Svakidašnje teme > Odgoj i obrazovanje
Upisi u srednje škole.
Mlačanin:
Koju srednju školu upisati nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja pitanje je koje muči većinu osmaša.
Međutim, ove godine to nije jedino pitanje koje ih zabrinjava - novi način bodovanja i elektronski način upisa samo su neke od novosti s kojima se susreću ove godine.
U novom prilogu Večernjeg lista pročitajte sve o novom/elektronskom načinu upisa u srednje škole koji se provodi prvi put. Saznajte sve detalje o novom sustavu bodovanja ocjena, načinu prijave, prvim koracima koje budući srednjoškolci moraju napraviti te rokovima kojih se moraju pridržavati. Ekskluzivno, donosimo uvid u aplikaciju za prijavu te korak po korak objašnjavamo na koji način funkcionira.
Aplikacija će početkom travnja biti dostupna na web-stranici za prijavu, a učenici će moći pratiti svoj plasman od trenutka izbora škole pa do upisa. Cilj novog/elektroničkog upisa jest pojednostaviti i olakšati učenicima upis u željenu školu, tako da u svakom trenutku mogu pratiti svoj rang i na vrijeme reagirati ako ne “upadnu” u željenu školu.
Ovo je članak kojim nam novine nude nove spoznaje. Istina ili samo reklamni trik?
Uvjeren sam da velika većina roditelja misli da je odabirom škole i upisom u odabranu školu riješila sve brige oko školovanja i zvanja svojeg djeteta. A pitanje je ,dali smo svjesni da nismo učinili baš ništa?
Odabirom škole ne dobivamo nikakav podatak koji nam govori što dalje, što nakon završetka škole?
A pitanja su velika.
Gdje se zaposliti sa stečenim zvanjem, postoji li mogućnost nastavka školovanja, kuda nakon završenog studija, dali je na samom početku bilo dovoljno informacija da se odabere željena škola? I bezbroj drugih pitanja , koja nas čekaju tek kada se suočimo sa spoznajom da se dijete „uzalud“ školovalo, jer se sa svojom strukom nema gdje zaposliti.
Takvih je situacija bilo bezbroj i teško se snalazimo u traženjima pravih odgovora na ta pitanja.
Ima li tu bilo kakve pomoći , da se na vrijeme dobe ispravne, istinite informacije, na temelju kojih roditelj može sa djetetom odabrati svoje daljnje školovanje?
Možda postoje neka pozitivna iskustva, koja se mogu navesti kao primjer drugima?
Mlačanin:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Odluku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole u školskoj godini 2013./2014. kojom se utvrđuju zajednički, posebni i dodani elementi i kriteriji za upis
Zajednički elementi odnose se na uspjeh koji su učenici postigli u osnovnoj školi, kao posebni elementi bodovat će se sposobnost i darovitosti, a dodatni elementi odnose se na otežane uvjete obrazovanja.
Za upis u srednju školu svim će se učenicima bodovati prosjeci svih zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnoga obrazovanja te zaključne ocjene iz predmeta bitnih za nastavak školovanja koje su postigli u sedmom i osmom razredu.
Učenicima koji će se upisivati u gimnazijske programe i strukovne programe u trajanju od najmanje četiri godine bodovat će se i zaključne ocjene iz hrvatskog, matematike, stranog jezika te još triju predmeta važnih za nastavak školovanja u pojedinim programima. Učenici će tako moći steći najviše 80 bodova.
U skladu s tom promjenom u odnosu na dosadašnje kriterije, po kojima su učenici na temelju opće uspjeha i zaključnih ocjena iz pet predmeta u sedmom i osmom razredu osnovne škole mogli imati najviše 60 bodova, podignut je i minimalni bodovni prag.
Tako će sada prag za gimnazije biti 56 bodova, prag za upis u eksperimentalni program strukovne gimnazije 50 bodova, a prag za upis u ostale programe u trajanju od najmanje četiri godine, odnosno strukovne škole, 44 boda.
Učenicima koji će se upisivati u trogodišnje programe obrazovanja bodovat će se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnoga obrazovanja iz hrvatskog, matematike i prvog stranog jezika. Oni će tako moći steći najviše 50 bodova, a za upis u te programe nije utvrđen minimalni bodovni prag.
Kao posebni elementi bodovat će se sposobnost i darovitost učenika, a oni će ih moći dokazati na provjeri sposobnosti umjetničkog izražavanja i kreativnosti, na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju, na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava provedenih pod nadzorom Hrvatskog školskog športskog saveza te na osnovi kategorizacije Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora te Hrvatskog športskog saveza gluhih.
Kandidatima se za upis u srednje škole vrednuju i posebni rezultati u prethodnom obrazovanju. Tako će za upis u sve obrazovne programe učenici koji su završili osnovnu glazbenu ili plesnu školu s odobrenjem za rad MZOS-a dobiti dva boda, učenici koji su u osnovnoj školi najmanje četiri godine učili drugi strani jezik dobit će jedan bod, a oni koji su najmanje četiri godine učili jedan klasični jezik dobit će jedan dodatni bod za upis u jezične i klasične gimnazijske programe. Učenicima koji ostvare bodove po više kriterija, priznat će se svi tako ostvareni bodovi.
U umjetničke škole (likovne, glazbene i plesne) učenici se mogu upisati ako su ostvarili najmanje 44 boda na temelju rezultata postignutih u redovnoj osnovnoj školi i najmanje 70 bodova na provjeri darovitosti (od 120 maksimalnih za programe likovne i plesne umjetnosti te 180 za glazbene). Pri upisu u programe likovne umjetnosti i dizajna iznimka su učenici koji postignu maksimalan broj bodova na provjeri darovitosti.
Kao i do sada, bodovat će se i rezultati postignuti na natjecanjima znanja, odnosno na sportskim natjecanjima. Ovisno o uspjehu na tim natjecanjima, učenici će dobivati od jednoga do najviše tri boda. Iznimka su učenici koji kao pojedinci osvoje prvo mjesto na državnom ili međunarodnom natjecanju znanja u 7. ili 8. razredu koji će imati pravo na izravan upis, ako prijeđu bodovni prag.
Kao dodatni elementi vrednovat će se rezultatu učenika postignuti u otežanim uvjetima, pa će kandidati s teškoćama u razvoju imati pravo izravnog upisa u programe obrazovanja za koje imaju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za to će morati priložiti rješenje o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi, stručna mišljenja školskog liječnika i službe za profesionalno usmjeravanje.
Učenici sa zdravstvenim teškoćama koji osnovnu školu završe po redovitom nastavnom planu i programu, dobivat će dva boda, a za upis se će se moći natjecati ako ostvare minimalan bodovni prag. Pritom će morati priložiti mišljenja školskog liječnika na osnovi specijalističke dokumentacije te službe za profesionalno usmjeravanje.
Jedan bod dobivat će i učenici koji žive u otežanim uvjetima uzrokovanim ekonomskim, socijalnim i odgojnim čimbenicima koji su mogli utjecati na njihov uspjeh.
Pravo na izravan upis u srednju školu imat će, pod uvjetom da prijeđu bodovni prag, djeca civilnih invalida rata i djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100-postotnim oštećenjem.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/238828/Donosimo-nove-kriterije-za-upis-u-srednje-skole.html#.USyfzDe0x-A
plemenitashica:
Dajte mi recite kome i čemu kopirate cijele tekstove ovdje na forum?
Osnovno je pravilo svakog pa i ovog napisati SVOJ komentar na zadanu temu.
Često se c/p dijela teksta uz OBAVEZAN dodatak linka sa kojeg je citat prenešen.
Ovo forsiranje kilometarskih tekstova je glupost koju vjerujem NITKO ne čita.
Čak mi je i scrolati teško.
Mlačanin:
Primil na znanje.
Ubuduće sve snimim pa postavim u audio verziji :)
Ako netko želi pročitati, ima cijelu informaciju na jednoj strani.
Mlačanin:
OBJAVLJUJEMO DOKUMENT: Što studirati da biste se lakše zaposlili i koje škole 'nisu isplative'?
Iako HZZ već godinama upozorava na činjenicu da su diplomirani ekonomisti jedni od najsuficitarnijih zanimanja, čini se da to ne sprečava pojavu brojnih privatnih i skupih škola koje izbacuju nove ekonomiste. Naime, u HZZ-ovim preporukama jasno stoji kako je previše onih koji su završili poslovnu ekonomiju i management, što su upravo najčešći obrazovni programi privatnih škola
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/82716-objavljujemo-dokument-sto-studirati-da-biste-se-lakse-zaposlili-i-koje-skole-nisu-isplative.html
----------------
Koliko ministarstvo obrazovanja vodi brigu i politiku kakvi kadrovi su potrebni u godinama koje dolaze?
Kuda sa fabriciranim zvanjima koja proizvodimo svake godine, a radna mjesta za to , ne postoje?
Dali imate dijete koje je nakon završetka školovanja - srednja škola, fakultet, našlo radno mjesto?
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju