijepodne »
JERUZALEM - UPOZORAVAJUĆE OCJENE 
Izraelska tiskovina Maariv objavila je 29. rujna dijelove dokumenta koji je sastavio pukovnik Robi Sandman. Izraelski časnik upozorava da vojska nije dovoljno spremna suprotstaviti se Hezbollahu u nekom budućem ratu. Smatra da će protivnici formirati stotine malih timova od po pet boraca i da će imati veliku pomoć lokalnog arapskog stanovništva u Galileji. Također, Sandman je anketirao 24 izraelska časnika da od 1 do 10 ocijene učinak izraelske vojske i Hezbollaha u ratu od 2006. godine. U vojničkoj doktrini Hezbollah je "pobijedio" 9-5, u obavještajnim djelatnostima sa 7-6, u obuci i organizaciji s 8-7, a u taktičkom zapovijedanju s 8-6. Jedina izraelska prednost je u tehnologiji, 9-5.
http://www.hrvatski-vojnik.hr/