Autor Tema: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ  (Posjeta: 13928 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« : Listopad 02, 2012, 11:07:20 poslijepodne »
Zbornik zdelovin z Mednarodnoga znanstvenoga spravišča “ZLATNI DANCI 4
Osek, 4. travna 2002.

BASNE

Diana Stolac
Odsek za kroatistiku
Filozofski fakultet Reka


KRISTIJANOVIČOV KAJKAVSKI PREVOD EZOPOVE BASNI


V zdelovine se predstavlaju Ezopove basne v kajkavske prerade Ignaca Kristijanoviča. Hrvatski gramatičar, preobrnitel (prevoditel) i kulturni težak Ignac Kristijanovič (1796-1884) vundaval je basne v Danice zagrebečke ter zasebno v knige Ezopuševe basne pohorvatčene leta 1843.

KLUČNE REČI: basna, hrvatski jezek, kajkavski kniževni jezek, prevod, prerada, Ezop, Ignac Kristijanovič


Nastavek (18 stranic):

- word-(po)dat(k)oteka
http://bib.irb.hr/datoteka/132919.2003.doc 

i(l)

- hitrogled:
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:LFAWu9n9_zUJ:bib.irb.hr/datoteka/132919.2003.doc+bib.irb.hr/datoteka/132919.2003.doc&hl=de&gl=de&pid=bl&srcid=ADGEESgj6oRpy8owdHAFra8epnzEx_96nd7zqrbp4tOQ4ZM6tw3b5pQUa6ncVlGyGBBKEcfbK-ClPMQ0_wYI8M2f0fMAMc632nRYMX7OOIvLXwb088CqnRdSEG5AUFH_Afk_B2cF9uCc&sig=AHIEtbSxPzTotiGzoRpUCtzc-529iN_cBA


Zvir:
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=132919
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #1 : Listopad 02, 2012, 11:08:01 poslijepodne »
Ezopuševe basne pohorva(t)čene

Ke čitati?
Sjajno vundajne!


Ignac Kristijanovič: Ezopuševe basne pohorvačene,
Priredil: Joža Skok, Tonimir i Ogranek Matice hrvatske Varaždin,
Varaždinske Toplice – Varaždin, 2012.

O domači deli ovdek se retko piše, a retko je i cela rubrika posvečena jene knige. Gda se tak neke zgodi, znači da je reč o sevrsne senzacije. A da se bu još lepše, ta je senzacija gotovo v potpunosti – varaždinska zdelovina.

Vuz Lovrenčiča i strica mu Mikloušiča, Ignac Kristijanovič jen je od „zajne Mohikancov“ stareše kajkavske kniževnosti. Vustrajuč na kajkavščine i posle ilirske pobede, 1843. je vundal knigu „Ezopuševe basne pohorva(t)čene“ ter iste v listu „Danica zagrebečka“ nastavil tiskati se do leta 1850. V naklade Tonimira i varaždinske Matice i v obrade prof. dr. Jože Skoka, suvremeni čitatel sad more prvi put vuživati v tomu važnomu delu.
 
A kakvo je to vundajne! Veliki format, trde korice; na sake stranice pretisek originalne, nejna transkripcija na suvremeni pravopis, pa kajkavski rečnik ter ilustracije, velikim delom v farbe, prikuplene z svetske baščine, a na kraju opsežni Skokov pogovor z potrebni podatki. Suvremena vundajna kajkavske klasikov nesu gusta, a znaju patiti od slabe opreme, pa i od mnoge, čak i amaterske propustov v obrade teksta, kak su pisajne velike slov tamo de im v denašnu dobu nema mesta. Skoku se tak neke nemre pripetiti. „Ezopuš“ je več sad veliki kandidat za knigu leta, barem v svemu žanrovskomu odnosno stručnomu okviru. Ni cena od 140 kun nabu prepreka za prave bibliofile. Idealno za fahmane i laike, za velike i male.


Zvir:
http://regionalni.com/kultura/kist-i-pero/sjajno-izdanje-8404/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #2 : Listopad 02, 2012, 11:11:37 poslijepodne »

KAJ - časopis za kniževnost, umetnost, kulturu, Vol.45 (220) No.1-2 (314-315) Sviben 2012.
Zvirni znanstveni članek

"EZOPUŠEVE BASNE POHRVA(T)ČENE PO IGNACU KRISTIJANOVIČ" U REDAKCIJE JOŽE SKOKA

Ivan Zvonar ; Varaždin


Hrvatski, Str. 25 - 40


Sažetek

       Pred čitateli je prvo kritičko vundajne Ezopuševe basni pohorva(t)čene Ignaca Kristijanoviča, vundano na početku prešloga leta (2011.) v Nakladničke hiže „Tonimir“ z Varaždinske Toplic, vuz materijalnu pomoč Ogranka Matice hrvatske z Varaždina.
       Dela se o pretisku dela 1843. teri je sveme prireditelu Jože Skoku dal priliku da opširneše pregovori o dva u širše javnosti več skoro pozablena imena, o legendarnomu grčkomu basnopiscu Ezopu i negvomu kajkavskomu preobrnitelu (prevoditelu) Ignacu Kristijanoviču.
       Svezek obuhvača devedeset basni z prve naklade i trideset i sedem tekstov tere je Kristijanovič vundal v svemu kolendaru Danica zegrebečka od leta 1842. do 1850.
       Lažeše čitajne staroga teksta omogučuju paralelne transliteracije, a razumevajne sadržaja obširen kajkavski rečnik.

 Slede dva iznimno potikajuči prireditelova eseji.

       Prvi (Ezop i negve basne v svetske i hrvatske kniževnosti) najpre pripoveda o Ezopovegrađanske osobnosti, a potlam o recepcije ezopovske basne v europskem i v hrvatske kniževnosti.
Skok poimence navaja tri najznačajneše europske basnopisce: La Fontainea, Lessinga i Krylova i tri najvekše kajkavske pripovedače 17. i 18. stoletjaa: Habdeliča, Zagrebca i Gašparotija kak nastavlače ezopovske tradicije.

       Drugi je esej (Ignac Kristijanovič i negove Ezopuševe basne) posvečen osobe najplodnešega prevoditela Ezopove basni prinas i najvupornešoga vojaka za kajkavsko narečje kak kniževni jezek.

       Saka je basna popračena odgovarajučum ilustracijum zetum z nekteroga od mnoge europske vundajn Ezopove basni.
       Kniga po svemu sadržaju i opreme zadovolava najstrožeša bibliofilska merila i sikak predstavla još jen vredan kamen v mozaiku stareše kajkavske kniževnosti.


Klučne reči
Ezopove basne; Kristijanovičove preobrtve (prevodi); kajkavsko narečje; stareša kajkavska kniževnost; europski i hrvatski basnopisci


Zvir:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=125363
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #3 : Listopad 02, 2012, 11:15:00 poslijepodne »
EZOPUSHEVE
BASZNE
POHORVATCHENE

po
IGNACZU KRIZTIANOVICH,
Kapelzkem Plebanushu.
-------------

VU ZAGREBU,
Pritizkane vu szlovotizki
Ferencza Suppan.
Leto 1848.



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

IGNAC KRISTIJANOVIĆ

EZOPUŠEVE BASNE POHORVAČENE

-------------

PRETISAK IZDANJA IZ 1843.
I
EZOPUŠEVIH BASNI IZ "DANICE ZAGREBEČKE"
(1842.-1850.)


Priredio:
JOŽA   SKOK


Recenzenti:
dr. se. Ivo KALINSKI
dr. se. Mijo LONČARIĆ

Nakladnici
Nakladnička kuća "TONIMIR", Varaždinske Toplice
OGRANAK MATICE HRVATSKE, Varaždin

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ne gledaj lepotu, nit grdobu tela,
Nek na dobru pamet i na slavna dela.
Ja spodobe jesem, istina je, hude,
Ali se nad mojum pametjum vsi čude.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Negledaj tepotu, nit gerdobu tela,
Nek na dobru pamet, y na szlavna dela.
Ja zpodobe jeszem, iztina je hude,
Ali sze nad mojum pametjum vszi chude.


------------------------------------------------ ---------------------------------

grdoba - ružnoća, spodoba - izgled
hudi - ružan, pametjum - pameću, vsi – svi


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

SADRŽAJ

I. EZOPUŠEVE BASNE POHORVAČENE
PO IGNACU KRISTIJANOVIČU


Ezopušev žitek (7)
Pevec i đundi (15)
Vuk i janje (16)
Štakor i žaba (17)
Jelen i ovca (18)
Pes i njegva tenja (19)
Oroslan u lovu (20)
Vuk i žerjav (21)
Muž i kača (22)
Divjak i osel (23)
Od miša varoškoga i poljskoga (24)
Orel i vrana (25)
Karvan i lesica (26)
Oroslan od starosti mlahav (27)
Osel i pes (28)
Oroslan i miš (29)
Betežni jastreb (31)
Lastovica i ostale ptice (32)
Golubi i njihov kralj sokol (34)
Pes i tat(35)
Porod brega (36)
Stari pes i njegov gospon (37)
Vetrov šum i zajci (38)
Kozlek i vuk (39)
Kača i muž (40)
Lesica i štrok (41)
Lesica i glava (42)
Sraka z pavovem perjem nakinčena (43)
Mravec i muha (44)
Jopica i lesica (45)
Žaba i vol (46)
Konj i oroslan (47)
Rat med pticami i živinurn (48)
Kragulj i golub (49)
Osel i konj (50)
Jelen i lovec (51)
Kača i pila (52)
Želudec i ostali kotrigi (53)
Lesica i grozdje (54)
Vuki i ovce (55)
Drvar i šuma (56)
Lasica i lesica (57)
Vuk i drvar (58)
Pav i slaviček (59)
Ptičar i kos (60)
Jelen i konj (61)
Osel i oroslan (62)
Oroslan i lesica (63)
Betežni osel i vuki (64)
Človek i oroslan (65)
Buha i človek (66)
Mravci i kobilica (67)
Ovca i vrana (68)
Olika i trstika (69)
Pevec i lesica (70)
Lesica i mačka (71)
Lesica i vuk (72)
Pes i vol (73)
Od vuka i psov (74)
Orel i karvan (75)
Lesica i jarac(76)
Mačka i pevec (77)
Lesica i trnišče (78)
Muž i štrok (79)
Ovčari (80)
Mravec i golub (81)
Muha (82)
Muž i njegva deca (83)
Vuk i mužača (84)
Želva i orel (85)
Dva raki (86)
Osel vu oroslanski koži (87)
Gamila (88)
Bik i jarac (89)
Pav i žerjav (90)
Jelva i grm (91)
Ribič i mala riba (92)
Dete i skupec (93)
Oroslan i koza (94)
Vrana i pehar (95)
Poljodelavec i bik (96)
Satir i muž (97)
Bik i štakor (98)
Guska i muž (99)
Jopica i njeini mladi (100)
Lesica i ris (101)
Vuglenar i pralec (102)
Svađa i karka za osla (103)
Zajec i želva (104)
Medved i pčele (105)
Kokoši i jerebica (106)

II. EZOPUŠEVE BASNE IGNACA KRISTIJANOVIČA
IZ "DANICE ZAGREBEČKE"


/1842. /

Žabe išču kralja (109)
Od jednoga otca i njegveh dveh sinov (112)
Od staroga otca i njegvoga sina (113)
Od jednoga vuka i dveh ovčarskeh psov (114)
Od lisice i ježa (115)
Od lisice koja se zaklinja (117)

/1843. /
Od želve i dveh divjeh rac (118)
Od kvočke i njejnih piščenec (120)
Od lisice, pevca i dveh psov (121)

/1844. /
Od vuka i stare babe (123)
Od oroslana, vuka i lisice (124)
Od vmirajučega otca i njegveh
dveh sinov (125)
Od ježa i kače(127)

/1845./
Od vuka, jarca i janjeta (128)
Od jastreba i kokoši (129)
Od jarcov i koz (129)
Od lisice i vuka koje je bil v zdenec opal (130)
Od muhe i kol (130)

/1846. /
Od lisce prez repa (131)
Od lisice i šuplje glave (132)
Od divjaka, orla i mačke (133)
Od žabe i vola (134)
Od otca i njegve dvoje dece (135)

/1847. /
Od seljanca i lastovice (136)
Od trgovca, njegvoga konja i osla (138)
Od lisice, psa i pevca (139)
Od vnogo vukov i mladoga osla (140)
Od oroslana i lisice (141)

/1848. /
Vuk i žerjav (142)
Oroslan, osel i lisica (143)
Oroslan i miš (144)

/1850. /
Vuk i janje (145)
Orel, vrana i želva (146)
Vuk i jež (147)
Lisica i pevec (148)
Medved i dva prijateli (148)
Bogatuš i njegvi prijateli (149)


III. PRILOZI

Kajkavski rječnik (153)
Imenski pojmovnik (175)
Ezop i njegove basne u svjetskoj i hrvatskoj književnosti /J. S./(i79)
Ignac Kristijanović i njegove "Ezopuševe basne" /J.S./(195)
Izvori ilustracija (206)
Priređivačeve napomene (207)
Bilješka o priređivaču (210)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

IGNAC KRISTIJANOVIĆ: EZOPUŠEVE BASNE POHORVAČENE
Priredio Joža SKOK

Nakladnici:
Nakladnička kuća "TONIMIR"
V. Nazora 6, 42223 Varaždinske Toplice

Ogranak Matice hrvatske Varaždin

Za nakladnike:
Stjepan Juranić

Naslovnica, računalni slog i oblik:
Dobriša SKOK

Lektura i korekture:
Olinka Skok Presečki, prof.

Tisak i uvez:
Nakladnička kuća "TONIMIR", Varaždinske Toplice

Naklada: 1000 primjeraka

ISBN 978-953-761o-37-1

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i
sveučišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 758182

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Objavljivanje ove knjige
financijski je pomoglo:
MINISTARSTVO KULTURE
Republike Hrvatske


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #4 : Listopad 02, 2012, 11:21:23 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista


EZOPUŠEV ŽITEK

Ezopuš je bil rođen vu Amorionu, Frigie varašu. On je bil sin nekojega sužnja i zvun toga jako nespodoben, ar je imal podugoljastu glavu, širok nos, kratek i debel vrat, naduvene vusnice, hrebasto grlo i nerazumljivo zgovarjanje, lice črnobledo, napuhnjeni trbuh i zvun toga na prsih i na hrptu veliku grbu, ter vendar vu ovem
nespretnem telu je prebivala lepa duša.
 
Ezopušev gospon, koji ga zarad njegve mrzote nikak ni mogel videti, držal ga je za vsaki hižni posel neprikladnoga, zato ga je poslal na ladanje da bi onde obdelaval polje. Ovde je moral vnoge pregone podnašati, ar nekoji  -->

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Ezopushev sitek.

Ezopush je bil rodyen vu Amorionu, Frigie varashu. On je bil szin nekojega szusnya, y zvun toga jako nezpodoben, ar je imal podugolyaztu glavu, shirok nosz, kratek y debel vrat, naduvene vuztnicze, hrebazto gerlo y nerazumlyivo zgovarjanye, licze chernobledo, napuhnyeni terbuh, y zvun toga na perszih y na herbtu veliku gerbu, ter vendar vu ovem nezpretnem telu je prebivala lepa dusha.

Ezopushev gozpon, koi ga zarad nyegve merzote nikak ni mogel videti, dersal ga je za vszaki hisni poszel neprikladnoga, zato ga je poszlal na ladanye, da bi onde obdelaval polye. Ovde je moral vnoge pregone podnaszhati, ar nekoji  -->


 ---------------------------------------------------------------------------------

Ezopuš — Ezop; žitek - život; vu - u; Amorion - grad u Frigiji (Mala Azija); varaš - grad; bil - bio, od biti; suženj - sužanj; zvun - izvan, pored; nespodoben -neugledan; ar - jer; vusnice - usne; hrebasto -hrapavo; zgovarjanje - izgovor; črnobledo -crnoblijedo; napunjen - napuhnut; hrbet - hrbat, leđa; ter - a, ali; vendar - ipak; telo - tijelo; gospon - gospodar; mrzota - ružnoća; mogel - mogao od moči - moći; vsaki - svaki; hižni — kućni; posel -posao; obdelavati - obrađivati; moral - morao, od morati; vnogi - mnogi; pregon – progon

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

zmed njegveh skupslužbenikov iskali su priliku njega pri gosponu optužiti i akoprem je on vsigdar svoje neprijatele po svojoj bistri pameti osramotil. Tak su zadnjič vendar njegvomu gosponu ove vekivečne tužbe dodihale i zato ga je izručil španu, koji je bil kruto nečemuren i nemilostiven človek.

Ov je njega prodal nekojemu trgovcu, koji jedino po njegovih razumneh odgovorih, koje mu je daval Ezopuš, genjen, platil je njemu za njega tri denjare i otpeljal ga je z sobum vu svoju hižu da z njim, kakti strašilom, bude plašil svoju decu. Za nekoji čas povdal se je njegov gospon na put vu Aziju i vzel je z sobum Ezopuša. Ovde se je on po svojem bistrem razumu ipak iskazal. Vsaki sluga je moral jeden veliki trh nositi. Ezopuš si je zebral košaru z putnem stroškom, koja je bila od vseh ostaleh trhov najtežeša. Vsi su se iz njega zesmehavali i njega za bedaka držali kajti su štimali da je ov trh pretežek za njegov neprilagoden -->

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

zmed nyegveh zkupszlusbenikov izkali szu priliku nyega pri gozponu obtusiti, y akoprem je on vszigdar szvoje nepriatele po szvojoj biztri pameti oszramotil, tak szu zadnyich vendar nyegvomu gozponu ove vekivechne tusbe dodihale, y zato ga je izruchil spanu, koi je bil kruto nechemuren i nemiloztiven chlovek.

Ov je nyega prodal nekojemu tergovczu, koi jedino po nyegveh razumneh odgovorih, koje mu je daval Ezopush, genyen, platil je nyemu za nyega tri denyare, i odpelyal ga je z-szobum vu szvoju hisu da z-nyim, kakti ztrashilom, bude plashil szvoju detczu. Za nekoi chasz povdal sze je nyegov gozpon na put vu Aziu, y vzel je z-szobum Ezopusha, ovde sze je on po szvojem biztrem razumu y pak izkazal. Vszaki szluga je moral jeden veliki terh nositi. Ezopush szi je zebral kosharu z-putnem ztroskom, koja je bila od vzseh oztaleh terhov naj tesesha. Vszi szu sze iz nyega zeszmehavali, y nyega za bedaka dersali, kajti szu stimali, da je ov terh pretesek za nyegov neprilagoden -->


---------------------------------------------------------------------------------

zmed - između; njegvi - njegovi; skupslužbenik(i) -suslužbenik; iskati - tražiti; akoprem - iako; vsigdar - uvijek; zadnjič - na kraju; vekivečen - vjeko-vječan; dodihati - dodijati; špan - nadglednik imanja; kruto - veoma; nečemuren - svirep; človek -čovjek; genjen - ganut; platil - platio, od platiti; denjar - denar (novac); otpeljati - odvesti; hiža -kuća, dom; kakti - kao; plašil - plašio, od plašiti; povdati (se) - otpremiti, uputiti; vzeti - uzeti; trh -teret; zebrati - izabrati; putni strošek - putna hrana; od vseh ostaleh - od sviju ostalih

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

i gingav život. Ali poklam kam bi se bilo vsaki dan trošilo iz ove krušne košare, tak zadnjič je postala tak lehka da na zadnje Ezopuš več nikakve skoro težine ni imal podnašati, i onda stoprv počeli su se čuditi nad njegvum previdljivostjum.

Iz Efezuša odišel je ov trgovec vu Samos, gde je Ezopuša Ksantušu mudro-znancu prodal. Ali ovde se je za mal čas bister Ezopuša razum na tuliko bil očituval da se ov mudroznanec nad njegvum pamet-jum ni mogel zadosta prečuditi. Ksantuš je imal vrtljara koji mu je bil jednoč ovo pitanje postavil: „Zakaj njegve sadice, koje on z tulikem trudom redi i obdelava, tak kesno zreleju, pokehdob vendar one koje same ob sebi iz zemlje nikneju, vnogo predi dohađaju? Mudroznanec je na to odgovoril da je to opravek previdnosti božanske; ali Ezopuš je na ovo pitanje mnogo odlučneše odgovoril, pokehdob je on zbog toga vu tom nahađal kajti zemlja sadice >

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

y gingav sivot. Ali poklam kam bi sze bilo vszaki dan troshilo iz ove krushne koshare, tak zadnyich je poztala tak lehka, da na zadnye Ezopush vech nikakve skoro tesine ni imal podnashati, y onda sztoperv pocheli szu sze chuditi nad nyegvum previdlyivoztjum.

Iz Efezusha odishel je ov tergovecz vu Szamosz, gde je Ezopusha Kszantushu mudroznanczu prodal: ali ovde sze je za mal chasz bizter Ezopusha razum na tuliko bil ochituval, da sze ov mudroznanecz nad nyegvum pametjum ni mogel zadozta prechuditi. Kszantush je imal vertlyara, koi mu je bil jednoch ovo pitanye napervo poztavil: „Zakaj nyegve szadicze, koje on z-tulikem trudom redi y obdelava, tak keszno zreleju, pokehdob vendar one koje szame ob szebi iz zemlye nikneju, vnogo predi dohadyaju? Mudroznanecz je na to odgovoril da je to opravek previdnozti bosanzke; ali Ezopush je na ovo pitanye mnogo odluchneshe odgovoril, pokehdob je on zrok toga vu tom nahadyal kajti zemlya szadicze -->


---------------------------------------------------------------------------------

gingav život - slabašno tijelo; poklam - pošto; tak zadnjič - naposlijetku; lehka - lagana; več - već, više; stoprv - tek; njegva - njegova; previdljivost -predviđanje; Efezuš - Efez, grad u Maloj Aziji; Samos - otok u Egejskom moru; Ksantuš - Ksant, grčki filozof; oditi - otići; mudroznanec - mudrac, učen čovjek; mal - kratak, mali; bister — bistar; očituvati -očitovati; pametjum - pameću, od pamet, vrtljar -vrtlar; sadice - sadnice (biljke); obdelavati -obrađivati; kesno - kasno; zreliti - dozrijevati; pokehdob - budući da, jer; nikneju - niknu, od niknuti; vnogo predi - mnogo prije; opravek - djelo; odlučeneše - odlučnije; nahađati – nalaziti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

koje sama ob sebi doprinaša drži za svoju lastovitu decu, one pako koje se vu nju zasađaju, drži za svoje pastorke ter si menje truda za njihovo otkojenje zavdaje.

Nekoji drugi put zapove Ksantuš Ezopušu da naj kupi kaj bude najboljšega mogel na piacu dobiti, kajti je bil namislil svoje prijatele častiti. Ezopuš nakupi same jezike i nje donese na stol. Mudroznanca je to kruto rasrdilo da su vse zdele z samemi jeziki napunjene i opita Ezopuša je li se ne spomina da mu je zapovedil da samo ono kupi kaj je najboljšega. "Ja sem ovu zapoved potpunoma zvršil," odgovori Ezopuš, "ar od jezika ni nikaj boljšega." Budući dan dal je Ksantuš i pak stola i sada zapove Ezopušu da kupi kaj najgoršega najde na pijacu. Ezopuš je pak same jezike kupil i kad bi ga njegov gospon zbog toga na račun bil pobral, tak mu je odgovoril da na svetu niti je kaj boljšega, niti kaj goršega neg' je ravno jezik.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

koje szama ob szebi doprinasha, dersi za szvoju laztovitu detczu, one pako, koje sze vu nyu zaszadyaju, dersi za szvoje paztorke ter szi menye truda za nyihovo odkojenye zavdaje.

Nekoi drugi put zapove Kszantush Ezopushu, da naj kupi, kaj bude naj bolyshega mogel na piaczu dobiti, kajti je bil namiszlil szvoje priatele chaztiti; Ezopush nakupi szame jezike, y nye donesze na ztol. Mudroznancza je to kruto razszerdilo, da szu vsze zdele z-szamemi jeziki napunyene, y opita Ezopusha, jeli sze nezpomina, da mu je zapovedal, da szamo ono kupi, kaj je naj bolyshega? "Ja szem ovu zapoved podpunoma zvershil," odgovori Ezopush, "ar od jezika ni nikaj bolyshega." Buduchi dan dal je Kszantush y pak ztola, y szada zapove Ezopushu, da kupi kaj naj gorshega najde na pijaczu. Ezopush je y pak szame jezike kupil, y kad bi ga nyegov gozpon zbog toga na rachun bil pobral, tak mu je odgovoril, da na szvetu niti je kaj bolyshega, niti kaj gorshega neg' je ravno jezik.


---------------------------------------------------------------------------------

lastovita deca - vlastita djeca; zasađati - saditi; ter -te; otkojenje - odgoj; zavdati - zadavati; naj - neka; najboljše - najbolje; mogel - mogao, od moči - moći; pijac - tržnica; kajti - jer; bil - bio, od biti; namisliti - naumiti; nakupiti- nakupovati; kruto -jako, vrlo; vse - sve; zdele - zdjele; samemi - samima; opita -upita; spominati se - sjećati se; sem - sam; zapoved- zapovijed; zvršiti - izvršiti; nikaj - ništa; buduči -sljedeći, idući; dal - dao, od dati; najgoršega[/i] -najgorega; najde - nađe, od najti - naći; na račun -na odgovornost; pobral - pozvao, od pobrati –pozvati


Nastavek na sledečomu listu
« Zadnja izmjena: Listopad 02, 2012, 11:28:00 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #5 : Listopad 02, 2012, 11:24:18 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista


Ov mudroznanec je Ezopušu, koji je njega z svojem prevejanem razumom tuliko puti oveselil, više puti obečal slobodščinu, metemtoga vendar nigdar mu ni držal svoje obečanje, kaj njegvomu zadnjič mudroznanstvu ni baš na diku služilo. K poslednjemu je vendar nadošla prilika vu kojoj je Ezopuš po složnoglasnem privolenju samijanskoga ljudstva zadobil svoju slobodščinu. Njegva gliboka razumnost je oslobodila Samijance, ne lestor od dače koju je Krezuš, kralj lidijanski, do njih potrebuval, nego skupa takaj je vu tuliku milošču ovoga kralja dospel da je Krezuš Ezopuša do samijanskeh stanovnikov potrebuval.

Vu kraljevskem Krezuša dvoru je počel Ezopuš svoje basne popisavati i nje je Krezušu predal. Ov je njega vu to ime kraljevski nadaruval, dal mu je častno ime poslenika i poslal ga je vu Samos, gde su stanovniki njemu na poštenje slavne dane opslužavali. Za nekoje vreme kesneše je iz Samo->

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Ov Mudroznanecz je Ezopushu, koi je nyega z-szvojem prevejanem razumom tuliko puti oveszelil, visheputi obechal szlobodschinu, metemtoga vendar nigdar mu ni dersal szvoje obechanye, kaj nyegvomu zadnyich mudroznansztvu ni bash na diku szlusilo. K-poszlednyemu je vendar nadoshla prilika, vu kojoj je Ezopush po szlosnoglasznem privolenyu Szamianzkoga lyudztva zadobil szvoju szlobodschinu. Nyegva gliboka razumnozt je oszlobodila Szamiance, ne leztor od dache, koju je Krezush, kraly Lidianzki, do nyih potrebuval, nego szkupa takaj je vu tuliku miloschu ovoga Kralya dozpel, da je Krezush Ezopusha do Szamianzkeh stanovnikov potrebuval.

Vu kralyevzkem Krezusha dvoru je pochel Ezopush szvoje baszne popiszavati, y nye je Krezushu predal. Ov je nyega vu to ime kralyevzki nadaruval, dal mu je chaztno ime poszlenika, y poszlal ga je vu Szamosz, gde szu Ztanovniki nyemu na postenye szlavne dane obszlusavali. Za nekoje vreme kesneshe je iz Szamo-->


------------------------------------------------ ---------------------------------

ov - ovaj; prevejan - dosjetljiv; tuliko - toliko; puti -puta; oveselil od oveseliti, razveseliti; obečal -obećao, od obečati - obećati; slobodščina - sloboda; metemtoga - međutim; nigdar - nikada; držal -držao, od držati; obečanje - obećanje; zadnjič -posljednjem; dika - čast; složnoglasno - jednoglasno; privolenju - pristanku; samijansko ljudstvo - samijanski narod; gliboka - duboka; lestor - samo; dača - namet; Krezuš lidijanski - Krez, kralj Lidije, poznat po legendarnom bogatstvu; potrebuvati - tražiti, zahtijevati; milošča - milost; dospel - dospio, od dospeti - dospjeti; kraljevskem od kraljevski; nje- njih; predal od predati; nadaruval - nagradio, od nadaruvati - nagraditi; predal - predao, od predati; poslenik - poslanik, službenik; poslal - poslao, od poslati; Samos - otok u Egejskom moru; stanovniki - stanovnici; poštenje -čast; opslužavali — posluživali, od opslužavati -posluživati; kesneše – kasnije

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

sa odišel i pohodil razlučne orsage, da se skupzide z mudroznanci z kojemi se je namislil od vučeneh dugovanj razgovarjati. I došel je do Babilona, gde se je po svojoj prevejanosti vu milošču kralja Likeruša vjavil.

Pokehdob Ezopuš nikakvu decu ni imal, tak je stanovitoga Enusa posinovil, koji mu se je vendar kruto nezahvalnoga iskazal. Likeruš dal se je po lažljivoj tužbi Enusa prevkaniti i mahom je zapovedal Ezopuša skončati. Njegov pako prijatel Hermipuš je njega pri živlenju obdržal pokehdob ga je skrovce vu nekakvem pokopališču skril. Za čas žaluval se je kralj zbog svojega prenagloga dopitanja. Hermipuš mu je sada očituval da Ezopuš jošče žive. - Oveseljen zvrhu toga dal ga je sproti pred se dopeljati i postavil ga je vu njegve prveše časti. Na to je moral Ezopuš iti vu Egiptuš da onde po svojoj prebrisanosti odgovori na pitanja koja mu bude Nektenabo kralj naprvo postavil. On je vsa srečno razvezal, -->

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

sza odishel, y pohodil razluchne orszage, da sze zkupzide z-Mudroznanczi z-kojemi sze je namiszlil od vucheneh dugovany razgovarjati, y doshel je do Babilona, gde sze je po szvojoj prevejanozti vu miloschu kralya Likerusha vjavil.

Pokehdob Ezopush nikakvu detczu ni imal, tak je ztanovitoga Enusza poszinovil, koi mu sze je vendar kruto nezahvalnoga izkazal. Likerush dal sze je po laslyivoj tusbi Enusza prevkaniti, y mahom je zapovedal Ezopusha zkonchati; nyegov pako priatel Hermipush je nyega pri sivlenyu obdersal pokehdob ga je zkrovcze vu nekakvem pokopalischu zkril. Za chasz saluval sze je Kraly zbog szvojega prenagloga dopitanya. Hermipush mu je szada ochituval da Ezopush josche sive. - Oveszelyen zverhu toga, dal ga je zproti pred sze dopelyati, y poztavil ga je vu nyegve perveshe chazti; na to je moral Ezopush iti vu Egiptush, da onde po szvojoj prebriszanozti odgovori na pitanya koja mu bude Nektenabo kraly naprvopoztavil. On je vsza szrechno razvezal, -->


------------------------------------------------ ---------------------------------

odišel - otišao, od oditi - otići; pohodil - pohodio, od pohoditi; razlučen - različit; orsag - kraljevstvo, država; skup- zajedno; zide - nade, od iziti - sastati (se); vučen - učen; dugovanje - posao, stvar; došel -došao, od dojti - doći; Babilon - grad na Eufratu; gde - gdje; prevejanost - dosjetljivost; vjavil - javio, od vjaviti; Likeruš [/i]- Likerus, kralj; pokehdob - budući da; deca - djeca; stanoviti - određeni, neki; Enus -osobno ime; posinovil - posinio, od posinoviti; prevkaniti - prevariti; skončati - lišiti života; Hermipuš - osobno ime; obdržal - održao, od obdržati - održati; skrovce - skrivećki; pokopališče -pokopište, groblje; žaluvati - žaliti; nagli - brz, ishitren; dopitanje - odluka, zapovijed; očituvati -očitovati; jošče - još; oveseljen - razdragan, veseo; zvrhu - povrh; sproti - nasuprot; dopeljati - dovesti; prveše - prijašnje; Egiptuš- Egipat; prebrisanost -lukavost; Nektemabo - osobno ime; srečno - sretno; razvezal - riješio, od razvezati – riješiti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ter tak je osramotil mudroznance. Nazad dojduvšemu je dal Likeruš zlati pilj postaviti.

Z kraljevskem dopuščenjem je Ezopuš sprehodil celu grčku zemlju i povsud je svedočanstva svojega prevejanoga razuma ostavil. Jedini delfijanski stanovniki jesu ga zaradi njegve nespodobnosti zametavali i kajti je nje z šalnemi zadnjič, ali skupa takaj oštremi i nemilemi rečmi živo zbrisal, tak zato su bili oni ov nečemurni sklep načinili da ga budu skončali. Na ov onda cilj vzeli su iz cirkve Apolona zlatu pliticu i nju su skrili med njegvu pratež z kojum je Ezopuš otputuval vu Fokis. Onda su se mahom za njim otpravili i njega optužili kakti cirkvenoga tata. Ezopuš se je zahman trsil nje do svoje nedužnosti opsvedočiti, ali pokehdob se je pri njem zaisto znašla plitica, tak je bil za krivca očituvan, zbog česa je bil od sucev na smrt opsuđen da se mora iz visoke pečine dole porinuti ter tak je on svoje živlenje dokončal.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

ter tak je oszramotil Mudroznancze. Nazad dojduvshemu je dal Likerush zlati pily poztaviti.

Z-kralyevzkem dopuschenyem je Ezopush zprehodil czelu gerchku zemlyu, y povszud je szvedochanztva szvojega prevejanoga razuma oztavil. Jedini Delfianzki ztanovniki jeszu ga zaradi nyegve nezpodobnozti zametavali, y kajti je nye z-shalnemi zadnyich, ali zkupa takaj ostremi y nemilemi rechmi sivo zbriszal, tak zato szu bili oni ov nechemurni zklep nachinili, da ga budu zkonchali: na ov onda czily vzeli szu iz Czirkve Apolona zlatu pliticzu, y nyu szu zkrili med nyegvu prates, z-kojum je Ezopush odputuval vu Fokisz. Onda szu sze mahom za nyim odpravili, y nyega obtusili kakti czirkvenoga tata. Ezopush sze je zahman terszil, nye do szvoje nedusnozti obszvedochiti, ali pokehdob sze je pri nyem zaizto znaszla pliticza, tak je bil za krivcza ochituvan. Zbog chesza je bil od szudczev na szmert obszudyen, da sze mora iz viszoke pechine dole porinuti ter tak je on szvoje sivlenye dokonchal.


------------------------------------------------ ---------------------------------

osramotil - osramotio, od osramotiti; nazad dojduvšem - kad se vratio natrag; zlati - zlatan; pilj - kip; sprehoditi - proputovati; povsud - posvuda; delfijanski stanovniki — stanovnici Delfa, grčkog proročkog grada; nespodobnost - nepriličnost; zametavati - odbacivati; šalna - šala; takaj -također; ošter - oštar; rečmi - riječima; nečemuren -mračan; sklep - dogovor; vzeli - uzeli, od vzeti -uzeti; cirkva - crkva; Apolon - bog sunca, ljepote i mudrosti; zlata - zlatna; pratež - prtljaga; kakti -kao; zahman - zaman, uzalud; opsvedočiti -posvjedočiti; očituvati - proglasiti; opsuđen -osuđen; pečina - pećina; dole - dolje; porinuti -baciti, (od)gurnuti; življenje - život; dokončal -završio, od dokončati - završiti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovem načinom je dokončal svoje živlenje ov človek koji je vu svojeh basnah svetu najlepše držanja navuke ostavil i človečanstvu vu neskazljivoj priprostoči put kreposti kazal. -

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Ovem nachinom je dokonchal szvoje sivlenye ov chlovek, koi je vu szvojeh basznah szvetu naj lepshe dersanya navuke oztavil, y chlovechanztvu vu nezkazlivoj priproztochi put krepozti kazal. -

------------------------------------------------ ---------------------------------

držanja navuke - načela ponašanja, pouke; neskazljiv - neizreciv; priprostoča - jednostavnost; kazal - kazao, rekao, od kazati


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #6 : Listopad 02, 2012, 11:26:18 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista


Basna 1.

Pevec i đunđi


Kad bi jednoč pevec na smetnjaku bil raskapal, pripetce najde đunđa kojega, nekuliko časa premišljavajuči, zadnjič reče: "Ovo je zaisto lepa stvar i meni se dopada, ali kaj kad ju ja ne potrebujem. Vnogo bolje bi bilo da je došla vu ruke kojega đunđara, on bi se z njum pomogel; meni čisto nikaj ne more hasneti. Da sem ja našel neg jedno sitno zrno, ovo bi meni dragše i mnogo povoljneše bilo kak vsi na svetu đunđi."

N a v u k
Ono kaj je hasnovito mora se pretpostaviti onomu kaj je lepo, navlastito ako je cena lepoga samo namišljena.


+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Baszna 1.

Pevecz y gyungy


Kad bi jednoch pevecz na szmetnyaku bil razkapal, pripetcze najde gyungya, kojega nekuliko chasza premishlyavajuchi, zadnyich reche: "Ovo je zaizto lepa ztvar, y meni sze dopada, ali kaj, kad ju ja nepotrebujem. Vnogo bolye bi bilo, da je doshla vu ruke kojega gyungyara, on bi sze z-nyum pomogel; meni chizto nikaj nemore haszneti. Da szem ja nashel neg jedno sitno zerno, ovo bi meni dragshe i vnogo povolyneshe bilo, kak vszi na szvetu gyungyi."

N a v u k
Ono kaj je hasznovito mora sze predposztaviti onomu kaj je lepo, navlaztito, ako je czena lepoga szamo namishlyena.


---------------------------------------------------------------------------------

pevec - pijetao; đunđ(i) - dragulj(i), biser(i); smetnjak - smetlište; pripetce - slučajno, neočekivano; najde - nađe, od najti - naći; zadnjič -naposlijetku; lepa - lijepa; kaj - što; ne potrebuvati -  ne trebati; vnogo - mnogo; vu - u; đunđar -draguljar; z njum - s njom; čisto - sasvim; nikaj -ništa; ne more - ne može; hasneti - koristiti; dragše- draže; povoljneše - korisnije; vsi - svi; hasnovit -koristan;   navlastito  -  pogotovo;   cena  -  cijena; namišljen(a) - zamišljen(a)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #7 : Ožujak 23, 2013, 12:32:08 prijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista


Basna 2

Vuk i janje


Vuk je išel pit na potok i onde je zagledal janje koje je vnogo niže od njega pilo. Vuk se srdito otresne na janje i reče: Zakaj mi kališ vodu? – Nedužno janje odgovori vuku: - Kak bi to moglo biti, vendar ja pijem odzdol, a ti odzgor, vendar od tebe proti meni teče potok! – Vuk se razsrdi i reče: - Vezda je ravno pol leta kaj si me pri drugih ogovarjalo. – Onda me jošče ni bilo na svetu – odgovori janje. – Tak me je tvoj otec ali mati – reče vuk i rastrga nedužno janje.

Navuk

Kada hmanji ljudi imaju oblast vu rukah, onda im nigdar ne menjka zrokov na obteršenje oneh koji su pod njihovum mogučnostjum i gospoduvanjem.


+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Baszna 2

Vuk y janye


Vuk je ishel pit na potok, y ondé je zagledal janye koje je vnogo nise od nyega pilo. Vuk sze szerdito otreszne na janye, y reche: zakaj mî kalish vodu? Nedusno janye odgovori vuku: kak bi to moglo biti, vendar ja pijem odzdol, a ti odzgor, vendar od tebe proti meni teche potok! Vuk sze razszrdi, y reče: vezda je ravno pol leta kaj szî mê pri drugih ogovarjalo. Onda mê josche ni bilo na szvétu, odgovori janye. Tak mê je tvoj otecz ali mati, reche vuk, y razterga nedusno janye.

Navuk

Kada hmanyi lyudi imaju oblazt vu rukah, onda im nigdar nemenyka zrokov na obtershenye oneh, koji szû pod nyihovum moguchnoztjum y gozpoduvanyem.


---------------------------------------------------------------------------------

išel – išao, od iti – ići; onde – ondje, vnogo – mnogo; otresnuti (se) – otresti (se), obrecnuti; zakaj – zašto; kaliti – mutiti; vendar – ipak; vezda – sada; pri – kod; jošče – još; svet – svijet; tak – tako; otec – otac; hmanji – zločest; oblast – vlast; nigdar – nikad, menjkati – nedostajati; zrok – uzrok, razlog; obteršenje – opterećenje; oneh – onih; mogučnost – moć; gospoduvanje - vlast

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #8 : Ožujak 25, 2013, 11:30:44 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista


Basna 29.

 Jopica i lesica


Jednoč vu občinskem živin zboru poskakuvala je jopica z takvum vurnostjum i prikladnostjum da su nju živina z privolenjem celoga zbora za svojega kralja izebrala.

Lesica, koja je njoj zbog ovoga izvišenja bila nenavidna, opazila je vu jami meso, koje je bilo pod mrežum skrito. Ona odpelja jopicu na kraj jame i veli njoj da je znašla kinč kojega si primerom zakona mora kralj posvojiti. Nju je anda nagovarjala da bi ona ov kinč hitro za se vzela. Jopica stupi nepremišljeno vu jamu i vlovi se v mrežu i ni v pamet vzela. Poklam kam bi pako bila spazila da je vlovljena, spočituvala je lesici njeinu nevernost. "Ma gospa jopica", odgovori njoj lesica, "pokehdob si ti tak neprevidljiva, kak moreš gospoduvanje zverhu vseh ostaleh živin potrebuvati?"

Navuk

Koi se sam ne zna ravnati, naj nigdar neželi gospon zverhu drugeh postati.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Baszna 29

Jopicza y leszicza.


Jednoch vu obchinzkem sivìn zboru pozkakuvala je jopicza z-takvum vurnoztjum y prikladnoztjum, da szû nyu sivina z-privolenyem czeloga zbora za szvojega kràla ize-brala.

Leszicza, koja je nyoj zbog ovoga izvishenya bila nenavidna, opazila je vu jami meszo, koje je bilo pod mresum zkrito. Ona odpelya jopiczu na kraj jame, y velí nyoj, da je znashla kinch, kojega szî primerom zàkona mora kraly poszvojiti: nyu je anda nagovarjala, da bi ona ov kinch hitro za szê vzela. Jopicza ztupi nepremishlyeno vu jamu, y vlovi sze v-mresu, yi ni v-pamet vzela. Poklam kam bi pako bila zpazila, da je vlovlyena, spochituvala je lesziczi nyeinu nevérnozt. "Mâ gozpa jopicza", odgovori nyoj lesicza, "pokehdob szî ti tak neprevidlyiva, kak moresh gozpoduvanye zverhu vszeh oztaleh sivin potrebuvati.?"

Navuk

Koi sze szam ne zna ravnati, naj nigdar neseli gozpon zverhu drugeh poztati.


---------------------------------------------------------------------------------

jopica - majmunica; občinski - zajednički; vurnošča -  vrsnoća; prikladnostjum od prikladnost - sklad; živina - zvijeri, privolenje - suglasnost; izvišenje -uzvišenje; nenavidna - zavidna; otpelja - odvede, od otpeljati - odvesti; znašla od znajti - pronaći; kinč -ukras; spočituvati - spočitavati, predbacivati; gospa -  gospođa; neprevidljiva - nerazumna; gospoduvanje   -   gospodarenje,   vlast;   zverhu   -   iznad; potrebuvati - tražiti, zahtijevati


« Zadnja izmjena: Ožujak 25, 2013, 11:32:52 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #9 : Srpanj 29, 2013, 10:30:31 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista

Citat:
II. EZOPUŠEVE BASNE IGNACA KRISTIJANOVIČA
Z "DANICE ZAGREBEČKE"

/1850. /

Medved i dva prijateli

Dva prijateli skupa putujuči zapaziju medveda koji je zraven proti njim išel. Obadva se kruto jako jesu prestrašili. Jeden od straha izleze na drevo, a drugi za njim kriči: "Ne beži, nego ostani ovde da se proti njemu branimo." Medtemtoga on ni hotel iziti iz dreva; ov pako ne znajuči kam pobeči, ar medved je vre čisto blizu njega bil došel, vleže se anda na zemlju i sapu vu sebi zaderžavajuć je se včinil kakti mrtev. Medved dojde do njega i pričme njega ovuhavati, sada pri vustih, sada pri vuhih, i videči da ne diše, ostavi njega misleči da je zbilja mrtev (ar poveda se da se medved nigdar neče mrtvoga tela latiti). Kad bi pako medved njega bil ostavil, stane se iz zemlje. I on drugi takaj izide dole iz dreva, pak pita svojega prijatela: "Kaj je tebi medved prišeptal vu vuho?" Drugi odgovori njemu: "On je meni to prišeptal: 'Čuvaj se od ovakveh prijatelov, kakov je on na drevu.'"

Navuk

Prijateli koji nas vu sili ostavljaju, zaslužiju da se človek njih i njihovoga prijatelstva haba i čuva.


+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

e) Medved i dva priateli

Dva priateli skupa putujuči zapaziju medveda,  koi je zraven proti njim išel. Obadva se kruto jako jesu prestrašili. Jeden od straha isleze na drevo, a drugi za njim kriči; „Nebeži, nego ostani ovde, da se proti njemu branimo;" medtemtoga on ni hotel iziti iz dreva; ov pako neznajuči kam pobeči, ar medved je vre čisto blizu njega bil došel ; vleže se anda na zemlju, i sapu vu sebi zaderžavajuč je se včinil kakti mertev. Medved dojde do njega, i pričme njega ovuhavati, sada pri vustih, sada pri vuhih, i videči, da nediše, ostavi njega misleči, da je zbilja mertev (ar povedase, da se medved nigdar neče mertvoga tela latiti). Kad bi pako medved njega bil ostavil, stane se iz zemlje, i on drugi takaj izide dole iz dreva, pak pita svojega priatela: „Kaj je tebi medved prišeptal vu vuho?" Drugi odgovori njemu: „On je meni to prišeptal: „Čuvaj se od ovakveh priatelov, kakov je on na drevu."

Navuk.

Priateli, koji nas vu sili ostavljaju, zaslužiju, da se človek njih i njihovoga   priatelstva   haba i čuva.


---------------------------------------------------------------------------------

pri(j)atel - prijatelj; skupa - zajedno; zapaziju -zapaze, od zapaziti; zraven - ravno; išel - išao, od iti; kruto jako - vrlo jako; jeden - jedan; izleze - uspne, od izlesti; kriče - viče, od kričati; beži - bježi, od bežati; medtemtoga - međutim; hotel - htio, od hoteti; ov pako - ovaj pak; pobeči - pobjeći; došel - došao, od dojti; vleže - legne, od vleznuti; sapa -dah; zadržavajuć - zadržavajući; včinil se - napravio se, od včiniti se; ovuhavati - njušiti; vusta - usta; vuho - uho; videči - vidjevši; misleči - misleći; mrtev - mrtav; neče - neće; telo - tijelo; ostavil - ostavio, od ostaviti; takaj - također; izide - siđe, od iziti; kaj - što; prišeptal - prišapnuo, od prišeptati; haba - kloni, od habati

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #10 : Listopad 15, 2013, 09:47:26 poslijepodne »
Mislav ---> Miš i lav---> Miš i oroslan

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nastavek prethodnoga  lista


Basna 15.

Oroslan i miš


Truden i od vručine zasopljen oroslan spal je vu senci pod drevom. Okol njega je se vnožina mišev skupspravila, vuz njega se zdrkavala i zigravala.
      Oroslan, prebudivši se, zgrabi z svojum pretegnjenum capum jednoga miša. Pogubivši vsako oslobođenja ufanje, oprosi miš oroslana zbog svoje prevzetnosti i nevljudnosti za oproščenje, ter mu naprvo postavi da on ni njegve srditosti vreden.
      Oroslan, po ovi ponizni prošnji genjen, spusti vlovljenoga miša ar i on sam se je znašel da se ne pristoji za njegvu srdčenost skončati takvo niščetno živinče koje se ni moguče braniti.
      Kratek čas za tem je se dogodilo da je oroslan, po šumi okolo hodeči, zašel vu lovske mreže. On počme iz svih močih ručati i ni mu moguče bilo rešiti se. Miš po ručanju prepozna oroslana da je vlovljen. Iz zahvalnosti kajti mu je živlenje prikazal, odrči, pregrize mreže i dal je oroslanu priliku rešiti se.

Navuk

Nigdo se ne drži za tak maloga i priprostoga da sam ne bi mogel gda ta pomoči.


+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Baszna 15

Oroszlan y mish.


      Truden y od vruchine zaszoplyen oroszlan zpal je vu szenczi pod drevom. Okol nyega je sze vnosina mishev zkupzpravila, vuz nyega sze zderkavala y zigravala. Oroszlan prebudivshi sze, zgrabi z-szvojum pretegnyenum czapum jednoga misha. Pogubivshi vszako oszlobodyenja ufanye, oproszi mish oroszlana zbog szvoje prevzetnozti y nevlyudnozti za oproschenye, ter mû napervopoztavi, da on ni nyegve szerditozti vreden.
      Oroszlan po ovi ponizni proshnyi genyen, zpuzti vlovlyenoga misha, ar y on szam je znashel, da sze nepríztoji za nyegvu szerdchenozt, zkonchati takvo nischetno sivinche, koje sze ni moguche braniti.
      Kratek chasz za tem je sze dogodilo, da je oroszlan, po shumi okolo hodechi, zashel vu lovzke mrese.    On pochme iz vszeh mochih ruchati, y ni mû moguche bilo reshiti  sze.    Mish po ruchanyu prepozna oroszlana,  da je vlovlven.  Iz zahvalnozti, kajti mû je sivlènje prikazal, oderchì, pregrize mrese, y dàl je oroszlanu priliku reshiti sze.

Navuk

Nigdo sze naj nedersì za tak maloga y priproztoga, da nam nebi mogel gda ta pomochi.


---------------------------------------------------------------------------------

oroslan - lav; truden - umoran; zasopljen - zadihan; senca - sjena; vnožina - množina; skupspravila -našla se zajedno, od skupspraviti se - naći se zajedno; zdrkavala - natjerivala se, od zdrkavati -natjerivati se; zaigravala (se) od zaigravati - igrati (se); pretegnjena - od protegnuti; capa - šapa; pretegnjena capa - ispružena šapa; pogubivši -izgubivši, od pogubiti - izgubiti; oprosi - zamoli, od oprositi - zamoliti; prevzetnost - nadmenost; nevljudnost - neuljudnost; oproščenje - oprost; prošnja - molba; genjen – ganut; hodeči - hodajući; lovski - lovački; moč - snaga; ručati - rikati; rešiti se - izbaviti se; živlenje - život; prikazal od prikazati - poštedjeti; gda ta - kad tad
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Kača i muž / EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
« Odgovori #11 : Veljača 17, 2015, 09:34:49 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga  lista


Basna 24.

Kača i muž


Muž, raserdivši se jednoč na kaču koju je doma odgojil, je nju z dignjenum batinum preganjal. Kača lehko ranjena je se vmeknula. Od ovoga časa je dospel muž vu veliko siromaštvo i zrok svoje nesreče je prepisaval zlobaratanju koje je kači zavdal.
      On ju je nazad išel iskat i prosil nju da bi se vu njegvu hižu nazad povernula. Kača se je spričavala i rekla da se ona ni moguča k tomu odlučiti pokehdob ona z takvem nepočinjenem človekom ni moguča v jedinosti živeti. Moje rane, reče nadalje, jesu zadnjič zacelele, ali spomenek iz tvoje krvoločnosti nemorem vu serdcu skončati.

Navuk

Po krivici preterpljena zbantuvanja nemoreju se lehko pozabiti.


+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Baszna 24.

Kacha y mus.


      Mus, razszerdivshi sze jednoch na kachu, koju je doma odgoil, je nyu z-dignyenum batinum preganyal. Kacha lehko ranyena je sze vmeknula. Od ovoga chasza je dozpel mus vu veliko sziromastvo, y zrok szvoje neszreche je prepiszaval zlobaratanyu, koje je kachi zavdal.
      On ju je nazad ishel izkat, y proszil nyu, da bi sze vu nyegvu hisu nazad povernula. Kacha sze je zprichavala y rekla, da sze ona ni mogucha k-tomu odluchiti, pokehdob ona z-takvem nepochinyenem chlovekom ni mogucha v jedinozti siveti. Moje rane, reche nadalye, jeszu zadnyich zaczelele, ali zpomenek iz tvoje krvolochnozti nemorem vu szerdczu zkonchati.

Navuk

Po kriviczi preterplyena zbantuvanya nemoreju sze lehko pozabiti.


---------------------------------------------------------------------------------

muž – muškarac, čovjek, seljak; kača – zmija; dignjen – podignut; lehko – lako; vmeknula se – maknula se, od vmeknuti se – ugnuti se, maknuti se; zrok – uzrok; zlobaratanje – loše postupanje; spričavala se – izgovarala se, od spričavati se – izgovarati se; ni moguča – ne može; pokehdob – budući da; nepočinjen – loš, zao; jedinost – zajedništvo; zadnjič - za kraju; zacelele – zacijelile, od zaceleti – zacijeliti; skončati - poništiti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549