Svakidašnje teme > Politika
Dol(č)e vlada!
Ljudevit Kaj:
Oswobodilna fronta
HaeNeS podržal Vladu Jadranke Kosor
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
HRVATSKE NOVINE, 18. III. 2011
Swoboda, hrvatska oporba i hrvatska vlast
S austrijskim zastupnikom u Bruxellesu i izvjestiteljem Europskoga parlamenta za Hrvatsku dr. Hannesom Swobodom se stvari i nadalje razvijaju po principu izmjeničnih kupkov (Wechsel-bad) tj. teplo-hladno. Sada je teplo: Hannes Swoboda je presenetio oporbu, opoziciju.
ZAGREB - Iako su oporbene (opozicijske) stranke okupljene u Savezu za promjene u srijedu, 2. marca od premijerke Jadranke Kosor zatražile da dojde u Sabor i objavi datum izborov, čelniki stranak po sastanku nisu jasno rekli kad bi se prema njevom mišljenju izbori tribali održati. U svakom slučaju, u oporbi su neugodno presenećeni izjavom izvjestitelja Europskoga parlamenta za Hrvatsku, inače socijalista Hannesa Swobode, ki je u utorak rekao da bi za odredjivanje datuma izborov najprije tribalo pričekati kraj govorov.
Pavić je rekao kako se iz Čačićevih riči iščitava strah. Komentirajući ocjenu predjsednika HNS-a Radimira Čačića, da je izvjestitelj Europskoga parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda prešao granice nemišanja u unutarnje posle drugih držav, glasnogovornik Vlade Mladen Pavić rekao je da se iz Čačićevih riči „iščitava strah da će ova vlada završiti pregovore s EU, a poglavito se iščitava strah od borbe protiv kriminala i korupcije". „Danas mu je kriv i napao je Hannesa Swobodu ki je, usput rečeno, njegovoga političkoga svitonazora", izjavio je Pavić.
(Josip Seršić)
(p)oslobodilna fronta:
http://www.revijaevropa.si/shared_images/ZGODOVINA/SLOVENSKA/DRUGASVETOVNA/logoOFZBS.png
Ljudevit Kaj:
Obečali so nam i deli vu plan 21, a ve bodemo dobili 25!!!??
Prvi vekši korak naše Vlade na čelu s Zokijom je to kaj je podražil benzin i ve za liter moramo dati vejč od deset kuni, a drugi još vekši je to kaj bodo zdigli pedeveja z 23 na 25. A od vsega onoga kaj so obečuvali nigdi nikaj. Kaj ne bi nešči mislil kak ja imam nekaj protiv naše Vlade, ali moram vam reči kak so oni predi izborov meli plan 21, a ve so več zdigli pedeveja na 25 i naprajli prebačaj za cirka 20 procentov.
No, neje sam podražil benzin, gori se ravna i plin i struja, a i vu štacuno je vsaki den nekaj dražeše. Tak je podražil kruh, mleko, melja, keksi, olje, cukor, čokolade, cukori, vino i kaj nebodem dale nabrajal. To mi tak zgledi kak da bi se naše fabrike i naši štacunari prepravljali za Evropo, ali vu Evropi je vse faleše. Ak ne verjete meni pitajte one Međimorce, šteri več na leta, hodajo po fasunge vu Deželo. Bar nekši hasen od Janezov.
Zvir:
--- Citat: ---Međimurske novine, br. 855, 27. sečna 2012.
Obečali so nam i deli vu plan 21, a ve bodemo dobili 25!!!??
Piše: Jožek radnik
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg41683/?topicseen#msg41683
--- Kraj citata ---
Ljudevit Kaj:
(Vr)aktuelne v-remenske neprilike:
Lako je tebe prižmikati remen. A kak bum ja?
http://www.h-alter.org/admin/fckeditor/Image/stezanje-remena_ZT.jpg
--- Citat: ---Milanović: Čeka nas dijeta
- Čeka nas veliki posao, moramo Hrvatsku izvući iz krize, poručio je u srijedu predsjednik SDP-a Zoran Milanović nakon što je od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića dobio mandat za sastavljanje nove Vlade.
http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/345986
--- Kraj citata ---
Gda nose d(ij)ete ženske se, normalno, zdeblaju.
Muški pak, gda drže dijete, obično zmršave.
--- Citat: ---Rokeri s Moravu - Krkenzi kikiriki everi dej, 03:05
http://www.youtube.com/watch?v=kksJlg5uTxc
--- Kraj citata ---
DEČKI Z BREGOV - štef štef vrag te dal –1984, 03:04
DEČKI Z BREGOV - štef štef vrag te dal -1984
Ljudevit Kaj:
Vešti il nevešti
SDP: (NE) ZNA SE stranka (ne)veštakov i (ne)veštic (nastavek niza)
--- Citat: ---Če duže dale vse vejčpot čujemo kak so oni šteri so do (pred)lani bili na vlasti čuda krali, ali vam morem reči gda so i hajdik toga delali. Delali so ceste, moste, vijadukte, autoceste, tunele (nešterne so farbali i po deset pot) i kaj nebom dale nabrajal jer bodete rekli gda za jiv navijam. A ve kak so došli ovi novi, ve se nikaj ne dela, nišči ne krade, a penez ga ne. Gde so penezi ak smo vsi pošteni? A ljude smo ogulili, očem reči, ljudima smo pobrali peneze prek pedevea i podražili smo benzina, plina strujo… To vam mene gvinta!
Premišlavajne Jožeka radnika / Međimurske novine / e-vundato: 23.07.2012.
--- Kraj citata ---
Prvi predsjednik vlade - Der erste Regierungschef
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
13.10.2013
Sve banke Zorana Milanovića
Kategorije: Hrvatska, Korumpirano pravosuđe, Organizirani kriminal, SDP, U očekivanju zatvora
Odmah po udomljavanju premijera krenulo je i Erste banci, kao i Ljubljanskoj. Tako je na natječaju za izbor konzultanta koji bi trebao pripremiti koncesiju za Hrvatske autoceste Erste banka tukla divove poput Goldman Sachsa i J. P. Morgana. No tu nije bio kraj, sada se već jasno nazire kako će se Erste banka u rasprodaji ostataka državne imovine sasvim sigurno dokopati Hrvatske poštanske banke.
Slučajno ili ne, svaka banka koja dođe u priliku poslovati sa premijerom Zoranom Milanovićem odjednom dobije zamah na hrvatskom tržištu. Premijer valjda zrači nekom prosvijećenom poslovnom energijom koja je zahvatila samo one banke koje su mu bile najbliže.
Nakon dugo godina, još od predratnog vremena, na hrvatskom tržištu pojavit će se i Ljubljanska banka, ovaj put kao Nova ljubljanska banka. Sve hrvatske vlade, od devedesetih naovamo, nisu uspjele riješiti spor sa Slovencima i problem Ljubljanske banke tj. povrata stare devizne štednje hrvatskih građana koju su Slovenci praktički opljačkali, sve dok se nije pojavio Zoki. Kako je riješen problem Ljubljanske banke vidjet će se uskoro, a ekonomski stručnjaci već sada upozoravaju kako se radi o pljački stoljeća hrvatskih građana i države. Dogovor oko stare devizne štednje bio je preduvjet za ulazak NLB na hrvatsko bankarsko tržište, a sada, nakon postignutog dogovora, vrata su im širom otvorena.
Zlobnici bi kazali kažu kako je premijera u iskrenost i poštenje NLB-a uvjerio brat. Naime, premijerov brat je još 2007. od NLB-a, dakle u vrijeme kada je slovensko-hrvatski spor bio na vrhuncu, a vođa oporbe Zoran Milanović, pripremao se za preuzimanje države, dobio kredit u iznosu od 3,25 milijuna eura od kojeg do početka mandata svog brata nije otplatio ni centa.
Pa kako onda ne pružiti ruku i sklopiti đžentlmenski dogovor s jednom tako poštenom bankom kao što je Ljubljanska banka, ništa ne traže, a sve daju. Dobro, traže od države, ali Milanovići s njima imaju itekako dobra iskustva, a priznat će te-ipak je premijerovo iskustvo najvažnije iskustvo!
Ah ta Hrvatska, sigurno govore u bankarskim krugovima, da je još samo jedna ovakva zemlja na svijetu gdje bi nam bio kraj. Pozitivna iskustva sa premijerom Milanovićem ima i Erste banka. Da, da još jedna austrijska banka, valjda je slijedila trag Hypo banke. Spomenuta banka imala je čast stambeno zbrinuti premijera, odnosno osigurati mu 298 tisuća eura kredita za stan. Kredit je odobren, priznat će i u Erste banci po dosta povoljnijim uvjetima. Tako je premijer dobio kredit po uvjetima o kojima ostali građani mogu samo sanjati. A di neće Bože moj, pa on je ipak premijer.
Odmah po udomljavanju premijera krenulo je i Erste banci, kao i Ljubljanskoj u prethodnom primjeru. Tako je na natječaju za izbor konzultanta koji bi trebao pripremiti koncesiju za Hrvatske autoceste Erste banka tukla divove poput Goldman Sachsa i J. P. Morgana. No tu nije bio kraj, sada se već jasno nazire kako će se Erste banka u rasprodaji ostataka državne imovine sasvim sigurno dokopati Hrvatske poštanske banke.
Ako netko slučajno zna kod koje je banke i premijer digao kredit za kupnju osobnog automobila, molim da to javno ne iznosi. Jer tko zna što ćemo još saznati, a pitanje je imamo li snage više nijemo promatrati?
====
Najveći kriminalci u državi su Bajić i Cvitan... jer šute i štite kriminal.
Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora
http://ukradeno.blogspot.ch/2013/10/sve-banke-zorana-milanovica.html
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Ljub(ljans)ka Dimitrovska
Ljupka Dimitrovska - Kalogjera -Ljubljanski zvon, 03:27
Ljupka Dimitrovska - Kalogjera - Ljubljanski zvon
Ljudevit Kaj:
Kajti na avutocestam ima križajna (na različite razina, doduše), iste su, naročito ak imaju prefiks “hrvatske“, nepodobne a(ces)teističkem, eS(De)Perantskem sim.pa(r )tizantem (kokod)aktuelne vlasti.
Vlada avutoceste zato planera dati v kon.ces(t)iju strancem.
SDP – Strancem Damo Pošto-poto (i pošte, ne samo autoceste i banke).
--- Citat: ---Kriminal i lopovluk v režije SDP-a
- gospode z crlene katedrale
Utorak, 13. ožujka 2012.
Dolaskom Račanove koalicije na vlast počinje najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana strancima je prodano 44% hrvatskih banaka, a do kraja 2003 godine stranci su postali vlasnici 91% hrvatskih banaka. Prodajom banaka SDP je rasprodao onaj sustav čija stabilnost jest čimbenik gospodarske sigurnosti i napretka.
Ta rasprodaja nije samo, kako se smatra, najteži udarac koji su političke elite zadale hrvatskoj državi, nego je to i jedna od najvećih pljački, kriminala i lopovluka u pretvorbenom procesu ovaj put u režiji SDP-a.
Kako je SDP prodavao banke govori slučaj oko prodaje Splitske banke.
Naime, prema navodima, Vlada Ivice Račana 2000 godine procjenjuje da ta banka tada vrijedi 84 milijuna eura te prodaje 60% dionica te banke talijanskoj banci Unicredito za 48 milijuna eura. No već krajem 2001 godine grupacija BAC kupuje 100% dionica ta banke od Unicredita i HFP-a za 136 milijuna eura, da bi je ta ista grupacija 2006 godine prodala francuskoj banci Societe Generale za 1 milijardu i 10 milijuna eura. Razlika između “stručno procijenjenih“ 84 milijuna i za konačno utrženih 1 milijardu i 10 milijuna eura koje kasira grupacija BAC je očita.
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg44237/#msg44237
--- Kraj citata ---
SDP kreće u rasprodaju države
KLJUČNI PODACI
Država planira privatizirati 20-ak firmi
Hrvatska lutrija i Hrvatska pošta najprije idu u restrukturiranje
Piše: Petar Vidov
Objavljeno 2013 10 09, ca. 20:30
Privatizacija je opet u modi. Rupe u državnom proračunu vlada Zorana Milanovića odlučila je sanirati tako što će na bubanj staviti poveći dio državne imovine.
Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), za Index je potvrdio da nam predstoji čitav niz privatizacija.
Prometni sektor prvi na redu
Što prije bi se država htjela riješiti poduzeća koja obuhvaćaju transportnu infrastrukturu. Traže se tako partneri za zračne luke u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku. Već otprije je poznato da u monetizaciju idu autoceste, kao i da se u koncesiju daje zagrebačka zračna luka.
Također, država želi privatizirati riječnu luku u Vukovaru, Jadroliniju, Croatia Airlines, HŽ Cargo... U narednim mjesecima predstoji nam i privatizacija Narodnih novina, ACI-ja, Petrokemije, Brijuni rivijere, Croatia banke, APIS-a, Imunološkog zavoda, Brodarskog instituta, Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke...
Sve su to tvrtke koje se nalaze unutar trgovačkih društava od razvojnog značenja u kojima RH ima većinski udio, a kojima su, prema strategiji koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, potrebni restrukturiranje, dokapitalizacija ili potpuna privatizacija.
Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija idu u restrukturiranje
U restrukturiranje iduće godine idu i Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija. Hoće li se (i kada) prodavati i ove firme, ovisi o ishodu procesa restrukturiranja, doznaje Index iz izvora bliskom Vladi RH.
Posebno u oči upada najava moguće privatizacije Hrvatske lutrije, koja se nalazi na listi 27 trgovačkih društava od strateškog interesa. U strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, je stajalo da su to društva "za kojima postoji dugoročna društvena potreba", zbog čega se njihova privatizacija nije očekivala.
Nije sigurna ni strateška imovina?
Sada se, međutim, čini da privatizacije, ukoliko voda dođe do grla, neće biti pošteđena ni strateška imovina. Bilo bi neodgovorno, tumači Indexov izvor blizak Vladi, čuvati Hrvatsku lutriju pod cijenu daljnjeg zaduživanja u inozemstvu pod nepovoljnim uvjetima. Eventualna privatizacija Hrvatske lutrije stavila bi nas u društvo s Grčkom koja je, pod pritiskom EU i MMF-a, ove godine također privatizirala državnu lutriju za ukupno 712 milijuna eura.
Dodajmo tome i da se na listi strateške imovine nalaze pojedine firme čija bi privatizacija bila naprosto nezamisliva, poput HEP-a, Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma. Ukoliko se pojavi potreba za privatizacijom firmi od strateških interesa, Vlada tu odluku neće donositi samostalno, već će se o tome, tvrdi naš izvor, raspravljati u Saboru.
Što će biti s radnim mjestima?
Pitanje koje si radnici u državnom sektoru neizbježno moraju postaviti nameće se samo od sebe: što će privatizacija značiti za njihova radna mjesta? Otkazi, tvrdi Indexov izvor, nikome nisu cilj; u Vladi se nadaju da će restrukturiranje, dokapitaliziranje i privatiziranje državnih firmi dovesti do razvoja pa tako i do otvaranja novih radnih mjesta.
Ekonomski analitičar i poslovni konzultant Guste Santini, koji se specijalizirao upravo za proces privatizacije, nije siguran da je takav optimizam utemeljen. "Privatni vlasnik kupuje firmu iz nekih svojih interesa. Kakvi su to interesi, samo on zna. Jasno da je da bi čuvanje radnih mjesta trebalo biti temeljni zadatak, ali pitanje je hoće li država u tome ustrajati i hoće li to moći ostvariti", izjavio je Santini za Index.
Car je gol
Nije slučajno, smatra Santini, što najava velike rasprodaje dolazi netom nakon što se Slavko Linić dobro zagledao u državnu blagajnu i poručio "car je gol". Dugo je hrvatska država, ističe Santini, živjela na dug, a sada se suočava sa situacijom u kojoj to više nije moguće.
"Država je sada prisiljena pročistiti svoj portfelj kako bi imovina koju ima donosila dohodak, a ne da se računi usmjeravaju u pravcu poreznih obveznika. Ono što je zabrinjavajuće jeste da se ne definiraju jasni kriteriji što će se, kako, kada i zašto prodati. Nalazimo se u ozbiljnim problemima i privatizaciji bi trebala prethoditi stručna rasprava. Prodajom imovine se problem ne rješava, ja nisam zagovornik privatizacije. Ali situacija je sada takva kakva jest i treba tražiti izlaz. Ako se država restrukturira, to bi čak moglo na nešto ličiti", kaže Santini.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/sdp-krece-u-rasprodaju-drzave/705131.aspx
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Milan Ivkošić, 12.07.2013
Rodoljubna zanovijetanja
Samo bezbošci mogu prodati našu svetinju, autocestu Zagreb-Split
Autocesta Zagreb – Split, kao i druge, bila je san mnogih generacija. 1971. bila je jedna od uzdanica hrvatske budućnosti.
http://www.vecernji.hr/kolumne/samo-bezbosci-mogu-prodati-nasu-svetinju-autocestu-zagreb-split-kolumna-582677
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Nemci pripovedaju (iliti Dojče vele)
07.10.2013
U iščekivanju natječaja za koncesioniranje
Monetizacija hrvatskih autocesta znači novo zaduživanje
Ususret natječaju za izdavanje više od tisuću kilometara hrvatskih autocesta pod dugoročnu koncesiju, što znači njihovu faktičku privatizaciju, otvaraju se mnoga bolna pitanja o krajnjem smislu takve državne politike.
http://www.vecernji.hr/vijesti/monetizacija-hrvatskih-autocesta-znaci-novo-zaduzivanje-clanak-624553
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
GORAN MARIĆ (HDZ):
”Za davanje autocesta u koncesije treba ići u Remetinec”
Autoceste su jedino iznadprosječno što je Hrvatska unijela u Europsku uniju, a sada bi i to dala nekome drugome, rekao je Marić
http://www.vecernji.hr/vijesti/za-davanje-autocesta-koncesije-treba-ici-remetinec-clanak-579151
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Drele i Vid Balog-Remetinec, 02:46
Drele i Vid Balog-Remetinec
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju