Velika Gorica - neovisni forum

Domaće teme => Vukomeričke Gorice => Autor teme: shaka zulu - Ožujak 24, 2010, 01:43:33 prijepodne

Naslov: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Ožujak 24, 2010, 01:43:33 prijepodne
GORNJI HRUŠEVEC
Opis naselja i povijesti plemenitih predijalaca Hruševačih i naselja Gornji Hruševec

nedjelja, 24. svibnja 2009.
GORNJI HRUŠEVEC

Zemljopis [uredi]

Naselje je smješteno uz cestu D-31 Velika Gorica-Glina. Proteže se po južnim vrhovima središnjeg djela Vukomeričkih Gorica iznad doline potoka Kravaršćica.

Stanovništvo [uredi]

Prema popisu iz 2001. godine ima 261 stanovnika.

Uprava [uredi]

Mjesni odbor obuhvaća niz zaseoka (Godinići, Grebenci, Kostadini, Milatovići, Brezovci i Švabeci), koji pripadaju naselju Gornji Hruševec, a nastali su kao posjedi plemenitih obitelji po kojima nose imena ( Godinić , Grebenac , Kostadin , Brezovec ).

Povijest [uredi]

U Starom vijeku na prostoru Gornjeg Hruševca na lokalitetu zvanom Gradišće nalazilo se Rimsko naselje Ad Fines čiji mnogobrojni ostaci cigle i lončarije još i danas leže netaknuti na tom prostoru pod šumom, nakon prvih preliminarnih istraživanja utvrđeno je da je AD FINES bilo veliko trgovačko središte opasano zidinama ponad srma brijega zvanog "vražja jama" a u središnjem dijelu imalo je žrtvenik stožastog oblika visok iznad desetak metara koji se je isticao od ostatka grada, objekti u gradu bili su dijagonalno poredani od zidina prema središtu.

U srednjem vijeku naselje Gornji Hruševec nalazi se na granici posjeda Topuske Opatije i Plemenite Općine Turopolje, stanovnici su bili slobodni plemići predijalci, što bilježe stare crkvene knjige. Gornji Hruševec spominje se u XIII stoljeću kao praedia Felsew Hrusewecz, a slobodu koju su imali Hruševljani od ranije potvrdio im je 1213. godine kralj Andrija II što su zapisali i naknadno potvrdili Toplički (Topuski) Opati u starim crkvenim listinama iz 1334.godine. Svaki Hruševečki plemić trebal je u slučaju vojne kao konjanik služiti u vojnem banderiju velikoga Topličkog Opata. Hruševečki plemiči predijalci su na svojim predijima imali i nadničare iz okolnih sela (colloni) koji su delali za nadnicu na njiove zemle.

Meje plemenitoga predia Hruševačkog

Na severu se predi Hruševečki mejil z Turopolskim posedom "Selin-Chiche" gospodarov grofov Erdödy koji su imali sela (Pustzike, Novo Brdo, Chakenetz,Milichic, Barbaric,Podvornicza,Kravarsko et Gladovecz), a meja je išla po potoku "Kravašćice" do izvora, a od tuda po gore "Pomene" (vodna razdjelnica) prema posede od još nektere Cerke predijalcev i dalše opatov Ivanovcov teri su bili gospodari zemle Pešćenske i Lekenske. Istočna meja bila je z posedom Miholje (Stari Farkašić) teri je pripadal gospodarom Jelačićem. Na zapadu i prema jugu Hruševec se je mejil z mestima Gornja Opatija (na zapadu) i Donja Opatija (na jugu), ovo su bili posedi velike opatije Toplica (Topuskpo).
Sam Hruševec imal je dva poseda, jeden je pripadal plemenitem jobagionom - slobodnjakom (nad Kravašćicom i pod gorom pomenom) to je bil severni posed a drugi manjši je pripadal grofom Eisner (na jugu), od navek je tu bilo kavge za meje med njemi i dosta suda je tu bilo. Tak je jedna zgoda z suda pripoveda kak je na sudu završila parnica med jobagionom Godinićem i grofom Eisnerom. Grofi Eisneri imali su trdi grad na drugomu bregu (tam de je denes škola), a pod gradom u doli "Kraljeva Draga" park z lepemi drvorede sekakvoga lepoga drveća (koji je i denes još tam ze sve tem zapušćanem lepotam). Čez park su bili perivoji, kupališća, ribnjaki i još sešta, ali taj park je bil ob same meje z šumskim posedom "Gaj" jobagiona Godinića teri su tu tovili svoje svinje z žirom, bukvicami i kostajnem. Gusto su svinje meju prešle i rovale po perivojem od grofa a grof ni smel z svojemi slugami svinje fundati rebo su ti predijalci bili konjaniki vični sablje i kubare pa su gospoda Eisneri svoju šumu u Lukami i na Gradišću ponudili za Godinićev Gaj...

Hruševljani su se iskazali i u borbama protiv Turaka, tako je znano za jednu dogodovštinu kad su Turci i Vlaji zapalili "KAPELU SV.JURJA" i pobegli prema Kravarskom, kad su jih Hruševljani dostigli več su bili palili KRAVARSKU CIRKVU, ali su jih plemenitaši Hruševečki potirali i na "crvene zemlje" pod Kravarskom sabljami sasjekli, odunda više Turci nisu palili po kraju.

Gospodarstvo
Nekada je Hruševec imao tvornicu ukrasnih štapova za kišobrane i razne drvene drške, velike silose za proizvodnju stočne hrane te ogromne površine vočnjaka i trsja (vinograda) koje su se protezale u nedogled. Podno staroga grada Hruševca proizvodila se riba u ribogojilištima. Danas je sve ostalo na privatnoj proizvodnji jer su u tijeku drugog svijetskog rata spaljene tvornice, pilana i uništen dobar dio dobara.
Stanovništvo je većinom zaposleno u obližnjim gradovima, Zagrebu i Velikoj Gorici. Dio stanovništva bavi se poljodjelstvom, vinogradarstvom, voćarstvom, stočarstvom, šumarstvom i u novije vrijeme seoskim turizmom, na bazi prirodne proizvodnje zdrave hrane. Uzgajaju se domaće sorte vrsnih vina čije podrijetlo treba tražiti u Francuskoj, te sorte su na ovo područje donjeli Cisterciti nakon osnutka Topličke opatije u Topuskom.

Poznate osobe
Književnik Slavko Kolar, živio je i radio u Gornjem Hruševcu. Opisao je život stanovnika Gornjeg Hruševca i okolnih sela u novelama "Breza" i "Svoga tela gospodar" koje su kasnije pretočene u poznate filmove.
Povjesničar Juraj Ćuk, podrijetlom je iz Gornjeg Hruševca.
Književnik Einsner unuk grofa Hermana iz Hruševca napisao je jednu od najpoznatijih svijetskih bescelera "MOBI DIC".

Spomenici i znamenitosti
Ostaci nekadašnjeg Rimskog grada Ad Fines leže u blizini naselja na visoravni zvanoj "Gradišće".
U naselju Gornji Hruševec ima još sačuvanih objekata stare turopoljske arhitekture.
Ispod naselja u dolini potoka Kravaršćica nalazi se rezervat sive ćaplje (Popov Gaj).

Obrazovanje
Naselje ima osnovnu školu "Slavko Kolar" koja je izgrađena 1939. godine na temeljima starije (Područna škola osnovne škole Kravarsko).

Kultura
Na području Gornjeg Hruševca djeluje kulturno umjetničko društvo Vukomeričke Gorice, koje čuva tradiciju stare Hruševačke čipke.
Također na prostoru Gornjeg Hruševca ima dosta sačuvanih objekata stare Turopoljske arhitekture od kojih se istiću čardaci, kuće i kleti sa specifičnostima u proizvodnji autohtonih sorti vina.
Drvena kapela "Svetog Jurja" na najvišem brijegu Jurašćak (213m) nadgledala je zaseoke Hruševca raštrkane po okolnim brijegima.

šport
DANAS U GORNJEM HRUŠEVCU DJELUJE NOGOMETNI KLUB "NK Gornji Hruševec"
http://hrusevec.blogspot.com/ (http://hrusevec.blogspot.com/)

-

1 komentari:
 antonio.tnin kaže...
Urođena hrabrost i vojna vještina plemenitih potomaka Hruševečkih iskazala se je i u Domovinskom ratu. U ljeto 1991. nakon pada Gline i okupacije niza hrvatskih sela prema rijeci Kupi organizirana postrojba dragovoljaca iz Gornjeg Hruševca stala je na prva na put četničkom okupatoru te je zaustavljen daljnji prodor preko rijeke Kupe.
U "Domovinskom ratu" život za domovinu Hrvatsku dala je 1/4 mladića naselja Gornji Hruševec kako bi zaustavili prodor četničkih okupatora i oslobodili vojarne u okolici.

26. lipnja 2009. 06:49 
http://hrusevec.blogspot.com/2009/05/gornji-hrusevec.html#comments (http://hrusevec.blogspot.com/2009/05/gornji-hrusevec.html#comments)

-

Jel se kak more scukati ova slika?
http://1.bp.blogspot.com/_4-gfZD_UncM/ShlfMCDd5VI/AAAAAAAABDE/-ZX6qX0ZkTo/s1600-h/Ostaci+AD+FINESA.jpg (http://1.bp.blogspot.com/_4-gfZD_UncM/ShlfMCDd5VI/AAAAAAAABDE/-ZX6qX0ZkTo/s1600-h/Ostaci+AD+FINESA.jpg)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Stjepan - Ožujak 24, 2010, 09:33:59 prijepodne
U Starom vijeku na prostoru Gornjeg Hruševca na lokalitetu zvanom Gradišće nalazilo se Rimsko naselje Ad Fines čiji mnogobrojni ostaci cigle i lončarije još i danas leže netaknuti na tom prostoru pod šumom, nakon prvih preliminarnih istraživanja utvrđeno je da je AD FINES bilo veliko trgovačko središte opasano zidinama ponad srma brijega zvanog "vražja jama" a u središnjem dijelu imalo je žrtvenik stožastog oblika visok iznad desetak metara koji se je isticao od ostatka grada, objekti u gradu bili su dijagonalno poredani od zidina prema središtu.

Ad Fines znači pokraj granice i takva imena susrećemo na skoro svim rimskim granicama. Ad Fines na ovom području svojata i Topusko, a veliko trgovačko središte pretpostavlja da je tuda išla cesta. Ima li tragova te rimske ceste?
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Stjepan - Ožujak 28, 2010, 07:31:05 poslijepodne
Prvi put nisam čitao ovo što je preneseno od riječi do riječi pa sam neke stvari propustio, kao što je spominjanje povjesničara Juraja Ćuka.

Netko je o njemu napisao i natuknicu na Wikipediji...

http://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_)Ćuk
Citat:
Juraj Ćuk (1891. - 1972.) hrvatski povjesničar i istraživač osobito zaslužan za istraživački rad na povijesti Turopolja, Vukomeričkih gorica, srednjeg Pokuplja i gornje Posavine.

Životopis

Juraj Čuk rođen je na području Velike Gorice u naselju Gornji Hruševec (zaselak Milatovići), danas općina Kravarsko. Doktorirao na povijesnim znanostima te objavio poznata djela 1942.godine "Povijest Plemenite Općine Turopolje" i "Gora Pomena" .

Djela

    * "Krašićka seljačka buna godine 1830.", Zagreb, 1954.
    * "Povijest grada Zagreba: do godine 1350.", Garešnica, 1. izdanje 1900., 2. izdanje 1932.

Knjige navedene pod djela postoje, ali poznata djela iz 1942. godine su mi potpuno nepoznata?!

Citat:
Književnik Einsner unuk grofa Hermana iz Hruševca napisao je jednu od najpoznatijih svijetskih bescelera "MOBI DIC".

Hm...Knjigu Moby Dick (a ne Mobi Dic) je napisao Herman Melville. Will Eisner (ne Einsner) je autor stripova koji je napravio strip po toj knjizi (http://www.willeisner.com/books/moby_dick.html (http://www.willeisner.com/books/moby_dick.html)).

Netko je tu pobrkao lončiće.



Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Ožujak 28, 2010, 08:54:50 poslijepodne
Na području Gornjeg Hruševca djeluje kulturno umjetničko društvo Vukomeričke Gorice, koje čuva tradiciju stare Hruševačke čipke.

Prvi glas da zmed Šilakovine i Pokoskoga ima kakov KUD...A o čipke da i ne govorim.

Drvena kapela "Svetog Jurja" na najvišem brijegu Jurašćak (213m) nadgledala je zaseoke Hruševca raštrkane po okolnim brijegima.

(http://img641.imageshack.us/img641/7513/kapelasvjurja.jpg) (http://img641.imageshack.us/i/kapelasvjurja.jpg/)

Na slike je kapela sv.Jurja v Leve Štefanke.Druga slika je kravarska cirkva.
Mene je bila interesantna ova slika teru ni moči videti.O ove smo teme več raspravlali na starem forumu ali čovek si je dal truda pa zaspamal dober tal interneta pa reko da mu pomognemo.V spamanju.

Nektere su stvari tak jako nategnute da...
Na Lekeniku sem na jednem povesnem izlagajnu pital da do su zapraf jobagioni.Ak me glava još kulko služi,oni jesu slobodni ali uvetno slobodni jel imaju obaveze prema nekomu drugomu.Kaj vele naši o jobagione;

...
   "Turopoljci su prema uredbi castra spadali u red stanovnika zupanije koji se zvao "jobagioni" (jobagiones castri). Rijec " jobagio" je nastala od madjarskih rijeci "jobb" sto znaci bolji "ágy" sto znaci krevet, a oznacava covjeka koji na nekom teritoriju ima bolji pravni polozaj od drugih osoba , primjerice gradjana (castrens) i seljaka odnosno kmetova (rusticus). Postoji mogucnost da su se nazivom jobagioni nazivali pripadnici pojedinog slobodnog bratsva odnosno plemena. Tocna pozicija jobagiona u feudalnoj hierhiji se tesko moze odrediti, s time da se zna da su imali nesto manja prava od plemica (nobiles regni).

   Prema uredbi castra Turopoljci su svoje posjede imali na osnovu plemenskog prava (ratione ipsorum) a ne na temelju kraljevskih povlastica. Pored obrade svojih posjeda, jobagioni su imali obavezu spram grada (castruma), kojim je upravljao zupan, a uglavnom se to odnosilo na strazarsku sluzbu povezanu s obranom. Jobagioni su s vremenom bili izjednacavani s plemicima. Prve isprave koje govore o Turopoljcima zovu ih jobagionima, sto nam ukazuje da su oni oduvjek bili slobodni ljudi.
..."
http://www.turopolje.hr/opcinaE.html (http://www.turopolje.hr/opcinaE.html)

Stanovnici Zemlje svetog Martina

 Stanovnici preceptorata bili su podijeljeni u četiri društvene skupine: predijalce, jobagione, kmetove i serve, odnosno sluge. Predijalci su dobivali posjed unutar preceptorata, za sebe i svoje nasljednike, a zauzvrat su plaćali ovčane daće i vršili, u pravilu vojničku, službu u gospoštijskog četi. Jobagioni su dobivali manje posjede uz više obveza zauzvrat, a jedna od značajnijih službi bila im je čuvanje i popravljanje dvora ( u ovom slučaju tzv. Templarske kuće - domus). Kmetovi su davali vlasniku gospoštije razne daće, a bili su dužni davati i besplatnu radnu snagu, tzv. Tlaku. U najgorem položaju bili su sluge - servi, koji nisu imali osobnu slobodu pa su čak mogli biti i prodani. Jedan takav slučaj bilježimo upravo na zemlji svetog Martina 1288. godine, kada je templarski jobagion Djuro, zagrebačkom biskupu Timoteju, prodao četiri serva za 24 zagrebačka penza.
http://www.dugoselska-kronika.hr/dk/515/kultura-1.htm (http://www.dugoselska-kronika.hr/dk/515/kultura-1.htm)

...
Jobagioni (lat. iobagiones castri) ili gradokmetovi bili su jedna od grupa iz kojih se razvilo niže plem-stvo. To su bili slobodni ljudi koji su za vojnu službu u kraljevskim utvr-đenim gradovima dobili povlastice i zemlju, a u Hrvatskoj su najpoznati-ja takva skupina pripadnici pleme-nite općine turopoljske.
...
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200306/6.pdf (http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200306/6.pdf)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_Hru%C5%A1evec (http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_Hru%C5%A1evec)
"U srednjem vijeku naselje Gornji Hruševec nalazi se na granici posjeda Topuske Opatije i Plemenite Općine Turopolje, stanovnici su bili slobodni plemići-predijalci jobagioni, što bilježe stare crkvene knjige i listine Topličkih (Topuskih) Opata."
-slobodni plemići-predijalci jobagioni
Nemreju biti sve v istu dobu jel se to ni isto kak smo videli na http://www.dugoselska-kronika.hr/dk/515/kultura-1.htm (http://www.dugoselska-kronika.hr/dk/515/kultura-1.htm) .

Mjesni odbor Gornji Hruševec obuhvaća niz razdvojenih naselja (Godinići, Grebenci, Kostadini, Milatovići, Brezovci, Popovići i Švabeci), koji pripadaju naselju Gornji Hruševec, a nastali su kao predijalni posjedi plemenitih obitelji po kojima nose imena (Godinić,Grebenac,Kostadin,Brezovec,Popović,Milatović, a obiteljska loza Švabec je izumrla).

Ovo treba malo okopati...

Valja napomenuti kako su podrijetlom Hruševljani zastupljeni sa 17 % stanovništva prigradskog Velikogoričkog naselja Kurilovec.

Ovu informaciju sigurno nema ni CIA.
Ak se ramna po pl. prezimene onda su Godinići i z Dolnega Ruševca a Popovičev ima od Crne Gore prek Dalmacije do Kravarskoga Gladovca...
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Ožujak 28, 2010, 11:38:06 poslijepodne
Turopolski vekopisi spominaju tri pl. prezimena kaj su odzgor;
-Brajković
-Domitrović i
-Miković


Ovi su drugi valda f Toplica...
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Travanj 05, 2010, 10:37:46 poslijepodne
http://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_)Ćuk
Citat:
Juraj Ćuk (1891. - 1972.) hrvatski povjesničar i istraživač osobito zaslužan za istraživački rad na povijesti Turopolja, Vukomeričkih gorica, srednjeg Pokuplja i gornje Posavine.

Životopis

Juraj Čuk rođen je na području Velike Gorice u naselju Gornji Hruševec (zaselak Milatovići), danas općina Kravarsko. Doktorirao na povijesnim znanostima te objavio poznata djela 1942.godine "Povijest Plemenite Općine Turopolje" i "Gora Pomena" .

Djela

    * "Krašićka seljačka buna godine 1830.", Zagreb, 1954.
    * "Povijest grada Zagreba: do godine 1350.", Garešnica, 1. izdanje 1900., 2. izdanje 1932.

Knjige navedene pod djela postoje, ali poznata djela iz 1942. godine su mi potpuno nepoznata?!

Stud. ethnol. Croat., vol. 21, str. 79-99, Zagreb, 2009.
Juraj Belaj: Martin-Breg između poganstva i kršćanstva
...
LITERATURA
...
ĆUK, Juraj. 1942. Zagrebačka županija oko XIII. stoljeća. Zagreb.
...
http://hrcak.srce.hr/file/69815 (http://hrcak.srce.hr/file/69815)

-

U knjizi POD OKIĆEM (vlč. Stjepan Razum - str. 548 - 556.) navedeni su slijedeći izvori koji spominju

Župu Svetog Martina - Sveti Martin pod Okićem
...
ĆUK Juraj, Zagrebačka županija oko XIII stoljeća, Zagreb 1942.(Drežnik, str. 65; Crkva Sv. Martina, str. 132; Galgovo, Falašćak, str. 64; Okić (grad, županija), str. 63, 87, 132, 150; Klake, str. 64, 66; Konšćica, str. 64-65; Podgrađe, str. 133, Rakov Potok, str. 84, 133; Starča, str. 133;
...
http://www.zupa-svetimartin.hr/Okvir/Elementi/Ozupi/index.htm (http://www.zupa-svetimartin.hr/Okvir/Elementi/Ozupi/index.htm)

-

Postanak naselja i ime Granešina
...
Juraj Ćuk, na primjer, govori o Pavlu, sinu Opora, koji je 1279. godine prodao ´u kraju južno od Petrovine prema Buni, svoje zemlje. U ugovoru i kasnije parnici oko te zemlje spominju se vode Bunica i Hraneznik (nazvan po nekom Hranešu). To isto ime kao Graneš imamo u Granešini.´… S druge strane, u narodu se očuvala predaja o postanku naselja na brdu Gorica (taj naziv se susreće i u matičnim knjigama iz XVII. st. kao Goricza). I danas se brežuljak na kojemu je crkva naziva Gorica, a stanovnici Goričani..Legenda govori da su seljani Oporovca na Gorici napasali svinje od kojih je jedna, pod imenom Graneš, rujući zemlju iskopala kip. To je nagnalo seljake da tu sagrade crkvu oko koje se kasnije razvilo naselje…Imenički sufiks –ina ima mnoga različita značenja, a među ostalima i toponomatično: Petrovina, Đakovština. Tako bi značenje toponima Granešina moglo biti mjesto na kojem se napasa blago.“ (Citat: Magda Junaković: Z naših bregov)

http://www.os-granesina-zg.skole.hr/granesina (http://www.os-granesina-zg.skole.hr/granesina)

Neznam jel to ovaj Čuk od prije...
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Travanj 05, 2010, 10:40:52 poslijepodne
Red. broj   Autor   Naslov   Signatura
...
1049   Æuk, Juraj   Zagrebaèka županija : oko XIII. stoljeæa : na godišnjicu uzpostave Nezavisne države Hrvatske. 1942.   949.75 NK-ŽM
...
http://www.unizd.hr/Portals/20/Bilten/Bilten2006/Bilten06.doc (http://www.unizd.hr/Portals/20/Bilten/Bilten2006/Bilten06.doc)

-

1.  Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka ...
Ćuk, Juraj. Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka / J. Ćuk. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. Knj. 100(1924)

2.  Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka : II. ...
Ćuk, Juraj. Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka : II. / J. Ćuk. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. Knj. 101(1925)

3.  Svadbeni običaji u Krašiću nekada i danas ...
Ćuk, Juraj. Svadbeni običaji u Krašiću nekada i danas / J. Ćuk. // Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Knj. 40. (1962) : o 60-godišnjici Zbornika 1896-1956 / [urednik Branimir Gušić]
 
http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A028420%20or%20701%3A028420%20or%20702%3A028420%20or%20600%3A028420&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF= (http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A028420%20or%20701%3A028420%20or%20702%3A028420%20or%20600%3A028420&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=)Ćuk,%20Juraj

-

Stanko Andri}
(Hrvatski institut za povijest, Podru`nica Slavonski Brod)
PRILOG SREDNJOVJEKOVNOJ TOPOGRAFIJI
I HIDROGRAFIJI PSUNJSKO-PAPUÈKOG
KRAJA

UDK 551.4(497.5-3 Slavonija)”11/12”
Izvorni znanstveni èlanak
Primljeno: sijeèanj 2003.
...
4 Juraj Æuk, “Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih saèuvanih imena i naziva
do polovice èetrnaestoga vijeka”, Rad JAZU 229 (1924), 49-100, i 231 (1925), 38-101;

isti,
“Podravina od Bednje do Voèinke i susjedna podruèja do polovice èetrnaestoga vijeka (plemstvo
– posjedi – uprava)”, Vjesnik Zemaljskog arkiva 18 (1916), 169-232.
http://hrcak.srce.hr/file/29592 (http://hrcak.srce.hr/file/29592)

-

kutija IB Signatura Autor član Naslov podnaslov Svezak (godište) mjesto izdavač godina format str. napomena serija podserija br. Serije

Ć 6884 16 F 43 Ćuk Juraj Banovi Beloš i Borić s plemićima od Komarnice i Baboče Primjer za povijest iz terena Opatija 1959 24 cm 24

Ć 1173 15 A 49 Ćuk Juraj Biblioteka rukom broj 1 Zagreb 1952

Ć 8170 16 G 26 Ćuk Juraj Hrvati Slaveni pod dokazom vjere djeda Vida isti u okrugu Evrope i na domu Sisak vlastita naklada 1966 93

Ć 5684 46 F 59 Ćuk Juraj Krašićka seljačka buna godine 1830 Zagreb Opća poljoprivredna zadruga Krašić 1954 126

Ć 1585 15 A 23 Ćuk Juraj Podravina od Bednje do Vočinke i susjedna područja do polovice četrnaestoga Zagreb 1916 30 cm "Vjesnik zem. Arhiva", XVIII., 1916

Ć 1197 14 C 122 Ćuk Juraj Povijest grada Zagreba do god. 1350 Garešnica 1932 25 cm

Ć 1583 15 A 21 Ćuk Juraj Pripadnost nekih ugarskih županija hrvatskome kraljevstvu u XII. I XIII. Vijeku Zagreb 1914 "Vjesnik zem. Arhiva", XVI.

Ć 3988 12 E 54 Ćuk Juraj Stara prošlost Garića i njegova kraja Čitano u Hrvatskom domu u Garešnici 11. XI. 1933 Bjelovar 193? 25 cm

Ć 1283 26 F 65 Ćuk Juraj Zagrebačka županija oko XIII. Stoljeća Na godišnjicu uzpostave Nezavisne Države Hrvatske izdala Velika župa Prigorje Zagreb 1942 25cm
http://www.arhiv.hr/hr/hda/knjiznica/stariF/C1.pdf (http://www.arhiv.hr/hr/hda/knjiznica/stariF/C1.pdf)

Izdal je Čuk nekaj 1942. al nigde najti "Povijest Plemenite Općine Turopolje" i "Gora Pomena".Jedina poznata "PPOT" je ona od Laszowskoga teru je POT platila da se napravi.O "Gore Pomene" "niti da bi"...

"...a meja je išla po potoku "Kravašćice" do izvora, a od tuda po gore "Pomene" (vodna razdjelnica)..."
Jedino kaj mi pada na pamet ak je ta Gora Pomena il Pomen gora bila vodena razdelnica (95 % gugel hita vatrogasne teme vun) i meja je da je je to samo ime;
-gora po meje
-gora pome(j)na
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Travanj 05, 2010, 10:43:03 poslijepodne
"Grofi Eisneri imali su trdi grad na drugomu bregu (tam de je denes škola), a pod gradom u doli "Kraljeva Draga" park z lepemi drvorede sekakvoga lepoga drveća (koji je i denes još tam ze sve tem zapušćanem lepotam)."

Moral se bum malo opitati za tu,il te,"vražju jamu","gradišče","trdi grad Eisner na drugomu bregu","Kralevu Dragu"...
A i kam je kvragu nestal "Milichic"!?

Meje plemenitoga predia Hruševačkog

Na severu se predi Hruševečki mejil z Turopolskim posedom "Selin-Chiche" gospodarov grofov Erdödy koji su imali sela (Pustzike, Novo Brdo, Chakenetz,Milichic, Barbaric,Podvornicza,Kravarsko et Gladovecz), a meja je išla po potoku "Kravašćice" do izvora, a od tuda po gore "Pomene" (vodna razdjelnica) prema posede od još nektere Cerke predijalcev i dalše opatov Ivanovcov teri su bili gospodari zemle Pešćenske i Lekenske. Istočna meja bila je z posedom Miholje (Stari Farkašić) teri je pripadal gospodarom Jelačićem. Na zapadu i prema jugu Hruševec se je mejil z mestima Gornja Opatija (na zapadu) i Donja Opatija (na jugu), ovo su bili posedi velike opatije Toplica (Topuskpo).
-
 ...Podegaš preko Kupe od ušća
Kravarske u Kupu do Pešćenice, Hoytna (Hotnja na potoku Utinji u župi Pokupskoj)
sa svojim kotarom, Strizov (Strezojevo kod Kravarskoga), Dužice (selo u
župi Zažinskoj), zemlju Mladecevu, zemlju Brestetovu (Brest preko Kupskog mosta
kod Petrinje), Hrastovicu nad Savom sa ribolovom, Mošćenice (potok i istoimeno
mjesto među novim Siskom i Petrinjom), zemlju Strepizovu, Bakušu (Blatušu u
općini Cermenici), Peći (kod Kladuše), zemlju Stankovu (Stankovac na desnoj
obali Kupe župe Sešinačke), zemlju Berkiševu (Brkiševina, gdje utiče Grlina u
Kupu)

Ak probamo kombinerati ove dva "mejaše",ne gledeč na leto,to bi moglo poprilike ovak zgledati.

(http://img687.imageshack.us/img687/8321/ukiik.th.jpg) (http://img687.imageshack.us/i/ukiik.jpg/)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kum - Travanj 07, 2010, 12:12:50 prijepodne

Se je to lepo samo gde je na zadnje v Hruševcu ta vražja jama i gradišče.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Travanj 07, 2010, 12:15:33 prijepodne
Kume,slike nit karte nigde.
Š takov rođendan.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kum - Travanj 11, 2010, 06:26:27 poslijepodne
Denes sem prešel čez G.Hruševec i nemrem sebi dojti. Ma to je selo kaj ni bertiju nema. Jel si to morete zamisliti selo nema beritju. Kakvi Ad Fines. Pa saki Ad Fines je imel birtiju.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: shaka zulu - Travanj 20, 2010, 11:26:43 poslijepodne
Imaju mam da se speneš po serpentina,z desne strane,na križajne prema Čakancu i G.Opatije,jen "funkcionalno polivalentni center" zvan dučan.
Naslov: Ad Fines
Autor: Mark10 - Svibanj 14, 2012, 10:56:36 prijepodne
1.Na području Gornjeg Hruševca "Lokalitet Gradišće" na prostoru većem od kilometra pronađena je Rimska opeka a u središtu lokaliteta-grada pronađeni su ostaci nekropole, u podnožju Gradišća nalazi se lokalitet "Vražja jama" koji izgleda kao prirodna "Arena", sve ovo nedvosmisleno ukazuje na sigurno postojanje jednog od največih Rimskih gradova u Hrvatskoj.

2. Arheološka istraživanja Rimskog lokaliteta "Ad Fines" u Gornjem Hruševcu su pozitivna:
http://www.hr.hukol.net/themenreihe.p?c=Rimski%20arheolo%C5%A1ki%20lokaliteti (http://www.hr.hukol.net/themenreihe.p?c=Rimski%20arheolo%C5%A1ki%20lokaliteti)

3.Zapisnik hrvatskog arheološkog društva o pronalasku Rimskih grobova i rimskog novca u Gornjem Hruševcu:
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ID8kyC9b7voJ:hrcak.srce.hr/file/94508+muzej+rimski+novac+prona%C4%91en+u+Hru%C5%A1evcu&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiXpuYzcqiy2JiT8hLL0W_hObCko4JdWoFzcMRvF30t-KcDceleCGt9EL6LygO9IVvc4KRkFw1tXsd7lLLPv5J7P8h0yRjZobZDIyb9IX_Iq4J9L45G2F320_HV0YpnhDGzs2W0&sig=AHIEtbThiYfoihTfDDza3vvrvRW7MH7UMA (https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ID8kyC9b7voJ:hrcak.srce.hr/file/94508+muzej+rimski+novac+prona%C4%91en+u+Hru%C5%A1evcu&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiXpuYzcqiy2JiT8hLL0W_hObCko4JdWoFzcMRvF30t-KcDceleCGt9EL6LygO9IVvc4KRkFw1tXsd7lLLPv5J7P8h0yRjZobZDIyb9IX_Iq4J9L45G2F320_HV0YpnhDGzs2W0&sig=AHIEtbThiYfoihTfDDza3vvrvRW7MH7UMA)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 14, 2012, 11:48:42 prijepodne
Hruševački plemići u sukobu sa županom Keglevićem
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:FBZrVIv6LJ8J:www.historiografija.hr/hz/1968/HZ_21-22_10_ADAMCEK.pdf+nemiri+na+posjedima&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiHlacvVukm7q-u0Ox4AAs1dxebYNJ8sq7S95QLIUPQF_hnIGppM6c3_ep5ZgJnD4G-bssqh-EoAhBWpAlnRx6J_46gRU1mJQnAAiPcShJKTVSHFgC5M1imkhKKedZ7UN-JGoka&sig=AHIEtbRklSMaZ77A_ASI_cIbKdqAUoNYtQ (https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:FBZrVIv6LJ8J:www.historiografija.hr/hz/1968/HZ_21-22_10_ADAMCEK.pdf+nemiri+na+posjedima&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESiHlacvVukm7q-u0Ox4AAs1dxebYNJ8sq7S95QLIUPQF_hnIGppM6c3_ep5ZgJnD4G-bssqh-EoAhBWpAlnRx6J_46gRU1mJQnAAiPcShJKTVSHFgC5M1imkhKKedZ7UN-JGoka&sig=AHIEtbRklSMaZ77A_ASI_cIbKdqAUoNYtQ)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 14, 2012, 12:16:12 poslijepodne
Hruševački plemići kao i drugo plemstvo obično je nazivano po svome posjedu Hruševec.


Vidi službeni popis Hrvatsko-Ugarskog plemstva:
5mp.eu/fajlok/magyarnemes/_magyar_1_www.5mp.eu_.pdf
http://www.archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog/amagyarnemzetim00kngoog_djvu.txt (http://www.archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog/amagyarnemzetim00kngoog_djvu.txt)


http://www.archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog/amagyarnemzetim00kngoog_djvu.txtq7S95QLIUPQF_hnIGppM6c3_ep5ZgJnD4G-bssqh-EoAhBWpAlnRx6J_46gRU1mJQnAAiPcShJKTVSHFgC5M1imkhKKedZ7UN-JGoka&sig=AHIEtbRklSMaZ77A_ASI_cIbKdqAUoNYtQ (http://www.archive.org/stream/amagyarnemzetim00kngoog/amagyarnemzetim00kngoog_djvu.txtq7S95QLIUPQF_hnIGppM6c3_ep5ZgJnD4G-bssqh-EoAhBWpAlnRx6J_46gRU1mJQnAAiPcShJKTVSHFgC5M1imkhKKedZ7UN-JGoka&sig=AHIEtbRklSMaZ77A_ASI_cIbKdqAUoNYtQ)

Vidi grb Hruševačkih plemića Godinić
http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll?f=templates&fn=main-h.htm&2.0 (http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll?f=templates&fn=main-h.htm&2.0)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kum - Svibanj 14, 2012, 07:38:23 poslijepodne

Se je to lepe ali dok v Hruševce nekoga pitaš za grdišče i vražjo jamo. Te poglene kak da si z marsa opal. :)
Naslov: Odg: Ad Fines
Autor: kuntakinte - Svibanj 14, 2012, 11:25:43 poslijepodne
...
To te ja pitam!
Dej kartu il satelitsku snimku toga Gradišča, da i mi to vidimo.
Jel imaš kaj za Peršingrad?
Ovaj prvi link pela na wikipediu ali ovaj drugi ti je "suvo zlato".
Na stranice 8. imamo
"Nekoliko našašća novaca u Hrvatskoj i Slavoniji.
XII. Našašće rimskih Antoninijana u Podvornici (kotar Velika Gorica)."
a na str. 12.;
"XIII. Našašće rimskih bakrenih novaca četvrtog vijeka u Gornjem Hruševcu (kotar Velika Gorica)."
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 16, 2012, 08:44:47 poslijepodne
Evo, samo ne skvrnavite nalazište, inače njemački-austrijski arheolozi to mjesto zovu;  M. Geischowüzo
Da se pojasne povijesna zbivanja, u srednjem vijeku na malom lokalitetu rimskog grada od tih istih rimskih opeka bio je izgrađen kaštel Hađer hruševačkog roda Godinicha, tako da strijele i mačevi pronađeni natom mjestu ne zbune tragače.


Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Svibanj 16, 2012, 11:37:40 poslijepodne
Stari rudnik;jel to ovo;?
 "...Ovi udarnici bili su u akciji na općinu Kravarsko zajedno s grupom iz Čakanca i Kozjače. Tom je prilikom uništena evidencija u općini, zaplijenjeni su pisaći strojevi i drugi materijal za pisanje, te uništen rudnik lignita u Kravarskom. Pripreme za akciju obavili su: Franjo Kirinčić- Boško iz Čakanca i Ivica Mikulčić, općinski blagajnik u Kravarskom. Jedan stroj za pisanje u općini je uspio sakriti općinski bilježnik Matković i s njim drugi dan pobjeći u Veliku Goricu. Ubrzo su partizani saznali za to i on je pisaći stroj vratio u Kravarsko, a općina je trajno preselila u Veliku Goricu iz svog sjedišta.
 Rudnik su udarnici zapalili pomoću nafte i više nikad nije proradio. Zaplijenjen je sav ekrezit iz rudnika. U akciji je sudjelovalo 20 udarnika, a komandirao je Štef Šimec. O toj akciji na Kravarsko, neprijatelj je u 15-dnevnom izvještaju Prve oružničke pukovnije od 15. do 30. lipnja 1943. godine zapisao:
 >15. VI. u noći upali su partizani u selo Kravarsko (15 km j. od Vel. Gorice), općinski namještaj i pismohranu spalili, a iz ugljenika odnijeli sve transmisije, te nastavak rada u rudniku nemoguć.< (AIHRPH, NG-kut 74)."
Velika Gorica u NOB, Mijo Kos Zorko

Jel imaš kaj o Zadruge na Ruševcu? Iliti "Državno dobro u Gornjem Hruševcu".
Jel imaš još kaj o kurije grofa Erdödyja?

DEKLINACIJA BROJEVA DVA, OBA, TRI I ČETIRI U KAJKAVSKIM PRAVNIM TEKSTOVIMA OD 16. DO 18. STOLJEĆA
...17. st.
...2. ČL 1 – Čička listina (Čiče, 20. 10. 1636.; Grof Štefan Erdödy nastanjuje Ivana
Posavca i dr. u Gladovcu, na imanju želinskom
, u: Lopašić, Radoslav 1894.)
hrcak.srce.hr/file/34656
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kum - Svibanj 17, 2012, 01:35:32 poslijepodne
Evo, samo ne skvrnavite nalazište, inače njemački-austrijski arheolozi to mjesto zovu;  M. Geischowüzo
Da se pojasne povijesna zbivanja, u srednjem vijeku na malom lokalitetu rimskog grada od tih istih rimskih opeka bio je izgrađen kaštel Hađer hruševačkog roda Godinicha, tako da strijele i mačevi pronađeni natom mjestu ne zbune tragače.

Znači našli smo gde se skril Ad Fines. Na tomu bregu sem ja bil pred par let. Nema ti tam ničesa. Još malo nebu ni šume. Nemreju te tam zbuniti nikakve strelje ni mači. Morti je toga negda bilo ali sad više ni. Se ono kaj je morti još nekaj vredelo su si sigurno zeli oni avstrijski arheologi kaj se na onem linku spominjo.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Svibanj 17, 2012, 10:33:32 poslijepodne
njemački-austrijski arheolozi to mjesto zovu;  M. Geischowüz

Kaj znači M v "M. Geischowüz"?

Citat:
Alte Nennungen kroatischer Orte in deutschsprachigen Quellen bis 1750
...? [Ort zwischen Gornji Hruševec und Donji Hruševec] <ZAG> // 1684 M. Geischowüzo MS
...Donji Hruševec <ZAG> // 1684 Kl. Geischowüzo MS
...[unsicher!] Lomnica [wohl eher Donja Lomnica als Gornja Lomnica ?] <ZAG> // 1684 Loffiza MS
...Gornji Hruševec <ZAG> // 1684 Gr. Geischowüzo MS
...Lukavec <ZAG> // 1570 Zukhauaz JS
...Pešćenica <ZAG> // 1684 Bisteniza MS
...Petrovina <ZAG> // 1684 Petrowina MS
...Pokupsko <ZAG> // 1563 Pokhubskhy IL, 1684 Pognpskÿ MS

http://exonyme.bplaced.net/Board/Thread-Alte-Nennungen-kroatischer-Orte-in-deutschsprachigen-Quellen-bis-1750 (http://exonyme.bplaced.net/Board/Thread-Alte-Nennungen-kroatischer-Orte-in-deutschsprachigen-Quellen-bis-1750)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kum - Svibanj 17, 2012, 11:35:36 poslijepodne
Baš gledim to M. (mittlerer)Geischowüzo i naspram Kl.Geischowüzo i Gr. Geischowüzo mi izgleda kak neki Srednji Hruševec. Jer po ovom bi Gr.(gross) Geischowüzo bil Gornji (velik) Hruševec a Kl.(klein) Geischowüzo bi bil Dolnji (mali) Hruševec.
Tak da mi izgleda ko da bi te M. Geischowüzo bil Gladovec Kravarski. Tak i piše da je to selo med Gr. i Kl. Geischowüzo

Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 28, 2012, 08:12:26 poslijepodne
Stari rudnik;jel to ovo;?
 "...Ovi udarnici bili su u akciji na općinu Kravarsko zajedno s grupom iz Čakanca i Kozjače. Tom je prilikom uništena evidencija u općini, zaplijenjeni su pisaći strojevi i drugi materijal za pisanje, te uništen rudnik lignita u Kravarskom. Pripreme za akciju obavili su: Franjo Kirinčić- Boško iz Čakanca i Ivica Mikulčić, općinski blagajnik u Kravarskom. Jedan stroj za pisanje u općini je uspio sakriti općinski bilježnik Matković i s njim drugi dan pobjeći u Veliku Goricu. Ubrzo su partizani saznali za to i on je pisaći stroj vratio u Kravarsko, a općina je trajno preselila u Veliku Goricu iz svog sjedišta.
 Rudnik su udarnici zapalili pomoću nafte i više nikad nije proradio. Zaplijenjen je sav ekrezit iz rudnika. U akciji je sudjelovalo 20 udarnika, a komandirao je Štef Šimec. O toj akciji na Kravarsko, neprijatelj je u 15-dnevnom izvještaju Prve oružničke pukovnije od 15. do 30. lipnja 1943. godine zapisao:
 >15. VI. u noći upali su partizani u selo Kravarsko (15 km j. od Vel. Gorice), općinski namještaj i pismohranu spalili, a iz ugljenika odnijeli sve transmisije, te nastavak rada u rudniku nemoguć.< (AIHRPH, NG-kut 74)."
Velika Gorica u NOB, Mijo Kos Zorko

Jel imaš kaj o Zadruge na Ruševcu? Iliti "Državno dobro u Gornjem Hruševcu".
Jel imaš još kaj o kurije grofa Erdödyja?

DEKLINACIJA BROJEVA DVA, OBA, TRI I ČETIRI U KAJKAVSKIM PRAVNIM TEKSTOVIMA OD 16. DO 18. STOLJEĆA
...17. st.
...2. ČL 1 – Čička listina (Čiče, 20. 10. 1636.; Grof Štefan Erdödy nastanjuje Ivana
Posavca i dr. u Gladovcu, na imanju želinskom
, u: Lopašić, Radoslav 1894.)
hrcak.srce.hr/file/34656

Rudno blago Vukomeričkih Gorica
U Vukomeričkim goricama nalazi se jedna od najvećih zaliha ugljena (lignita) u Hrvatskoj, a u južnom dijelu Gorica uz ugljen ima i nešto željeza. Veliki rudnici bili su kod Kravarskog ali i na širem području okolnih naselja od Kozjače, Novog Brda, Gornjeg Hruševca, Hotnje pa sve do Petkovog Dola kod Cerja gdje se rudarilo na malo u tkzv. samorovovima.
Prvi poznati rudnici iz 1863 godine na ozemlju Vukomeričkih Gorica bili su; Egidius, Maximilian, Hermann, Marie i Olga, ove rudnike osnovali su šleziski rudari. Rudnik "Hermann" nalazio se je na državnom dobru u G. Hruševcu kojim je u to vrijeme upravljao grof Herman.
Glede rudarstva ljudi u našim Goricama i Turopolju nisu se do tada bavili rudarenjem no potaknuti Šlezima tadašnji vlasnici zemlje u Goricama (slobodnjaci i predijalno plemstvo) otvaraju čitav niz malih rudnika takozvanih samorovova, najuspješniji mali rudari među njima bili su Popovići iz G. Hruševca.
Na posjedu Selin-Kravarsko u vlasništvu grofa Erdedija zakupio je rudarsku koncesiju plemić Farkaš Vukotinović te otvara do tada najveće  rudnike "Stari Ksaver" i "Matušini" koji zbog nameta vlasnika zemljišta propadaju koncem 19 st. Četrdesetih godina 20 st. poslovala su dva moderna rudnika u Vukomeričkim Goricama kod Kravarskog "Sretno" i "Olga", posjedovao ih je zagrebački inženjer Ucaš, oni su imali rentabilnu proizvodnju no poplavljeni su u jednoj  gerilskoj akciji partizana 1945.

Zadruga u Gornjem Hruševcu
Prema ispravama Hruševec se od 13 st. nalazio na sjevernoj granici "Opatije Sv.Marije Topusko" u vlasništvu Hruševačkih plemića koji su se postupno uključili u život i upravu Topuske opatije.
Nakon sudske presude u Budimu iz 1555 godine svoj dio predija Gornji Hruševec izgubio je jedan od Hruševačkih plemića "Mihalj" koji je bio vođa otpora Topuskoga plemstva u borbi protiv župana Keglevića. Oduzeti posjed bio je jednake površine (površina Fumusa) kao i svaki drugi pojedinačni predijalni plemićki posjed u Gornjem Hruševcu, te su posjede obrađivala plemička bratstva koja su živjela u obiteljskim zadrugama na čelu kojih je bila glava cijele zadruge. Ovaj oduzeti posjed postao je Državno dobro u Gornjem Hruševcu (u socijalističkom razdoblju imenovano "Zadrugom") kojem su upravljali razni upravnici među kojima su poznatiji grof Herman, agronom Slavko Kolar, upravitelj Šoš i posljednji komunistički komesar "Capo" koji je po nalogu (navodno iz Beograda) uništio sve što je opstalo nakon rata.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 28, 2012, 08:33:08 poslijepodne
Dodatak
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 28, 2012, 08:52:08 poslijepodne
Zanimljivosti:

1a.Mihaljov brat plemić Petar Hruševački odležao je po Keglevićevoj zapovjedi u tamnici pokupske tvrđave ali je uskoro oslobođen uz uvjet da plati porez.
1b.Nakon gubitka posjeda plemić od Hruševca Mihalj sklanja se 1555. godine sa svog posjeda (kasnijeg državnog dobra) na posjed Biskupa Zagrebačkog koji mu je isposlovao kupnju izvjesnog posjeda na otoku Rabu, a njegova obitelj preuzima sve mesnice u gradu Rabu, vidi povijest Raba i najstarija prezimena Raba.

2.Zanimljivo je spomenuti da je Kravarsko imalo plinsku uličnu rasvjetu nešto prije nego Zagreb jer se ispod nalazišta ugljena nalaze plinski bazeni.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 28, 2012, 09:57:30 poslijepodne
Prilozi
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Svibanj 28, 2012, 10:28:39 poslijepodne
Slike
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Svibanj 28, 2012, 11:21:03 poslijepodne
Gornji Hruševec u Vukomeričkim Goricama 1800..jpg
Vevo je Palanjek Pokupski (Srpski) pisan jednak veliko kak i Kravarska, Pokosko, Lekenik, Dubranec... Kaj je to bilo nekakvo važno selo?
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 07, 2012, 10:05:47 poslijepodne
Gornji Hruševec u Vukomeričkim Goricama 1800..jpg
Vevo je Palanjek Pokupski (Srpski) pisan jednak veliko kak i Kravarska, Pokosko, Lekenik, Dubranec... Kaj je to bilo nekakvo važno selo?

Nekad su svi muškarci iz Palanjka služili u državnim službama kao žandari ili lugari pa je time i mjesto dobilo na važnosti ali brojčano nikada nije bio značajan, i danas ima manje od 10 stanovnika.


U strukturi plemićkog staleža u 18. st. zbivaju se u Hrvatskoj nove promjene, povezanenajviše s produbljivanjem diferencijacije između pojedinih slojeva unutar njega. Prema popisu žitelja iz 1787., u Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu bilo je oko 3.250 plemićkih obitelji, a plemićkom je staležu pripadalo i oko 1.500 svećenika i drugih crkvenih osoba. Sredinom stoljeća, samo je oko 530 plemićkih obitelji držalo feudalne posjede s kmetovima. Naime,gotovo 84 % pripadnika plemićkog staleža nije imalo posjede.

- Plemići jednoselci → seoski plemići; od kmetova su se razlikovali samo po društvenim povlasticama, a živjeli su u Zagrebačkoj županiji (u plemićkoj općini Turopolje, Draganić,Cvetković, u pokupskim selima (Gornji Hruševec, Donji Hruševec, Roženica, Brkiševina, Auguštanovec, Stankovec, Viduševec Gornji i Donji), u mjestima oko Sv. Ivana Zeline); u Križevačkoj županiji (oko 1.000 obitelji), Varaždinskoj županiji (samo oko 100 obitelji).  U slavonskim županijamata kategorija plemstva uopće nije postojala.

- Plemići armalisti → novi plemići koji dolaze iz kruga građana i bogatih seljaka. Na dvoru kupuju  plemićke diplome  (litterae armales)  ili ih dobivaju pomoću veza utjecajnih velikaša.

http://www.google.hr/search?hl=hr&output=search&sclient=psy-ab&q=Gospodarski&btnK=#hl=hr&sclient=psy-ab&q=GOSPODARSKI+I+DRU%C5%A0TVENI+RAZVITAK+HRVATSKIH++ZEMALJA+U+NOVOM+VIJEKU+&oq=GOSPODARSKI+I+DRU%C5%A0TVENI+RAZVITAK+HRVATSKIH++ZEMALJA+U+NOVOM+VIJEKU+&aq=f&aqi=&aql=&gs_l=serp.12...1297625.1297625.0.1298858.1.1.0.0.0.0.0.0..0.0...0.0.KtYdUmaCP88&pbx=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_qf.,cf.osb&fp=70a6b5451bd3de59&biw=1366&bih=677 (http://www.google.hr/search?hl=hr&output=search&sclient=psy-ab&q=Gospodarski&btnK=#hl=hr&sclient=psy-ab&q=GOSPODARSKI+I+DRU%C5%A0TVENI+RAZVITAK+HRVATSKIH++ZEMALJA+U+NOVOM+VIJEKU+&oq=GOSPODARSKI+I+DRU%C5%A0TVENI+RAZVITAK+HRVATSKIH++ZEMALJA+U+NOVOM+VIJEKU+&aq=f&aqi=&aql=&gs_l=serp.12...1297625.1297625.0.1298858.1.1.0.0.0.0.0.0..0.0...0.0.KtYdUmaCP88&pbx=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_qf.,cf.osb&fp=70a6b5451bd3de59&biw=1366&bih=677)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Lipanj 07, 2012, 11:49:14 poslijepodne
Gornji Hruševec 1700.godine.jpg
Kerlevje
Busich
Marekovecz
Szikerczi
Podbusje


Szeverje
Modruse
Czerje (Cerje Letovaničko)
Szelische (Selišće Letovaničko)

Srebernik

Sztrezoj
Sztrezojevo

Pred 300 let još ni bilo Prkovca, Graca, Krleščaka i Zebinca. Do sad nis ni znal za Srebrenik...
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 02:55:59 poslijepodne
Gornji Hruševec 1700.godine.jpg
Kerlevje
Busich
Marekovecz
Szikerczi
Podbusje


Szeverje
Modruse
Czerje (Cerje Letovaničko)
Szelische (Selišće Letovaničko)

Srebernik

Sztrezoj
Sztrezojevo

Pred 300 let još ni bilo Prkovca, Graca, Krleščaka i Zebinca. Do sad nis ni znal za Srebrenik...

Povijesni izvori spominju srednjovjekovni Gradez (naselje sa utvrdom) na tlu današnjeg Graca nu on je teško stradao prilikom jedne turske provale i naknadno je ponovno naseljen. Srebrenik se nalazio na granici posjeda Alapića i plemićkog predija Dolnji Hruševec, to je vrlo zanimljiv toponim koji ima korijen iz riječi Srebro, valjalo bi istražiti isprave Alapića iz razdoblja 1400.-1500.
Naslov: GORNJI HRUŠEVEC - KUD VUKOMERIČKE GORICE
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 09:48:10 poslijepodne
KUD VUKOMERIČKE GORICE ima više sekcija kao što su folklorna, tamburaška, kazališna, te puhački orkestar i zbor sa nekoliko pod sekcija. Ovaj KUD djeluje u Gornjem Hruševcu te u još nekim naseljima na području općine Kravarsko.
http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=167295&&AspxAutoDetectCookieSupport=1 (http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=167295&&AspxAutoDetectCookieSupport=1)

http://2.bp.blogspot.com/-PCQVRDUyo_8/T9DhcDFTsKI/AAAAAAAACww/FnLsS1dwGkM/s1600/KUD+Vukomeri%25C4%258Dke+Gorice-Gornji+Hru%25C5%25A1evec.JPG (http://2.bp.blogspot.com/-PCQVRDUyo_8/T9DhcDFTsKI/AAAAAAAACww/FnLsS1dwGkM/s1600/KUD+Vukomeri%25C4%258Dke+Gorice-Gornji+Hru%25C5%25A1evec.JPG)
http://2.bp.blogspot.com/-6ASudz7HlF4/T9DiF-RHf7I/AAAAAAAACw8/KWnx_hwP3uw/s1600/Hru%25C5%25A1evljani+u+obrani+pokuplja+%25284%2529.JPG (http://2.bp.blogspot.com/-6ASudz7HlF4/T9DiF-RHf7I/AAAAAAAACw8/KWnx_hwP3uw/s1600/Hru%25C5%25A1evljani+u+obrani+pokuplja+%25284%2529.JPG)
http://1.bp.blogspot.com/-G6VK85kisHI/T9DiqDnJyZI/AAAAAAAACxI/QI30ZMcj9sk/s1600/KUD+Vukomeri%25C4%258Dke+Gorice-Gornji+Hru%25C5%25A1evec+3.JPG (http://1.bp.blogspot.com/-G6VK85kisHI/T9DiqDnJyZI/AAAAAAAACxI/QI30ZMcj9sk/s1600/KUD+Vukomeri%25C4%258Dke+Gorice-Gornji+Hru%25C5%25A1evec+3.JPG)
Naslov: Kapela Svetoga Jurja Gornji Hruševec
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 09:57:10 poslijepodne
Drvena kapela Svetoga Jurja Gornji Hruševec (brijeg Juraščak)-klasičan Turopoljsko-Vukomeričko-Pokupski graditeljski stil, materijal hrastovina;
http://1.bp.blogspot.com/-9t007s2NRKA/T9Dgm0AdqeI/AAAAAAAACwk/CCtRTM2pcNs/s1600/Kapela+Svetoga+Jurja+Gornji+Hru%25C5%25A1evec.JPG (http://1.bp.blogspot.com/-9t007s2NRKA/T9Dgm0AdqeI/AAAAAAAACwk/CCtRTM2pcNs/s1600/Kapela+Svetoga+Jurja+Gornji+Hru%25C5%25A1evec.JPG)
http://1.bp.blogspot.com/-omLVic0l60Y/T9Da6304PoI/AAAAAAAACvA/nbOZP3rjw7w/s1600/Sakralni+objekti+u+%25C5%25BEupi+Svetoga+Kri%25C5%25BEa+Kravarsko.JPG (http://1.bp.blogspot.com/-omLVic0l60Y/T9Da6304PoI/AAAAAAAACvA/nbOZP3rjw7w/s1600/Sakralni+objekti+u+%25C5%25BEupi+Svetoga+Kri%25C5%25BEa+Kravarsko.JPG)


Zupna crkva Gornjeg Hruševca u Kravarskom, povijesna fotografija - GOTIČKI STIL GRADNJE;
http://2.bp.blogspot.com/-5Ni_paaCW0Q/T9ByoFd-UpI/AAAAAAAACdE/tWXlHkb5mbw/s1600/GORNJI+HRU%25C5%25A0EVEC+-+Stara+%25C5%25BEupna+crkva.gif (http://2.bp.blogspot.com/-5Ni_paaCW0Q/T9ByoFd-UpI/AAAAAAAACdE/tWXlHkb5mbw/s1600/GORNJI+HRU%25C5%25A0EVEC+-+Stara+%25C5%25BEupna+crkva.gif)
Naslov: ŠPORTSKA DRUŠTVA GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 10:31:06 poslijepodne
Od športskih drštava u Gornjem Hruševcu najaktivniji je nogometni klub ali mjesto ima i izvrsne sportaše u drugim sportovima kao što su ponajbolje rukometašice koje igraju za Velikogorički klub.
(http://1.bp.blogspot.com/-d_4zEL_p2Lc/T9Bu_kLUxPI/AAAAAAAACcE/PKxytp_XeNY/s1600/Gornji+Hru%25C5%25A1evec+TURIZAM+%25C5%25A0PORT+I+REKREACIJA.jpg)
NOGOMET;
http://2.bp.blogspot.com/-FmjNoKzt7OQ/T9ChEnCJBoI/AAAAAAAACpA/wv-ZW7-zuaU/s1600/mnlvg720100620gornjihru.jpg (http://2.bp.blogspot.com/-FmjNoKzt7OQ/T9ChEnCJBoI/AAAAAAAACpA/wv-ZW7-zuaU/s1600/mnlvg720100620gornjihru.jpg)
RUKOMET;
http://4.bp.blogspot.com/-f61QXqgrFik/T9CTzhL-kZI/AAAAAAAACl8/57Fvo1PXzpA/s320/%25C5%25A0porta%25C5%25A1i+Gornjeg+Hru%25C5%25A1evca.jpg (http://4.bp.blogspot.com/-f61QXqgrFik/T9CTzhL-kZI/AAAAAAAACl8/57Fvo1PXzpA/s320/%25C5%25A0porta%25C5%25A1i+Gornjeg+Hru%25C5%25A1evca.jpg)
BICIKLIZAM;
http://1.bp.blogspot.com/-buTZpVdsv5c/T9BuBUiALKI/AAAAAAAACbo/3wInKMFundA/s1600/Ha%25C4%2591er.jpg (http://1.bp.blogspot.com/-buTZpVdsv5c/T9BuBUiALKI/AAAAAAAACbo/3wInKMFundA/s1600/Ha%25C4%2591er.jpg)
Naslov: PEJZAŽ I PRIRODA GORNJEG HRUŠEVCA
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 10:40:50 poslijepodne
PEJZAŽ I PRIRODA GORNJEG HRUŠEVCA:
(http://3.bp.blogspot.com/-ceyy08RlBYQ/T9Bsr3MzcTI/AAAAAAAACbE/4PKyOkkmrcI/s1600/Gornji+Hru%25C5%25A1evec+pogled+na+Pokuplje+i+Banovinu.jpg)
(http://4.bp.blogspot.com/-umGIkRS_X5g/T9BtJX_QEJI/AAAAAAAACbY/Shbzc8Cg5QQ/s1600/Gornji+Hru%25C5%25A1evec+ptica+u+letu.jpg)
(http://1.bp.blogspot.com/-Et4SoLHfqP0/T9BujdpSeaI/AAAAAAAACb0/5PZizM6khOk/s1600/Gornji+Hru%25C5%25A1evec+pogled+u+Kravar%25C5%25A1%25C4%258Dicu.jpg)
Naslov: ŠKOLA GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 11:00:29 poslijepodne
POVIJESNI ODBOR ZA IZGRADNJU ZIDANE ZGRADE ŠKOLE GORNJI HRUŠEVEC NA MJESTU STARIJE DRVENE:
(http://3.bp.blogspot.com/-HcQAT_vBSDw/T9DkFk7ECtI/AAAAAAAACxo/UpJsrtBkEwA/s1600/Odbor+za+izgradnju+zidane+zgrade+%25C5%25A1kole.JPG)
http://1.bp.blogspot.com/-CVwqNywgR8k/T9DjMmYVVfI/AAAAAAAACxg/Owe3ZseBCJ0/s1600/Izgradnja+%25C5%25A1kole+u+Gornjem+Hru%25C5%25A1evcu.JPG (http://1.bp.blogspot.com/-CVwqNywgR8k/T9DjMmYVVfI/AAAAAAAACxg/Owe3ZseBCJ0/s1600/Izgradnja+%25C5%25A1kole+u+Gornjem+Hru%25C5%25A1evcu.JPG)
(http://2.bp.blogspot.com/-CBq39SuDkrU/T9CQz82n51I/AAAAAAAAClA/lXNvZNNw8hU/s1600/%25C5%25A0kola+Gornji+Hru%25C5%25A1evec.jpg)



PEČAT TOPUSKOGA SAMOSTANA NA ISPRAVAMA PREDIJALNOG PLEMSTVA IZ GORNJEG HRUŠEVCA:
(http://4.bp.blogspot.com/-cxtGiNweSp4/T9CErtIOz3I/AAAAAAAACkA/hG06WPYY0Zs/s1600/Gornji+Hru%25C5%25A1evec+-+pe%25C4%258Dat+topuskoga+opata.png)
KAPELA SVETOGA JURJA GORNJI HRUŠEVEC:
(http://1.bp.blogspot.com/-9t007s2NRKA/T9Dgm0AdqeI/AAAAAAAACwk/CCtRTM2pcNs/s1600/Kapela+Svetoga+Jurja+Gornji+Hru%25C5%25A1evec.JPG)
KUD VUKOMERIČKE GORICE - GORNJI HRUŠEVEC
(http://2.bp.blogspot.com/-PCQVRDUyo_8/T9DhcDFTsKI/AAAAAAAACww/FnLsS1dwGkM/s1600/KUD+Vukomeri%25C4%258Dke+Gorice-Gornji+Hru%25C5%25A1evec.JPG)
KOLAROV "SVOGA TELA GOSPODAR" NASTAO U GORNJEM HRUŠEVCU
(http://1.bp.blogspot.com/-mSPwra5Jv_8/T9DshhEVidI/AAAAAAAACzk/rdBoSylvZKA/s1600/Svoga_tela_gospodar-GORNJI+HRU%25C5%25A0EVEC.jpg)
KOLAROVA BREZA-JANICA GODINIĆ, NASTALA JE U GORNJEM HRUŠEVCU
(http://3.bp.blogspot.com/-3TRkp3csfmk/T9Cdk6L2EbI/AAAAAAAACoY/5BYTnbJn0do/s1600/Slavko+Kolar+i+Janica+Godini%25C4%2587+Breza+iz+Gornjeg+Hru%25C5%25A1evca.jpg)
Naslov: GORNJI HRUŠEVEC ZA GENERALA GOTOVINU
Autor: Mark10 - Lipanj 08, 2012, 11:28:19 poslijepodne
Mnogi mladići iz Gornjeg Hruševca položili su svoje živote za Hrvatsku
https://picasaweb.google.com/lh/photo/mQBphuS8WvAYI1YMKG4K4NMTjNZETYmyPJy0liipFm0?feat=directlink (https://picasaweb.google.com/lh/photo/mQBphuS8WvAYI1YMKG4K4NMTjNZETYmyPJy0liipFm0?feat=directlink)
(http://2.bp.blogspot.com/-BicYlw4baWs/T9ByADmsLII/AAAAAAAACc4/cRWN-TBHsMg/s1600/GORNJI+HRU%25C5%25A0EVEC+ZA+GENERALA+GOTOVINU.jpg)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Lipanj 09, 2012, 12:50:11 prijepodne
Povijesni izvori spominju srednjovjekovni Gradez
Drvena kapela Svetoga Jurja Gornji Hruševec (brijeg Juraščak)

Imaš još kaj o te kapele (lokacija, opis, da je napravlena/vrušena,...)?
Katja Matković Mikulčić ju opče ne spomina v "Crkve i kapele Odranskog i Pokupskog dekanata".

V tere kniga si ovo našel?

Citat:
Kurija Erdedi Novo Brdo 15 iz 1861.
Rudarska povelja
Sažetak o eksploataciji rude u Vukomeričkim goricama
Rudna polja

Posjedi od fumusa u vlasništvu predijalnog plemstva i državni posjed u Gornjem Hruševcu 1861.
Rudno blago Vukomeričkih gorica
Presjek rova rudnika Kravarsko
Keglevićevo nametanje desetine plemstvu

Uništenje rudnika Kravarsko 1945.
Rudnici Kravarsko 1 i Kravarsko 2

Popis naselja župe 17. i 18. st.

Tragovi antičke, a možda i ranosrednjovjekovne naseljenosti nađeni su i u brežuljkastim predjelima, na položaju Gradišće kod Cerja Letovanićkog i Gradini kraj Palanjeka Pokupskog. Naselja se od najranijeg vremana razvijaju uz prijelaze preko rijeke Kupe, te uz antičke prometne pravce prema zapadu. Ostaci srednjovjekovnog naselja u zaselku Gradec u Vukomeričkim Goricama ukazuju i na srednjovjekovnu naseljenost brežuljakastog predjela sjeverno od rijeke. Sve do 13. stoljeća nema pisanih podataka.
http://www.lekenik.hr/tekst/47/ (http://www.lekenik.hr/tekst/47/)

GRADEC,( kod BREŽANA LEKENIČKIH) - srednjovjekovno nalazište
 Prema literaturi, u Gradecu se nalazilo srednjovjekovno naselje na što upućuju nalazi šute, žbuke i opeke. Pretpostavlja se da se to naselje nalazilo na platou nedaleko od kapele sv. Petra, no zbog guste vegetacije to nije bilo moguće utvrditi.
http://www.lekenik.hr/tekst/48/ (http://www.lekenik.hr/tekst/48/)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 10, 2012, 02:39:11 poslijepodne
Povijesni izvori spominju srednjovjekovni Gradez
Drvena kapela Svetoga Jurja Gornji Hruševec (brijeg Juraščak)

Imaš još kaj o te kapele (lokacija, opis, da je napravlena/vrušena,...)?
Katja Matković Mikulčić ju opče ne spomina v "Crkve i kapele Odranskog i Pokupskog dekanata".

V tere kniga si ovo našel?

Citat:
Kurija Erdedi Novo Brdo 15 iz 1861.
Rudarska povelja
Sažetak o eksploataciji rude u Vukomeričkim goricama
Rudna polja

Posjedi od fumusa u vlasništvu predijalnog plemstva i državni posjed u Gornjem Hruševcu 1861.
Rudno blago Vukomeričkih gorica
Presjek rova rudnika Kravarsko
Keglevićevo nametanje desetine plemstvu

Uništenje rudnika Kravarsko 1945.
Rudnici Kravarsko 1 i Kravarsko 2

Popis naselja župe 17. i 18. st.

Tragovi antičke, a možda i ranosrednjovjekovne naseljenosti nađeni su i u brežuljkastim predjelima, na položaju Gradišće kod Cerja Letovanićkog i Gradini kraj Palanjeka Pokupskog. Naselja se od najranijeg vremana razvijaju uz prijelaze preko rijeke Kupe, te uz antičke prometne pravce prema zapadu. Ostaci srednjovjekovnog naselja u zaselku Gradec u Vukomeričkim Goricama ukazuju i na srednjovjekovnu naseljenost brežuljakastog predjela sjeverno od rijeke. Sve do 13. stoljeća nema pisanih podataka.
http://www.lekenik.hr/tekst/47/ (http://www.lekenik.hr/tekst/47/)

GRADEC,( kod BREŽANA LEKENIČKIH) - srednjovjekovno nalazište
 Prema literaturi, u Gradecu se nalazilo srednjovjekovno naselje na što upućuju nalazi šute, žbuke i opeke. Pretpostavlja se da se to naselje nalazilo na platou nedaleko od kapele sv. Petra, no zbog guste vegetacije to nije bilo moguće utvrditi.
http://www.lekenik.hr/tekst/48/ (http://www.lekenik.hr/tekst/48/)
Naslov: KULTURA - GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 10, 2012, 03:41:53 poslijepodne
TRADICIJA- GORNJI HRUŠEVEC
(http://4.bp.blogspot.com/-V_7_Us_CvDo/T9Sec5eOxkI/AAAAAAAADCA/JW6jyO5feWM/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec+01.+svibnja+2012..jpg)
(http://3.bp.blogspot.com/-sZTLxmj65P0/T9ShDSVMDzI/AAAAAAAADDg/z6znwsi0Vyo/s1600/Hrvatsko+predijalno+plemstvo+-+Gornji+Hru%C5%A1evec.jpg)
(http://4.bp.blogspot.com/-6NpSchE6tr8/T9ShNtDcCnI/AAAAAAAADDw/rFjZVr2drE8/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec-po%C4%8Dast+poginulim+braniteljima.jpg)
FOLKLOR GORNJI HRUŠEVEC
(http://3.bp.blogspot.com/-hEP30dY_4g4/T9SfbR0_n5I/AAAAAAAADCY/4C0hLch8KxE/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec-folklorni+nastup1.jpg)
(http://1.bp.blogspot.com/-PTE8IA11EnY/T9SgC-XysNI/AAAAAAAADC4/qLKkbWuTQcQ/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec-folklorni+nastup4.jpg)
(http://3.bp.blogspot.com/-Y9ZxvA2sQJQ/T9SgN3AQKCI/AAAAAAAADDA/cfWSLtRc7yU/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec-folklorni+nastup5.jpg)
CURE GORNJI HRUŠEVEC
(http://4.bp.blogspot.com/-EXTWXN2-3ew/T9SfAXUHlQI/AAAAAAAADCI/Z5E2xR5pGyw/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec-curke.jpg)
TRADICIONALNI KULINARSKI SPEKTAKL-PRIPRAVCI DOMAĆIH SPECIJALITETA SVAKOG 01. SVIBNJA U GORNJEM HRUŠEVCU
(http://3.bp.blogspot.com/-uxBKVYyqEfk/T9SgjjiUS2I/AAAAAAAADDQ/ZeMX93WbMTg/s1600/Gornji+Hru%C5%A1evec-kulinarski+spektakl.jpg)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: koko-vg - Lipanj 10, 2012, 04:19:27 poslijepodne
Pozdrav !

Pohvale s moje strane !

Imam samo jedno pitanje, pošto se ne razmem u to ... kakva, odnosno, čija je ovo uniforma kaj ju dečki imaju oblečenu,   kraj raspela ?
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Lipanj 10, 2012, 04:36:38 poslijepodne
Kravat pukovnija.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Lipanj 10, 2012, 04:42:45 poslijepodne
Pozdrav !

Pohvale s moje strane !

Imam samo jedno pitanje, pošto se ne razmem u to ... kakva, odnosno, čija je ovo uniforma kaj ju dečki imaju oblečenu,   kraj raspela ?

Povijesni izvori spominju srednjovjekovni Gradez
Drvena kapela Svetoga Jurja Gornji Hruševec (brijeg Juraščak)

Imaš još kaj o te kapele (lokacija, opis, da je napravlena/vrušena,...)?
Katja Matković Mikulčić ju opče ne spomina v "Crkve i kapele Odranskog i Pokupskog dekanata".

V tere kniga si ovo našel?

Citat:
Kurija Erdedi Novo Brdo 15 iz 1861.

Rudarska povelja
Sažetak o eksploataciji rude u Vukomeričkim goricama
Rudna polja

Posjedi od fumusa u vlasništvu predijalnog plemstva i državni posjed u Gornjem Hruševcu 1861.
Rudno blago Vukomeričkih gorica
Presjek rova rudnika Kravarsko
Keglevićevo nametanje desetine plemstvu

Uništenje rudnika Kravarsko 1945.
Rudnici Kravarsko 1 i Kravarsko 2

Popis naselja župe 17. i 18. st.

Tragovi antičke, a možda i ranosrednjovjekovne naseljenosti nađeni su i u brežuljkastim predjelima, na položaju Gradišće kod Cerja Letovanićkog i Gradini kraj Palanjeka Pokupskog. Naselja se od najranijeg vremana razvijaju uz prijelaze preko rijeke Kupe, te uz antičke prometne pravce prema zapadu. Ostaci srednjovjekovnog naselja u zaselku Gradec u Vukomeričkim Goricama ukazuju i na srednjovjekovnu naseljenost brežuljakastog predjela sjeverno od rijeke. Sve do 13. stoljeća nema pisanih podataka.
http://www.lekenik.hr/tekst/47/ (http://www.lekenik.hr/tekst/47/)

GRADEC,( kod BREŽANA LEKENIČKIH) - srednjovjekovno nalazište
 Prema literaturi, u Gradecu se nalazilo srednjovjekovno naselje na što upućuju nalazi šute, žbuke i opeke. Pretpostavlja se da se to naselje nalazilo na platou nedaleko od kapele sv. Petra, no zbog guste vegetacije to nije bilo moguće utvrditi.
http://www.lekenik.hr/tekst/48/ (http://www.lekenik.hr/tekst/48/)

Danas sam odgovorio no post je nestao.

Puno je pitanja no odgovora je još mnogo više.
Što se tiče  podataka iz Leknena oni su zasnovani na pričama naroda i na njih se ne treba osvrtati sve dok ti podatci ne će biti dokazani nekim materijalnim dokazima. No Gradac se doista spominjao u srednjovijekovnoj bilježbi ali njegova točna lokacija još nije potvrđena. Iz popisa pučanstva Hrvatske 1861. godine podatci su i u državnom uredu za statistiku.
Isprave za povijesna zbivanja mogu se naći u državnom arhivu Hrvatske i Madžarske te u arhivskim ispravama zagrebačkog Kaptola. Dio tema obradili su naši uvaženi povjesničari i ini znanstvenici.
Glede župe i kapele nisam naveo izvore ali precizirat ću: "Josip Butorac"-Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine knjiga 59, i 67. Zatim autor Janko Barle-Zagrebački arhiđakonat 1642. I također Katolički list 1903. broj 20 i br. 239.
Dio dokumentacije nalazi se i u obiteljskom vlasništvu te se ovim putem zahvaljujem vlasnicima na uporabi materijala.

Upad u post, ovo je počasna "Kravat" odora.
Hvala na komentaru!
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: koko-vg - Lipanj 10, 2012, 05:09:33 poslijepodne
Hvala lijepo
Naslov: GRB PLEMIĆA GODINIĆ IZ GORNJEG HRUŠEVCA
Autor: Mark10 - Lipanj 10, 2012, 09:14:04 poslijepodne
GRB PREDIJALNIH PLEMIĆA GODINIĆ
(http://3.bp.blogspot.com/-BAoQEUjavro/T9TnwZ6P9DI/AAAAAAAADFY/qPlRwXR57ng/s1600/Godinich.png)
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mlačanin - Lipanj 10, 2012, 09:44:05 poslijepodne
Bravo Mark 10!

 Jako lijepo predstavljanje povijesti naših krajeva!
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: kuntakinte - Kolovoz 09, 2012, 10:38:24 poslijepodne
Jel znaš kaj o zdence kaj su kopani po sele prije i posle II. sveckoga rata?
Čul sem da je jen (od dva) v Cerovskomu Vrhu glibok 46 metri i ima vode a da je na Novem Brdu kopan prije drugoga rata glibline 52 metre ali nisu našli vodu nek su otprli plin tak da su dva radniki mrli od toga.
Naslov: Odg: GORNJI HRUŠEVEC
Autor: Mark10 - Kolovoz 31, 2012, 11:19:13 prijepodne
Jel znaš kaj o zdence kaj su kopani po sele prije i posle II. sveckoga rata?
Čul sem da je jen (od dva) v Cerovskomu Vrhu glibok 46 metri i ima vode a da je na Novem Brdu kopan prije drugoga rata glibline 52 metre ali nisu našli vodu nek su otprli plin tak da su dva radniki mrli od toga.

Taj dio nisam proučavao!