Autor Tema: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....  (Posjeta: 150574 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #180 : Rujan 24, 2011, 10:50:50 poslijepodne »
Kako preraditi grožđe u kvalitetno vino?
Objavljeno na dan 18. 09. 2011.
SAVJETI VINOGRADARIMA
Berbu grožđa mnogi su vinogradari već priveli kraju, no pravi posao tek slijedi.Ubrano grožđe treba što prije početi prerađivati, kako bi se izbjegla izloženost nepoželjnim procesima-savjetuje naš vinogradar Mirko Crnković iz Martinca. Muljanje je početna faza prerade, a obavlja se motornim ili ručnim muljačama. Nakon toga slijedi prešanje, koje se može olakšati raznim enzimima koji imaju zadatak omekšati grožđe, i sačuvati bolju aromu. Taloženje mošta bitno je jer se njime uklanjaju mehaničke nečistoće, primjerice, zemlja i kemijska sredstva kojima je loza tretirana. Nakon taloženja, slijedi otakanje, doslađivanje i dodavanje selekcioniranih kvasaca.
http://www.bjelovarac.hr
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #181 : Prosinac 20, 2011, 08:53:00 poslijepodne »


Presadil sem pred dva tjedne breskvu.Des vidim da su ju zajci oglobali a slive pošišali.Nis se nadal da budu v kvar išli takoreči v selo,ma,nis opče mislil o tem.
E,sad...
Znam da se breskva more jako dobro regenererati ak se otrgne il odreže.Jesu je ove nevole presudile il ima šemse zajnu?
Ono dole kaj zgleda kak lišaji je drevo bez kore.
wwwg tablice

Offline spoofy

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 125
  • Karma: +0/-0
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #182 : Prosinac 20, 2011, 10:32:11 poslijepodne »
Ak ni pojeđeno skroz unaokol ima šanse da potera i da se oporavi. Moje iskustvo s par vočki kaj su mi tak oglodali je da je najbolše odrezati  ispod pojeđenoga (važno je da je iznad cijepa) i ona bu za dve lete takva kakva je sad. Meni su pojeli dve jabuke i dve trešnje i sve su terale ali na kraju se posušilo, pa sam odrezal dole i opet su poterale. Od onda mećem obavezno one mrežice za zaštitu na sve voćke kaj ih imam.
Svaka škola se plaća.




Presadil sem pred dva tjedne breskvu.Des vidim da su ju zajci oglobali a slive pošišali.Nis se nadal da budu v kvar išli takoreči v selo,ma,nis opče mislil o tem.
E,sad...
Znam da se breskva more jako dobro regenererati ak se otrgne il odreže.Jesu je ove nevole presudile il ima šemse zajnu?
Ono dole kaj zgleda kak lišaji je drevo bez kore.

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #183 : Prosinac 21, 2011, 09:19:04 prijepodne »
ali tu ranu treba dezinficirati (bakrom ne znam točno kak) i onda prekri sa voskom.
I temperatura mora biti viša od 0.

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #184 : Prosinac 21, 2011, 10:33:52 prijepodne »
... ako ne znaš kak , kaj ga onda savjetuješ ?

Ja sam svoje voćke još prije tri tjedna pripremio za zimu ...  premazao vapnom ... da, to se sad dela !
... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #185 : Prosinac 21, 2011, 11:33:22 prijepodne »
... ako ne znaš kak , kaj ga onda savjetuješ ?

Joj stvarno svašta se od tebe može očekivati.
dezinfekcija se treba napraviti- i to je pametan savjet.
Ako ti ne znaš ništa pametnije reč, onda bolje šuti.

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #186 : Prosinac 21, 2011, 12:15:33 poslijepodne »
ali tu ranu treba dezinficirati (bakrom ne znam točno kak) i onda prekri sa voskom.
I temperatura mora biti viša od 0.

am nis ja napisal DA NE ZNAM KAK ... 

Da, od mene se može svašta očekivati, ako dam prijedlog kako zaštititi voćke prije zime .

... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #187 : Prosinac 21, 2011, 01:07:15 poslijepodne »
Nisi napisao ne znaš kak ali ono što si napisao napisao si polovično i bolje bi bilo da ništa nisi napisao.

Ja sam svoje voćke ... pripremio za zimu ...  premazao vapnom ... da, to se sad dela !

Vočke se ne premazuju vapnom nego mješavinom: vode, gašenog vapna, sumpora i kuhinjske soli.

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #188 : Prosinac 21, 2011, 01:55:36 poslijepodne »
Krpina je napisao i omjer u kojem to treba miješati, ali i kad se samo vapnom premaže, ima svrhu te je bolje nego ne poduzeti ništa

http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=757
... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #189 : Svibanj 14, 2012, 11:34:03 poslijepodne »


I posle 3-4 lete i 1.876.528 pokušajev ceplenja eto i prvoga rezultata!  8)
Nevrekel ga...
Da je dete več bi pregovorilo i prehodilo...  :P
I kaj je najbole; nemam pojma kaj sem i na kaj!
wwwg tablice

Zagorec BP

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #190 : Lipanj 06, 2012, 12:42:06 prijepodne »
Dragi forumaši, ima li tko iskustva sa uzgojem tuja?
Naime, kupio sam sjemenke tuje (skroz je sitno), pa me zanima da li je netko od vas već uzgajao istu i da li postoji kakav preporučeni prostor za to i postupak koji funkcionira.

Pozdrav

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #191 : Lipanj 17, 2012, 01:22:28 prijepodne »
Umnožavanje slavonskog češnjaka
Ugovori za državnu poljoprivrednu zemlju do 30. rujna
Državnu zemlju dobit će velike ribe, a njih će pojesti europske
http://agrar.hr/

Vuna proizvod ili otpad
http://www.komora.hr/

Mali povrtnjak – korist i ukras
 Opsežna istraživanja provedena tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pokazala su da je povrće vrlo važno zbog svojih hranjivih svojstava. Povrće osigurava organizmu korisne i lakoprobavljive tvari – šećer, nezamjenjive aminokiseline, bjelančevine, masti, mineralne soli, vitamine i enzime. Povoljno utječe na ljudski organizam, regulira probavu i povećava biološku vrijednost ostalih namirnica. Najkorisnije je svježe povrće, jer sadržava više vitamina od toplinski obrađenog.
 Velika je prednost uzgoja povrća u vlastitoj proizvodnji mogućnost branja plodova kada oni dosegnu optimalnu zrelost i pun okus, što nije slučaj kod industrijskog i intenzivnog uzgoja kada se s berbom čeka do trenutka maksimalnog prinosa.
...Toplina i svjetlo
 Za nicanje i disanje biljaka, rast, cvatnju, oprašivanje i druge procese potrebna je određena temperatura. Primjerice, na 15 °C cikla niče za 5 do 6 dana, a na 5 °C za 22 dana. Kupus uzima triput više fosfora pri temperaturi od 16 do 22 °C, nego pri temperaturi od 2 do 6 °C. Pri temperaturi od 15 °C fotosinteza kod krastavaca prestaje.
...Važnu ulogu u rastu i razvoju povrtnog bilja igra temperatura vode. Kad se toploljubivo povrće zalijeva vodom temperature od 14 do 16 °C, postaju drvenasto. Temperatura vode za zalijevanje trebala bi biti veća od 20 °C.
...Dugotrajan uzgoj istih povrtnih kultura na jednom mjestu izaziva štetne posljedice; zbog jednostrana korištenja hranjivih tvari zemlja se brzo iscrpljuje, gomilaju se uzročnici bolesti i štetnici; kvari se struktura tla i urodi određene kulture iz godine u godinu se smanjuju. Zbog toga je potrebno pridržavati se plodoreda. Međutim, u malom vrtu mogućnost pravilna plodoreda nije velika, ali se ipak treba pridržavati nekih pravila. Urodi luka, mahuna, graška i srednje kasne rajčice smanjuju se ako se nekoliko godina za redom uzgajaju na istom mjestu. Istraživanja su pokazala da u četvrtoj godini uzgoja na istom mjestu luk daje 40% niže urode, a kod graška urodi su 20% manji. Rana rajčica i rani krumpir mogu se na istom mjestu uzgajati bez pridržavanja plodoreda, a da to ne utječe na urode, samo ako se nakon njih kao postrana kultura uzgaja kukuruz. Kod srednje kasne rajčice vrlo niski urodi dobivaju se ako je prethodna kultura bila srednje rana rajčica, a urodi su najveći ako se uzgaja nakon mahuna i graška. Dobre su pretkulture krumpir, paprika i špinat, loša je pretkultura kasni kupus. Paprika daje najviše urode ako se uzgaja nakon krumpira, graška, mahuna i kasnog kupusa, a najlošije su predkulture rana rajčica i paprika. Kasni kupus najbolje je uzgajati nakon mahuna, graška, ranog krumpira, srednje kasne rajčice i paprika, a nepovoljna je pretkultura špinat. Površina malog povrtnjaka mora se što racionalnije koristiti, a to se uglavnom postiže uzgojem nekoliko kultura. Kod zajedničkog uzgoja povrća moguće su različite kombinacije, a spomenut ćemo samo neke:
 mrkva + peršin + rotkvice
 mrkva + peršin + endivija
 endivija + rani kupus
 paprika + mrkva ili peršin
 krastavci + mrkva ili peršin
http://www.gospodarski.hr/Publication/2012/6/mali-povrtnjak-korist-i-ukras/7608

Uzgoj purana na okućnici
 Prilično velika potreba za prostorom, osobito glede zatravljenog ispusta, zasigurno je jedan od razloga što susrećemo tako malo uzgajatelja purana. Oni koji raspolažu s dovoljno dvorišnog prostora i posebno se zanimaju za purane trebali bi se posvetiti ovoj grani uzgoja peradi. Osim u Hrvatskom zagorju i Prigorju, purani također dobro uspijevaju u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, te u Ravnim kotarima i Zagori.
...Ali danas se sve to rješava s preventivnom uporabom lijekova. !!???
...Inače, odrasli purani su iznenađujuće otporni na nepovoljne vremenske uvjete. Takvo držanje peradi potpomaže oštru prirodnu selekciju.
...Naravno da nijednom uzgajatelju nije drago da gubi jaja zbog kuna, štakora ili ježeva jer mu je svako jaje dragocjeno.
http://www.gospodarski.hr/Publication/2011/18/uzgoj-purana-na-okunici/7518

Hrana ove skupine životinja su u prvom redu beskralješnjaci (kukci i njihove larve kao i kolutićavci), no jedu i male kralježnjake kao i strvinu. U manjoj mjeri jedu i biljni materijal kao korijenje i voće.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Je%C5%BEevi
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #192 : Kolovoz 28, 2012, 08:54:35 poslijepodne »
Jel ima de na Gorice za kupiti flaš za kiselenje vekše od 5l volumena?
Čemu služi demižon z velikem otvorom, cca. 100- 140mm?
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #193 : Kolovoz 31, 2012, 11:11:34 poslijepodne »
wwwg tablice

Offline Tazika

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 119
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #194 : Siječanj 20, 2013, 08:35:51 poslijepodne »
PURANI - ISKUSTVO JEDNOG POČETNIKA (apsolutnog :-\)

ili

PURANI DALEKO LETE


 Tek što smo doselili u Vukomerečke Gorice iz grada, a i zato kaj smo uz kuću (nehotice) dobili još neke građevine i prek 3 hektara okućnice, odlučili smo uzgojiti neku perad (to je kao najlakše). Neznam više kak, ali odlučili smo se za purane. Zagorske.

Jedva smo nabavili piliće i skupo smo ih platili, i daleko smo po njih išli.
Prvo su bili u kutiji sa žaruljom, onda smo jen stari ormar položili na leđa i tamo su rasli sa žaruljama, onda smo ih premjestili u štalu.
Maleni su rasli (k'o ludi) a proljeće zatoplilo, pa smo ih počeli puštati van.

Smiješnih li životinja... joj kad ih se setim! - ajmo natrag na priču: pratili su me svugdje, ko cucki. Valjda su mislili da sam im ja mama. Ja kod susede na kavici, kad čujemo vani neku gužvu, auti stoje a moje jato me traži po selu.

A onda, jednoga dana, jedan puran je zamahao krilima i - poletio!
Ee, to im je bila nova fora.
Počeli oni letjeti. Svi.
Prvo nisko, par metara, pa sve više.
Preko krošanja voćaka, pa prek pol brega.
Počela onda ja njih tražiti po selu i po bregu, pa po bregima. Sva sela naokolo su znala da su to moje pure, pa bi me dozivali prek brega i pokazivali di mi je jato.
Jer te životinje uopće nemaju potrebe vratiti se na mjesto otkuda su krenule - samo idu, idu i idu. Nikad nije bilo skakavaca ko te godine, hodaš kroz travu i slušaš kak skaču - ma kao da hodaš uz more i slušaš valove (skakavaca po travi). Purani narasli, zjačali se, prekrasni su bili, pol muških pol ženskih - ma milina jedna!
Ujutro otvorim vrata od štale, a oni već čekaju, samo izlete, zamahnu krilima i polete niz breg, odmah hvataju visinu i ode ludo jato...!
Seljaci samo gledaju, kažu: mi ovak nekaj još nigdar nismo videli.
Već su i jaja počeli nesti (počelE), mislimo kak bi sad već mogli smanjiti broj muških (da izvinete) ali tad su već bili svoji, ne više naši...
I tak, jedne večeri, idem ja po njih, dozivam - odzivaju se oni, čujem ih, ali ih ne vidim. Hodam po livadi uz potok, sve u krug, a nikak im prići bliže. Gledam i po granama, ali ih nema.
I onda pogledam gore, još više, pa najviše - a oni po vrhovima onih ogromnih joha i kaj sve tam ne raste, smjestili se nebu pod oblake.
I neće sići dole, ma nemam šanse.

Dignem se još pred zoru, idem na potok - pure se digle prije mene, pol sam našla a pol... od nekih samo malo perja (lisice odnijele) a neke leže, utrobe im pojedene a krila i prazna rebra ostala... jesu to bili škanjci, ili kaj?
Zanimljivo je ovo: većinom su muški stradali, i to oni najjači. Da nisu oni išli braniti ženske? Ili su bili teži pa su spavali na nižim granama? Neznam. Jer ostatak jata smo pojeli mi.
Tak da, kaj se njih tiče, izišli su na isto.

A kaj se naše računice tiče, jest da smo pol jata izgubili, ali ono drugo pola je bilo tak fiiiiiinooo!!!

Jedna suseda je došla pokazat nam kak ih klat i očistit. Divila se i divila, da takvoga MESA još ni videla: i masni su bili, umastili se jedući skakavce s početka priče (zato su i leteli sve dalje, jer su naš breg već bili obrstili) i druge insekte, i puni mišića, pogotovo prsnih, za letenje.

A druga suseda, mudra jedna žena, veli da se tek posle setila zakaj su tak čudni ti purani bili: trebali smo nabaviti i jednu staru kokoš da ih odgoji, i onda oni nikad nebi proletjeli.

Ovako su letjeli JER IM NITKO NIJE REKAO DA TO NE MOGU.