Domaće teme > Turopolje
Drveni dvorac Sv.Emerika
castles_of_croatia:
Da li možda netko zna da li je postojao "drveni dvorac" Sv.Emerika iz knjige Marije Jurić - Zagorke "Kći Lotrščaka".
Pretpostavljam, ukoliko se radi o stvarnoj lokaciji da je to bila neka drvena kurija u Turopolju. Zagorka piše da se "drveni dvorac" nalazio u Jablanovcu?!
Pretpostavljam da u Turopolju ne postoji Jablanovec.
Radnja se prvo odvija u drvenoj kapeli Svete Barbare, a zatim odlaze u "drveni dvorac" Sv.Emerika. Ne vjerujem da bi iz kapele Sv.Barbare išli u mjesto Jablanovec, koje se nalazi pored Zaprešića.
Locirao sam sva mjesta iz knjige, samo ne mogu pronaći ništa o tom Sv.Emeriku.
Poslao sam upit i u Muzej Turopolja, no ne odgovaraju na upit.
Sledgehammer:
Ja bih prije rekao da su uopće ne radi o kapeli Svete Barbare u Turopolju, nego u Vrapču (današnja crkva u Vrapčanskoj ulici kbr.116). I logičnije je od tamo doći do Jablanovca za par sati hoda preko sljemenskih staza, kako su se kretali i mnogi junaci knjiga Šenoe i Zagorke, nego na silu smještati kapelu u Turopolje. Današnja kapela u Vrapču više nije drvena, jer je nakon davnog požara sagrađena ponovo ali ne od drveta, no moguće da je radnja knjige smještena u vrijeme prije požara.
castles_of_croatia:
Meni je isto malo čudan taj odnos lokacija: kapela Sv.Barbare, pa idu u Jablanovec. :o
Prvo sam pomislio da možda postoji i u Turopolju Jablanovec.
Interesantno mi je to istraživati - koliko su stvarne lokacije i ljudi iz povijesnih romana.
Uglavnom, hvala na ideji. :)
kuntakinte:
1. Zakaj je ta pripovest važna?
2. Preširi malo o čem se dela; (sv.barbara->sv.emerik->jablanovec) - nis čital.
3. Jel se spomina tero je leto v pitajnu?
"Kći Lotrščaka (Daughter of the Lotrščak) - A historical romance novel that deals with the 16th century nationalist uprising of the Croatian nobility against the pillaging practices of Margrave Georg von Brandenburg." (https://en.wikipedia.org)
Teško da postoje podatki za 16. st. i dvore... Il je fabula z 19.-20. st. a preslikana v 16. st.
Previše ili, ali i ako...
Da se se to dene v isti kontekst, treba je reči teru reč o turkom, za tere je pokojni Zdravek Lučič rekel; nismo se mi tukli z turci, de su oni, pri vragu, bili, nek z vlaji.
http://www.forumgorica.com/povijest/turska-opsada-lukavca-jezero-2010-o/msg15819/#msg15819
4. Most je ona "skrila" prava imena ludi i sel..?
5. Ta kniga ni dokument(~erani povesni spis) nek roman, ili sl., kaj ne?
6. Jen/dini sv. Emerik teroga ja "poznam" a imal je veze z "drvenem dvorcem", dvorom, kurijum, je Josipovič (Vuzipovič, kak bi naši stari povedali). Nijov dvor, kurija, je pred jeno pet let "razgrađena". Razgradnja je posel da za krov kurije svežeš jen kraj sajle a drugi svežeš za bager i onda vlečeš dok se gradnja ne "razgradi". Lipa se još kak-tak drži, kak bu dugo, nezna se. Vuzipoviči su imali imanje i pri Varaždinu v Jalkovcu.
http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-josipovici/
JOSIPOVIĆ, IMBRO (EMERIK, MIRKO) , (Kurilovec, 1834 - Bec, 1910),
...Najmlađi sin Antuna D. Josipovića, turopoljskog župana i majke Antonije, pl. Pogledić-Kurilovečka. Stekao je vlastelinski posjed u Jelkovcu i Jakovlju.
... Imbro Josipović osobito je zaslužan za gradnju zagorske željeznice, koja je prozvana "zilom kucavicom" hrvatskog Zagorja. Ta je željeznica išla linijom od Zaprešića do Čakovca s prugom od Zaboka do Krapine, a otvorena je 1886. godine.
...Osudio je Željezničarsku pragmatiku 1907. Bio je inicijator Zagorske željeznice.
Umro je u Beču 1910. kao ministar u miru, prvi kraljev tajni savjetnik, nositelj Reda željezne krune II. razreda, član Generalnog vijeća Austro–ugarske banke. Sahranjen je na gradskom groblju u Varaždinu.
JOSIPOVIĆ, IVAN (? - Zagreb, 1805), zagrebački kanonik, posjednik u Turopolju
Unuk Mateja, utemeljitelja plemićke obitelji Josipovića u Turopolju. Po završetku pučke škole posvetio se svečenićkom zvanju. Oko godine 1741. preporučio ga je zagrebački kanonik Adam Baltazar Krčelić zagrebačkom biskupu Jurju Branjugu za župnika u Gor. Miholjcu, a kasnije je premješten u Križevce (1761-1763). Za to vrijeme vodio je bilješke u obliku kronoloških zapisa na latinskom jeziku. U njima nalazimo i vrijednih podataka o seljačkoj buni iz godine 1755. Zbog njihove važnosti te je bilješke djelomično objavio kasnije hrvatski povjesničar K. Horvat pod naslovom: "Zapisci od 1752-1759. Ivana Josipovića, župnika križevačkoga". Godine 1763. Ivan Josipović postao je kanonikom zagrebačkim, pa je prestao voditi kronološki dnevnik događanja. Kao kanonik isticao se u radu Hrvatskog sabora, a također i u skupštinama zagrebačke županije, gdje se zalagao za promicanje općeg dobra. Godinu dana kasnije postao je rektorom hrvatskog kolegija u Beču (1764-1767). Zatim se vratio u Zagreb. A uz mnoge druge časti bio je prepošt čazmanski, arhiđakon gorički i sisački te vikar u Slavoniji. Godine 1795. kupio je Ivan Josipovic od Adama J. Kosa imanje i dvor u Kurilovcu, koje je na pocetku 20. st. bilo u vlasnistvu dr. Lj. pl. Josipovica. Pred svoju smrt (19. srpnja 1805) napisao je kanonik i opat Ivan Josipovic oporuku kojom je svojim necacima i pranecacima (Stjepanu, Ceciliji, Gjuri i Antunu) ostavio znatne sume novca. (A. Sz.)
Kaj se štreke/železnice dotikavle, v denešnu bi se dobu to zvalo pragmatik; delala se štreka tera je najbole odgovarala Mađarske, mađari su mejne plačali prevoz svoje robe nek hrvati i, navodno, gleč čuda, bil je, navodno, v vlasničke strukture; rekla-kazala, nis išel proveravat.
7. Ak je zaozbilno f pitajnu Zaprešič, ili taj Jablanovec, veza Kurilovca i Zaprešiča su Jelačiči. Neznam tera je prava lokacija nijovoga imajna tam, "Novi dvori". Kurilovcu su imali "ljetnikovac", dvor, kuriju, drvenu, ili gore drvenu, dole zidanu - pred par let je kvalitetno poravnana z bagerom, jablane kaj su rasli spred nje su još prije vrušili. Pred fajn let sem kupoval nekakve knige od Matice hrvatske Zaprešić pak me čovek pital jel još tabla na mestu. E, sad više ni tabla ni kurija nisu problem.
http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-franjo-jelacic-od-buzima/
...Franjo Jelačić od Bužima
...Osramoćen, s obitelji se povukao u Zagreb gdje je na Gornjemu gradu imao kuću, ali je ipak najradije boravio u svome ljetnikovcu, skromnoj drvenoj kuriji u Kurilovcu nedaleko od Velike Gorice. Ondje je 1807. dobio trećeg sina Antuna, a uskoro mu se 1809. rodila i jedina kći Cecilija, koja je umrla od sušice u cvijetu mladosti. Sva tri Jelačićeva sina; Josip, Đuro i Antun nastavili su očevu karijeru i postali carski časnici te dostigli visoke činove i časti. Poznato je da je Josip Jelačić postao hrvatski ban, ali se manje zna da je Đuro Jelačić bio, doduše kratko zbog svog nastupnog govora u kojem je kritizirao germanizaciju, potkapetan hrvatskoga kraljevstva.
U Kurilovcu je stari podmaršal povrijeđen nanesenom mu nepravdom proveo duge noći pišući brojne predstavke i vodeći osobno sudski spor kako bi dokazao svoju nevinost i obranio okaljanu vojničku čast.
...JELACIC, ANTUN (Kurilovec, 1807 - Graz, 22. XI. 1875), vojni casnik.
...JELACIC, FRANJO (Petrinja, 1. V. 1746 - Szala-Apathy, 4.11.1810), general, posjednik imanja u Turopolju.
...Za vrijeme istrage povukao se na svoje imanje Kurilovec, ali je istraga ustanovila njegovu neduznost, pa je Jelacic opet reaktiviran (1808).
...JELACIC, DURO (Zagreb, 21. V. 1805 - Zagreb, 20. VII. 1901), grof, podmarsal. Sin generala Franje, posjednika u Kurilovcu i majke Ane, rod. barunice Portner.
...JELACIC, IVAN (Kurilovec, 1742 - Zagreb, 29. IV 1813). Podrijetlom iz kurilovecke grane Jelacica Buzimskih. Njegovi preci doselili su u Turopolje nakon sto su Turci zauzeli posjede Jelacica Buzimskih na podrucju izmedu rijeka Une i Kupe.
...JELACIC, JOSIP grof, hrvatsko-slavonskodalmatinski ban, posjednik imanja u Kurilovcu (Petrovaradin, 16. X. 1801 - Zagreb, 20. V 1859).
...God. 1822. obolio je od bolesti grla, pa je morao kuci na oporavak, koji je potrajao pune tri godine, a proven ga je u Zagrebu i na roditeljskom posjedu u Kurilovcu.
kuntakinte:
Ak znaš lokacije, most si moreš pomoči i z;
Karte Habsburške Monarhije dostupne na webu
http://www.forumgorica.com/povijest/karte-habsburske-monarhije-dostupne-na-webu/
8. Druge (drvene) kurije ` Turopolu su (bile);
- Vukovina - Alapič
http://www.forumgorica.com/povijest/povijest-turopolja/msg279/#msg279
http://ia801408.us.archive.org/28/items/povijestplemopin01laszuoft/povijestplemopin01laszuoft_bw.pdf
str. 346
- Kurilovec -
"...Preko potoka vode 2 drvena mosta. Na lijevoj obali osovila
se dva plemidka dvora, nekoc svojina glasovite porodice Malenida.
Iza izumrda baruna Malenida, kupio je te dvorove pod konac XVIIL
vijeka, kanonik Ivan pi. Josipovid. Jedan od ovih dvorova dosao kaSnje u ruke porodice pi. Ledar, a u najnovije doba kupio ga plemid Briglevid,
koji ga jos i danas drzi. Stara kurija tog dvora je na kat,
drvena ali gotovo zapuStena, dok su gospodarske zgrade u najboIjem
redu. Drugi dvor sacuvan je najbolje, to je sjediste i vlasnost da- nasnjeg turop. zupana presv. g. Dr. Ljudevita pi. Josipovida. Gradjen
...
bijase od drva, te je tek g. 1909. donji sprat izmijenjen zidom. Pri- zemno je stan upravitelja i prostrana piviiica, a jrore je gospodski
Stan udobno namjesten. Gotovo cijeli namjestaj potice iz XVIII. vi- jeka. Tu se cuvaju lijepe zbirke oruzja, te obiteljski portreti starih Josipovica i Skrlca. Lijepa knjiznica resi ove odaje, koje stari din potice od Nikole pi. Skrlca, koji je pod konac XVIII. vijeka mnogo
radio na prosvjetnom polju hrvatskog naroda. Tu se cuva i bogati
arkiv, sto ga je pisac ovih redaka nedavno donekle medio.
Najzanimljivija je svakako ona stara kurija, sto ju nazivlju
»Pogledicevo.« Ta je na tri doska, drvena i na jedan sprat sa vi-
sokim krovom. Danas je vec vrlo zapustena, te sluzi hambarom i spada pod dvor zupana pi. Josipovica. U prizemlju su prostrane
prostorije, a u prvom spratu je odmah desno od stuba prostrana
dvorana, koje poprecna greda na stropu nosi godinu 1750. Naprotiv
ovoj je prigradjena poput doksata mala kapelica sa slikom svetog
Florijana. Izvana je ta prigradnja poduprta cvrstim hrastovim stupom.
Jos je tu i kalez, jastuci i svijecnjaci. Desno i lijevo mali prozori. Oltar stoji na neke vrste ormara s ladicama, koji je nekoc sluzio za pohranjivanje misnoga ruha. ' Dovelike dvora
...
To jc bio nckoc dvor stare pleinicke tiiropoljske porodice Poglediiia.
...
Kasnje 1493. javljaju se porodice Kavcici
...
i Vrbanic,! 1500. Otalic,'^ 1501. Modic.^ Pod konac XV. vijeka spo- minju se tu jos i porodice Henic i Vuk/ a 1503. Svetici, Turhanidi,
Repari, Bomberici i Pukanici.'' G. 1509. spominje se tamo porodica
Vagj, za cijelo grana Vagica Veliko Mlackih.'' God. 1513. nalazimo
tamo Pogledice (Prigledice), Mudice, Kavcice, Biserice i Vugice (Vagice)
ill Vocice, Briglevice, Hrvacice, Oderjanice, Kusice i Notice.'' Od svih porodica. kuriloveckih kroz vjekove se osobito istice porodica Pogledic. Za banovanja Ivana Karlovica stajahu u njegovoj
sluzbi Toma i Grgur Pogledic. Da im se za vjerne sluzbe oduzi,
izda ban u Novom gradu 9. augusta 1527. povelju, kojom je oprostio
njihove posjede u Kurilovcu od svih sluzbi i daca, sto su imali po- davati gradu Lukavcu i Medvedgradu. Tu povelju potvrdi kasnje g. 1532. Nikola Zrinski uz odobrenje svoje zene Jelene Krbavske, sestre
...
haiui Ivaua Karlovica, i napokon goJ. 1542. njegov sin junacki bra- nioc Sigeta, Nikola Zrinski za CJrguia i Franju PogledicaJ
God. 1538. spominju se u Kurilovcu porodice Kozlic, Gretic,
Begrisic, Bomberi(i, Stepanic, \'ritlep, Trkacic, Horvat i Pukanic.'^ Cini se, da sve nijesu bile plemeuite. God. 1539. javlja se tamo plem.
porodica Goclevii3. Kci \'alentina Goclevica udova Tome Bezaja gradjanina
zagrebackoga, posinila je te godine Matiju Slatinskoga (Zalatnoki),
te je njemu i r.jegovom bratu I'avlu darovala sve svoje posjede
u Kurilovcu.'' Za vrijeme nasilja, koja su cinili Ijudi Nikola Zrinskoga, mnogo
je stradao Kurilovec, koji je bio najimucnije selo u Turopolju. God.
1549. nalazimo tamo obitelji Sobaric,* god. 1550. Briglevic,^ godine
1551. \'(icic.'' Ime ove potonje obitelji doskora se' gubi, jer izumire
sa Bartolom Vocicem. Njegovu plemicku kuriju u Kurilovcu, te posjede
tamci, u Kusancu i Trnovcu, darova g. 1552. kralj. namjesnik,
biskup jegarski Franjo Wylaky, Mateju Zalatnoku inace Slatinskonui
i bratu njegovom Pavlu.'' God. 1554. nalazimo u Kurilovcu narocito ove plemice : Pavla i Mihalja Modica, Stjepana Pogledica i Martina Buzanica, koji su plaOali
porez od 1 for. u zemaljsku blagajnu.^"*
God. 1573. obdrzavano je prvi put u Kurilovcu spravisce tu- ropoljsko.^
Zadnjih godina XYl. vijeka javlja se u Turopolju porodica Malenica,
a poimence Nikola Malenic. G. 1600. bio je vec prisjednikom
turopoljskim i drzao je posjede u Kurilovcu. Te godine spominju se jos ove plemenite porodice u Kurilovcu : Pogledic, Zvonkovi6, Fratrit^, Viktovic, Tajgic i Berkovic. '
...
Ualeko su zanimljiviji podaci sto ih pruza onaj drugi gore spo- menuti popis od g. 1796. U torn se opisuje svaka pojedina kuca i gospodarska zgrada.
Tada su stajale u Kurilovcu slijedece kurije: kanonika Ivana pi. Josipovida, stara u vrlo trosnom stanju; pokoj nog zupana Jurj a Pogle-
...
dica, koju je tada drzao u zakupu Matija Vrckovi6; druga kurija ka- nonika Josipovi(5a, s novim krovom, pukovnika Franje Jelacida, grofice
udove Rosine Maleni(5 u dobrom stanju, Lovre Ledara potprisjednika
turopoljskog, na dva coska novosagradjena, i pokojnog grofa Malenica
na tri coska velika, ponesto u losem stanju. Bilo je dakle sedam
plemiCkih kurija. Osim ovih bilo 29 plemickih i 28 kmetskih ku6a. Svaka imala je za sebe syoje gospodarske zgrade, komore, krusne
pedi, sjenike itd. Uz kurije nalazimo zitnice i kukuruznjake. U svemu
bilo je u Kurilovcu 64 kuce sa nuzgrednim zgradama."
str. 366
- Mala Gorica -
"God. 1520. javlja se u Maloj Gorici porodica Pikovic i Vugrinovic
ili Ogrinovic.^ Ovaj put se javlja s pridjevkom ))od Gorice «, nu posto skoro na to 1539. i 1549. narocito se spominje uz oznaku
»od Male Gorice«,^ imamo ju smatrati istovjetnom sa potonjom. Ista porodica Vugrinovic spominje se god. 1549. i 1550. i pod imenom
Goricki.^ Kod obnove turopoljskoga bratstva godine 1560. zastupaju
Malu Goricu Juraj Pikovic, Matej Klemenit i Ivan Ogrinovic te Matej Blazevic, docim u kr. darovnici za Turopolje (1560.) spo- minju se- samo Juraj Pikovic i Klement Ogrinovic iz Male Gorice.® God. 1570. obdrzavano je u Maloj Gorici spravisce turopoljsko, na kojem su grofovi Draskovidi primljeni u turopoljsko bratstvo.'' God
...
1600. spominju se uz Og^rinovice takodjer i plemici Horvati i Pondurki
u Main] Gorici, a godine 1602. jos i Dautovidi. '
...
Veoma dragocjene vijesti o stanju sela Male Gorice pruza nam
popis kuda turopoljskih od godine 1796. Taj popis obavljen je 24.
i 25. februara na lieu mjesta. Osim gore spomenutih plemidkih porodica
nalazimo tuj jos i neplemice Cernjake i plemide Koside. Od
sviju ovih kuca, kojih je opisano 19, narocito se istice plemidka kurija
.Mihalja Hervacida, prisjednika turopoljskog i malog suca zagre- backe zupanije."
str. 375
- Ples -
"...Kude su iskljucivo gradjene od drva, a tako je gradjen i na kat visok plemicki dvor, sto se tamo nalazi. Oko dvora je nasadjen li-
...
jepi vrt i cvjetnjak. Porodica OrSanida, koja ga danas drzi sa ove- 6\m zemljisnim posjedom, mnogo je toga u zadnje godine poradila
oko poljepsanja dvora i vrta.
...
Godine 1503. spominju se ii Plesu Fodric, Ku5evi6 i Kuki(^.*
C Iodine 1521. prvi put se u Plesu javlja plem. porodica Cu5i(i (Cesic,
Kusi(5-Plepelic) i BariC.''' Godine 1546. Klenovic, g. 1547. Cosid, Cesic,
Kusie ili CuSit^, (Plepelici).^
Medju posjedima, koji su spomenuti u kraljevskoj novoj darovnici
za Turopolje godine 1560. i u s ovom saveznim poveljama, spo- minje se i Pleso, a kao pretstavnici toga sela Mirko i Mate] Pepelic
iPlepelid), te Luka i Matija Terbic.'* God. 1600. javlja se u Plesu plemenita porodica Hagid,^ a god.
1602. uz ovu i Plepelice, Klenovide i Terbide, porodice Horvat, Bla- zekoviC, Travinid, Sidanid i Karazmanovid. Svi ovi placali su porez
kao plemici jednoselci u plemenitom Turopolju.^
...
Prigodom popisa plemida g. 1 782. bila su u Plesu tri plemidka
dvora (curia) Ivana Plepelida, Ivana Grdinica i Jurite udove kapetana
Jurja Pogledica, te 12 plemickih kuda, u kojima su zivile plemit^ke
porodice : Terbid, Mikulcic, Kusevic, Plepelid, Hrebid, Klaric, Sabkovid,
Cusid i Pogledid.'^ Kad je pako g. 1796. popisano Turopolje
te opisane kude i zgrade sviju sela, bilo je u Plesu 30 kuda sa pripadajudim
gospodarstvenim zgradama. Od ovih je bilo 14 plemidkih
i 14 neplemidkih kuda, te dvaju plemidka dvora, najme Josipa Grdinida
biljeznika zagrebacke zupanije i asesora Plepelida. " Ova potonja
stoji jo§ i danas. U ovom popisu nalazimo opet nova plemidka
imena: Trupcevid, Mirinid, Graber, Rebid i Plasnid.
...
Plemi(5ki dvor Plepelida predje kasnje na porodicu (^rdinic,
zatim na Alberta pi. Jelacica, kanonika Feliksa Suka, od kojega kupi
sveucil. profesor Aleksander pi. Breztyenszky. Poslije njegove smrti drzao je taj dvor i imanje neki Baniic, koji ga proda porodici Or
sanic. Ova ga drzi jos i danas."
str. 398
- Velika Mlaka -
"...Polazimo dalje selom zamijetit demo s desna na polukat gradjeni
plemi6ki dvorac. Na istom mjestu stajase nekoc stari drveni
dvorac, Sto ga zamijenio moderni zidani dvorac, ali bez ikakovih uspo- mena na njegovu proSlost. To bijase nekoci dvorac porodice Spisica,
koja je rodila dva turopoljska zupana. Kasniji vlasnici toga dvora bili su Laskas, porijetlom Grk, zatim Weingartner, poznati slikar slike hrvatskog
sabora god. 1848. Od ovoga kupise ga turopoljski plemi6i Pavao i Imbro Cundekovid, koji ga jo§ i danas drze. Nekoc bijase uz dvorac
lijepi cvjetnjak, a plemenite vo6ke jo§ se vide po vrtu. Ovaj je dvor
i stoga znamenit, sto su se ovdje na ledini iza dvorca nekoc obdrzavale
turopoljske vjezbe u oruzju. To je bivalo do god. 1848. i to redovito svake godine 8 dana prije Tijelova.
...
Nesto podalje od ovoga dvora na lijevo stoji drugi stari plemicki
dvor, gradjen od drva na kat. Donji dio je zidan. I ovaj dvorac ima
svoju proslost u starini turopoljskoj. Bio je svojinom plemica Nemcica,
poslije Mlinarica i Lackovica, a u novije vrijeme kupi ga pleni.
opcina turopoljska, od koje ga opet kupi turopoljski plemic Lacko
Cundekovic, koji ga jos danas drzi. Ovaj dvorac prikazuje nasa slika.
...
God. 1507. javlja se taino porodica Vagiii, Od ove potekao je
Mihalj prebendar zagrebaCki, koji je g. 1515. svoje posjede u Vel. Mlaki, Plesu, Kotu i Rakitovcu, te plemiiki dvor u Vel. Mlaki da- rovao prebendi oltara sv. Trojstva u stolnoj crkvi zagrebackoj. To je
darovanje potvrdio kralj Vladislav iste godine.^ God. 1514. spominje se tamo prvi put znatna porodica Magdalenid, a osamljeno se g. 1520.
spominje u Vel. Mlaki ime porodice Vecic,'' g. 1556. javlja se porodica
Trumbeta§ (Trumbetasic) i Krajec*
Plemicke porodice Mudic, Vagic, Krupic i Lackovid spominju
se mnogo u pismima XVI. vijeka, pak i kr. darovnica od god. 1560.
izdana za Turopolje, navodi ove porodice pretstavnicima ovlaste- nika na Vel. Mlaku.** God. 1569. spominje se u Vel. Mlaki porodica
Vidanic inaCe Zupan zvana. Ursula kdi Tome Vidanica bila je udata
...
za Anciriju tstvanica, koji je dobio plemstvo od kralja Maksimilijana
II. (1569).'
...
Popis plemida od god. 1782. biljezi u Vel. Mlaki ove plemidke \\ 'i porodice : Smendrovic, Zdencaj, Balog, Domitrovid, Modid (Mundid) , Jeladid, Krilcid, Cvetkovid, Muzenid^ Trumbetas, Markulin, Novosel,
Cundekovid, Kos, Kramarid, Glagolid i Lackovid. U svemu bile su tamo
32 plem. kude, a medju ovima 6 plemidkih dvorova (vlasnost prvili sest sppmenutih porodica.)^
Kad je g. 1796. popisano Tiiropolje bilo je u Vel. Mlaki 48
kuda (15 neplemidkih), Plemickih dvorova bilo je: Petra Bedekovida,
dva Pavla Spisida (nekoc Balogov i Jelacidev), Iv, Nep. Zdencaj a i Petra Modida.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju