Autor Tema: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?  (Posjeta: 30222 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
(c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« : Rujan 30, 2009, 07:56:31 poslijepodne »
--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 20. Rujan 2007, 20:11:59
--------------------------------------------------------------------------------

Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?

  http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=251


Zaštičena kulturna dobra nematerijalne baštine predstavljaju oblike kulturnog izričaja od osobite važnosti na određenom prostoru, njihova koncentracija odnosno disperzija svjedoči njihovu povijesnu ukorijenjenost posebice u tradicijskoj kulturi nematerijalne kulturne baštine osobite vrijednosti ili popularne i tradicijske izričaje iznimne vrijednosti s povijesnog, umjetničkog, etnografskog, sociološkog, antropološkog, lingvističkog ili književnog aspekta.

REGISTRIRANA
2004. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisani su:
Paška čipka - nematerijalno kulturno dobro svojom pojavom i ishodištem vezano za Benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu, Pag.
Paški teg - dijalektalni izraz srednje čakavskog govora, nematerijalno kulturno dobro, pojam  koji podrazumijeva paški rad u izvođenju i pojmovnom izrazu sačuvanu matricu rane renesansne čipke geometrijskog raporta. Vezano uz pojavu paške čipke nematerijalnog dobra na prostoru Paga.
Pokrivaca - dijalektalni izraz srednje čakavskog govora, žensko oglavlje. Lokalni arhaizam izraz srednje čakavskog govora, štitimo kao nematerijalno kulturno dobro.
Hvarska čipka od niti agave - nematerijalno kulturno dobro svojom pojavom i ishodištem vezano za Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru, Hvar.
Lepoglavska čipka - nematerijalno kulturno dobro svojom pojavom i ishodištem uvjetno vezano za Pavlinski samostan, teritorijalno ograničena na uži lepoglavski prostor koja je u 19. stoljeću postala dio tradicijske rukotvorske baštine tog područja.

PREVENTIVNO ZAŠTIČENA
Legenda o Picokoma, Đurđevac, 2003. godine
Proces izrade šestinskih kišobrana, Zagreb 2003.
Umjetnički obrt izrade i restauracije žičanih glazbala, Zagreb 2004.
Izrada tradicijskih klobuka, Zagreb, 2004.
Frizerski obrt Kincl , Zagreb, 2006.
Proces tradicijske izrade zlatnog nakita - Zlatarski obrt Dijamant , Zagreb, 2006.
Urarski obrt Lebarović, Zagreb, 2005.


Ja bi našu podgutnicu usporedil z čipkami i z Legendum o Picoke.V samem uvodu teksta je vidlivo da ona zadovolava potrebite kriterije za uvrštavajne na listu MinKult,da ne pripovedam o promidžbe i morebitne financijske koristi od eksploatacije <b>branda</b>..

Imam v rukami GT br.260 od rujna 2004;
Na denu strane 27 je tekst S.Pavić teri veli otprilike ovak:

"Južna Koreja snimila spot o prvoj hrvatskoj kravati
Kravata-hrvatski kulturni identitet
..."
Če več i koreanci znaju za Turopole naše malo i vu njem podgutnicu...Ja ne znam kaj se čeka!?Če niš moremo probati..Božo Biškupić je domači čovek,verujem da bu i Margaretica pomogla..

(P.S.,Na slike je Roki z kojnem-jako su dobro ispali..[:D])


_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
...domestikus vulgaris


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro
Autor: plemenitašica - 20. Rujan 2007, 20:33:52
--------------------------------------------------------------------------------

quote:
Poslano od: kuntakinte
(P.S.,Na slike je Roki z kojnem-jako su dobro ispali..[:D])
 


Roki ili kojn?

Queen - I want to break free


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 20. Rujan 2007, 22:47:29
--------------------------------------------------------------------------------

To ti je grupna slika-si su jednak zaslužni za uspeh.[:D]
Nek,..poveč ti mene kaj misliš o ideje.
[?]

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
...domestikus vulgaris


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro
Autor: plemenitašica - 22. Rujan 2007, 11:11:25
--------------------------------------------------------------------------------

quote:
Poslano od: kuntakinte

To ti je grupna slika-si su jednak zaslužni za uspeh.[:D]
Nek,..pove? ti mene kaj misliš o ideje.
 


Perfektno. Više nego izvrsna ideja.
Ako trijeba bum se i ja angažijerala,
samo bi mi za početek trijeba dati
upute kam da se okrenem i nekaj saznam.
Sam spremna i k Pejaku dojti ako mi se
garantijera privatnost.
Tak i tak, tam blizu mi pereju auto.


Queen - I want to break free


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zašti?eno nematerijalno dobr
Autor: Ljudevit Kaj - 22. Rujan 2007, 23:39:54
--------------------------------------------------------------------------------

Pofâla veterânu* foruma** Plemenitašice na okrouglomu (l)jubilârnomu 500-tomu e-listu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

* Veteran (lat.: vetus = star)
Veteran je po Aniću "isluženi vojnik" i "stari ratnik", a po Klaiću "stari isluženi vojnik" i "prokušani stari borac". Budući da je rat bio nedavno, naši borci još nisu stari, ali kao da su isluženi. "Mladi starac" ili "puersenex" - dječak koji govori mudrošću starca ili starac koji je zapravo još dijete čest je lik u književnosti. Svi znaju stihove Ujevićeve "Svakidašnje jadikovke" u kojima je pjesnik ambivalentno star i mlad.
Izvor:
http://www.nacional.hr/articles/view/18847/23/
Nem.: http://de.wikipedia.org/wiki/Veteran
Engl.: http://en.wikipedia.org/wiki/Veteran

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

** latinska rije? forum znači
- trg ili tržnica.
- centralno mjesto za razmjenu informacija
- mjesto sastajanja i slobodna i neprisiljena razgovora,
- slobodno susretište za razmjenu mišljenja

Kako latinski riječnik kaže; riječ forum označava mjesto, najčešće trg otvoren sa svih strana (svima) koje je još u doba starog Rima služilo kao mjesto za rasprave s ekonomskom, političkom pa i pravosudnom tematikom i koje je poprište onoga što danas zovemo "demokracijom" i vrlo rado vežemo sa pravom slobodnog mišljenja i govora. Dakle, slobode su na sceni i svi su pozvani iskoristiti te slobode (do granice koju postavi moderator ). http://tportal.posao.hr/forum/viewtopic.php?p=15503&sid=53d42c36d872557a68a05fcdf2732d3a

Engl.: http://en.wikipedia.org/wiki/Forum
Nem.: http://de.wikipedia.org/wiki/Forum

Réč forum moures prevesti i ovak:
ZA UM (FOR UM)

Offline Alen

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 344
  • Karma: +3/-0
  • Spol: Muški
    • VG Dnevnik
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #1 : Rujan 30, 2009, 08:20:25 poslijepodne »
Je li se podgutnica našla među prijedlozima za UNESCO?
The will to greatness clouds the mind
Consumes the senses, veils the signs
We each are meant to recognize.
(VNV Nation)

http://twitter.com/alenf
http://twitter.com/vgdnevnik

Offline juraja

  • Inicijativni odbor i osoblje
  • Učim se pisati
  • *******
  • Postova: 81
  • Karma: +1/-0
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #2 : Rujan 30, 2009, 08:31:06 poslijepodne »
Ne, ali kolko me pamćenje služi običaj "Turopoljsko Jurjevo" se htio staviti na tu listu. Po onome kaj sam na netu vidio u Abu Dhabiju nije stavljeno na listu zaštićenog kulturnog dobra.

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #3 : Rujan 30, 2009, 08:34:58 poslijepodne »
Je li se podgutnica našla među prijedlozima za UNESCO?
Mislim da ni.
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=251

Zgleda da samo retki vide veličinu i potencijal podgutnice a valda se večina upraf boji te prijespomenute veličine.Treba je imati kuraža,zgleda.
Jesi da čul da negdo negde igda prisvajal kravatu?Ja nigdar nigde.
Rupa samo takova za ulet majstorski,i to ne z Johnom,nek z glavum.
Neznam kaj bi ti još povedal,idem još skoperati par postov na tu temu dok i to nisu od***ali... :(

Ne, ali kolko me pamćenje služi običaj "Turopoljsko Jurjevo" se htio staviti na tu listu. Po onome kaj sam na netu vidio u Abu Dhabiju nije stavljeno na listu zaštićenog kulturnog dobra.
27. jurjevski običaji Turopolja
« Zadnja izmjena: Rujan 30, 2009, 08:36:55 poslijepodne kuntakinte »

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #4 : Rujan 30, 2009, 10:46:29 poslijepodne »
--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: plemenitašica - 23. Rujan 2007, 00:39:01
--------------------------------------------------------------------------------


Fala kaj komentirate.
Broj sam primetila, ali novu titulu nis.
Velika mi je čast družiti se sa ljudima na ovom forumu,
posebno sa nekterima.
Vi znote kuliko ste vune gorne rečenice pripomogli.

Queen - I want to break free


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 23. Rujan 2007, 01:43:12
--------------------------------------------------------------------------------


quote:
Poslano od: Ljudevit Kaj

* Veteran (lat.: vetus = star)
Veteran je po Aniću "isluženi vojnik" i "stari ratnik", a po Klaiću "stari isluženi vojnik" i "prokušani stari borac". Budući da je rat bio nedavno, naši borci još nisu stari, ali kao da su isluženi. "Mladi starac" ili "puersenex" - dječak koji govori mudrošću starca ili starac koji je zapravo još dijete čest je lik u književnosti. Svi znaju stihove Ujevićeve "Svakidašnje jadikovke" u kojima je pjesnik ambivalentno star i mlad.
 



Kaj,dečki z 153.brigade bi jednostavno rekli;Stara kuka![:D]
To ti je još ober đombe...

Most bu kaj od toga če se GBR zainteresera,ovi drugi opčinari tak i tak nas ne čitaju.V jene bi se reči moglo reči da su za ...(ona reč kaj počne na "k" a označava čimbenika ukrudbenoga).

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
...domestikus vulgaris


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 13. Listopad 2007, 00:24:59
--------------------------------------------------------------------------------


Jurjevski ophodi Turopolja-kulturno dobro Hrvatske
Ministarstvo kulture donijelo je 27. rujna 2007. Rješenje kojim je utvrđeno da jurjevski ophodi Turopolja imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.Kulturno dobro "Jurjevski ophodi Turopolja" upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske-Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Stručnu podlogu,odnosno tekst obrazloženja,za zaštitu ove tradicionalne pučke vrednote pripremila je ravnateljica Muzeja Turopolja Margareta Biškupić.
Jurjevski ophodi Turopolja zaštićeni su temeljem članka 9. stavka 1. alineje 2. Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim je propisano da "nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva šton se prenose predajom ili na drugi način,a osobito folklorno stvaralaštvo u području glazbe,plesa,prdaje,igara,obreda,običaja,kao i druge tradicionalne pučke vrednote".Rješenjem se propisuje i sustav mjera zaštite ovog kulturnog dobra.Obveza nositelja (korisnika) kulturnog dobra je pridržavati se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.

Barica Sakoman Božić
Glasnik Turopolja

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
...domestikus vulgaris


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Re: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 14. Listopad 2007, 22:24:18
--------------------------------------------------------------------------------


To ti je ovde zdavna zamrlo;se se menje trsje dela i vino pije-sad su v mode kolači...
Ja cenim i ovo,ali mislim da bi podgutnica bila još veči uspeh jer si znaju za kravatu(a,bože moj),nekteri i znaju da konce (pazi,mudrijaša,nis napisal korenje) vleče z Lepe naše,još da bi ju i službeno mogli vezati z geografskem poreklom za Turopole naše malo...
Eeee,to bi bil posel.

I kritika Muzeju teri web stranice slabo ažurera;pod događanja su vesti z 5-6 meseca,o ovem kaj pišeju Reporter i GT ni slova..
Il me pak o?i ****ju..?

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
...domestikus vulgaris


--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Odg: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 12. Prosinac 2007, 00:32:47
--------------------------------------------------------------------------------


 Zagorski štrukli - kulturno dobro
Priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli dobilo je status nematerijalnog kulturnog dobra prema rješenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Izjava županice Sonje Borovčak.
video novosti
http://www.kr-zag-zupanija.hr/kzz-video.asp?kv=VK&id=2007102404622156

http://www.kr-zag-zupanija.hr/



--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Odg: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 24. Siječanj 2008, 23:10:00
--------------------------------------------------------------------------------


KRAVATA


Prema narodnim običajima, djevojke i žene koje su ispraćale hrvatske mladiće i muževe u ratove, darivale su im rupce kako bi u dalekomsvijetu imali nešto što ih podsjeća na njih. Noseći rubac, muškarac bi pokazivao vjernost djevojki ili ženi. O tom običaju u hrvatskom narodu svjedoče mnoge pjesme i narodna predaja, a kravata je sastavni dio nošnje čak i onih Hrvata koji žive kao nacionalne manjine izvan domovine.

Europa prepoznaje kravatu u prvoj polovici 17. stoljeća tijekom tridesetogodišnjeg rata u Europi (1618 - 1648) u kojem su učestvovali i hrvatski vojnici. U Parizu je pod nazivom "La royal Croate" osnovana i posebna elitna vojnička postrojba u kojoj su služili Hrvati. Hrvati su nosili oko vrata rubac svezan na poseban način, a sami su taj rubac zvali podgutnica ili podgutnjak, a svijet je taj rubac nazvao prema imenu naroda koji ga je prvi nosio - kravata. Riječ "croata" prisutna je u brojnim jezicima kao korijen riječi "kravata".

Kravatu su zbog njene originalnosti Parižani brzo prihvatili kao simbol napretka. Za vrijeme francuske revolucije nosile su se crne kravate kao znak protesta protiv zastarjelih ideja. Novi detalj ubrzo je postao moda među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. U Englesku je taj modni detalj donio Charles II po povratku iz izgnanstva, a deset godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i većinu kolonija na američkom kontinentu.
Već od tada, kravata se kao ukrasni odjevni predmet koristi širom svijeta, a poslovni sastanak ili svečanost danas su nezamislivi bez kravate.

http://www.poslovniforum.hr/info/kravata.asp




--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Odg: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 17. Veljača 2008, 23:06:57
--------------------------------------------------------------------------------


Da vidimo kaj ima novoga pri našemu Božeku...


Citat:
KULTURNA BAŠTINA  >  Nematerijalna kulturna baština

 
Definicije prema UNESCO-u
Pojam nematerijalna kulturna baština znači prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumenti, predmeti, rukotvorine i kulturni prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima, pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
 
Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest, i ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima ljudskih prava uz zahtjev za uzajamnim poštivanjem među zajednicama, skupinama i pojedincima te koja je u skladu s održivim razvojem.
Nematerijalna kulturna baština, kako je definirana u prvom stavku, manifestira se, među ostalim, u sljedećim domenama:
- usmena predaja i izrazi, uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine
- reproduktivne umjetnosti
- društvene prakse, obredi i svečani događaji
- znanje i prakse u vezi s prirodom i svemirom
- tradicionalne vještine umjetničkog obrta
- vrijednost kao jedinstvenog svjedoka žive kulturne tradicije
Kriteriji
- osobita vrijednost toga djela (ili prostora) kao proizvoda kreativnog ljudskog duha
- ukorijenjenost u kulturnoj tradiciji ili kulturnoj povijesti pojedine zajednica
- uloga kao sredstva potvrđivanja kulturnog identiteta pojedinog mjesta, područja i naroda kao cjeline
- suvremena kulturološka i sociološka uloga u pojedinoj zajednici
- vrsnoća u primjeni prikazanih vještina i tehnika
- vrijednost kao jedinstvenog svjedoka žive kulturne tradicije
Nematerijalna kulturna baština
- usmena predaja
- izvedbene umjetnosti
- rituali, festivali
- tradicijski obrti
- znanja o prirodi i svemiru
Odrednice nematerijalne kulturne baštine
- prenosi se s generacije na generaciju
- kontinuirani stvaralački proces
- neprestano se nanovo stvara u zajednicama u odnosu na:
- okruženje
- odnos sa prirodom
- povijest
Značaj nematerijalne kulturne baštine
- Omogućuje zajednicama osjećaj pripadnosti, identiteta te kontinuiteta
- Omogućuje uzajamno poštovanje
Nematerijalna kulturne baštine predstavlja
- međunarodnu sponu za razumijevanje i posrednik za ljudska prava
- živuće nasljeđe
- čovjeka
- zajednicu
- sponu za razumijevanje među narodima i kulturama
- posrednika u isticanju sloboda i afirmacije ljudskih prava
Nematerijalna kulturna baština je povezana
- interakcija u odnosu na sintagmu održivi razvoj
Nematerijalna kulturna baština podrazumijeva
- otvorenost
- višestruki identiteti
- dominantnost/pasivnost
- pokretnost
- reprezentativnost
- autentičnost
- nekonkurentnost
- proces / produkt
- očuvanje / zaštita
S kulturno-antropološkog aspekta pod kulturom se podrazumijevaju pravila ponašanja zajednice, prema kojima članovi određenoga društva usmjeravaju svoju djelatnost i određuju granicu prikladnog i prihvatljivog ponašanja, te rezultati tih djelatnosti. Po tome, kultura uključuje sustave mišljenja, a to znači vrednota, znanja i vjerovanja, po kojima ljudi žive i ponašaju se, te sustave konkretnih ponašanja i djelovanja u društvu, kao i sve proizvode ljudske djelatnosti – određujemo kao materijalna dobra.
Radi se o etnološki specifičnoj, širokoj definiciji kulture kao cjelokupnog načina života i mišljenja skupine ljudi, što ne podrazumijeva umjetničke proizvode iz sfere književnih, glazbenih i likovnih ostvarenja.
Pojam tradicija zamjenjuje se pojmom folklor. Ponekad tradicija može označavati i cjelokupnu kulturu. Pojam tradicija u smislu folklora kao dijela kulture ili u smislu cjelokupne kulture, obično se veže uz prošle oblike kulture ili uz one oblike kulture koji nestaju.
Naziv nematerijalna baština dolazi od prihvaćenog prijevoda engleskog izraza intangible cultural heritage (doslovni prijevod neopipljiva kulturna baština), premda se u engleskom govornom području upotrebljava i izraz lliving cultural heritage (živuća kulturna baština), a sporadično i immaterial cultural heritage (nematerijalna kulturna baština).
Nematerijalna baština jedan je od ključnih segmenata za prepoznavanje i definiranje kulturnih identiteta koji su osobito ugroženi. Ona treba biti očuvana u interesu kulturne različitosti kako je to definirano u UNESCO-voj Općoj deklaraciji o kulturnoj različitosti, prihvaćenoj 2001. godine, a što posebno valorizira Konvencija o nematerijalnoj baštini iz 2003. godine čija je ratifikacija u tijeku.

UNESCO polazeći od pretpostavke da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva, prepoznajući da zajednice, posebice urođeničke zajednice, skupine i, u nekim slučajevima, pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji, zaštiti, održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.
 
Dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a u utemeljenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine, posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972., a uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume, preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu.
 
UNESCO potiče čuvare i stvaraoce nematerijalne kulturne baštine i daje prioritet revitalizaciji oblika kulturnog izričaja u njihovom autentičnom, odnosno tradicionalnom kontekstu. Posebno se ističe prvorazredna uloga lokalnog stanovništva i zajednice u stvaranju, održavanju, njegovanju i reproduciranju različitih tradicijskih izričaja i oblika koji su dio njihova lokalnog, regionalnog, odnosno nacionalnog identiteta.
 
UNESCO potiče identifikaciju, dokumentaciju, istraživanje, očuvanje, zaštitu, promidžbu, odnosno intenziviranje s upoznavanjem tih oblika tradicije i baštine putem formalne i neformalne edukacije (na lokalnom do nacionalnog nivoa, npr.), te njihovu revitalizaciju različitih aspekata kulture. Time se podrazumijeva suradnja na regionalnoj i nacionalnoj, a dalje i internacionalnoj razini. Današnji oblici komuniciranja pogoduju brzoj i intenzivnoj razmjeni podataka, iskustava, znanja i potiču zajedničke inicijative i planove.
 
Važno je istaknuti ulogu lokalnih zajednica, grupa i individualaca, koji čine odrađenu  živu bazu podataka i njegovanje tog segmenta baštine.
Ukazano je na važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine koja je zajedničko bogatstvo, nasljeđe i jedan od temeljnih odrednica kulturnog, ali i nacionalnog identiteta.


http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=29

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #5 : Rujan 30, 2009, 10:49:38 poslijepodne »
--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Odg: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 17. Veljača 2008, 23:12:29
--------------------------------------------------------------------------------


Da vidimo kaj ima novoga pri našemu Božeku...


Citat:
KULTURNA BAŠTINA  >  Nematerijalna kulturna baština   >  Zaštićena nematerijalna kulturna dobra
 
Zaštićena kulturna dobra nematerijalne baštine predstavljaju oblike kulturnog izričaja od osobite važnosti na određenom prostoru, njihova koncentracija odnosno disperzija svjedoči njihovu povijesnu ukorijenjenost posebice u tradicijskoj kulturi nematerijalne kulturne baštine osobite vrijednosti ili popularne i tradicijske izričaje iznimne vrijednosti s povijesnog, umjetničkog, etnografskog, sociološkog, antropološkog, lingvističkog ili književnog aspekta.

REGISTRIRANA
1. pučka i liturgijska svečanost Festa svetog Vlaha - Dubrovnik

2. bojna mačevna igra Moreška - Korčula

3. viteška igra Sinjska alka - Sinj

4. tradicijski vokalno-instrumentalni napjev bećarac na području Slavonije, Srijema i Baranje 

5. paška čipka – umijeće izrade - Pag

6. hvarska čipka – umijeće izrade - Hvar

7. lepoglavska čipka – umijeće izrade - Lepoglava

8. pokrivaca – umijeće izrade - Pag

9. paški teg – umijeće izrade - Pag

10. godišnji proljetni ophod na Duhove kraljice ili ljelje iz Gorjana kraj Đakova

11. godišnji pokladni ophod zvončari na području Kastva

12. dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja (tzv. istarska ljestvica-to nije baš dobar naziv, ali je dugo bio popularan)

13. glazbena praksa violine i bajsa u Istri 

14. rovinjska bitinada - Rovinj

15. govor Huma na Sutli – Hum na Sutli

16. bednjanski govor – Bednja

17. usmena predaja o Picokima –Đurđevac   

18. priprema tradicijskog jela soparnik – Poljice

19. priprema suhomesnatog jela slavonskog domaćeg kulena/kulina

20. priprema tradicijskog jela zagorski štrukli

21. umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske 

22. medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije

23. umijeće izrade slavonskog kožnog prsluka

24. priprema tradicijskog jela sinjski arambašići 

25. tradicionalna proizvodnja paškog sira

26. tradicijski vokalno-instrumentalni napjev svatovac s područja Slavonije, Baranje i Srijema

27. jurjevski običaji Turopolja

28. istro-rumunjski govori

29. pripremanje tradicijskog jela brački vitalac

30. procesija Za Križen

31. tradicijski obrt za preradu vune i izradu odjevnih predmeta, obitelj Čolakovac, Gradište kod Županje

32. umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač u Selnici

33. jurjevski običaji na području sjeverozapadne Hrvatske

34. priprema blagdanskog božićnog kruha koledo iz Plemenšćine

35. priprema blagdanske pogače lucišćak iz Plemenšćine

36. govor otoka Suska

37. umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita - kinč na području sjeverozapadne Hrvatske

38. umijeće izrade tradicijskog nakita - božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske 

41. svetomarska mikrotoponimija

42. repertoar hrvatskih pučkih božićnih pjesama

43. opančarski obrt Kruh Vuk iz Ivanić Grada

44. priprema kolača rudarska greblica

45. priprema sira iz mješine s područja Dalmatinske zagore, Velebita i Like

46. umijeće šaranja tikvica na području Slavonije

47. Posmrtni običaji vezani uz mirila ili počivala

48. Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla u Slatini

49. Tradicijski užarski obrt Antuna Kneza u Slatini

50. Požeški vinogradarski običaj – Grgurevo



PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA

1. obrt Cahun (šeširi), Zagreb

2. obrt Cerovečki (šestinski kišobran), Zagreb

3. obrt Lebarović (urar), Zagreb

4. obrt Novak (izrada tamburica), Zagreb

5. obrt Kincl (frizerski), Zagreb

6. obrt Jakšić (zlatar), Zagreb

7. igra loptom –picigin, Split

8. tradicijska žetva u Petrijevcima


http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=251


Prijavni obrazac
za predlaganje uspostavljanja zaštite nematerijalnog kulturnog dobra

http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/Prijavni%20obrazac%20-%20zastita%20nematerijalne.doc




--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Odg: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 10. Kolovoz 2008, 06:19:10
--------------------------------------------------------------------------------


Humski govor - kulturno dobro RH
Humski govor - kulturno dobro RH
Ekipa HTV-a predvođena novinarkom-urednicom Zrinkom Krešo snimala je u utorak, 15. siječnja 2008. godine u Humu na Sutli prilog za najgledaniju tv-emisiju „Dobro jutro, Hrvatska".

Tema priloga bio je humski govor kojeg je Ministarstvo kulture prošle godine proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Prilog će se emitirati sljedeći tjedan, ali nam urednica nije mogla reći točan dan, a u emisiji će nastupiti naše Fijolice, ženski pjevački zbor, izvorni humski govornici Tomica Maras i Vlado Majcenić, majstor svog zanata Bojan Podhraški sa svojom radionicom unikatnih staklarskih predmeta, a istovremeno i s karakterističnim govorom zapadnog dijela općine Hum na sutli, te Božidar Brezinščak Bagola, općinski načelnik.



--------------------------------------------------------------------------------
Naslov: Odg: Turopolska podgutnica-zaštićeno nematerijalno dobro
Autor: kuntakinte - 09. Rujan 2008, 23:36:26
--------------------------------------------------------------------------------


Kak se praf za praf veže podgutnica?Jel ima tera sneja da barata z tum veštinum il bumo morali iti f Muzej?

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #6 : Veljača 19, 2010, 04:52:20 poslijepodne »


Kravata u Velikoj Gorici
18.02.2010. Vijesti 
Gradonačelnik Dražen Barišić održao je danas inicijalni sastanak s predstavnikom Academia cravatica Marijanom Bušićem,  gdje je dogovorena načelna suradnja na projektu promicanja prepoznatljivih vrijednosti Velike Gorice s kojima se Academia cravatica već proslavila u zemlji, ali i svijetu. Operativni timovi s jedne i druge strane napravit će u sljedećih 14 dana temelj i detaljan plan suradnje, kojega će potom prezentirati gradonačelniku Barišiću. Prilikom ovog prvog sastanka Marijan Bušić, inače Velikogoričanin, izrazio je zadovoljstvo što je, nakon brojnih drugih gradova, konačno i Grad Velika Gorica prepoznala vrijednost kravate. Gradonačelnik, pak, ističe da se Grad treba ponositi i promovirati one stvari koje su izvorno potekle upravo iz Velike Gorice.

Poznata priča o kravati, našoj turopoljskoj podgutnici, pa i domaćem „rupcu“, sigurno će biti poveznica koja će doprinijeti promociji Velike Gorice.
http://www.rvg.hr/index.php?id=2588

Draš,imaš pivu če bu kaj z ovoga!

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #7 : Travanj 22, 2010, 05:40:27 poslijepodne »
Najave
Podgutnica na Lukavec – gradu
22.04.2010.
 
Tradicionalno Turopoljsko Jurjevo, koje se svake godine obilježava središnjom proslavom kod dvorca Lukavec, ove će godine biti obogaćeno dodatnim sadržajem, vezanjem mega-podgutnice na 20 metara visine oko dvorca Lukavec.


U subotu, 24. travnja u 10 sati počet će vezanje mega – podgutnice oko tornja dvorca Lukavec.
Svečanost se nastavlja u nedjelju tijekom cijelog dana:

- 11:00 izložba konja posavca
- 13:00 dječje radionice
- 15:00 kulturno umjetnički program
- 18:00 svečano otvaranje (sudjelovanje gradonačelnika Dražena Barišića, župana Stjepana Kožića i župana Plemenite općine Franje pl. Kosa) i scenska igra vezanja Podgutnice „Prva kravata“
- 20:00 paljenje jurjevskog krijesa koji simbolički odnosi sva zla

Ovogodišnji bogati program proslave blagdana Jurjeva znakovito je protkan simbolikom jedinstvenog turopoljskog rupca podgutnica. Rubac svezan à la Croate – na hrvatski način, prepoznat u 17. stoljeću u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata, postao je cijelome čovječanstvu simbol dostojanstva, otmjenosti i vrline. Turopoljci su ponosni što je njihova podgutnica, nadahnuvši nastanak kravate, oplemenila cijeli svijet.

Ova originalna priča o Turopolju kao kolijevci pra – kravate predstavljena je instalacijom Podgutnica na Lukavec – gradu i scenskom igrom Prva kravata, dva autorska djela Marijana Bušića, našeg sugrađanina koji je prije dvadeset godina utemeljio svjetski poznat projekt Hrvatska – domovina kravate. Pedeset metara dugačku podgutnicu na Lukavec – gradu izveli su Igor Hubej i Marta Crnobrnja.

U scenskoj igri Prva kravata (koja će biti izvedena u sklopu nedjeljnog programa) djevojka daruje i veže svom mladiću koji odlazi u vojnu podgutnicu kao znak uzajamne ljubavi i vjernosti. Nositelji organizacije ovih projekata su Grad Velika Gorica i neprofitna ustanova Academia Cravatica iz Zagreba.

Cjelovita priča o Turopolju kao kolijevci prve kravate, simbolički isprepletenoj s viteškom tradicijom sv. Jurja i Plemenite općine turopoljske, ispričana je u letku Podgutnica – znak vrline, čiji su nakladnici Turistička zajednica Grada Velike Gorice i Academia Cravatica.

Cijela manifestacija Turopoljskog Jurjeva, koju organizira Plemenita općina turopoljska, pod pokroviteljstvom je Grada Velike Gorice.

 Pošalji prilog |  Ispis priloga | 29 čitanja
http://www.gorica.hr/2010/04/podgutnica-na-lukavec-%e2%80%93-gradu/

Ipak se miče...

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #8 : Travanj 23, 2010, 10:26:25 prijepodne »
USUSRET SVJETSKOM DANU
Hrvatska u znaku kravate
Datum objave:
15.10.
2009 13:37

Prije početka sjednice, ispred zgrade Sabora postrojila se svečana postrojba 'Croata vojnika' obučenih u replike odora hrvatskih vojnika koji su sudjelovali u Tridesetogodišnjem ratu u 17. stoljeću, kada je nastala kravata. Pregled te postrojbe, povodom Dana kravate, obavio je predsjednik Sabora Luka Bebić
Na početku današnje sjednice, predsjednik Sabora Luka Bebić podsjetio je zastupnike na važnost kravate kao jednog od hrvatskih simbola. Čestitao je utemeljiteljima kravate kao hrvatskog brenda, ustanovi Academici Cravatici, čiji su projekti u zadnjih 20-ak godina, naglasio je, bili značajni u promociji Hrvatske u svijetu.

Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović će tim povodom darovati unikatnu kravatu predsjedniku SAD-a Baracku Obami.

U većini pulskih kafića konobari su jutros posluživali u kravatama, a kravate su osvanule i na gradskim bistama. Otvorenjem izložbe, Pula je, uz ostale hrvatske gradove, počela obilježavati Dan kravate.
http://www.tportal.hr/tema?keywords=kravata

-

Osim obiležavajna dana,za teroga se je treba za dobe pripraviti, najte zabiti ni,ak smem reči,napraviti kak suvenir maketu Lukovca z podgutnicum ...


"Kravata oko Arene"

...a bome nebi lošo bilo ni vrči na jubitu video kak se veže podgutnica,i oko Lukovca i oko vrata, a i napraviti slike kak npr.;

VEZANJE KRAVATE

http://free-st.htnet.hr/rojnik/Zanimljivosti/KRAVATA%20-%20VEZANJE%20KRAVATE.htm

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #9 : Travanj 23, 2010, 10:28:45 prijepodne »
KRAVATA
Prema narodnim običajima, djevojke i žene koje su ispraćale hrvatske mladiće i muževe u ratove, darivale su im rupce kako bi u dalekom svijetu imali nešto što ih podsjeća na njih. Noseći rubac, muškarac bi pokazivao vjernost djevojki ili ženi. O tom običaju u hrvatskom narodu svjedoče mnoge pjesme i narodna predaja, a kravata je sastavni dio nošnje čak i onih Hrvata koji žive kao nacionalne manjine izvan domovine.
...
http://free-st.htnet.hr/rojnik/Zanimljivosti/KRAVATA%20-%20VEZANJE%20KRAVATE.htm

PODGUTNICA ILI PODGUTNJAK
Kako zavezati kravatu?
Oscar Wilde je rekao da je vezanje kravate prvi ozbiljni korak u životu svakog muškarca. Dakle, to znači da bi trebao sam naučiti kako se kravata veže, a ne da to umjesto tebe radi mama ili cura

...
http://www.tportal.hr/teen/samozadecke/22241/Kako-zavezati-kravatu.html

Nebi se složil z Oskarom jel po tradicije to bi trebal biti ženski posel...

shaka zulu

  • Gost
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #10 : Svibanj 20, 2010, 10:12:42 poslijepodne »
ZAGORSKA BAŠTINA U SPLITU - Zahvaljujući suradnji s Etnografskim muzejom iz Splita, Muzeji Hrvatskog zagorja predstavili su se splitskoj publici i njihovim gostima izložbom pod nazivom "Nematerijalna baština i projekti oživljene povijesti". Izložba će biti otvorena do 14. lipnja, a njene su autorice Goranka Horjan i Branka Šprem Lovrić. Izložba je popraćena dvojezičnim, hrvatskim i engleskim tekstualnim i slikovnim legendama, a izloženo je oko 270 predmeta vezanih uz tradicijske obrte, znanja i vještine Hrvatskog zagorja.
http://www.radio-kaj.hr/

Kak bi zgledala turopolska nematerijalna baština?

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #11 : Lipanj 29, 2011, 12:53:40 prijepodne »
Utorak, Lipanj 28th, 2011 | Autor Mirjana
Goričke večeri: koncert, predavanje o odgoju te povijest kravate
...
Plemenita opčina turopoljska poziva Velikogoričane da u 19 sati dođu kod ljetne pozornice iza Pučkog otvorenog učilišta. Plemenitaši, naime, počinju projekt „Kravata i Turopolje“. Predstavit će upravo danas, a svečano će ga otvoriti gradonačelnik Barišić. Kravata, kažu plemenitaši, svoje korijene vuče upravo iz Turopolja, a nosili su je pripadnici banderija koji su tu modu prenijeli u Francusku. Povijest kravate bit će i slikovito prikazana. Uz predavanje o poveznici ovog modnog dodatka i Turopolja, u programu će među ostalima nastupiti zbor Kučani i učenici OŠ Nikole Hribara, bit će tu i zanimljivo predavanje, a najinteresantniji dio bit će vezanje podgutnice banderijalcu koji će dojahati na konju. U svakom slučaju, vrijedi pogledati a ponešto i naučiti.
...
http://www.cityportal.hr/vijesti/goricke-veceri-koncert-predavanje-o-odgoju-te-povijest-kravate/

-

28.06.2011
Kravata potekla iz Turopolja?!

Najpoznatiji modni detalj na svijetu - kravata, poznato nam je, svoje ime nosi po hrvatskim vojnicima koji su ju u 17. stoljeću donijeli na francuski dvor. No, Hrvatska je u to vrijeme bila podijeljena na više regija i nikada nije dokazano, niti si je itko prisvajao, iz kojega to točno kraja Hrvatske dolazi kravata.

U Plemenitoj opčini turopoljskoj smatraju da imaju dovoljno razloga da se istraži da li je možda turopoljska podgutnica preteča te kravate, a time i Turopolje zavičaj kravate.

Upravo stoga večeras na otvorenoj pozornici iza Pučkog otvorenog učilišta u 19 sati predstavljaju projekt kojim žele preispitati vezu Turopolja i kravate. Predstavljanje projekta, uz pjesmu HPD Kučana i zbora Zlatne godine, scenski prikaz vezivanja kravate turopoljskom banderijalcu na konju, te igrokaz danas javnosti predstavljaju ovu tezu koja će se potvrditi, ili osporiti, na znanstvenom skupu u listopadu u Velikoj Gorici.

A na temelju čega plemenitaši tvrde da su povezani s kravatom? Među pet hrvatskih pukovnija koje je do 1626. g.  primio zapovjednik Katoličke lige Albrecht Wallenstein u Tridesetgodišnjem ratu bila je i pukovnija iz okolice Zagreba. Znajući da su turopoljski plemići imali obvezu po pozivu Hrvatskog sabora pridružiti se vojsci pod zastavom bana i oni su, kao i mnogo puta prije, zasigurno dio upravo te pukovnije. Kada još znamo i za ukorijenjeni običaj u kojem djevojka svome mladiću oko vrata veže crveni rubac, a što se činilo i stoljećima unazad u Turopolju, u Plemenitoj opčini turopoljskoj su se zapitali da li možda ta marama, kod nas zvana podgutnica, je preteča kravate.

Ovim projektom Plemenita opčina turopoljska želi ispitati tu tezu, a u konačnici ukoliko se potvrdi možda će ubuduće i Velika Gorica biti poznata kao prijestolnica kravate, odnosno Turopolje kraj iz kojega su vojnici rubac oko vrata donijeli u Francusku od kuda se proširila čitavim svijetom. U najgorem slučaju potvrdit će se da je Turopolje zavičaj kravate, jer neki oblik podgutnice u svome folkloru imaju gotovo sva sela našega kraja.
http://www.vgdanas.hr/Kultura/Clanak/2955/kravata-potekla-iz-turopolja.aspx
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #12 : Lipanj 30, 2011, 12:53:47 prijepodne »
Kravata i Turopolje
29.06.2011.
Zanimljivim programom jučer je na ljetnoj pozornici iza Pučkog otvorenog učilišta najavljen projekt „Kravata i Turopolje“.

U organizaciji Plemenite općine Turopoljske, a uz podršku Grada Velike Gorice, projekt ima za cilj utvrditi činjenice o Turopolju kao zavičaju kravate. U tom smislu će biti organizirani okrugli stolovi i istraživanja, a Velika Gorica će se moći pozicionirati i brendirati kao zavičaj kravate.

Priču o tome još je prije 20 godina počeo pričati naš sugrađanin Marijan Bušić, a mi ćemo se sada priključiti i dodatno je afirmirati. Znamo da se od davnina u Turopolju vezao rubec pod vratom/ pod gutom, i znamo priču da su Turopoljci bili u Francuskoj u 17 stoljeću. A, što je ustvari Podgutnica, koja je i danas dio narodne nošnje? Preteča kravate?

- Rubac svezan a la croat, na hrvatski način, prepoznat je upravo u Francuskoj i po Hrvatima nazvan kravata. Inače, podgutnica za sve nas predstavlja simbol dostojanstva i tradicije, pa neka nam upravo te vrijednosti budu na pameti u svim našim aktivnostima – rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Na jučerašnjem predstavljanju projekta bilo je niz zanimljivih sadržaja, od nastupa pjevačkog zbora Kučani, sastava Zlatne godine, do djevojaka i momaka u narodnim nošnjama Turopolja.
Poseban su štih cijeloj priči dali banderijalci noseći ponosno podgutnice, preteče današnje kravate, i mini igrokaz u kojem djevojka mladiću na konju veže maramu prije odlaska u vojsku.
http://www.gorica.hr/2011/06/kravata-i-turopolje/#more-8757

-

29.06.2011
Turopoljci traže kolijevku kravate

Mi Turopolci, na programskom spravišču vu velače mesecu 2011 leta v trdom Lukavec gradu odlučili smo da narodu horvatskom i puku Turovoga pola, i vsem teri to još ne znaju damo na znanje da ono kaj se nosi zavezano pod vratom, a celi svet zove kravata, su prvi nosili turopolski banderijalci, hrabro su izjavili plemenitaši vjerujući da je Turopolje kolijevka kravate.

Ovim je riječima jučer je javnosti predstavljen projekt Turopolje i kravata kojim udruga Plemenita opčina turopoljska iz Velike Gorice želi potaknuti na detaljnije istraživanje kako bi se doznalo iz kojega kraja Hrvatske potječe modni detalj kojega su hrvatski vojnici u 17. stoljeću donijeli na francuski dvor, a koji se od tamo proširio svijetom poznat pod imenom kravata.

Plemenita opčina turopoljska vjeruje da je preteča kravati njihova podgutnica, rubac koji su djevojke vezale turopoljskim vojnicima da ih podsjeća na dom u bitkama diljem Europe. Projekt će pokazati da je Turopolje najkravatskiji kraj u Hrvatskoj, a uspiju li se dokazati teza da je i kolijevka kravate to će biti novi prepoznatljiv simbol Velike Gorice. Upravo stoga projekt ima i podršku gradonačelnika Dražena Barišića.

- Dobro je da se o toj ideji govori od samoga temelja od onih koji su stvarali turopoljsku povijest i tu podgutnicu nosili časno i dostojno na svojoj uniformi, a to su plementaši i Plemenita opčina turopoljska - rekao je gradonačelnik Barišić kao potporu ovome projektu.

Kako bi se potaknula istraživanja udruga će u listopadu organizirati okrugli stol na kojemu će s znanstvenog podloge hrvatski stručnjaci pokušati dovesti nas bliže kraju koji je izvorište kravate. Turopoljci vjeruju da će zaključci tog okruglog stola ići njima u korist, kaže Franjo pl. Kos.

- Kao tradicijska udruga koja se bavi očuvanjem svih vrijednosti Turopolja, jedna od tih je sigurno i promoviranje podgutnice odnosno kravate i njezino postojanje ovdje u Turopolju - kaže župan POT-a Franjo pl. Kos.

Predstavljanje projekta turopoljskim pjesmama uveličao je Hrvatski pjevački zbor Kučani te ansambl Zlatne godine, a scenski prikaz vezivanja kravate vojniku pokazao je kako su djevojek ispraćale svoje mladiće prije odlaska u bitke. Činjenica je da su kravatu u francusku donijeli hrvatski vojnici, a udruga začetnik ovoga projekta, smatra da su među tim vojnicima upravo turopoljci svojim podgutnicama zadužili svijet za najpoznatiji modni detalj - kravatu.

Plemenita opčina turopoljska nakon predstavljanja projekta Turopolje i kravata već idućega dane je održala okrugli stol na temu očuvanja najstarije hrvatske autohtone pasmine - turopoljske svinje, a ovoga vikenda će proslaviti 20 godina od obnove sada udruge, a nekada zemljišne zajednice. U nedjelju će u Velikoj Gorici održati i turopoljsku šetnicu na kojoj pozivaju sve sugrađane da im se pridruže u šetnji gradom u nošnjama krajeva iz kojih dolaze.
http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/2964/turopoljci-traze-kolijevku-kravate.aspx

-

Kravata i Turopolje
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #13 : Srpanj 06, 2011, 11:51:18 poslijepodne »
Čija je kravata?
Zagreb i Velika Gorica počeli povijesnu svađu

06.07.2011.
Simbol uglađenosti i kultiviranosti koji su u Europu, i u svijet, uveli Hrvati, kravata, postala je uzrok svađe Zagrepčana i Velikogoričana. Iz kojeg je točno kraja i čiji su je vojnici prvi svezali oko vrata glavni je razlog prepucavanja koji bi i jednome i drugom gradu ostvario turističku, ali i marketinšku korist. Grad Zagreb, kao i Velika Gorica, želi ponijeti titulu – metropola kravate.

– Od svih krajeva Hrvatske, kravata je u Turopolju najviše ukorijenjena, u obliku crvenog rupca sveprisutna u tradicionalnim nošnjama, potvrđena u riječi “podgutnica”, a preko Turopoljskog banderija promovirana kroz povijest – poručili su plemenitaši Plemenite općine Turopoljske, koji su krenuli u borbu za, kako kažu, vlastitu kulturnu baštinu. Kažu, Hrvatska nema jedinstvene tradicionalne nošnje pa se u tvrdnji da je ona domovina kravate nazire potreba preciznije odrediti odredište. Zagreb je, pak, u borbu za titulu krenuo lani organiziravši “Kravat pukovniju” kojom obnavljaju sjećanje na laku konjicu kada hrvatski vojnici bivaju prepoznati po modnom novitetu. Turopoljci uzvraćaju i kažu – laku konjicu činili su i turopoljski plemenitaši.

– Turopoljski banderi maramu koju su im vezale djevojke kako bi ih u ratu sjećale na njih nazivali su podgutnica, i to je preteča kravate – kažu. Svoju će tvrdnju pokušati dokazati uz brojne povjesničare na okruglom stolu koji najavljuju za listopad. Do tada Turistička zajednica grada Zagreba, kao i Academia Cravatica, poručuju – jedino Zagreb može biti metropola kravate.

– Velika Gorica ne može biti prijestolnica kravate jer to samo može biti Zagreb – kaže Dino Bedrina, glavni tajnik Academije, koja je pokrenula postavljanje instalacije kravate na Kaptolu.



Nova instalacija, odnosno monumentalna skulptura kravate veličine četiri metra, postavljena je u utorak na pješačkom otoku uz ZET-ovu postaju na Kaptolu.

Njezino oslikavanje motivima glagoljice trajat će dva dana. Dio je to također akcije Turističke zajednice Zagreba i Academie Cravatice, koji i tim načinom promoviraju Zagreb kao prijestolnicu kravate

Lana Kovačević / Večernji list
http://www.gorica.hr/2011/07/cija-je-kravata-zagreb-i-velika-gorica-poceli-povijesnu-svadu/#more-8814

Dečki moji,ne delajte račun bez Slavonskoga Broda...

-

Hrvatska je domovina kravate!
 Hvatski vojnici su služili u mnogim vojskama Europe još od sedamnaestog stoljeća. U francuskoj vojsci u 17. stoljeću (1664-1789), u vrijeme vladavine Luja XIII, postojala je konjica sastavljena isključivo od Hrvata koja se zvala Royal - Cravate. Ovi vojnici su dali svijetu nešto danas neazobilazno u modi i odijevanju - kravatu, u engleskom jeziku: the tie, u francuskom: la cravate, u Njemačkom: die Krawatte. Taj naziv dolazi od imena Hrvat (Croat) i spominje se prvi put 1651. godine.

Slavonski Brod - Cravatten Statt
 Na povijesnoj mapi Habsburške Monarhije iz 1697. godine, dio današenjeg grada Slavonskog Broda, u samom centru gdje je danas Trg Ivane Brlić-Mažuranić, stoji oznaka Cravatten Statt. Autor ove mape je Nikola Sparr de Bensdorf iz Nizozemske a mapa se čuva u Vojnom Arhivu u Beču.



Interesantne činjenice iz povijesti
Barun Trenk (1711-1749) je bio jedan od najpoznatijih hrvatskih vojnika koji je sudjelovao u europskim vojskama. Poznat je kao zapovjednik regimente pandura koji su se regrutirali iz Slavonija. Njegovi Memoirs of the Illustrious Francis Bacon Trenck su prvi put objavljeni na njemačkom a kasnije su prevedeni i na engleski (London, 1747).

Francuski kralj Luj XIV je ima svoje cravatier du roi. Cravatier du roi su imali vrlo važan zadatak u državnoj administraciji: nuditi kralju košaru punu najfinijih kravata svako jutro! [Gregory Peroche: Croatie - France 797-1997; Douze sičcles d'histoire].

Najveća kravata na svijetu
 CRAVATA OKO PULSKE ARENE

Najveća kravata na svijetu, težine 450 kg, dužine 808m, zavezana je oko stare Arene u Puli 2003. godine. Bio je to zanimljiv i originalan projekt promocije Hrvatske i njene povijesti i kulture.
http://www.cravatten-statt.com/hr/

-

TOPONIM «CRAVATTEN STATT»
 
Otkriće koje potvrđuje činjenice o hrvatskom podrijetlu riječi «kravata»


Prof. Marijan Bušić, strastveni promicatelj kravate kao medija i istraživač povijesti njezina razvoja, pronašao je nove činjenice koje potvrđuju hrvatsko podrijetlo tog jedinstvenog svjetskog simbola. Na povijesnom zemljovidu Habsburške Monarhije iz 1697. godine, jedan predio Slavonskog Broda, današnji centar grada - Trg Ivane Brlić-Mažuranić i okolica, imenovan je njemačkim nazivom «Cravatten Statt». Ta povijesna činjenica, dosad poznata tek užem krugu stručnjaka-specijalista, inicijativom neprofitne ustanove Academia Cravatica predstavlja se i interpretira za širu javnost.

Original tog zemljovida, koji je izradio nizozemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf, čuva se u Ratnom arhivu u Beču. Na zemljovidu je zabilježen raspored vojnih snaga Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu u razdoblju od 10. do 12. listopada 1697. u Protuturskom ratu.  Taj stari njemački naziv za jedan hrvatski grad iznova rasvjetljuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o činjenici da je naziv «kravata», koji je iz francuske riječi «cravate» ušao u gotovo sve europske jezike, nastao iz etničkog imena «Hrvat(i)». Kako je riječ o kravati, univerzalnom civilizacijskom simbolu, ovo ponovno otkrivanje i vrednovanje značenja toponima «Cravatten Statt» spada u red važnih europskih i svjetskih spoznaja.

Povijesno – etimološke veze naziva «kravata» i «Cravatten Statt» na konferenciji za novinare rasvijetlio je akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, istaknuvši veze etničkog imena Hrvata s toponimom „Cravatten Statt“ i drugim poznatim međunarodnim terminima koji u svom korijenu imaju riječ „Hrvat(i)“. Ravnatelj ustanove Academia Cravatica prof. Marijan Bušić naglasio je važnost stalnog isticanja veze između Hrvata i kravate, te popularizacije kravate kao svjetskog simbola.Prof. Nikola Albaneže, kustos Muzeja kravate u osnivanju, rekao je da je toponim „Cravatten Statt“ i inicijativa da se podrijetlo njegova naziva poveže s imenom Hrvata pravi primjer aktivne interpretacije znanstvenih činjenica i njihova uključivanja u stvarni život. Konferenciji za novinare prisustvovala je predsjednica Županijske skupštine Brodsko-posavske županije gđa Ružica Vidaković, koja je izrazila zadovoljstvo što kravata kao međunarodno prihvaćeni simbol hrvatskog identiteta ima poveznice s poviješću Slavonskog Broda. Ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu prof. Ivan Medved, izrazio je podršku svim oblicima promicanja kravate na svjetskoj razini.

Ustanova Academia Cravatica i Muzej kravate u osnivanju, predložit će Gradu Slavonskom Brodu da se u središtu grada postavi trajna replika tog povijesnog zemljovida, koja će se značenjski povezati s kravatom, simbolom moderne civilizacije. Tom novom interpretacijom – koja omogućuje da se povijest aktualizira te više nije samo prošlost, već i osviješteni dio naše suvremenosti – ova povijesna činjenica dobiva novi, suvremeni kontekst, novu značenjsku vrijednost i poruku, te je pravi primjer muzeologije izvan muzeja
http://academia-cravatica.hr/vijesti/toponim_cravatten_statt/

-

DAN KRAVATE OBILJEŽAN U BRODU OTKRIVANJEM BRONČANOG RELJEFA „CRAVATTEN STATT-a“   
Subota, 18 Listopad 2008 
Jučerašnjom odlukom Hrvatskog sabora 18.listopada proglašen je spomen-danom kravate. Među nekoliko hrvatskih gradova Slavonski Brod se pridružio obilježavanju dana kravate, simbola hrvatskog kulturnog identiteta, na originalan način: otkrivanjem brončanog reljefa preslike povijesnog dokumenta iz bečkog državnog arhiva 1697. godine u kojem je grad Brod označen gradom kravate („Cravatten Stattom“). U  nazočnosti predstavnika Academie Cravatice profesora  Nikole Albanežea i  kipara Petra Ujevića, brončani reljef uz savsko šetališta otkrio je gradonačelnik dr Mirko Duspara.      -Imamo tu sreću da smo kao grad zabilježeni još u bečkom arhivu pred više od 300 godina kao „Cravatten statt“, što možemo protumačiti dvojako: kao hrvatski grad i kao grad  kravate.  Ako se Hrvati ponose da su narod koji je izmislio kravatu, zašto ovo obilježje grada kravate ne bi bilo u Brodu.  Jedini smo grad u Hrvatskoj koji ima ovako nešto,  nastavljamo prije nekoliko godina započetu suradnju s Academiom cravaticom, ovo je tek jedna u nizu akcija koje zajednički provodimo, naglasio je gradonačelnik dr  Mirko Duspara.
Monumentalni brončani reljef (200x200 cm) djelo je kipara Petra Ujevića koji se potrudio u trodimenzionalnom obliku vjerno prenijeti arhivsku kartu Cravatten statta.
Radovi oko postolja na koji je postavljen reljef još nisu završeni, predstoji još uređenje prilaza i okoliša te zaštita pleksiglasom.  Budući da je postavljena i rasvjeta uokolo postolja reljef će brojnim šetačima uz Savu osobito efektno djelovati po noći.
http://www.slavonski-brod.hr/index.php?Itemid=26&id=531&option=com_content&task=view

-

Kravata u žitu kod Davora

Land-art instalacija u žitu oblika stilizirane kravate, nalik na slike koje ostavljaju navodno NLO-i, pojavila se nedaleko prisavskog sela Davor. Dio je to reklamne kampanje tvrtke Potomac iz Davora koji se od ponedjeljka mogao vidjeti i s visine od 10 tisuća metara. Kravata u žitu je dugačku 850 metara a široka 230 metara.

Kravatu u žitu je izradio Marijan Bućić. Prvi otkosi žita su pali u 9 sati ujutro a uz pomoć kombajna konačni oblik slika je dobila oko 14 sati. Za Bušića, dobitnika nagrade Hrvatskog udruženja menadžera (CROMA) u kategoriji "najuspješniji projekt-menadžer", ovo je "prava svjetska priča iz sredine jednog malog naroda.

Događaj su pratili novinari medija iz Hrvatske a putem međunarodne razmjene (Eurovizija i ENEX grupa) slika kravate u žitu otišla je u svijet. Land-art projekt tvrtke Potomac i Marijana Bušića osmislio je i nacrtao dizajner Igor Hubej. kako je najavljeno, u osnivanju je i jedinstveni Muzej kravata kojeg vodi Nikola Albaneža, inače povjesničar umjetnosti.

Grad-Brod.Com 04.07.2007
http://www.grad-brod.com/vijesti/20070704/kravata-u-zitu-kod-davora

Posle vode,erodroma... eto nam pak nekaj za poklati se Zagrebom.
Kak da je komeš Vuzipovič pak mednami.
  ;)
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: (c/p) Turopolska podgutnica-zaštičeno nematerijalno dobro?
« Odgovori #14 : Srpanj 08, 2011, 11:12:11 poslijepodne »

Došel (vr)ag.ram po sv(oj)e ili ?


Zagrebečka ili turopolska krava-ta

Zagrebečko ili Turovo pole?
Campus Zagrebiensis campi Turopolya



(S)pred (i st)rag Luci(jani)čov kak zaštitnik i/ili provokator



Novi list 2011 07 08
TRAFIKA

Turopoljac nosi stisak oko vrata

Junačko Turopolje vrije. Ne zbog vrućine nego zbog otimačine. I tamošnje plemenitaše još samo fine manire – po kojima je Plemenita općina Turopolje nadaleko poznata – priječe da ne puste na volju uzavreloj krvi i da tim nezajažljivim Zagrepčanima ne saspu u lice da im pas mater agramersku, lopovsku i agresorsku...



Piše Predrag Lucić

    Plemeniti Turopoljci su ogorčeni zato što se Zagreb – ta hrvatska metropola svega i svačega: kako nogometne reprezentacije na čelu sa Slavenom Bilićem, tako i dalmatinske klapske pisme u »Lisinskom«; kako paške janjetine, tako i dubrovačke renesansne književnosti... – odlučio proglasiti i metropolom kravate. Premda ta čast, po povijesnim i prirodnim pravicama, smije pripasti samo Velikoj Gorici, metropoli svega turopoljskog, pa tako i kravate.

    Jer nije u Zagrebu nego je u Turopolju nastala podgutnica, pramajka kravate. I nisu taj crveni rubac svojim momcima, uoči odlaska na ratišta diljem Europe, vezivale zagrebačke fufe nego poštene turopoljske djevojke, želeći da njihovi ljubljeni u strašnim bitkama nose nešto što bi ih podsjećalo na uplakane dragane ostavljene na kućnom pragu i na zavjet ljubavne vjernosti do groba. Pa kako su se onda u tom Zagrebu drznuli postrojiti Kravat-pukovniju koja od turista krije pravu istinu o podrijetlu tog okovratnog simbola uljuđenosti i elegancije što su ga Europi i svijetu darovali hrvatski konjanici?!

    Da nije bilo Turopoljaca koji su sa svojim podgutnicama ujahali u Pariz, te toliko oduševili francuskoga kralja Louisa XIII. i njegove dvorjane da su se svi počeli kititi rupcima, nikada taj ures zapadne civilizacije ne bi dobio ime po Hrvatima. A dobio ga je tako što je Francuzima bilo lakše izgovoriti riječ »Croata«, pa je pretvoriti u »cravate«, nego lomiti jezik riječju »Touropogliac« ili – ne dao im Bog zvani Dieux – pokušati izustiti »peaux-des-goutnice«. I to je i samo to, uvjereni su turopoljski plemenitaši, jedina i puna istina o postanku riječi »cravate«, a sve ostalo – uključujući i onu zlobnu etimološku doskočicu da je francuski jezik obogaćen glagolom »cravater« (što znači: uhititi) u znak sjećanja na prirodu posla što su ga obavljali hrvatski plaćenici – spada u domenu brbljarija i koještarija.

    Za sve te priče o podgutnicama kojima su se prvi u povijesti čovječanstva zakitili pripadnici slavnog Turopoljskog banderija, čije su kosti posijane gdje god je trebalo ratovati za interese stranih gospodara, današnji zagrebački velmože ne daju ni pet lipa, nego bezobzirno pune svoje blagajne drsko prisvojenim brandom iz Velike Gorice. I još onako svisoka – iz svoje Turističke zajednice i svoje snobovske Academiae Cravaticae – poručuju da Velika Gorica ne može biti ni metropola ni prijestolnica kravate. A zašto ne može? »Zato što to može biti jedino Zagreb!« – kažu kratko ali nejasno, neargumentirano ali bahato.

    A Turopolje vrije. I samo je pitanje dana kada će popustiti svi plemenitaški obziri. Pa da se, uz nebirane riječi o psu i materi agramerskoj i agresorskoj, poskidaju kravate, razdrlje košulje i zasuču rukavi. Pa da naši ljudi taj problem oko suverenoga intelektualnog vlasništva nad simbolom hrvatskoga služenja u tuđinskim vojskama lijepo riješe hvatanjem za gole vratove.


Zvir :
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285F2863285A28582859285928632893289328632863285D285E285B285D285C285E28632863286328592863E

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Turopolcem drmneš

Turopolski il jamnički drmeš?

Jamnička kiselica, 0:31
(stric je Jura…)

Jamnička kiselica
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549