Domaće teme > Turopolje
Odra – gdje izvire?
Ivica:
Može li netko iz Donjeg Podotočja, Jagodnog, Lazine Čičke, Ribnice, nešto pametno reći o tome? Danas sam pokušao iz Čičke Poljane uzvodno i s desne i s lijeve strane rijeke ali nisam mogao s autom doći ni do mjesta gdje se spajaju pritoke. Slikao sam perunike, labude i gnjurce, to je jedino za što mi se isplatila muka, trud i guljenje auta kroz granje. Google maps mi baš ne pomaže, Wikipedija pogotovo. Kako da to istražim?
shaka zulu:
Kaj ti treba;reč il karta?
http://lovistarh.mrrsvg.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?id=588
http://lovistarh.mrrsvg.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?id=583
Ivica:
Hvala ti, već i ove karte koje ja nisam znao naći pomoći će mi kad ih proučim makar već vidim da se tamo iznad Lazine Čičke spajaju potoci Kosnica i Bapča kao lijevi krak buduće Odre a ovih dana sam vidio da je Bapča kod Kobilića suha, isto ko i Kosnica kod Črnkovca. A Odra je lijepa i široka! Svejedno će mi ove karte pomoći da se bolje snađem, hvala!
kuntakinte:
Za avanturom po Hrvatskoj - 1. epizoda / rijeka Odra
Za avanturom po Hrvatskoj - 1. epizoda / rijeka Odra
kuntakinte:
Odra (79 km.)
Odra je, osim neznatnoga izvornoga toka, gotovo sasma ravninska rijeka. Ona izvire pod imenom Lomnice na visini od 240 m. pod mjestom Galgovim na istočnom obronku Plešivice. Samo nješto preko 2 km. teče dolinom na I., a onda ulazi u široku močvarnu ravnicu, što se oko Rakovpotoka proteže. Tu prima s lijeve strane jarak Čret. Kad se voda sa obliznjih vrhova na to polje spusti, spaja taj jarak Lomnicu sa nesto sjevernijom Starčom (u gornjem toku Molvica), a to je pritok Savin, pak se to prvi put sastaju Odra i Sava. Lomnica teče sve do mjesta Graničara smjerom JI., rastačući se. Odavle teče najprije na SI, ali se brza opet okreče na ISI. Onaj smjer kao i JI. pridržaje u glavnom cijelom toku. Kod sela Lukavca tiče se jedne od onih mnogih močvara, koje su se na SJ. strani Vukomeričkih gorica uz samo podnožje poredale. Od sela Kurilovca prima ona ime Odrica. Odavle pa do Vukovine (Staro Čiče 104 m.) večim dijelom godine nema vode. Primivši s desne strane nekoliko jačih pritoka t. j. Kosnicu, Ribnicu i Želinski potok, ojača znatno, pa odavle nosi ime Odra. Vijugajući se skreče sada na JI., pa se sve više približaje Savi. Kod Veleševca (97 m.) samo je 3,0 km. udaljena od Save, a niže kod Tišine primiče joj se pače na 1,3 km. Čovjek bi u prvi mah pomislio, da će se Odra u Savu izlijati, ali ona zakreće naglo na J. prema selu Žabnom i Odri (kod Siska), pa na visini od 92 m. od prilike) utječe u Kupu. Na samom usću iznosi širina Odre 29,8 m., prem se na dva rukava rastače, pa za niske vode na dva usća utječe. Kad i kad zna i na samom usću presahnuti, ali za velike vode napuni joj se korito posve vodom pače se na daleko po poljima razlijeva. Veoma se često zgadja da poplavljuje protivnu nisku obalu (desnu) Kupinu. Kod spomenute širine maksi-je dubina 2,94 m. Pad je dosta malen (0.00066 o/oo) pa za to i brzina nije osobita t.j. 1,713 m. u sekundi, a množina vode u isto vrijeme iznosi 116,2927 m3.
Desni pritoci Odrini
Ti se pritoci najprije naglo ruše u SI. razdobljima Vukomeričkih gorica. Izašavši u širu dolinu, natapaju obično polja i ravne šume svojom vodom, tako da usporedo s obroncima te kose ide cijeli vijenac močvarnih polja, sve od Stupnika do Lekenika.
a) Lomnica prima najprije dva kratka pritoka: Bukovac (6 km.), Gustelinu, a onda Kukeljnjak (6,5 km). Ti su potoci posve neznatni. Prvi znatniji pritok je Lipnica (18,5 km.), koja izvire u najsjevernijem prodolju Vukomeričkih gorica. Najprije teče smjerom prodolja (SZ), a onda optače glavnu kosu u pravom
kutu, teče kratkim razdoljem, pa poplavljuje Obreški lug. Iznad mjesta Lomnice utječe u Odru (113 km). S desne strane prima ona Malu Lipnicu i još nekoliko manjih pritoka.
Kod sela Donje Lomnice utječe u Odru Lukavec p. (9,7 km.). Taj potok ima svoj izvor u humlju, što se od glavnoga bila prema Odri (SI.) odvaja. Primaknuvši se Lipnici na 1,5 km., natapa zajedno s njome prostrano polje, a onda okreče na I., još jednom se razlijeva, pa utječe a Lomnicu kod istoimenoga mjesta (110 m). Kao što Lipnica i Lukavec, isto se tako razlijevaju desnom niskom obalom Lomnice (ili Odre) potoci: Sopotnjak (u donjem toku Peščenjak; 20 km), i Ravniščak (u d.t. Vranić; 23 km). Ta razlijevanja čine, da je Lomnica uz desnu obalu na 7 km. gotovo uvijek močvarna.
b) Buna (24 km.) izvire na J. strani vrha Kozjače, na visini od 200 m. Sve do mjesta Male Bune teče vijugajući se smjerom SI, a onda zakreće na I., poplavljujući prvi put široku dolinu kod Velike Bune, a drugi put polje kod sela Buševca (104 m).
Odavle kreće najprije na I., a onda na SI, pak ispod Čičke Poljane (99 m.) utječe a Odru. S desne strane prima ona Bunicu pak kod Buševca Malu Bunicu. Najveći joj je pritok Koravec (13 km.), koji ispod mjesta Kravarskoga izvire, pa teče na SI. sve do Buševca, gdje na dva rukava u Bunu utječe. Taj se potok razlijeva a šumi Crevači. - S lijeve strane prima Buna samo jedan veći pritok, a to je Šiljak (6,5 km.), koji izvire na Z. Strani vrha Kozjače. Tekući najprije smjerom SZ., a onda SI. Protječe nešto širu močvarnu dolinu, a ispod Male Bune utječe.
c) Lekenik (22 km.) izvire ispod Širokog Vrha (230 m). Smjer mu je u glavnom SI. Primaknuvši se ravnini, okreče se najprije na JI. Potisnut kratkom paralelnom kosom. Kod Lekeničke poljane izlazi u ravninu, pa kod Lekenika utječe u Bunu. S lijeve strane prima Veliki Burdelj (16 km.) sa Malim Burdeljem. - Niže utoka Lekenika prima Odra Čikovku (ili Duben p. 5 km.), koja ima svoj izvor u močvarama same ravnine. Daljnji su pritoci Stupna i Pretok. To su jaruge, koje za velikih kisa odvadjaju vodu sa Drenčinskoga huma, a kad Kupa i Sava nabujaju, spaja se preko ovoga potoka kod Dužice Kupa (Obedski rukav) sa Odrom.
Lijevi pritoci Odrini
Lijevi pritoci Odrini većinom su: ili jaki potoci, koji sav susjedni okoliš poplavljuju (za visoke vode) ili su samo suhe ilovaste jaruge bez vode (za niske vode). Izvoritih potoka nalazi se na uskom prostoru izmedu Odre i Save, za to im je i pad veoma slab, a kadšto premalen, a da bi voda mogla teći. Želinski potok (6 km.) nastaje u močvarnom polju kod Novoga Čiča. Vijugajući teče na JI., pa se prije utoka na dva rukava dijeli. Kosnica (16 km.) izvire na ravnini kod mjesta Kosnice, samo 1 km. na J. od savske obale, na visini od 107 m. Kod Lazine prima dva rukava Babču, koja nedaleko u polju izvire. Sve do ušća svoga teče Kosnica smjerom JI., a prije utoka rastače se na dva rukava (101 m.) - Ribnica (11,5 km.) nastaje samo za kišovita vremena, 200 m. na J. od savske obale. U početku svom nosi ime Lekneno. Kod Želina rastače se, a kod Čičke Poljane utječe u Odru (101 m.). Ribnica ima najmanji pad od svih potoka a porječju Kupinom. (I. = 0,00017 o/oo ). - Posljednji pritok Odrin s lijeve strane je Mrtva Odra (17 km.), posve je neznatna za suše, pada veoma slabo. Samo nasip dijeli je od Save, a kad ova nabuja i probije nasip, napuni se Mrtva Odra vodom, pa popljavljuje sav okoliš.
Porječje Odre zaprema 715,0075 km2. Razvođe sa južne strane ide većim dijelom glavnom kosom Vukomeričkih gorica, a jedino Lipnica, koja tvori sjevernu među te glavne kose izvire u dugoljatom prodolju na JZ. od glavnoga bila. Na zapad ide razvođe preko Okića, a blizu Karlovačke ulazi u ravninu. Sa sjeverne i istočne strane dosta je teško odrediti razvođe, jer se izvori lijevih pritoka Odrinih nalaze veoma blizu savskoj obali. Sava ne prima gotovo od Podsuseda pa do Siska ni jednoga pritoka s desne strane, jer sav kraj, uz njezinu desnu obalu spada u porječje Odre. Neznatna uzvisina proteze se izmedu Odre i Save, a tek točnijim izmjerima u novije vrijeme moguće je to razvođe odrediti. Često upada to razvođe u sam savski nasip a to osobito blizu izvora Kosnice, Leknena i Mrtve Odre. Slijedeći profili uzeti okomito na smjer Save i Odre pokazuju samo razvođe. Prvi i drugi profil (I. i II.) idu smjerom S.-J. a ostala (III. do VI.) smjerom SI-JZ.
I. profil: 4 Savska obala (Borovlje) 109 m.; Šanci polje 113 m.; Hrelic 113 m., 116 m., 114 m.; Lomnica 112 m.; Lukavec 111 m. (doling Odre), 112 m.
II. profil: Savska obala (Stara livada) 108 m.; Jakuševec 111 m.; Velika Mlaka 110 m., 109 m.; Lomnica Donja 106 m.; Petrovina 109 m.
III. profil: Sava (površina) 107 m.; Nasip 111 m.; Kosničko šiberje 107 m.; Grdovčak 106 m.; Ilovinjak 105 m.; Rakarje 105 m.; V Gorica 106 m.; Kurilovec 107 m.
IV profil: Drenje (Sava) 105 m.; Šćitarjevo 107 m.; Črnkovec 105 m., Lazina 104 m.; Čiče Novo 104 m., 105 m.
V profil: Sava 104 m.; Strmec 107 m.; Ribnica 103 m.; 102 m., 103 m., Čiče Staro 104 m.
VI. profil: Sava (obala) 100 m.; Bukevje 105 m.; Obed 101 m.; Čret 100 m.; Oranice 99 m.; Čička Poljana 102 m.
To razvođe, koje se nad licem Save ili Odre diže tek do 5 m., ne prijeći, da ne bi Sava sav kraj oko Odre i njezinih pritoka poplavljivala. Time dolazi do 43107 ha. pod vodu. Mnogo se puta događa da Sava svoju vodu zatjera u korito Kupino a ova opet u korito Odrino, pa time nastaju poplave. Odra se razlijeva i zato, što dvanaest mlinova blizu njezina usća sprečava slobodan prolaz vodi. Duljina Odre iznosi 79 km., a ravna daljina od ušća do izvora 54 km., prema tome 1,46 označuje razvitost Odrinu. Pad, ne računajući prva 2 km. gorskoga toka, iznosi 0.00027 o/oo a pad potpunog toka 0.0017 o/oo .
Lijevi pritoci Kupe većim su dijelom ravninske rijeke dosta slaboga pada a male razvitosti. U donjem se toku često osuše sasma, korito im je široko i plitko, a obale sasma položite. Poprečno Odra ne nosi toliko vode Kupi, koliko joj nosi Velika Belica kad nabuja. Ni Odra ni Kupčina na svojim ušćima nijesu toliko široke, koliko Lahina kod Krupe ili Kupa na samom izvoru. Jedan dio lijevih pritoka Kupinih ima svoja izvorišta u Gorjancima, otkle se u Gornje Pokupje ruše. Drugi pritoci dolaze sa Plešivice protječući Gornje Pokupje ili optičući Vukomeričke gorice prolaze kroz Gornju Posavinu (Odra). Kratki ali mnogobrojni pritoci ruše se sa Vukomeričkih gorica u Kupu. Uz glavno bilo spomenutih gorica, koje se u ravnoj crti od (SZ-JI. orografijska os) Okolić brega (212 m.) do Letovanić vrha (205) proteže, uvalilo se među to glavnu i nesto južniju usporednu kosu nekoliko oduljenih prodolja. U tim prodoljima izviru Kupini pritoci pa probijaju najprije južnu paralelnu kosu, a onda teku dugim razdoljima do Kupe.¸
Milan Šenoa (1869.- 1961.)
Rijeka Kupa i njezino porječje (1895.)
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju