Autor Tema: Kajkavska kozmogonija  (Posjeta: 4222 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Kajkavska kozmogonija
« : Studeni 30, 2011, 11:39:03 poslijepodne »
Kajkavska kozmogonija

Kajkavska kozmogonija: Stari pučki mitovi, teogonija (predkršćanska pravjera) i astrognozija (domaći nazivi zvijezda) dosad su najviše uzastopno istraživani za podobne štokavce iz središnjeg dinarskog prostora i tek odnedavna za obalne i otočne čakavce na Jadranu. Naprotiv za ideološki dosad nepodobne sjeverozapadne kajkavce, glede njihove teogonije i astrognozije dosad je bilo najmanje podataka i interesa, pa je zato većina tih zanemarenih i dostupnih podataka prikupljena zajedno u ovom članku. Naše nepoznavanje starohrvatskih astralnih tradicija i domaćega zvjezdanog nazivlja dosad tvori najmanje proučeni dio hrvatske astronomije i etnokulture. Pučka simbolika i domaća imena zvijezda značajan su prirodoslovni dio prastare etnokulture, čije je upoznavanje složen i zahtjevan posao zbog istodobnoe nužnosti poredbenih uvida u astronomiju i dialektologiju. Zagorski kajkavci poznaju imenom do 58 raznih zviezda i grupnih zvieždja, što je mnogo više od siromašnih štokavaca, ali ipak manje od pomorskih čakavaca na otocima. Dosad poznata stara kajkavska teogonia je mješovitog iskona iz tradicija antičkih Kelta i Ilira s kasnijim slavenskim primjesama.


Sadržaj
 
1   Abstract
2   Kajkavska teogonija (Zapadnohrvatski panteon)
3   Kajkavski "Vesmir" iz Zagorja
       3.1 Opći pojmovi iz astrognozije:
       3.2 Sunčev sustav i detalji Mjeseca:
       3.3 Kajkafske zvézde i rojevi:
       3.4 Kajkafska zvieždja (čereda):
4   Literatura
5   Poveznice
6   Reference

 
Abstract

Kaykavian cosmogony: The folk myths, theogony (early religion) and astrognosy (stars naming) in Croatia so far were studied mostly for Shtokavians in central Dinaric uplands, and recently also partly for southern Chakavians in Adriatic coast and islands; these topics so far were the least known in northwestern Kaykavians around Zagreb capital, and therefore one compiled the majority of available Kaykavian data in actual article. Except Greeks, the folk traditions of most Croatians are divergent from other surrounding peoples by a detailed vernacular nomenclature of many celestial stars, planets and constellations. Only the central Shtokavian highlanders in Dinaric Alps knew a very poor astrognosy of 12 - 20 celestial items, and the richest star naming occurs in Adriatic islanders with 50-110 asteronyms related to their use in navigation. The Kaykavians in northern Croatian lowlands knew up to 58 named celestial items, presented in actual article. The northwestern Kaykavian tradition from early pre-Christian religion includes a mixed pantheon of ancient Celtic and Illyrian myths woth partial Slavic admixtures: Triglav (tricephal god), Vidas (St. Vito), Thana (Diana), and some demons as Denevir, Vodenjak, Bazilisk, Copernica, etc.

  Kajkavska teogonija (Zapadnohrvatski panteon)

Taj mitski sustav obuhvaća sjevernu Istru, Gorski Kotar, Belu Krajinu, Žumberak, Kordun, Banovinu i Hrvatsko Zagorje, a postoje i prielazne mješavine u Moslavini i Kvarneru. Većinom se poklapa s kajkavskim govorima i njima najbližim ekavskim čakavcima uz gornji Jadran. Tu je manje posebnih slavenskih likova i većina su općerašireni u srednjoj i sjeverozapadnoj Europi, a dielom su keltskog iskona. Ovaj je panteon kod nas većinom zanemaren i razmjerno slabije proučen, tek ukoliko se slagao s dinarskim likovima i slavenskom mitologijom pa je tek nedavno sustavno razložen, a slikoviti opis tih likova dali su u svojim pričama I. Brlić-Mažuranić (1920) i Bango (1998).

1. Sv. Vid je tu glavni i najčešći lik, a u Jugoslaviji se smatrao kršćanskom zamjenom za slavenskog boga Svantevida, ali isto odgovara i ilirskom antičkom Vidasus, kao i ranoarijskom bogu liječništva Vidarna. Najveća je koncentracija Vidovih toponima u ovom dijelu Europe izmedju Zagreba i Kvarnera, gdje je čak 12 sela s imenom Sv. Vid pa još toponimi Vidovec, Vidovice, Vidonica, Vidohlam i Vidas, a po njemu se zovu i otočni vrhovi Cresa, Krka, Paga itd. Na paškom Svevidu (348m) kod sela Vidasi, sve do sredine 19. st., stajao je na piramidalnom postolju "Svetišće" (Čunčur) iz kamena klesani Vidasov idol, a ideološki ga je razorio paški župnik Mate Garković (Dometi 5 / 1995). Tamo je očuvana i predaja o hodočašćima i molitvama tom kumiru: penjalo bi se noću i 7 puta obilazilo Čunčur, zorom bi počeo post do podneva, popodne bi se slavilo i jelo bez soli, pjevale svete himne "dondole", spomenik bi se zalijevao obrednim vinom i žrtvovala šarena ovca, a na ljetni solsticij u lipnju palili su se krijesovi.

2. Triglav ili Troglav tu je drugo glavno božanstvo vrhova, koje je kod nas očuvano i pod antičkim ilirskim imenima: Troura (1.234m) iznad Lovinca u Liki i Trigêt (475m) na istočnom Krku. Pojam svetoga "Trovrha" se nalazi diljem Europe, jer su troglavog boga uz ine Indoeuropljane doduše štovali srednjovjeki Slaveni, ali podjednako i antički Kelti pa još pradavni ranoarijski Mitanni itd.

3. Sv. Jana, jednako kao antička Diana i ilirska Thana, bile su zaštitnice svetih izvora: na kajkavskom "škarnik" i slično čakavski "škarna". Antički spomenik Thane nadjen je uz toplice Topusko, a i sada je blizu Janino vrelo uz Kupu kod Jamnice. Izmedju Zagreba i Karlovca, na Žumberačkom krasu kod Jaske pod stijenom Japetića (871m) je jaki izvor i nad njim takodjer kapela Sv. Jane, a taj je scenarij sličan antičkim svetištima Silvana i Thane po stijenama Dalmacije (Mužić 1997). U pučkoj je pjesmi očuvana i Dianina pratilja kao antička košuta koja se ide napojiti na taj izvor. Samo Janino ime je ranoarijsko iz Aveste: jani = gospodja.

4. Kajkavski zli demoni. Iako u kajkavskoj teogoniji nema izrazitog dualizma (kao u čakavskom panteonu), tu su takodjer poznati neki opasni zlodusi (Bango 1998): npr. Denevir (ili Mraok) kao noćna sablast ili utvara, pa Vodenjâk kao crni dlakavi zloduh utopljenika iz rijeke, Copernjâk (vještac, vrač) itd. Copernica: iako su vještice i drugdje kod nas manjeviše poznate, one su izrazite i najčešće kod kajkavaca, gdje su kao i u germanskoj srednjoj Europi ranije bili česti obredi njihova mučenja i spaljivanja. Opasni mitski zmajevi se kod kajkavaca zovu pozoj ili bazilisk.

5. Ini kajkavski duhovi: Zeleni Juraj je kajkavski folklorni lik u obredu zaziva proljeća i sjetve, a germanskog je podrijetla i poznat diljem srednje i sjeverozapadne Europe. Pepeljuga  i šumski patuljci su takodjer tipski likovi iz srednjoeuropske germanske predaje, a kod nas su najčešći na kajkavskom sjeverozapadu sve do Kvarnera. Svarog i Stribor (šumsko božanstvo) tu su jedini osobiti staroslavenski likovi, kao i sveta lipakao zaštito drvo itd. Kajkavske šumske vile po predaji su većinom okićene zelenim granama. Tu su takodjer poznati Svečari (kresnice) ili noćna svjetla koja lebde u mraku kao duše nevine dječice.

U kajkavskoj su predaji još znakovite i nordijske priče o višednevnim velikim noćima i dugim danima, čega uopće nema na hrvatskom etnoprostoru niti u blizini, nego tek u Skandinaviji i Sibiru pa je to vjerojatno mitsko naslijedje, kod nas preneseno od doseljenih germanskih Gota. Kajkavci pjevaju o tim mitovima većinom uz folklorne gajde, a česta su i kolektivna ritualna opijanja "životnim napitkom" tj. vinom kao naslijedje od keltskih druida (Gušić 1967). Taj je kajkavski panteon nastao iz antičke ilirsko-keltske mitologije i potom je u srednjem vijeku još preslojen slavenskim i germansko-gotskim vjerovanjem, a uglavnom je odraz agrarno-sesilnog načina života.

Kajkavski "Vesmir" iz Zagorja

Nasuprot dinarskih jekavaca, daleko bolje poznaju zvijezde kajkavci iz sjeverne Hrvatske koji za brojne nebeske pojmove imaju čak 58 raznih domaćih naziva, što je podjednako kao kod pomorskih čakavaca na srednjojadranskim otocima sa 54 asteronima (Lovrić 1997, 1999, 2004), ali je duplo manje nego na Kvarnerskim otocima (do 117 imena). Dio tih prastarih kajkavskih asteronima su prapovijestni arhaizmi sa Starog istoka (oznaka u popisu ●). Tako oni npr. imaju vlastite kajkavske nazive neboglédec (astronom), ● vésmir (svemir), ● pírge (svemirske maglice), ● čeréda (skupno zviježdje), zvézde (zvijezde), krésnice (meteori), repáča (komet - repatica) itd. Uz Sónce, Mésec i Dénicu (Venera), kajkavci još poznaju po imenu i većinu glavnih zvijezda prvog reda veličine: Sevérnica (Polaris), Bazilísk (Zubenelgenubi), ● Déva (Spica), Dvójček (Mizar + Alkor), ● Jerína (Antares), Káčica (Rasalgeti) Kósec (Regul), Kozél (Capella), Kúsja (Sirius), Petrov Kríš (Deneb), Piljúh (Altair), Ščemérnica (Rasalhague), Žerjáv (Fomalhaut), i ● Pirgáča (Orionova maglica). Kajkavci takodjer po domaćem nazivu poznaju na noćnom nebu i 1/3 vidljivih zviježdja (čereda): ‘Agneci (Aries), ● Cújzeki (Centaur), ● Déklice (Virgo, perz. dekle), ● Denevír (Hydra), ● Káčje (Ofiuh), Krížeki (Labud), Kosjéri (Lav), Kózleki (Auriga), Krampáč (Corvus), ‘Osleki (Rak), Pési (V. i M. Pas), Pozóji (Vaga), Skunkáči (Jarac), Škárnik (Vodenjak), Tri_Séstre (Trokut), Trónuš (Cassiopeja), Voleki (Lyra), Vélka i Mala_Kóla (V. i M. Medvjed), pa još Láheci (Pleiades), Képeci (Hyades), Lúknja (Crna rupa galaksije u Strijelcu) itd. Na personificiranom "licu" punog Mjeseca (vúžba), Zagorci još prepoznaju ove detalje: ‘Oke (= Mare Serenitatis + Mare Tranquilitatis), Vúhi (Mare Fecunditatis), Nósek (Montes Apennini), Gúbec (Mare Nubium) i ● Pírgu (najveći krater Tycho). Kajkavci tumače sjajnu sunčanu ploču kao Božje lice, a zviježdja na nebu vide kao rojeve pčela ili kukuruzne kokice, dok su im padajući meteori duše preminulih. U skladu s boljim poznavanjem zvjezdanog neba, kod kajkavaca nema paničnih balkanskih praznovjerja o zvijezdama i oni se na nebu plaše uglavnom samo "repáče" (komete) jer da najavljuje nesreću i rat, što je inače bilo opće vjerovanje u Europi. Takvo bogato poznavanje zvijezda kod naših kajkavaca značajno nadilazi ine Slavene i kontinentalne etnoskupine u srednjoj Europi. Sada slijedi sustavni popis kajkavskih asteronima, gdje podebljani slog znači naglasak:


Opći pojmovi iz astrognozije:
            - čeréda = skupno zviježdje (constellatio)
            - mésečina (mjesečina)
            - nébe = nebo
            - neboglédec = zvjezdoznanac, astronom
            - pírge ● = svemirske maglice: akad. pirga
             - raketlín = raketa, svemirski brod
            - vésmir = ● svemir: perz. siphir
            - zvézde = zvijezde

Sunčev sustav i detalji Mjeseca:
            - Dénica ● = Venera: indoved. Denam
            - krésnice (meteori)
            repáča (komet - repatica)
            - Sónčeko (Sunce)
            - Mésec (Mjesec na nebu)
            - Gúbec (Mare Nubium)
            - Nósek (Montes Apennini)
            - Oke (M. Serenitatis + M. Tranquilitatis)
            - Pírga ● (najveći krater Tycho): akad. Pirga
            - Vúhi (Mare Fecunditatis)
            - vúžba = uštap, puni mjesec
            - zahój = suton, zalaz sunca
            - zehód = svitanje, izlaz sunca

Kajkafske zvézde i rojevi:
            - Bazilísk ● = Zubenelgenubi: grč. Basiliskos
            - Déva ● = Spica (alfa Djevice): perz. Daeva
            - Dvójček = Mizar + Alkor (V. Medvjed)
            - Jerína ● = Antares (alfa Škorpiona)
            - Káčica = Rasalgedi (alfa Herkula)
            - Képeci = Hyades (u Biku),
            - Kósec = Regul (alfa V. Lava)
            - Kozél ● = Capella u Kočijašu: akad. Kuzela
            - Kúsja = Sirius (alfa V. Psa)
            - Láheci = Pleiades (u Biku)
·            - Petrov Kríš = Deneb (alfa Labuda)
            - Piljúh = Altair (alfa Orla)
            - Pirgáča ● = Orionova maglica: ak. Pirgaki
            - Sevérnica = Polaris (u Malom Medvjedu)
            - Ščemérnica = Rasalhague (alfa Ofiuha)
            - Žerjáv = Fomalhaut (alfa Južne Ribe)

Kajkafska zvieždja (čereda):
            - ‘Agneci = Ovan (Aries)
            - Cújzeki ● = Centaur
            - Déklice ● = Djevica (Virgo): perz. dekle
            - Denevír ● = Hydra
            - Káčje ● = Ofiuh: hetit. Kaška
            - Krížeki ● = Labud (Cygnus): gots. skrizis
            - Kosjéri = Lav (Leo)
            - Kózleki = Kočijaš (Auriga)
            - Krampáč = Gavran (Corvus)
            - Lúknja = rupa galaksije (Strijelac): ved. Lokanya
            - Mala_Kóla = Mali Medvjed (Ursa Minor)
            - Marijina Korúna = Mliječni Put (Via Lactea)
            - ‘Osleki = Rak (Cancer)
            - Pési = V. i M. Pas (Canis minor + C. major)
            - Pozóji = Vaga (Libra)
            - Skunkáči = Jarac (Hircus): eng. skunk
            - Škárnik = Vodenjak (Aquarius)
            - Tri_Séstre = Trokut (Triangulus)
            - Trónuš ● = Cassiopeia: grč. thronos
            - Vóleki = Lyra
            - Vélka_Kola = Veliki Medvjed (Ursa Major)


Literatura

            - M. Bango 1998: Naši pripovedači. Kaj, 31/2: 79 - 88, Kajkavsko spravišče, Zagreb.
            - I. Brlić-Mažuranić 1920: Priče iz davnine. Zagreb - Slavonski brod.
            - M. Gušić 1967: Etnička grupa Bezjaci. Zbornik za narodni život i običaje 43: 7-124, JAZU - Zagreb.
            - M. Lovrić 1998: Seunê Nebêšniki, starohrvatska teogonija iz naših pučkih mitova. Ognjište, 9: 425-432, Karlovac-Zagreb.
            - M. Lovrić & A.Ž. Lovrić 1998: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224-247 + 3 karte, Karlovac.
            - A.Ž. Lovrić 2011: Raznoliki kajkavski nazivi za nebeske pojmove (pučka astrognozija) . Zbornik simpozija KAJ, Krapina 2007-2010, Muži zagorskog srca (u tisku), Zabok.
            - A.Ž. Lovrić, M. Rac, i surad. 2011: Purgerska špreha zagrebéčka, sisečka i petrinjska (Jen agrámerski slovár) . Starohrvatski pradialekti knj. II. (u tisku), Zagreb 2011.
            - B.E. Penprase 2010: How celestial observations have shaped civilization (The power of stars). Springer Verlag, 348 pp.
            - M. Šemudvarac 1946: Narodna vjerovanja o Mjesecu kod Hrvata. Doktorska disertacija, 117 str., Bogoslovni fakultet, Zagreb.
            - Z. Yošamýa 1999: Dualna teogonija i orientalna pomorska kozmologija u starohrvatskoj predaji. Monograph: Old-Iranian origin of Croats, Iranian cultural center, p. 257-294. Tehrân.
vMitjêl Yošamýa, Z. Yošamýa 2004: Gan-Veyãn. Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, 979 p., ITG – Zagreb (2. izdanje, 1224 str., Zagreb 2005).


Poveznice

Jadranski panteon
http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Jadranski_panteon

Starohrvatski panteon
http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Starohrvatski_panteon

Starohrvatska kozmogonija
http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Starohrvatska_kozmogonija


Zvir:
http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Kajkavska_kozmogonija
 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549