Autor Tema: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO  (Posjeta: 31765 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« : Studeni 09, 2011, 10:07:42 poslijepodne »
Stranica je posvečena “nujlijepšomu kemaučeku svieto” – Bednje, bednjanskomu govoru, Kavalerem, …

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kavaler Danijel Češnjaj:

NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO


BEDNJO SU BREŠČECI , BEDNJO SU DÄLČECI
ČUĆA , PUROUNI GIZDAUVI
BEDNJO JA MUMICO, ÄČEK I HIŽICO
TÜJ SU PEJDAUŠI PRAUVI

BEDNJO JA DEČEC ŠTARI PEPIEVO
FUČKO I TOUNCO NE POŠE
BEDNJO JA PUCO ŠTARU SUM VÖLJEL
I PÄRVE KUŠUVUNJA NOŠE

BEDNJO MO DULJEKE SI TEI
NIESUM TA VIDEL NE LIJETO
BILO SI , ESTAULO BOUŠ
NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIJETO

BEDNJO JA TÄRSEK ŠTARI DEZRIEVO
NED ŽELIMEREM SOUNCE DO ZIDA
BEDNJO JA VINSKO KOPLICO FINO
ŠTARO NUM DOUŠU ZEGRIJA

BEDNJO KOK BIELO JA MLODENKO V MIEGLE
V NEDELJU DO K MEŠI SA IDA
BEDNJOUNČUN JA MÄRTI I BÖG NOŠ NEBASKI
ŠTARI ED ZLAU NOS VÜGIJBLJA

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(s)rečnik:

BEDNJO – MJESTO BEDNJA
NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIJETO – NAJLJEPŠI KOMADIĆ SVIJETA
BREŠČECI - BREŽULJCI
DÄLČECI – DOLINE
PUROUNI GIZDAUVI – PURANI GIZDAVI
MUMICO – MAMICA
ÄČEK – TATA
HIŽICO – KUĆICA
PEJDAUŠI PRAUVI – PRIJATELJI PRAVI
ŠTARI PEPIEVO – KOJI PJEVA
TOUNCO – PLEŠE
NE POŠE – NA PAŠI
SUM VÖLJEL – SAM VOLIO
PÄRVE KUŠUVUNJA – PRVO LJUBLJENJE
DULJEKE – DALEKO
NE LIJETO – GODINAMA
ESTAULO BOUŠ – OSTAT ĆEŠ
TÄRSEK – LOZA
DO ZIDA – KAD SVANE
DOUŠU ZEGRIJA – DUŠU ZAGRIJE
MLODENKO – MLADENKA
V MIEGLE – U MAGLI
DO K MEŠI SA IDA – KAD NA MISU SE IDE
BEDNJOUNČUN – BEDNJANČAN ( žitelj mjesta Bednja )
MÄRTI – MOŽDA
BÖG NOŠ NEBASKI – BOG NAŠ NEBESKI
ŠTARI ED ZLAU NOS VÜGIJBLJA – OD ZLA NAS ODALJAVA 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Kavaliri - Nujlijepsi kemaucek svieto, 03:16

Kavaliri - Nujlijepsi kemaucek svieto 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #1 : Studeni 09, 2011, 10:12:15 poslijepodne »

V joytre sum sa rune staulo

Bilo bi zgodno da se (okolo)bednjanski KUD-i i glazbeni sastavi vukluče v popularizerajne hrvatske (i bednjanske) narodne pesme «Vjutro rano», tere je (glazbeno, ne tekstualno) jednak prvi tal (del) negda austro-ugarske himne «Gott erhalte Franz, den Kaiser» (hrv. "Bog, čuvaj cara Franca»), a de(ne)s nemačke himne «Das Lied der Deutschen (hrv.: "Pesma Nemcov"), poznateše pod nazivom «Deutschland, Deutschland über alles».
 
Gradiščansko-hrvatska verzija pesme «Vjutro rano» je, najme, prek Jozefa Haydna (Josipa Hajdina), teri ju je izdal kak «Volkslied (hrv.: narodna pesma) postala glazba austrijske himne. Haydn je inače vu sva dela vuvrstil prek 30 motivov z gradiščansko-hrvatske narodne glazbe («posudil si si je»), no vu slučaju pesme «Vjutro rano» je bil pošten (ne rekel da je negva).
 
Ova melodija bila je cesarsko-kralevska himna Austro-Ugarske do propasti te države (leta 1918.). Posle poraza v 1. svetske vojne Austro-Ugarska se raspala, Austrija je postala republika, pak su Austrijanci othitili carističku melodiju «Vjutro rano».
Nemci su pak do 1918. imali za glazbu himne melodiju teru i den-denes koriste i rojalistički Englezi (God save the king/queen (hrv.: Bog čuvaj krala/kralicu)). Kak su i oni zgubili 1. svetski rat, postali su republika, otirali cara i carističku himnu, ali jim ne smetalo da leta 1922. zemu sebe za glazbu himne melodiju «Vjutro rano».

 
Pesma «Vjutro rano» na repertuaru je (bila) (a da morti ni ne-znaju nejnu povezanost z melodijum nemačke himne) med ostalem Lada, Pevačke skupine Aktiva žena Donja Dubrava (pesmu je se dobe zapisal vlč. i muzikolog Vinko Žganec), FA Makovac (Zagreb), ...
Navodno je to i marijo-bistrička pesma.
 
Najme, kaj(-me)! (lupus in fabula)
 
Spomenuta glazba «Vjutro rano» je vujedno bednjanska pesma (bedljuinsko pesmo) «V joytre sum sa rune staulo». Tekst te pesme more se najti na 17. stranice knige « Nošo bedljuinsko rieč» (kniževni zbornik; prikupila i obradila preštimana gospa prof.  Barica Pahičova Grobenski / Nakladnik «Tonimir» Vžd. Toplice 2007., sunakladniki občina Bednja i Zavičajni klub Vrbno).
 
Morti bi do mogel povedati do bi ovu pesmu mogel otpopevati na bednjanski.

Vuvaženi Žiga Međimurski (i Sekajkavski) rado je privatil ovu pesmu, ke je rezulteralo negvum vrhunskum izvedbum te skladbe (na CD-u «(Cv)etno protuletje» i to v dvostruke izvedbe: samo instrumentalne, ter z popevajnem).
 
Kak podlogu Žiga je koristil CD z (celovitum) gradiščansko-hrvatskum izvedbum te pesme, ter gradiščansko-hrvatski tekst te pesme.
 
V nastavku su:
 
1. tekst bednjanske ina(t)čice, div(ne v)erzije (z spomenutoga bednjanskoga zbornika),
2. tekst gradiščansko hrvatska verzije (teru koristi i Žiga),
3. samo del pevane glazbe gradiščansko hrvatske verzije,
4. vide(l)o-vezilo (link) na Žiginu izvedbu
5. vide(l)o-vezilo (link) na Žiginu izvedbu – z Žiginem objašnejnem povezanosti pesme z melodijum nemačke himne



 
1. bednjanska verzija   («Nošo bedljuinsko rieč», 2007.»)
 
V joytre sum sa rune staulo

 
V joytre sum sa rune staulo,
vuru pred zeru, vuru pred zeru.

Sim po to sa sprehojolo,
još go zerja nie, još go dnavo nie.

Tum si spauzim divojčicu
kok z verto bejži, kok z verto bejži.

V jane rouke ruožu nejsi,
v droyge ružmurin, v droyge ružmurin.

Z rukauvem si souza breiša,
f persoj ju tiši, f persoj ju tiši.

Ko ja tabe, divojčico,
ko sa žolestiš, ko sa žolestiš?

Sneči su ma zomuš dauli,
serce ma beli, serce ma beli.

Staurem duofcu, begotušu
ko mi vuoljo nie, ko mi vuoljo nie.

Rojši dečku siremoku,
s kiem mi vuoljo ja, s kiem mi vuoljo ja.
 
 
2. gradiščansko-hrvatska verzija (teru koristi i Žiga)

V jutro rano

 
V jutro rano se ja vstanem malo pred zorom.
Ter se k vodici prešećem, da se razhladim.
 
Zagledal sam divojčicu z vrtla šetajuć.
V jednoj ruki grojze nosi, v drugoj rozmarin.
 
"Oj Marico, dušo moja, daj da podahnem!"
"Ne dam, ne dam, a i ne smim, ar sam žalostna."
 
"Oj Marico, dušo moja, zač si žalostna?"
"Snoć se jesam zaručila, s kim me volja ni."
 
"Oj Marico, dušo moja, zač te volja ni?
On ti ima srebra, zlata, da mu broja ni."
 
"Ča mi hasni zlato, srebro, kad me volja ni!
Rajše Bog daj siromaha, da me volja je."

 
 
3. samo del pevane  glazbe gradiščansko hrvatske verzije
(kliknuti na «08     jutro rano se ja stanem»):
http://www.crackshop.at/index.php?cPath=216_217&XTCsid=fcbb1d74a49eecae56dfce4c106be195 
 
 
4. i 5.:  2 vide(l)o-vezila (linki) na Žigine izvedbe:
 
4.
Žiga Međimurski - V jutro se ja rad vustanem, ravno pred zorju, 03:27

Žiga Međimurski - V jutro se ja rad vustanem, ravno pred zorju 

5.
Žiga i Bandisti - Vjutro se ja rano stanem, 04:34
z Žiginem objašnejnem povezanosti pesme z melodijum nemačke himne
(malo treba pojačati zvučnik)

Žiga i Bandisti - Vjutro se ja rano stanem 


Dodatne informacije vezane vuz povezanost hrvatske (i bednjanske) pesma «Vjutro rano» z melodijum nemačke himne moru se najti na medmrežju.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #2 : Studeni 23, 2011, 10:55:47 poslijepodne »

Bednjanska svadba

Barica Pahič-Grobenski:
Isto sam tako reagirala i na «Bednjansku svadbu» (treba biti «Bedljuinsko ženjeitvo» ili «Bedljuinska gyejsti») Josipa Genca, što je inače vrlo vrijedan etnografski zapis. Zapravo su to dramatizirani narodni običaji, ali se tu uvelike razlikuje pisana riječ od govora u audio i video zapisu Bednjanskoga kulturno umjetničkog društva (titlovani prijevod na standardni jezik je upravo katastrofalan), ali je to, nažalost, ostalo zabilježeno, a moj prigovor neobgjavljen. Na temu teksta Josipa Genca, mr. Marijan Kraš je napisao i obranio magistarsku radnju, ali i on preuzima Genčeve neispravne zapise. Dakle, problem je više u pogrešnom zapisivanju, a manje u primjeni izgovora ili prebrzom zaboravu lokalnog govora.

Našo bedljuinsko rieč (kniževni zbornik), 2007

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Bednjanska svadba (1.dio), 09:28

Bednjanska svadba (1.dio)

Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #3 : Studeni 23, 2011, 10:56:30 poslijepodne »


 Nâstavek z prethodnoga lista:


Bednjanska svadba - 2. dio, 08:53

Bednjaska svadba - 2. dio

Nâstavek na sledečomu listu.

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #4 : Studeni 23, 2011, 10:57:14 poslijepodne »

 Nâstavek z prethodnoga lista:


bednjaska_svadba_3.mp4,05:56

bednjaska_svadba_3.mp4

Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #5 : Studeni 23, 2011, 10:57:58 poslijepodne »

 Nâstavek z prethodnoga lista:


bednjaska_svadba_4_1.mp4,09:21

bednjaska_svadba_4_1.mp4

Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #6 : Studeni 23, 2011, 10:58:40 poslijepodne »


 Nâstavek z prethodnoga lista:


bednjaska_svadba_5.mp4[/b],07:18

bednjaska_svadba_5.mp4

Nâstavek na sledečomu listu.

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #7 : Studeni 23, 2011, 11:00:22 poslijepodne »

 Nâstavek z prethodnoga lista:


Bednjanska svadba – tekst
(s)rečnik sledi prvum zgod(n)um


Josip Genc


BEDLJUINSKO ŽENJEITVO


PRI VERŠKEVEMU ŠTIEFU PRIE GYEJSTI



(Storinsko hižo. Ze vrote su žervi, v dreygem kutu ja pač, ne pači ja lyenjec kuhoč, cimplet i šteybljek. K pači su prislenjena frouklja, lepor i lepoto.  Ne zidu veiseja kernjeičko i rešate. Ze peču ja kloup, a kre nja keluovrot. Ne stuolu ja kerite, kumen, sukoč, haudro i rubečo ze voljunja. Zastor sa etpiro. Ded malja, Mumico prada, a Jounico nemoto rubeču ne sukoč i voljo. Ded prestouna mljeti.)

DED:

A de ja Štief  tok duge?  Vač ja prašlo cielo vudienjko kok ja edešel kljieti. Ze sigyrne sa ne briegu nošel z Blaužem Pepelneikevim i liepe sa neciejodu, a manje ja tok pežirok syhi ko ni slinja namram pežrieti.

JOUNICO:

Najta sa dedek čemeriti. Ečeku ja nie tok jauke ze piti, ali sa rod pespeminjo z mužmi. Bou dešel.

DED:

A ko sa imu zaj ne te zeime degevaurjoti? Vylječa ja izde duljeke. De ja temu dyem do sa bou kyelja delole i gerico riezolo. V zeime ja triebe pri hiže štyriti. Ne prieme mu ja prajo nemetuno. Do bou zautkol? Sume edhojo, a dele steji. Jo sum vač ziemljel peldrugu mljeinjicu keruza i bi si rod speil janu heljbicu vineko, a njago go ed nigder nie. (Sadna ze  pač i pipu neklodo.)

MUMICO:

Jounico, prajdi pe sale i debi puca. Noj dyejdu fačer ko ščierhuma parja štare num ja ed luni estole. Byežič dehojo i triebe ja mlodeinu pekloti ko buma imeli i freiškego parjo.

DED:

Kulike tego tei meisliš pekloti? Jo bi tye štel znuti.

MUMICO:
Bouma zekloli purouno i mamešnu pyricu, dvie roca i staurego gusauko.

DED:

Tego  naj geveriti! Staurego gusauko nedum zekloti. Meraš pekloti mlodeina kulike ečaš, ali gusauko nedum.

MUMICO:

Vač ja tok stauri ko ja keme ze vumi pe poše kebeljil. Če go ize jane ljete estauvima, najta si misliti do bu  megel ze vumi iti ne pošu. ne vylječa.

DED::

Ja, ja, jo i gusok skyp ednemožama. Pitunja ja če boum ne vylječa  megel peljoti krovicu ne pošu. Ni stauri gusok nabu išel vač ze manu. Življanja num sa shojo. Sa ja tok fljatne prašle kok peldrugo jesajnsko vudienko.

JOUNICO:

Koj tye, dedek, geverita? A izde merata mljeinjicu keruza zemljeti. (Edida vyn.)

MUMICO:

I heljbicu vineko spiti. (Jamlja gibounjicu z pači i dievljo ju ne stel.)

DED:

Fljatne ti tye dyejda, fljatne. Myej ded ja beil neveršil davodesat ljiet. Ze večarju ja pyejel zdelicu žguncev z ecveirki, speil pyel peličo veino i pesprovil sa spaut, a vjoytre sma go nošli terdego. Naznu sa vuro ni čos…

MORICO – GRABLJICO:

Debru  večarku vum Byeg doj! (V rouke derži moulu haudricu s špicumi epšivanu i fynje neke zemetune.)

MUMICO I DED:

Byeg doj, Byeg doj!

MORICO:

Zgledi do sum debre dešlo. Pouni stel ja gibounjica.

MUMICO:

Debre si dešlo, Morico, debre. Priprovljoma sa ze čierhunja parjo fačer. Meraš i tei estauti, nabu ti dougi čos. Puca i dečki budu pepievoli i liepe sa šauljilji. Ne čierhunji ja fyrt vesale.

MORICO:

Byeg nade ko tok duge estaulo. Tye nabu geteve prie pyelnečei, a de Kestunjevco ja doleke. Do bor ne muorom šez pyejtek prajti! Znouta do veke pyelnečei cepernica dehojodu ped berf flauča praut.

DED:

Znouma mei tye, znouma. Sume, cepernico cepernice nič namra. Čyli sma do buš k num dešlo ze stuočnu grabljicu i če si pe tem puoslu dešlo, stego nabu nič. Nošo Jounico sa ja zjočilo, ali ja ize premlodo.

MUMICO:

Koj sta tok neverli ne Moricu? Noj si bor edehna.

MORICO:

Nič si nam pečivolo. Edmo boum peviedolo. (Edmeto haudricu i pekoža kemod kruho štarego ja denaslo, a tye ja znauk do ja zbilja grabljico.) Dešlo sum pe tem puoslu. Pesloli su ma s  Kestunjevco eček i mumico ed Kestunjevskego Jyežeko. Njihev Jyežek ja ze ženjiti i yeni bi šteli ko bi zal vošu Jounicu.

DED:

Zaj si čoulo. Rači nje do s tego nabu nič. ( Ida vyn.)


MORICO:

Dedu tye nekok najda v glauvu. Istinjo ja do ja Jounico izde mule  premlodo, ali ja dejsti joko. Manje su rakli do sa Jounico z Jyežekem  ne Bednje degeverilo izde ne preščanju ne Valiku mešu. Do sta vidli kok su luomori biele gledeli i kok su sa čydili kulike nje ja Jyežek serce  ziebrol pri licitore! Nujvače štare ja bile sređi štounto! I skyp su gvierc peili z jana kypica. A dime ju ja etprotil čy de hustica ped Verški brieg. Sa sa znou.

MUMICO:

I jo znoum. Serce čuvo v škrinjice. Jo sum nie pryeti tego. Sume na znum ko bu Štief rakel.

MORICO:

A de ja Štief?

MUMICO:

Edešel ja kljieti. Zdaj bi vač muorol dyejti dime.

DED:

(Dehojo.) Koj izde klofrota i neklopota? Jo sum sva rakel! Če sa izde koj de ma rieči f te hiže derži!

MUMICO:

Hejta, dedek, pe Jounicu. Noj edmo dyejda dime!

DED:

Boum nje rakel do imu bedaustu moter staro ju eča ne silu ze moužo pesloti. Sroum ta mera biti! (Ida vyn.)

MUMICO::

Merti dedek imudu prof, ali koj si merama če sa mlodi imudu rodi.

ŠTIEF:

(Dyejda f hižu z boreilcem v rouke i dena go ne stel.) O, Morico! Ko po ja taba debrego denasle čy z Kestunjevco pe te zeime?

MUMICO:

(Štiefu.) Hej sim ko ti neke peviem. (Edidu v kemyericu.)

(Dyejdu Ded i Jounico.)

DED:

Tye ti ja stuočno grabljico. Pevie nje ko meisliš, a jo idam v pelnicu pe sojtlek žgunjica. (Morice.) Kok mi sa veidi, epaulo bouš s kešora. Ty  ti jo velim! (Jounice.) Pozi, Jounico, ko ta nabu ecuoprolo. Nasmaš ju v juoko pegladoti. Tye ti ja vačo cepernico ed  Papa Lešiška. (Ded edida.)

MORICO:

(Neke Jounice šepeča ne voyhe.)

JOUNICO:

(Smieja sa i keimo z glovu.)

MUMICO I ŠTIEF :

(Dyejdu.)

MORICO:

Jounico ja pristaulo.

ŠTIEF:

A ja tye istinjo, Jounico?

JOUNICO:

Istinjo ja.

MORICO:

 ( Estovljo kry ne stuolu.) I Jyežek mera dyejti vyegledi?

JOUNICO:

Mera.

MUMICO:

(Siem.) Sadeta si zdaj i zemta si gibounjica. Jounico, neteči Morice ko bu pilo.

MORICO:

Pilo boum, ali jielo nabum. Muorum sa pežuriti. Izde necuj budu dešli vegleduni.

MUMICO:

Jounico, denasi Morice roubec ko budu f Kestunjevce znuli do ja sa sračne ebauvilo.

DED:

Tyj ja žgunjičko ko sa stuočno grabljico netera pe rabre.

MORICO:

Dedek, žgunjičku merata spiti, a s flaušicu saba netrieti. Sa ja geteve!

DED:

Joj, preklato cepernico! Tye ja ceprijo! Kok si sa, Jounico, dolo zecuoproti! (Sada si ze pač i peija žgunjicu.)

JOUNICO:

Vmireta sa, dedek. Jo sum tok štielo, a  eček i mumico su pristoli.

DED:

A, tok ja tye? Mana sa nič ne pito?  Nasmam nič ni rači. Dieleta si kok si ečata! Mana duge nabu.

MORICO:

Lajku nyeč! Tok kok sma sa degeverili!

MUMICO i JOUNICO:

Lajku nyeč, Morico. (Etprautidu ju de vrot, a eček dedeku netauča vineke.)


Nâstavek na sledečomu listu.

« Zadnja izmjena: Studeni 23, 2011, 11:02:34 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #8 : Studeni 23, 2011, 11:08:32 poslijepodne »

PERVO PUCO:

(Dyejda z još janu.) Kok zgledi, mei sma perva dešla. Deber vačer!

MUMICO: Deber vačer! Nič zote. Merama pričajti.

JOUNICO I MUMICO  (Denesu parja ne stel i sa pričnadu čierhoti.)

DED:

Idam jo purouna pesproviti ne ceciet. Niša zounja brigu ne veđi.  Vač bi ja sa ljesico znejsilo do go nie mana. Naznum kok buta vei žeiveli do mana ednesu ped Svatego Juožofo. (Edida.)

MUMICO:

(Vužeiža loumpu. Dehojodu i drouga puca. Vynje dečki pričnadu pepievoti: Eber kljieti, miesec svieti… Z piesmu dehojodu v hižu i si skyp pepievodu.)

PERVI DEČKE:

Sta čyli kok ja dehyeđil Plieski Morke do ja išel  s kropinskego sejmo?

DREYGI DEČKE:

Neke sma čyli. Pevie, kok ja tye bile.

PERVI DEČKE:

Zederžol sa z Jesenjounčuni ne Piesku de terda nyeči. Kranul ja dime, ali meste do sa spušo ne dyel, en sa spenjol v brieg ped Sekyelja.

DREYGI DEČKE:

Zesigyrne su go cepernica metola.

PERVI DEČKE:

Dešel ja ne verh Sekuoljo de jana mloka i videl kok veke mloka cepernica touncodu kele. Bile ja coepernic i z nošego salo, ali ni ze janu nača pevedoti. Veli do ja čyl spemenjek, do ja sauku cepernicu meči videti pri pelnečke, tečne f pyel nečei, kie imu luceinski stelčec ko stouna nunjego. Te su sa cepernica f cirkve ebernjena k vrotum.

DREYGI DEČKE:

A de bi zal luceinski styelec? Kok sa denjega dyejda?

PERVI DEČKE:

Muoro go sa deloti ed Svata Lucija de Bežeičnego puosto. I tye, sauki dien mule, bez janego čovlo… Ali če kie koj pegreši, cepernica go ed pelnečka etpaljodu suobu.

DREYGI DEČKE:

A ko po bi mu sa te degyeđile?

PERVI DEČKE:

Sauko cepernico ja imielo prof nunjem johoti de meila vuolja. Kulike ged ja štielo!

DREYGI DEČKE:

Byeg ma eslebeđi ta noposti. (I si dreygi sa čeydidu.)

DEVAR I MLODENEC:

(Dyejdu) Byeg vum doj deber vačer!

PERVI DEČKE:

Vei sta nič nie strohu cepernicum do sta čy z Kestunjevskego briego futu dyeb voupoli dyejti de Verški.

DEVAR:

Mei sma nie strohu. Ali če ja triebe kego zecuoproti, tye merama neproviti.

PERVO PUCO:

Po sta tye vač neprovili.

DROUGO PUCO:

Prauvi sta cepernjoki.

MLODENEC:

Ko si merama če imuma tu myeč.

DEVAR:
 
(Z ečekem peija, a k njim sa prikljyči i Mlodenec)

(Pepievo sa pesmico: V nošem puolju dvie kenuoplja.)

MLODENEC:

Liepe znouta pepievoti! Dojta još janu.

PERVI DEČKE:

Manji sa veidi do ja čierhunjo bile dejsti.

(Pepievodu: Rosti, rosti, hreyškico…Teči sa veine i dievlja gibounjico ne stel.)

DREYGI DEČKE:

I manji sa tok veidi.

PERVO PUCO:

Si znouma do su dešli vegleduni. Muoroma sa dime pebiroti.

DROUGO PUCO:

Sauki k sabe. A v nedelju buma pri meše peslušoli kie bou s kiem ezvuni. (Ethojodu i pepievodu: Lajku nyeč, lajku nyeč, drogo pedošijo…)

DEVAR:

Kok sta čyli, vač si znoudu pe kokvem sma puoslu dešli. Eček i mumico ed Kestunjevskego Jyežeko pesloli su ma do vos zeprejsim ze vošu Jounicu ko bi zalo njihevego Jyežeko, a yeni bi ju prijali kok ze sva dieta.

ŠTIEF (eček):

Sa sma čyli i rozmeli i če ja Jounico zote, mei sma nie pryeti tego.


MUMICO:

Nie sma pryeti, sume sma nie s tiem ručunoli do bi tye tok ne fljatnem megle dyejti. Niesma priprauvljeni i na znum a buma megli sa priproviti ze sylj čez tu mesejevu.

DEVAR:

Zote sa najta stauroti. Do i kok buta megli! Ene koj pucu ida, ne muoro sa edmo f sulju ednasti.

MUMICO:

Jounico, denasi roubec ze mlodenco i devaro i saukemu bežeičnicu.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


ŠTIEF:

Jo bum praju zautkol. A zaj si zemta po pita!

JOUNICO:

(Denasa roupca i doja mlodencu i devaru.)

DEVAR:

Tye sma ebovili i merama sa degeveriti ze zopisek.  Jo bi predlyežil ko pegoču denasama rune f nedelju. Bouta vidli do bu  fino i tok valjiko ko bu ju ciele sale megle kuoštoti. Noj bu Jounicu z pyedsnešu spremno. Zopisek merama zboviti i prie rouna meša. Ebauvima zopisek, a peklje sa vač degeverima do boudu gyejsti.

MUMICO:

Tye bi tok megle biti. Ali gyejsti namradu biti nikok prie Tusta nedjelja. Tok pevieta pri Kestunjevce. Mei sa prie tie dyeb namrama priproviti.

ŠTIEF:

Nu, zemta si po još jamput pita. Ko buta ležie dime išli!

MUMICO:

Zemta si i gibounjica

JOUNICO:

Dedek, hejta si i vei zemta gibounjica.

DED:

Boum si zal, boum. Kok ja tye fljatne dešle! Veidi mi sa do ja tye bile pradluni do sum Jounicu vyejzil v kernjeičke pe teiri, a zaj po vač ida ze moužo. Kok vriema fljatne edhojo!

( Jedu gibounjicu, a Jyežek i Jounico sa pe tihe speminodu.)



Zastor!

Nâstavek na sledečomu listu.

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #9 : Studeni 23, 2011, 11:10:17 poslijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:


DIEN PRIE GYEJSTI NE VERŠKEVEMU BRIEGU


(Priprovljo sa ze gyejsti. Ze styelem sedi eček Štief i Demoči sturešeino. Netaučadu si veine. Ded ze peču neklodo pipu. Mumico f pač dievo lyenjec kuhoč. Pestauvljeno ja škrinjico. Pedsnešo, Pervo i Drougo puco nejsa i f škrinjicu slaužadu rubeča, ručneika, haudra… Dyejdu strina, vujna, kymica štara budu jele nejsila ne stel i Sukečico. Sauko ja Jounice neke denaslo ne daur;  bor roubec…Kymico i keym su dešli s kešauru, Mumico prijiemlja i doja pucum ka daura nejsa f kemyericu.)

MUMICO I KYMICO:

(Rykyjadu sa i vela:)
 Byeg vos peživi i pezdrovi mo kymico!, Byeg vos peživi i pezdrovi myej keymek! (Sadaju si ze stel, netaučadu veine i piju..)

DEMOČI STOREŠEINO:

Jo bi eimel neke rači ko bi ze tiem tego sauki megel iti ze svejim peslem. Kok vač znouta, Štief ma dyebil ko bum demoči storešeino i ko bum vyeđil brigu kok i koj sa bou priprauvljole ze gyejsti, ko bu sa išle svejim radem i ko sa bu jele ne vriema ne stel denaušole. Po bi pryejsil glovnu sukečicu ko mi pevie ko sa sa vač priprovile, a koj ja ize ze priproviti.

SUKEČICO:

Hljeb ja pečani kok i keloč i kroflini. Svinjske mase, purouni i devenjica, tye ja sa f pelnice zležene ze pečanja. Zdaj buma skuhola gylješ kie sa jytre mera prigreti, a riezunca, hedeinu košu i zalja sa jytre skouho pri strine. Tok ko bou freiške!

DEMOČI STUREŠEINO:

Debre! Sume v riezunca deneta dejsti grizuča poprika. Hedeinu košu noj puca striebidu Tok ko fynje nabu kinžljeinjo i tyškev, a f kisele zalja denta dejsti špeko, tok ko budu v zdele edzgere skobljica stola. A puca, ka budu nejsila jele ne stel, do sa nabi sume fpyjstila f tounjec i z diečki epšipauvola f kerpljietu! Do mi ja jadno fyrt ne jyeke i do nje ed stuolo klepim  z ječmi i pekeimom, edmo muoro rači dreygim  ko sa jele denasa ne stel.

ŠTIEF:

Tok! Zdaj sta čula kok sa imuta deprinaušoti. Jo z Blaužem idam kljieti ko netečim brienčicu, a ded noj prajda pe suseda; Miško i Frounco, ko num ju ne dyel pemeradu nasti. (Edidu.)

(Mumico i Kymico edidu f kemyericu, a ne pozornice su Dedek, Pervo i Drougo puco.)

DED:

Kum ma tye Štief pešiljo?

PERVO PUCO:

Pe susedevego Miško i Frounco. Račeta njim do kmam noj sim dyejdu.
(Ded edida.)

DROUGO PUCO:

Rakli su do dyejdu kljieti, a nie sim.


PERVO PUCO:

Po njim tok bouma pevedola. Steignadu iti kljieti.

(Mumico i Kymico dyejdu  s kemyerica.)

KYMICO:

Zbyegem kymico! Zbyegem puca!

MUMICO:

Idam i jo. Muorum pri strine pegladoti kok sa priprovljo.

PUCA:

Zbyegem, zbyegem!

PERVO PUCO:

Jytre su gyejsti, a mei naznuma touncoti. Merti bi nos dečki naufčili.

DROUGO PUCO:

A, zote si tei raklo Dedu do dečki noj dyejdu sim? Sume, ko ja ene izde rakel Blauž? Neke ze epšipovunja.

PERVO PUCO:

Šeipoti sa ne muoroma vučiti. Če dečke šipna taba, tei šipni njago. Ali touncoti sa muoroma nofčiti.

MIŠKE I FROUNC:

(Dyejdu.) Koj su nos zvauli?

PERVO PUCO:

Ko nos nofčeita touncoti! Te pata kljieti ko pemerata veine dime nejsiti.

FROUNC:
Kokev tounjec? A de po su vum mužikauši?

PERVO PUCO:

Tok, f pešica. A merama i  ne foyček če znouta foučkoti.

MIŠKE:

Kok ene ida puoljko? (Primadu sa i pričnadu foučkoti  i touncoti.)

DED:

(Dyejda.) Ko ja zaj tye? A idata ze močkora? Jytre su gyejsti! Dejsti sa bouta netouncola.

DROUGO PUCO:

Naznuma touncoti po sa muoroma gnjes nofčiti.

MUMICO:

Puca, a ja ja sa priprauvljene? Toki budu dešli pe sylj.

MIŠKE:

Idama mei pemeči brienčicu ne dyel.

FROUNC:

A bouma peklje pemegli i sylj ednasti f Kestunjevec?

(Puca su edešla f kemuoru i dešla nouze s Pyedsnešu.)

PEDSNEŠO:

Sa ja priprauvljene. F kemyerice su zleženi vienci i svitica. Nabudu Jounice mužikauši muoroli pepievoti enu; De su ti bili ivunjski dnavi, de su ti bila mortinjska nyeči. Sa ja  ne koupu. I tenčeino ja nešneituno. F škrinjicu sma sa pesprovila.

(Puca sa nelukovoju čez ebluka.)

PERVO PUCO:

(Ida k vrotem, etpiro ja i nelukovo sa čažnja.) Vač vum idu! Ne Botinje huškodu!

MUMICO:

Pe sylj dehojodu, a izde su nie veine denasli ed kljieti. Koj bum zdaj dielo pradnja ne stel?

DROUGO PUCO:

(Nelukovo sa.) Prašli su čez berf i idu k hustice. Toki su tyj!

MUMICO:

A koj mi ja zdaj pečajti!?Lateta puca kljieti! Noj sa pežura z veinem. (Puca edidu.)

DED:

Idam jo f pelnicu. Denasti mi ja flošicu žgunjica. V brieg sa boudu zvroučili. Slebene si spiju mule žgunjička. (Ded ida vyn, a Pedsnehauljo ze njim.)


Nâstavek na sledečomu listu.


Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #10 : Studeni 23, 2011, 11:11:37 poslijepodne »


Nâstavek z prethodnoga lista:


MUMICO:

Kok ma f sroum del! Vraug go stvyeril i daul. Tego Štiefo! Niti sa gnjes namra ed kljieti pežuriti.

PEDSNEŠO:

Vač su pri dyeljnji susede. Toki su tyj! (Ida f kemyericu.)

MUMICO:

Nu tok! (Pesprovljo pe hiže.)

DEVAR I MLODENEC:

 Deber vum dien Byeg doj!

MUMICO:

Byeg doj deber dien!

DEVAR:

Dešli sma mule prerune, tok ko bi ze dnavo tye ebovili. Nabi sa šteli nyeči fčokoti.

DED:

(Dehojo s flaušicu.) Debre sta neprovili! Pe nyeči sa koj-koj mera pripetiti. Znouta kok sa ene veli; Sauko nyeč imu svu myeč!

MLODENEC:

A de po ja Jounico?

MUMICO:

F kemyerice svitica zlauža. (Mlodenec edida f kemyericu, a Mumico nelukovo a idu ed kljieti.)

DED:

( Devaru.) Doj, pežri mule žgunjica! Nabu ti škyeđile če si vruči. Noš žeypnik si neviek speija žgunjica do dyejda ne spraved..

MUMICO:

Koj tye geverita!? Gyejsti i spraved su nie eiste.

DED:

Zouma su ta gyejsti kok i spraved. Žol mi ja ze Jounicu.

ŠTIEF:

(Dehuškodu ed kljieti, zvouno sa čeyjadu Štief po Blauž:) Denta, dečki, brienčicu f pelnicu!

BLAUŽ:

Liepe ju ne guntera pestoveta i pipicu zebejta. (Štief i Blauž dyejdu «debra vuolja».)

ŠTIEF:

Mei sma sa mule zederžoli.

BLAUŽ:

(Devaru) Ko po ja tye? A si soum dešel? De po ja mlodenec?

DEVAR:

Tyj ja, tyj! Budeta bez briga. F kemyerice zlauža svitica z mlodenku.

BLAUŽ:

A, tok? Te ja sa v radu.

MUMICO:

(Netauča z boreilco veine štare su denasli i dezovu Jounicu.)
 Jounico! Hejta k stuolu!
(Dena ne stel zriezunego kruho f kyerpice i v zdelice zriezunego pečanego maso. Dehojodu ze stel mlodenci i Pedsnešo. F hižu dyejdu i Pervi i Droygi dečke.)

PERVI DEČKE:

Mei sma brienčicu nestounili.

MUMICO:

Hejta, dečki, bouta si mule prigrizli.

PERVI DEČKE:

Bouma! Ali prie muoroma denasti štreižec ko škrinjicu nevažama.

MUMICO:

Nu, vei sume jieta po pita.

DEVAR:

Bouma, bouma! Tok ko sa nama duge zederžoli. Mlodenci muoroju necuj rune iti spaut  ko num jytre boudu freiški.

(Dečki denesu kel i štrik, sadnadu si i jedu i piju.)

BLAUŽ:

Tok, zdaj sma i tye ebovili, sume sa muoroma degeveriti  fuku dyeb buta jytre dešli pe mlodenku.

DEVAR:

Mei sma tok zročunoli do čiem sa rezdenji, mei muoroma biti tyj pri Verški.

BLAUŽ:

Debre ja. Tok sum si i jo mislil.

MUMICO:

F škrinjice su zležena sa Jouničina stvori. Sume ja estole demoče plautne ke ja izde ne prieme. Štief bu tye de Fošniko zautkol. Nie mu ja pune estole, a ne Fošnik si tok i tok mlodenci muorodu dyejti pe krovicu. Yeni boudu peljoli krovicu, a jo po njim bum f kuošu naslo plautne f Kestunjevec.

DEVAR:

Debre ja tok. Sa tye njim boum pevedol ne Kestunjevce. Mei sa zdaj muoroma pebiroti.

(Dečki nevažadu škrinjicu ne kel i pedeignadu go ne ruma.)

Lajku nyeč, lajku nyeč!



Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #11 : Studeni 23, 2011, 11:13:03 poslijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:



III. čin


(Jytre ja ne Verškevemu briegu. Naupre idu mužikauši. Igroju putnicu.  Ze njimi ja Sturešeino, a ze njim Mlodenec i Devar. Pred heižu stounadu. Sturešeino (svautski ) s paulicu pekouči pe eblouku.)

STUREŠEINO SVAUTSKI:

Preliepe đunđane debre jytre želieja mlodenec, Kestunjevski Jyežek, sve preliepe mlodenke Verškeve Jounice. Preliepe đunđane debre jytre želieja i ečeku i mumice, dedeku i bobice, brautecu i sastricum, stričekem i strinicum, vyjčekem i vyjnicum. Peklounjom sa pervi put: Hvoljen budi Jezuš Kristuš! A su ja demoj ili nie? (Mužiko igro krotku puoljku, Sturešeino S. pekouči dreygi put.)
Tyj budi etec noš, Byeg nebaski, Stveritelj! Tyj budi sein Byežji, Etkupitelj! Tyj budi daur Douho svatego, Presvetitelj. De jasu prepeštuvono visekevriedno gespedo i kok jasu gespen   etec i sturešeino demoči? Hvoljen budi Jezuš Kristuš! A su ja demoj ili go ji nie? (Mužiko igro.) Sigyrne su edešli f Mariča gericu ebdelauvot ili po ne Skyelja sieno pretepauvot. (Trajči put pekouči.)
A su ja demoj peglevauri i gespedauri  tego peštuvunego dvuoro? Ki jasu liepe  de zodnjego svu šteibricu pločojuči i leykne pedmirujuči. Ki jasu liepe ne svu dasnu rouku  neslenjujuči i nos ne dasne voyhe peslušujuči.
Pred njimi, njim su tok liepi zleženi styeli prekreiti z bielimi stuolnjoki. I sa ja nekeinđune s kypicumi i z leitri s preliepim cekinskim (rujnim) vincem! Sa ja priprauvljene ze tok vriednu, prepeštuvounu gespedu kok su yeni. A jasma i mei! Zote njim sa peklounjuma pe trajči put. Hvoljen budi Jezuš Kristuš! A su ja demoj?

STUREŠEINO DEMOČI:

Demoj sma, demoj!

STUREŠEINO S.

Zefoljyjama njim mei, a neploti njim Byeg i Morijo moti ne nebaski vroti koj sta tok debri bili i tok sa z liepim glausem eglausili. Mei bi vos zaj zeprejsili ko bi num nutru dyejti dezvyeljili. Ko bi mei voša zlotna i srebrana kvoka prikločili! Če su gljei nie zlotna i srebrana, ali su ze zlaute i srabre kypljena. A če su i nie ze zlaute i srabre kypljena, te su ed kenuoplja zesukuna! Ko bi voša proga  prekeraučili, ze voša sa stuola nestounili i z vumi por rieči pregeverili.!

STUREŠEINO D.

A, nabuta vei mana tok lajke ne halabuku dyebili ko bi vos pyjstil nutru! Pe svietu sa kojkokvi petepeyhi petiepljadu  ki sa znoudu liepe neproviti i z mosnimi rečmi pestoviti! Do bi jo vos pyjstil nutru i do vei ze stuola tok lajke zesadnata, nabi vos megel nouze vyn etproviti. Nabum vos pyjstil nutru dekle ged nabum tečne znul kie sta i etkud dehojota.

STUREŠEINO S.

Mei sma ed eco Bego duni, ed ljydi zebruni i nošemu mlodencu ne pyemeč duni. Prašli sma cieli sviet, z briego čez jaurek ne brieg. Vetri cura, dieži i sniegi hljuda i noj nos nutru pujsta.

 STUREŠEINO D:

Če imuta kokva dekumanta, bouma vos pyjstili.

STUREŠEINO S.:

Zdaj budu noši prievednjoki denasli černe ne bielem i noj vum ja znuti do noš nujmienji vošego nujvačego mera hititi vyn. Gespedo prievednjoki, ednaseta noša dekumanta če ja gespen Demoči storešeino boudu znuli prečteti. Gespedo veseljauki, zeigreta ko num nabu dougi čos dekle boudu yeni nutre čteli noša dekumanta. A ko budu čteli do po sa s paulci petpišyjadu? Ne pyjsta nos nutru a keme su čokoli ko dyejdama. Nabu sa tie nutre duge šušieril kok purun. Ali koj mu meram dekle ja ne vlausti? Muorum biti pekeren kok stauri škerenj. Pedsnešo ja vač edškernulo vroto i trei put mi ja klapnulo z ječmi. A koj tye znoči? Jo znoum, ali vum načum pevedoti. (Dehojodu prievednjoki.)

STUREŠEINO D:

Dekumanti su v radu. Sa sma liepe prečteli i hejta si skyp nutru.

STUREŠEINO S:
 
Tye ja prauvo rieč, gespen Sturešeino demoči! (Mužiko igro putnicu. Si idu f hižu.)

STUREŠEINO D.

Drogo mo svaudbo i svaudbeno svito! Jo vos sa skyp liepe pezdrovljom i nepijom z liepu keypicu rujnego vineko! Peživi vos Byeg i Morijo! Ze tiem tego dojam su vlaust Storešeine svautskemu. Noj pe sve meile vyelje gespedori f te hiže, a si mei sa muoruma pekerauvoti njiheve kemounde. Če bi kie neprovil kokvu pragrehu, meraju go pe sve vyelje  kuštiguvoti z valjiku keypicu vineko. Željiejam njim do de krojo gyejsti liepe veđidu nošu svaudbu i svaudbenu svitu. Byeg vos peživi i Morijo! (Mužiko igro tuš.)

STUREŠEINO S:

Liepe njim zofoljyjam, gespen Sturešeino demoči ne vlausti ku sta mi dauli, ali bi vos muorol edmo kuštiguvoti zote ko sta nos tok duge vynje deržoli i ko sma ne zeime derhtoli.  Ali su i manje pežirauki syhi po buma si si skyp speili janu kuštigu. I Byeg nek peživi vos, a peil boum jos.» (Mužiko igro.) A zote ko sta nos nie edmo pyjstili nutru, jo vum želiejam, a soum Byeg vum noj do, mule keruza, a doleke maljin, pune deca i vnoykev, a mule zemlja i do budu liepe žeiveli, v pipe sedeli, a  f kyemuše nuaga imeli.

STUREŠEINO D.

Gespen Sturešeino svautski, ne eisti nočin. Kok vei manje, tok jo vum! Jo vum ne željiejam sa tye ko sta vei manje zeželjeli, ali vum Byeg noj do!

STUREŠEINO S.

Ja, liepe sa mei šoljima i f te šaule bi megli čiste pezaubiti ne nošego gespeno Mlodenco.Kok veidima, noš gespen Mlodenec nemu svago pauro po bi zepevedol gespenu Devaru ko prenojda de sa skrivo ene preliepe stverjanja štare ja nošemu gespenu Mlodencu nemenjane. Hejta gespen Devar, sračen vum put. ( Peija i nezdrovljo.)

DEVAR:

Faljen budi Jezuš Kristuš! Jo sum prašel pune tego pe svietu, a stol sum mule i vynje f kerplietu. Iskol sum, iskol i nošel sum traug. Detraučil sum de jana valjika pečina i traug ja vyeđil  v valjiku louknju, a jo sa ne voupom nutru ne valjiku muku, po bi pryejsil pyemeč.

STUREŠEINO S.

A kego bi vei šteli ko bi vum pemegel f voše valjike muke?

DEVAR:

Jo bi nujprie proyejsil gespedu veseljauka ko bi yeni zeigroli i helebuku neprovili. Zetiem bi pryejsil nošego nujbyeljego luovco, gespeno Mlodenco, štari ne lieve ciljo, a ne dasne strelji. Mužikauši noj neprauvidu helebuku, a gespen Mlodenec rauvne nutru i bou dyebil v rouku nujliepše stverjanja štare ja njamu nemenjane.

STUREŠEINO S:

Če ja temu tok, dezveljovom ko gespen Mlodenec ida z vumi. A mužiko noj zeigro putnicu!

(Mlodenec z Devarem edida f kemyericu i depaljo Mlodenku i Pedsnešu.)

Drogo mo svaudbo i svaudbeno svito! Kok veidima, gespen Mlodenec ja nošel sabi poricu, preliepu kerščansku dyšicu, ko sa redilo f tem duomu, roslo i edroslo… I dečaukolo sa gnjiešnego dnavo. Drogo Mlodenko, bliži sa čos do buš kranulo ze svejim Mlodencem ne zdauvek. Estauvilo bouš mumicu i ečeko, sva meila i droga… Dešlo bouš v drougu hižu i tum buš nošlo drouga reditelja. Budi njim debro kok si i svejim bilo f sve ryedne hiže.
Drogo Mumico, pristupeta  vei k nošem stuolu i zeželjeta  sračen put sve meile čarkice ku sta ped sercem nejsili, svejim mliekem dejili, ne jazeru put ju v zibelje zeiboli i liepa nje pesmica pepievoli. Zdaj sa uono giblja z sva ruodna hiža ne put štarego si ja sumo zebrolo. I ne tem putu vei nje zeželjeljiejta sraču i dojta nje svyej blogeslev. (Mužiko igro tuš.)

MUMICO: 

Drogo čarkico, željiejam ti sraču ne putu štarego si si zebrolo. Ethojoš, ali sa zote nabuma rezešla. Vroto ed hiža f štare si sa ređilo neviek ti boudu etperta. I do ged buš imielo koj čoso, dyejdi k num. A jo, kokti tvo moti, nabum prestaulo nauta misliti i zauta brigu veđiti. Zdaj mi ja taške pri serce do sa reshojuma, ali sum i v eisti mauh sračno zote ko si i tei sračno. I željiejam ti f tvam budučem življanju ed Bego sraču. (Mužiko igro tuš. Sturešeino pezovo ečeko.)

ŠTIEF:

Drogo Jounico, edlučilo si i mei sma pristoli ko zemaš Jyežeko. Zdaj idaš   žnjim v cirkvu de bouš zunjego prisaglo. Budi mu debro žano i v debru i v zlu, i v rodesti i v žolesti. Neviek ti nabu sounce grele. Vač put dyejdu i eblauki, a bou i germele. Pune tego bu triebe preterpeti. Tok ja siem desujene notem svietu de sa kojkok živi, rodest i žolest terpi. Jo, kokti tvyej eček željiejam ti ne putu ne štarego idaš z svejim mlodencem, ed serco, pune srača.

(Mužiko igro tuš. Dehojo drougo fumilijo i želieja sračen put Mlodenke i Mlodencu. Mlodenci heđidu veke stuolo trei put  i do idu vyn, Mumico ja škrepi z svatu vuodu. Pezovodu sa veseljauki ze putnicu i si skyp idu ne zdauvek.)



Nâstavek na sledečomu listu.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: BEDNJO - NUJLIJEPŠI KEMAUČEK SVIETO
« Odgovori #12 : Studeni 23, 2011, 11:14:45 poslijepodne »

Nâstavek z prethodnoga lista:


PRI MLODENCE

STUREŠEINO S:

Drogo svaudbo i svaudbeno svito! Drogo fumilijo, jo vos pezdrovljom i nepijom vum z janu keypicu rujnego veino. (Mužiko igro tuš.) A jasma mei liepe fčeroušnji dien venčunja ebovili i f miru Byežjem daufka edsloyžili. Eček i mumico su nos liepe etprovili i semi puti sma sa sračne ebovili. Dešli sma f hižu dreygi rediteljev i ethruniteljev nošego Mlodenco. Depeljoli sma njim snešičku ko njim bou ne pyemeči de krojo njihevego življanjo i ko sa bou breinulo do nepreduja to hižo f ku ja dešlo. Zdaj bu nošo drogo Mlodenko pedeljilo sva daura fumilije štare pripodo i či ja dielnik ed gnjiešnego dnavo. Pervu bi puozvol mumicu ed nošego drogego Mlodenco ko pristupi k nošem stuolu i ko prima pervi daur ed sva snešička.

 MLODENCEVO MOTI:

Zefoljyjam sa ne pervem tvam dauru, drogo mo snieho. Jo ta prijamljam ze sva dieta i ed gnjes sum jo tvo drougo mumo. Pri noše hiže ti nabu nič zeklanjene. Koj imuma mei, bouš imielo i tei. Do num koj zmenjko, si skyp buma terpeli, a v rodesti si sa bouma veseleili. Byeg ta peživi! (Mužiko igro tuš. Pezovo sa i drougo fumilijo, nujprie  Mlodencev eček.)


MLODENCEV EČEK:

Drogo snieho! Dešlo si f nošu hižu z nošim depuščanjem. Čez por dni, do sa mule rezgladoš, veidlo bouš kok ja prinos i tok sa bouš deprinošolo. Kok sa ene veli; hižo sa k hiže tiši, sauko svu šagu derži. K num sa bouš priklanulo i svago moužo pesloušolo. Jo, kokti tvyej stauri, vyeđil bum brigu ko ti sa nikokvo krivico nabu zgeđilo, do nabuš prepodolo, neg do sa bouš ed gnjiešnego dnavo sa belja pemogolo i do nabum muorol duge čokoti ne fnuko. Byeg ta peživi i debre mi dešlo.(Mužiko i dolja igra a fumilijo dehojo i prijiemlja daura.)

PRIHEDNI:

Jo sum čyl kok sa tum f kutu šepetole do ja Mlodenko šapovo.

STUREŠEINO S.

Kie po ja tye rakel? Edmo mi go depaljeta ko go kuštigujama. Nošo Mlodenko prebeiro z negicumi koj sernico f Smudilevce do ju lyevci netirovoju. De ja tie kie ja rakel do ja nošo Mlodenko šapovo?

PRIHEDNI:

Nie go. Fyšel ja vyn.

STUREŠEINO S:

Te po bouma vos kuštiguvoli z janim letem (?) ko nabuta vuho pedievoli tum ze vroti. I zote ko vum ja tie, kie ja rakel do ja mlodenko šapovo, fyšel vyn. Liepe pristupeta k stuolu i bouta si speili svu kuštigu. Mlodenci sa noj priprauvidu ko siem pekožama do ja Mlodenko nie šapovo. Gespedo veseljauki, zeigreta janu puoljku. Če ja nošo Mlodenko šapovo, bouma si speili janu kuštigu, a če ja nie, vei gespen Prihedni, bouta još jamput kuštiguvoni.
(Mužiko igro, a mlodenci idu touncot.)

PRIHEDNI:

Gespen Sturešeino,  tye ja pravoč berze išle. Manje sa sume pred ječmi bljeseikole. Nič sa nie megle prof  videti; a deyča pe jane nyege ili pe dveji, ili po pe zroku leti.

STUREŠEINO S:

Vum bu sa još belja pred ječmi bljeseikole če bu dešlo i trajčo kuštigo. Gespedo veseljauki, zeigreta janego volcero, liepe pelajku, tok do sa nošemu gespenu Prihednemu rezbeistri pred ječmi, tok ko bu videl kok liepe prebeiro negico kre negica i te mu sa noj priprauvi i ze trajču kuštigu. (Mužiko igro valcer.)  Gespen Prihedni, deđeta bliža k stuolu. Koj vum mei desudima, ni Byeg vum ne eprejsti! A dekle buta vei sva kuštiga  ebauvljoli,  vei, gespedo veseljauki, zeigreta janu puoljku ko budu touncoli si ki meradu migoti. Kie kre kego, kie s kiem. Sauki noj sa veseli! Noj sa igro, noj sa tounco, noj sa zdeyča i staure i mlode, noj sa  trasa stauro hižo! Moker išlo noklu i mezevino! Vydri nuogo nuogu, jytre nabu tego! (Dekle sa tounco, Prihedni speija kuštigu i pijouni ethojo vyn.)

STOREŠEINO S.

 (Nestovljo.) Drogo mo svaudbo i svaudbeno svito! Liepe sa zebovljuma i veseleima  i čez ta gyejsti, si sma sa liepe speznuli i rezveseleili. Vač ne veidim ko bi touncol eček z moumicu, keym s keymicu, stric z streinicu, vyjček z vyjnicu. Sa sa belja si skyp gledeima i veseljeima. I če bi tok bile izde jan čos, nezodnjič sa nič nabi znule kie ja či i kie ja ze kego prisagel. Sa bi išle f šamet! Cojti prihojodu i dešle ja vriema ko sa denasa pečanja ne stel. Putnicu ze pečanja! (Mužiko igro. Nejsi sa pečanja.)

Drogo mo svaudbo i svaudbeno svito, drogi pezvuni i nepezvuni! Denašen ja zodnji yebrek ed noši gyejsti ne stel. Stauro ja nevaudo i šago ed negdor do sa pri pečanju spemenu trei kraulji ki su nyveređanemu Isusu sva daura; zlaute, tomjun i plemeneitu maust denasli. Tok buma i mei, kok ja kie moguči i premegujuči, jerbo noši mlodenci boudu petrebujuči. De ja ljetes cigu, cigu, cigu, kljetu bou zibu, zibu, zibu. Bou triebe seico,  kereico, ed žlička de vedrička, ed cunjčeco de zibeljica. Zote, gespen Devar, zemeta lepor, nek sauki dena, kok ne jentor, svyej premogojuči daur. Mužiko igro i pepievo sa:

Doryjta, doryjta  tu mladu nevestu
tu mladu nevestu i  ženeiko!
Ženik i nevesto su tok geverili
do hečaju sa daura pevernuti nezoj.
Če nata doruvoli, bouma vos pegnuli
 z grabljicu i praslicu
 z lepaurem pe reiti.

(Si dehojodu pred stel, dievodu sva daura, nepijodu z mlodenci, po i pijouni Prihedni eča diesti svyej daur. Storešeino svautski pebara z lepauro daura i doja ja Mlodenke, a Mlodenko ja zevaža v rupčec i do Mlodencu.)

MLODENEC:

Pryejsil bi mužiku ko bi sa igrole ze sa ena ki su doruvoli nos mlodenca.

STUREŠEINO S:

Zdaj bi pryejsil ko pred styelem neprauvita mesto ze mlodenca i pedsnešu ko nje zemaju venčec z glauva.

(Mlodenko  prična pepievoti, a si dreygi nje sa pridruža.)

Venčec myej, venčec myej, bieli i čeljani!
 Duge sum ta prejsilo, mouli čausek nejsilo,
venčec myej, venčec myej, bieli i čeljani.

( Ne janu sastricu denadu venčec, a ne drougu klebyk ed mlodenco. Mužiko igro krotku puoljku, uona dvie mule touncodu i edidu ze stel ne meste de su bili mlodenci. Mlodenec steji, a mlodenko sedi. Moti ju prična česoti. Mlodenko prična pepievoti, a si dreygi nje sa pridruža.)

Čaši ma , čaši mumico, nabuš ma duge časolo.
Jo si bum prašlo ze moužo po si bum zalo Jyežeko.
Jyežek mi imu hižicu kum si depaljo snehicu.
Jyežek mi imu kemyericu kum si jo denam škrinjicu.
Jyežek mi imu štolicu kum si depaljom krovicu.

(Sauki steih sa penovljo.)

MUMICO:

(Fplata kita i zevaža peculicu, zema roubec i do Mlodencu, a en roubec dena Jounice ne glauvu. Mužiko pe tihe igro putnicu. Mlodenec si sada ne styelec, Jounico go ezeyja i en edida f kemyericu. Mužiko i dolja igro putnicu. Devar prima Jounicu i ednasa ju ze njim. Pepivo sa Stauro moti…)

Stauro moti hižu zmieča, mlodo snieho spi, spi.
Spi, spi, spi, spi mlodo snieho, još go zerja nie, još go dnavo nie.
Stauro moti  žervi giblja, mlodo snieho spi, spi.
Stauro moti vuodu nejsi, mlodo snieho spi, spi.
Stauro moti krovu deji, mlodo snieho spi, spi.
Stauro moti hižu zmieča, mlodo snieho spi, spi.

(Ze saukim steihem sa penovljo: Spi, spi, spi, spi mlodo snieho, još go zerja nie, još go dnavo nie. Dečos sa pepievo Stauro moti, mlodenci sa ebljiečadu kok su bili i prie neg su išli ne zdauvek. Prična sa pepievoti Ne Verškevemu briegu.)

Ne Verškevemu briegu zuorjo sa žori,
a deletum po v jorku Bednjo v miegle spi.

Šepečaju si briegi: Kum ja prašle tye
Kok su gyejsti bila pred rovni ljiet num stye?

Peverni sa, peverni, liepo Jounico.
Stye ljiet taba čauko stauro hižico.

Ne Verškevemu briegu hižico steji.
Veter krev nje ziblja, founju dež curi.

Peverni sa, peverni, liepo Jounico.
Sty ljiet taba čauko stauro hižico.

(Zodnjo kitico sa dvauput  pepievo.)


Zastor.


Lektorirala Barica Pahić Grobenski
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Bednjanski govor
« Odgovori #13 : Siječanj 06, 2012, 12:29:34 prijepodne »

Bednjanski govor
(vuklučivo: ZVUKOVNI ZAPIS ZBORNIKA NOŠO BEDLJUINSKO RIEČ)

Bednjanski se govor ubraja među najinteresantnije, najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena, akcenata i drugih osobina. Svoju je posebnost bednjanski govor sačuvao kroz stoljeća zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti bednjanskoga kraja što je rezultiralo malim migracijama i gotovo neznatnim naseljavanjima iz susjednih govornih područja. Očuvanju te posebnosti pridonijela je i činjenica da su gotovo svi govornici bednjanskoga govora u prošlosti bili kmetovi ili seljaci, većinom nepismeni, na koje je utjecaj književnog jezika bio gotovo zanemariv. Tome pridonosi i struktura toga govora koja svojim brojnim vokalnim nijansama utječe na to da svaka nova riječ, bez obzira iz kojeg jezika, odmah dobije bednjanski oblik i naglasak. Upravo je prilagodljivost bednjanskoga govora da svaku novu riječ "udomaći", tj. učini svojom, pridonijela velikom leksičkom utjecaju sastrane: u vrijeme Austro-Ugarske najveći je bio utjecaj njemačkog i madžarskog, a danas je najprimjetniji leksički utjecaj hrvatskog književnog jezika. Današnji se bednjanski govor od prijašnjeg, koji se govorio prije 50 ili 100 godina, najviše razlikuje upravo na području leksika, tj. riječnog blaga. Opisivanje leksičkih razlika između današnjeg i povijesnog bednjanskog govora moglo bi postati zanimljivim predmetom proučavanja. Promjeni leksika pridonijela je promjena načina života, tj. prelazak s bavljenja isključivo poljoprivredom na bavljenje obrtom, industrijom, uslužnim i intelektualnim djelatnostima. To je s jedne strane uvjetovalo nestanak mnogih riječi i izraza vezanih uz poljoprivredu, stočarstvo, domaćinstvo itd., a s druge strane pojavu potpuno novih iz područja tehnike, znanosti i dr. U posljednje je vrijeme naročito među mlađom generacijom prisutan trend da umjesto izvornih bednjanskih riječi, koje još nikako ne bi trebalo smatrati zastarjelima, koriste riječi iz književnog jezika na način da ih samo preoblikuju na bednjanski akcent. Svi sadašnji i budući govornici bednjanskoga govora trebali bi voditi računa o tome da se odupru opasnosti svođenja bednjanskoga govora na puko prilagođavanje književnih izraza bednjanskom naglasku, lišavajući ga izvornih leksičkih jedinica.

Bednjanskim govorom govore stanovnici općine Bednja u koju, osim same Bednje spadaju Pleš, Šaša, Vrbno, Trakošćan, Benkovec, Rinkovec, Prebukovje itd. Govor je na čitavom navedenom području uglavnom isti, samo se govor Rinkovčana i Cvetlinčana razlikuje od govora u navedenim naseljima. Govor u Rinkovcu, koji graniči s Lepoglavom, razlikuje se u akcentu. Umjesto "keküoš, nuogo, vûodo" Rinkovčani će reći "käkeš, nägo, vädo". Cvetlinčani će pak reći mujziko umjesto muziko itd. Bednjanski govor nije potpuno osamljen. Njegove se glavne osobine nalaze i u susjednim krajevima: u Lepoglavi, Kamenici, a osobito u Jesenju.

U znanstvenim je krugovima bednjanski govor nepravedno zanemarivan. Utoliko je važnije spomenuti profesora i dijalektologa Josipa Jedvaja, rođenog u Šaši, koji je u okviru Hrvatskog dijalektološkog zbornika (str. 279-330) objavio dosad najprecizniju i najopširniju studiju o bednjanskom govoru koja se ubraja među najbolje opise jednoga našega organskoga govora. Pučanstvo općine Bednja zahvalilo mu je na tom djelu imenovanjem područne škole u Vrbnu i jedne ulice u Bednji njegovim imenom.

Upravo je iz nastojanja da se sačuva i očuva bednjanski govor, kao najstariji hrvatski kajkavski pradijalekt, proizašao zvukovni zapis većine dijelova zbornika Nošo bedljuinsko rieč. Za zvukovni zapis zbornika najzaslužnija je prof. Barica Pahić- Grobenski kojoj je Poglavarstvo općine Bednja na svečanoj sjednici uručilo Priznanje Općine Bednja za životno djelo.

Općinsko poglavarstvo donijelo je također odluku o financiranju izrade bednjanskog rječnika kako bi se bednjanski govor sačuvao za buduće generacije. Projekt će voditi znanstveni savjetnik na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Mijo Lončarić. Polazište za stručnu obradu građe bit će zbirka riječi bednjanskog govora Marije Antolković koja ima oko 20 000 riječi. Izrada rječnika imati će potpuni znanstveni pristup kakvog je imala i poznata dijalektološka studija bednjanskoga govora Josipa Jedvaja iz 1956. godine.
 

 
ZVUKOVNI ZAPIS ZBORNIKA NOŠO BEDLJUINSKO RIEČ

Nošo bedljuinsko rieč

Predgovor prof. Barice Pahić Grobenski,       14:14
Usmeno pjesništvo bednjanskoga kraja,      20:03
Usmena pripovjedna književnost,                 24:13
Dječje književno stvaralaštvo,                      35:42
Stvaralaštvo odraslih autora,                      119:17


http://www.bednja.hr/Bednjanskigovor/Obednjanskomgovoru/tabid/83/Default.aspx


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Kavaliri – Kumico, 03:12

Kavaliri - Kumico
« Zadnja izmjena: Siječanj 06, 2012, 12:42:53 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Na blagdan Svete tre kralov: tradicionalna sveta meša na Ravne gore
« Odgovori #14 : Siječanj 06, 2012, 12:31:07 prijepodne »
Na blagdan Svete tre kralov: tradicionalna sveta meša na Ravne gore

Bez obzira na vremenske prilike i eventualni dešč, vuz blagdan Bogojavlajna ili Svete tre kralov služena bu tradicionalna sveta meša v cirkve Svete tre kralov na Ravne Gore.

Vunatoč mnogobrojnemi vupiti vernikov ze širše okolice pa i susedne Slovenije, organizeranoga polaska nema neg se verniki pozivaju da sami pojdu put Ravne gore.

Svetu mešu bu ob 11 vur v cirkve Svete tre kralov predvodil bednjanski župnik velečasni Zorislav Šafran.

Nakon meše, občina Bednja i grad Lepoglava buju okuplene vernike počastili kuvanem vinom i čajom, a svete meše buju nazočili i gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarič i načelnik občine Bednja Mirko Bistrovič.

 
Sli-kaj
Fotografija: facebook.com/planinarskodrustvoravnagora
http://www.e-ivanec.com/images/stories/ravna_gora_misa.jpg

e-ivanec, 5, sečna 2012.

Zvir:
http://www.e-ivanec.com/vijesti/ostalo/616-na-sveta-tri-kralja-tradicionalna-sveta-misa-na-ravnoj-gori

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Na Ravnu goru (Cvetlinčanka)
(tekst pesme i više vide(l)ov )
http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg37245/#msg37245


Gaber band - Na Ravnu goru (Cvetlinčanka), 03:47

Gaber band - Na Ravnu goru (Cvetlinčanka)
« Zadnja izmjena: Siječanj 06, 2012, 12:43:48 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549