Dobrotvorni i društveno koristan rad

[Stjepan]

Na jednoj drugoj temi pokrenulo se pitanje dobrovoljnog rada na korist zajednice. Činjenica je da su ovom bajnom kapitalističkom društvu takav rad polako nestaje i sve ga manje ima. Nije problem samo u ljudima kojih ima i koji bi bili spremni na takav rad, već je problem u odnosu ostalih prema ljudima koji dobrovoljno rade.

Nekada se u mjesnim odborima po selima skoro sve radilo na takav način. Većina društvenih domova je napravljena dobrovoljnim radom mještana. To je bilo u krvi tih ljudi jer su bili naučeni da pomažu jedni drugima iz vremena kad poljoprivredna mehanizacija nije bila tako razvijena pa su pomagali jedni drugima da brže obave neki posao. Dolaskom mehanizacije, a i zahvaljujući tome što sve manje ljudi obrađuje polja, potreba za pomaganjem je postala sve manja, a isto tako je kopnila i navika društveno korisnog rada.

U svemu tome svoju ulogu je odigralo i političko ozračje gdje više nije važna dobrobit zajednice već se isključivo gleda na vlastite interese i interes stranke. Akcije koje organizira jedna stranka ostale stranke ne podržavaju, a kako se takve akcije uglavom organiziraju u svrhu političke i predizborne promidžbe onda nije ni čudno da se ljudima takve akcije pomalo gade. I tu treba tražiti razloge zbog čega se sve manje ljudi odaziva na dobrovljni rad.

Najgore je što i onaj mali dio nepolitičkih organizacija i udruga političari pokušavaju postrančiti, podvrgnuti i upotrijebiti za svoje svrhe.

To bi trebalo malo okrenuti, ja sam za to da se donese zakon da političari ne mogu obavljati javne funkcije ukoliko prije toga nisu odradili određeni broj sati (dana, tjedana, mjeseci, ovisno o funkciji) društveno korisnog rada (ali ne na stranačkim akcijama).

[dobola]

Oh, poštovani Stjepane.
 Utopija je dugo bila drugi naziv za nešto nestvarno i nemoguće, suprotstavljene 'zbiljskomu' svijetu.
U vremenima koje ti navodiš filozofija ljudskog okruženja bazirala se na drastično kvalitetnijem pristupu čovjeku, zajednici, okruženju, toleranciji različitosti i poštivanju okolice. sasvim normalno je bilo da se stanovnici određenog kvarta odluče izgraditi dom, proširiti ili popraviti vrtić, ograditi nogometno igralište, pokositi travu, zasaditi red drveća i svoj rad ili angažman ni u ludilu nisu naplaćivali. poanta je da stvore uvjete za kvalitetnije druženje, proslave i sl.
Ali to su bila mračna vremena nacionalne neosvještenosti i izrabljivačkog sistema u kojem se radnicima i građanima sisala zadnja kapljica krvi na slamčicu da bi vlastodršci mogli provoditi odluke Politbiroa.vremena su tada bila teška, ljudi su bili gladni i skupljali su smeće da bi preživjeli, samo je mala šačica odabranih uživala.
Sva sreća, to je iza nas. Sada imamo nacionalno osviještenu društvenu zajednicu gdje su svi jednaki pred zakonom, gdje svojim radom mogu živjeti normalan život, gdje država uvjetuje školovanje i to potiče, gdje političari savjesno društveno djeluju jer su spoznali da su postavljeni da služe svojim biračima a ne obrnuto. Kapitalizam liberalnog ozračja puno je pomogao razvoju tolerancije, poštivanja drugačijeg mišljenja i prijedloga.
Stoga, Stjepane, preporučam ti da pročitaš izabrana djela našeg prvog predsjednika kao bi i ti stekao bolje viđenje sadašnjeg trenutka u povijesti našeg naroda i nacionalnih manjina na području samostalne, neovisne, financijski osnažene Republice Maldivi.

[Rožica-ljutibijes]

...
Sva sreća, to je iza nas. Sada imamo nacionalno osviještenu društvenu zajednicu gdje su svi jednaki pred zakonom, gdje svojim radom mogu živjeti normalan život, gdje država uvjetuje školovanje i to potiče, gdje političari savjesno društveno djeluju jer su spoznali da su postavljeni da služe svojim biračima a ne obrnuto. Kapitalizam liberalnog ozračja puno je pomogao razvoju tolerancije, poštivanja drugačijeg mišljenja i prijedloga.
...

Hahahahahaha , super, dobola (palac gore, kojeg nema)!

[plemenitashica]

...........preporučam ti da pročitaš izabrana djela našeg prvog predsjednika kao bi i ti stekao bolje viđenje sadašnjeg trenutka u povijesti našeg naroda i nacionalnih manjina na području samostalne, neovisne, financijski osnažene Republice Maldivi.

Dobola je u elementu. Sviđa mi se. Sve više mi se sviđa taj ton. 
Ipak nije sve izgubljeno, ipak ima ljudi koji bi bili korisni. Ipak ima roditelja koji uče svoju djecu biti korisnima.

Mala smo mi država, i idemo konačno, sami sebi pomoći, ne samo očekivati da netko iz Politbiroa odlučuje za nas i djeluje protiv nas.

Kad smo kod akcije – proljetos je bila akcija u OŠ Šiljakovina, farbala se ograda – sjećate se. Ali, „krivi“ ljudi su bojali ogradu, pa je lokalni odlučio da su u „pogrešne“ boje pobojali ogradu. I onda je naredio da se boja opšmirgla (tak nekak). Ma tko je on da određuje kojom se bu bojom bojala školska ograda, tko je on da određuje tko je adekvatan za farbanje ograde. ZNA SE tko je, a sad znam i ja: polupismena seljačina koja se koliko toliko obogatila ZNA SE kojim metodama, i ne zna pozdraviti na ulici, obukao je odijelo i postao izabranik neke vrste. Prestrašno. 

Eto, pisah o tome, neki su si umislili da su „izabrani“ od naroda svojega u kvartu da bi mogli dizati ili ne dizati ruke onda kad ZNA SE holding odluči, a ne kad odluči njihova glavica (čitaj glavurda). Ali kaj je najgore, takve toleriramo, za takve glasaju, takvi odlučuju je li akcija dobrodošla i jesu li dobro odabrane boje.

Stvarno je toga dosta.

Sjepane – ideja o dobrovoljnom radu budućih političara je izvanredna.

[Mlačanin]

Dobola je dobro rekao.Bravo!!
Moram priznati da je meni osobno dobrovoljnog i dobrotvornog rada zaista dosta. Ovo doslovno mislim. Ne da se hvalim,ali dolaskom nove nam države i novih sloboda, jednostavno sam ugušen od tolikog broja novih pojedinaca i društava koji hrle ,jure i žure da si zauzmu mjesta u redu za nove akcije na zajedničko nam dobro.
Izmičem se iz tog reda apsolutno.Jer u tom toliko dobrom čišćenju zaista su očistili maltene i samu Hrvatsku.

Dana sjedino dobrovoljno dajem još samo krv i to u gradskoj organizaciji Crvenog Križa kad imaju akciju. Još jedino tu dragi nam novopečeni "udarnici" ne dolaze baš rado.

[Stjepan]

Kad smo kod akcije – proljetos je bila akcija u OŠ Šiljakovina, farbala se ograda – sjećate se. Ali, „krivi“ ljudi su bojali ogradu, pa je lokalni odlučio da su u „pogrešne“ boje pobojali ogradu. I onda je naredio da se boja opšmirgla (tak nekak). Ma tko je on da određuje kojom se bu bojom bojala školska ograda, tko je on da određuje tko je adekvatan za farbanje ograde. ZNA SE tko je, a sad znam i ja: polupismena seljačina koja se koliko toliko obogatila ZNA SE kojim metodama, i ne zna pozdraviti na ulici, obukao je odijelo i postao izabranik neke vrste. Prestrašno. 

To je bio primjer političke akcije, i osnovni problem u tim akcijama je što su popratni troškovi obično veći od vrijednosti napravljenog posla. I umjesto da suprotna politička opcija organizira neku drugu, korisnu akciju oni su odlučili poništiti ono što su jedni napravili. Sve je to jad i bijeda.

Ne znaju ništa organizirati, ništa napraviti, već samo bacaju klipove pod noge onima koji nešto rade. A ono što je najgore, takvi tipovi jednostavno ne mogu pojmiti zašto bi netko radio nešto u korist društva, već jedino gledaju vlastitu koristi.

Trenutno je u Šiljakovini najaktivnija udruga FA Šiljakovina koji okuplja klince i mlade s područja Šiljakovine, Kozjače, Male i Velike Bune, Ključić Brda i još malo šire. Taj FA radi i postoji isključivo zbog toga što niz ljudi dobrovoljno radi i odvaja svoje slobodno vrijeme kako bi to sve klapalo. Članovi spomenutih mjesnih odbora ne pitaju i ne pomišljaju da bi im možda trebali pomoći u njihovom radu iako su pridonijeli ugledu svojeg sela, svojeg kraja i Velike Gorice  širom Europe.

Političari se znaju samo nacrtati na fešti na Petrovo i nezasluženo održati uvodnu riječ jer za sve što se tamo događa oni uopće nemaju nikakve zasluge. Kao što kolega Ivo Špigel kaže, oni uspijevaju ne zahvaljujući podršci političarima već njima usprkos.

[plemenitashica]

Kad smo kod akcije – proljetos je bila akcija u OŠ Šiljakovina, farbala se ograda – sjećate se. Ali, „krivi“ ljudi su bojali ogradu, pa je lokalni odlučio da su u „pogrešne“ boje pobojali ogradu. I onda je naredio da se boja opšmirgla (tak nekak). Ma tko je on da određuje kojom se bu bojom bojala školska ograda, tko je on da određuje tko je adekvatan za farbanje ograde. ZNA SE tko je, a sad znam i ja: polupismena seljačina koja se koliko toliko obogatila ZNA SE kojim metodama, i ne zna pozdraviti na ulici, obukao je odijelo i postao izabranik neke vrste. Prestrašno. 

fali mi riječ šerif - sad vidim da sam ispustila riječ.
Iza riječi ...pa je lokalni ŠERIF odlučio da su u „pogrešne“ boje pobojali ogradu...

[plemenitashica]

.................

To je bio primjer političke akcije, i osnovni problem u tim akcijama je što su popratni troškovi obično veći od vrijednosti napravljenog posla. I umjesto da suprotna politička opcija organizira neku drugu, korisnu akciju oni su odlučili poništiti ono što su jedni napravili. Sve je to jad i bijeda.

To je primjer politčke akcije, zato jer je izvedena u vrijeme predizborne kampanje, niti prije nema nikakve akcije, a niti već 4 mjeseca nakon izbora. Slažem se da je bila politička akcija.

Zašto takvih akcija nema više i u različita vremena?
Ili ih ima, ali VG je u medijskoj blokadi pa ne znam ništa o tome. Nije organizator ZNA SE, pa se ne spominju, a ostali niti ne organiziraju akcije (uglavnom šute do pred izbore), ili se o njima nema gdje pročitati, osim eventualno saznati na placu a i to obično kad je neki skandal.

[Neo]

Štef malo si promiješao pojmove. FA vode entuzijasti koji to žele i imaju znanje koje može pomoći ali sasvim je drugačija situacija sa farbanjem zidova djece koje nemaju pojma o tome i jedino zadovoljstvo im je što taj dan neće biti škole.

[Stjepan]

Štef malo si promiješao pojmove. FA vode entuzijasti koji to žele i imaju znanje koje može pomoći ali sasvim je drugačija situacija sa farbanjem zidova djece koje nemaju pojma o tome i jedino zadovoljstvo im je što taj dan neće biti škole.

Ne, ti si promašio temu. O farbanju zidova se raspravlja ovdje: Izrabljivanje djece u OS "Eugen Kumicic" ;-)

Naziv ove teme je Dobrotvorni i društveno koristan rad.

[Neo]

Na jednoj drugoj temi pokrenulo se pitanje dobrovoljnog rada na korist zajednice.

Samo sam se nadovezao na prvu rečenicu i istakao taj primjer. Ostaje ono o uloženom znanju koje entuzijasti u FA mogu pružiti dok djeca ili netko drugi ne mogu. Mislim da je tu glavna razlika.

[Stjepan]

Ja sam otvorio novu temu da se raspravlja općenito o dobrovoljnom radu i da se odvoji od teme o djeci koja farbaju.