Velika Gorica - neovisni forum

Domaće teme => Vukomeričke Gorice => Autor teme: Stjepan - Travanj 17, 2010, 12:31:00 prijepodne

Naslov: Štih dokumentarci
Autor: Stjepan - Travanj 17, 2010, 12:31:00 prijepodne
Bilo je tu zanimljivih tema (Ad Fines - Hruševec, najviši vrh Vukomeričkih Gorica, Pomen gora, kakav je to grob tamo gore pri vrhu) pa mi je na pamet pala ideja da se o svakoj od tih stvari snimi nekakav "štih" dokumentarac (kratki, do 10 min, bez nekog čvrstog scenarija), da se ode na te lokacije ili da ih se pokuša pronaći, da se pitaju ljudi tamo da li su čuli za to, da se malo ispitaju ljudi da li znaju zašto se neke lokacije tako zovu.

Ima li među vama netko tko je zainteresiran za suradnju na tom projektu?

Službeni jezik u dokumentarcima bio bi kajkavski, a premijera bi bila na Jubitou s titlovima za one koji govore stranjske jezike.

:-)
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: plemenitashica - Travanj 17, 2010, 10:15:46 prijepodne
Ima li među vama netko tko je zainteresiran za suradnju na tom projektu?

Ima. Pitat ću g. Jovičića može li mi pomoći i da li je zainteresiran. Vidjet ću ga vjerojatno iduću nedjelju v Lukavec gradu. Ako budete tamo, javite se i vi njemu.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: kum - Travanj 17, 2010, 05:11:19 poslijepodne

Dobra ideja koju se uz malo volje da ostvarit. Zainteresiranih ima sigurno. Ja sam jeden od njih.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: shaka zulu - Travanj 19, 2010, 11:52:27 poslijepodne
Mi o tem sem nemamo baš bogzna kakvoga pojma.Prije bi treba skupiti više informacije o spominajnu (prvem,zajdnem),lokacijami,zvire,...
Recimo,o Gradišču nemam ni jedne jedine informacije.Da pitam ove tve brežane bledo me glede kak tele šarena vrata...Ad Fines je naučna fantastika...
Bez toga bi film mogel biti kak "Coprnica z Ips-nečesa",samo bez šmrklinov z nosa...
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Stjepan - Travanj 20, 2010, 08:25:54 prijepodne
Ja sam nabavio reprint knjige Juraja Ćuka Povijest Grada Zagreba do godine 1350. koja je bavi Zagrebom, a ima i par natuknica o samom Ćuku (naravno ni riječi o knjigama koje su spomenute u spornom unosu na Wikipediji). Činjenica da je bio katolički svećenik objašnjava zašto je bio slabo poznat u hrvatskoj historiografiji.

Ali ta činjenica mi je samo pokazala kamo treba usmjeriti potragu, znam ja jednog mladog svećenika koji se također malo bavio poviješću i koji će sigurno imati informaciju više ili možda omogućiti pristup nekim izvorima. Ćuk je za spomenutu knjigu koristio samo crkvene anale Zagrebačke nadbiskupije.

Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: shaka zulu - Travanj 20, 2010, 11:27:32 poslijepodne
kutija IB Signatura Autor član Naslov podnaslov Svezak (godište) mjesto izdavač godina format str. napomena serija podserija br. Serije

Ć 6884 16 F 43 Ćuk Juraj Banovi Beloš i Borić s plemićima od Komarnice i Baboče Primjer za povijest iz terena Opatija 1959 24 cm 24

Ć 1173 15 A 49 Ćuk Juraj Biblioteka rukom broj 1 Zagreb 1952

Ć 8170 16 G 26 Ćuk Juraj Hrvati Slaveni pod dokazom vjere djeda Vida isti u okrugu Evrope i na domu Sisak vlastita naklada 1966 93

Ć 5684 46 F 59 Ćuk Juraj Krašićka seljačka buna godine 1830 Zagreb Opća poljoprivredna zadruga Krašić 1954 126

Ć 1585 15 A 23 Ćuk Juraj Podravina od Bednje do Vočinke i susjedna područja do polovice četrnaestoga Zagreb 1916 30 cm "Vjesnik zem. Arhiva", XVIII., 1916

Ć 1197 14 C 122 Ćuk Juraj Povijest grada Zagreba do god. 1350 Garešnica 1932 25 cm

Ć 1583 15 A 21 Ćuk Juraj Pripadnost nekih ugarskih županija hrvatskome kraljevstvu u XII. I XIII. Vijeku Zagreb 1914 "Vjesnik zem. Arhiva", XVI.

Ć 3988 12 E 54 Ćuk Juraj Stara prošlost Garića i njegova kraja Čitano u Hrvatskom domu u Garešnici 11. XI. 1933 Bjelovar 193? 25 cm

Ć 1283 26 F 65 Ćuk Juraj Zagrebačka županija oko XIII. Stoljeća Na godišnjicu uzpostave Nezavisne Države Hrvatske izdala Velika župa Prigorje Zagreb 1942 25cm
http://www.arhiv.hr/hr/hda/knjiznica/stariF/C1.pdf (http://www.arhiv.hr/hr/hda/knjiznica/stariF/C1.pdf)

http://www.forumgorica.com/vukomericke-gorice/gornji-hrusevec/msg14366/#msg14366 (http://www.forumgorica.com/vukomericke-gorice/gornji-hrusevec/msg14366/#msg14366)

1942. je izdana negova Zagrebačka županija oko XIII. Stoljeća, (1942.)

Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Stjepan - Travanj 20, 2010, 11:31:28 poslijepodne
Juraj Ćuk je pisao o Krašiću (Svadbeni običaji u Krašiću nekada i danas, Krašićka seljačka buna godine 1830.), u Krašiću ima Ćukova na izvoz (u Hruševcu nema), i konačno na jednom mjestu je pored njegovog imena navedeno da je rođen u Krašiću.

Sve to daje naslutiti da su podaci o Hruševcu i Ćuku vrlo nevjerodostojni.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: shaka zulu - Travanj 22, 2010, 05:47:09 poslijepodne
Nekaj sem probal kopati kak i ti al nekak mi se čini da z te mele ne kruva...

Citat:
Poštovani,
na žalost baš i nemam nekih pretjeranih dodataka. Antika baš i nije moje razdoblje, a zbog posla smanjio sam trollanje po forumima. ;)
Sjećam se baš da sam prije pola godine-godinu dana pitao kolegicu iz Siska koja piše doktorat o antičkoj Sisciji pa mi je rekla da nikad nije čula za Ad Fines. A svaki dan ide na posao u Zagreb...

Usput ću Vas obavijestiti da se sprema izdavanje monografije o Pešćenici koja bi trebala biti gotova u roku godine dana kako bi se proslavilo 800 godina prvog spomena (1211-2011); u darovnici Andrije II. za cistercite u Topuskom. Meni je zapalo riješavanje povijesti od 1211 do 1900 pa ako usput nešto "iskopam" o Ad Fines rado ću Vam poslati.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: kum - Travanj 30, 2010, 04:00:08 poslijepodne

Kaj vas je prešla volja za delati dokumentarce? :)
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Stjepan - Travanj 30, 2010, 07:12:44 poslijepodne
Kaj vas je prešla volja za delati dokumentarce? :)

Pa ne ide to sam' tak. Treba prikupiti podatke, malo istraživati. Meni bi bilo lakše izmisliti priču o tome kako je u Šiljakovečkoj dubravi nekada bila luka u koju su pristizali brodovi s Atlantide, ali to nije istina.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Alen - Travanj 30, 2010, 10:36:02 poslijepodne
Kad smo već kod brodova, Auguštanovec je bio važna robna luka u doba prije uvođenja željeznice prema moru. Po broju stanovnika bio je čak i veći od Pokupskog, a danas izumire.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: shaka zulu - Svibanj 02, 2010, 09:38:45 poslijepodne
Kume,jesi kaj snimil?
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Stjepan - Svibanj 02, 2010, 11:39:39 poslijepodne
Glede luka i brodova. Toponimi su vrlo interesantni i mislim da bi bilo jako dobro kad bi za naše područje bila napravljena vrlo detaljna karta jer oni su i nositelji povijesti. Npr. uz potok Šiljak postoji zemlja koja se zove Stări mělin i negdje na tom mjestu je bio stari mlin. Popis mlinova iz 1749. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77459 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77459)) navodi na potoku Buni 3, a na potoku Bunici 1 mlina, a kako je na tom mjestu Šilak tek neznatno udaljen od svojeg ušča u Bunu najvjerojatnije je to stvarna lokacija mlina. Malo dalje od tog mjesta, kraj potoka Buna, nalazi se mjesto koje se zove Brodiščě. Tako se nazivalo mjesto pristupa vodi (pristanište, brod, brodišće).

U Auguštanovcu imamo brodišće Adica, u Lijevim Štefankima brodišće Štefanki, kakvo je to bilo brodišće na Buni? Da li su se svi pristupi vodi tako zvali ili je ovaj pristup ipak bio značajniji zbog nečega. Čisto sumnjam da je Buna bila plovna.

Primjer karte toponima:
http://sokacgranicar.bloger.hr/post/toponimi-i-rudine-sela-gundinci/1632018.aspx (http://sokacgranicar.bloger.hr/post/toponimi-i-rudine-sela-gundinci/1632018.aspx)
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Muzh - Svibanj 03, 2010, 05:16:13 poslijepodne
Toponimi puno govore o pevesti nekog predela. Turopolski toponimi su dosti slavenizerani pak je malo ostalo od imena tera su koristili Iliri, Kelti i Romanci. Auguschtanovec morti i je bila stara rimska luka na Kupe i ime bi moglo iti od Cara Augustina.

Brodischche je pak stara hrvatska rech za mesto na teromu se je voda mogla prebroditi, dakle plichina na tere se prek vode moglo prehoditi i blago goniti. Tak je i Brod na Save dobil ime po brodischtu kudek se moglo prek prejti. Imenica brod u smislu plovila je u stvari nastala od brodischcha a staro ime za plovilo je lajda (ladja). 
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: shaka zulu - Svibanj 11, 2010, 11:57:44 poslijepodne
Zaplovimo u prošlost - Žitni put
http://www.karlovac.hr/download.aspx?f=dokumenti/Clanci/ZaplovimouproslostZitniput.ppt (http://www.karlovac.hr/download.aspx?f=dokumenti/Clanci/ZaplovimouproslostZitniput.ppt)

Vezano vuz lađe.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: kuntakinte - Travanj 26, 2012, 10:45:33 poslijepodne
Kad smo već kod brodova, Auguštanovec je bio važna robna luka u doba prije uvođenja željeznice prema moru. Po broju stanovnika bio je čak i veći od Pokupskog, a danas izumire.
Što se sve kretalo po rijekama u antici saznajte u Gradskom muzeju
...Rijeke su od davnih vremena služile kao prostor komunikacije. Ljudi su veoma rano uočili njihovu vrijednost i kao izvora hrane i kao puta koji je najbrže vodio do cilja. Stoga su u antička vremena rijeke intenzivno korištene kao prometnice, za razmjenu dobara, ali i za osvajanja. Kako su izgledala tadašnja plovila i na koji način su plovila odgovorit će Vam kustosica Gradskog muzeja Sisak, Rosana Škrgulja.
 Naredno predavanje, ”Život uz vodu” održat će se 3. svibnja, a nakon njega slijedi ”Žitni put, razvoj Siska u 18. i 19. stoljeću”, 10. svibnja. Ciklus predavanja završit na sam Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, okruglim stolom pod nazivom ”Voda u budućnosti ”.
http://www.sisak.info/sto-se-sve-kretalo-po-rijekama-u-antici-saznajte-u-gradskom-muzeju/ (http://www.sisak.info/sto-se-sve-kretalo-po-rijekama-u-antici-saznajte-u-gradskom-muzeju/)

Ovo bi bilo zanimlivo za čuti. I videti.
Naslov: Odg: Štih dokumentarci
Autor: Tazika - Veljača 12, 2013, 03:12:17 poslijepodne
I, jel ima kaj od štih-dokumentaraca?

A tko ima kakavu kameru?
...ja je nemam.
Imam fotoaparat, ali nikaj za snimanje zvuka. Raspitala sam se u trgovinama tehničke robe i nema ničeg ispod 800 - 1000 kn.

A zna mi biti baš žal da nemam nikaj za snimanje kad sretnem ljude u polju ili u šumi pa se razveže priča.
Naj bi bilo bolje imati nekaj uz sebe maloga, kaj se ne vidi, jer čim u ljude uperiš kameru ili mikrofon ili fotoaparat odma se ukoče i počnu se drukčije, nekak ukočeno ponašati (ja si isto nemrem pomoči). Neka skrivena kamera, pa posle pitaš ljude dal smiješ negdi objaviti njihovu priču.

Ideja o štih-dokumentarcima je odlična, minus je nemanje kamere (uvek uz sebe) i goreopisana ljudska karakteristika.
A opet, ako samo potajno uključim snimanje na mobitelu (koje nemam na svojem, ali neki skuplji mobiteli imaju) onda nemaš sliku za pokazati.

Dal je itko išta napravio takvoga, kao što su štih-dokumetarci?

Jer stari svet nestaje, zastrašujućom brzinom.

A tak je lep i bogat.