Autor Tema: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU  (Posjeta: 76154 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #60 : Svibanj 28, 2013, 11:29:22 poslijepodne »
PISME GOSPONU JACQUESU PREVERTU V PARIZ
Zlatko Crnec


Sjeti se Barbara bez
Prestanka je kišilo...
J. Prevert



Je, curel je dežđ, gospon Prevert, fest je curel
V Brestu, v Parizu, v Zagrebu i po mouoje hiže
I po cuckove hiže je curel
I v sercu mojem bile je deždevne

Od četrtka na petek gda curel je dežđ

A bile nam je kak nam nigdar više nebu
V Seine sem si opral noge švicavne
Flundru Giacondu kaj se smeje
Sam prosil za oprost sieh grehoov kajkavskih
Za prezdec na Monmatreu pol vure
V cirkve ja sam klečal
A on kurvanjski črleni melin
Tak mi se fest dopal da mi je i denes žal
Kaj žakel našieh smrdlivih duš
Zmleti nis donesel

Od četrtka na petek gda curel je dežđ

Se sečate, gospon Prevert, kak smo nekaj mokroga
Delali saki na jenem vugle Trijumfalne lese
I Eiffelovoga turna.
Od četrtka na petek gda curel je dežđ

Ni jen policajec v piščalku ni zapiščal
Same su platene v perivoju šumele
I cvetje je dišeče rasle kak i pri nam
Tu blizu, na Zrinjevcu, vu Tuškancu, v sakem klancu

Od četrtka na petek gda curel je dežđ

A mi, mi sme se zmiešali, šampanjec z mliekom
Vodu z bielu kavu, mužiku z kervavu glavu
Čoveka na Pigalleu, Seineu z Dravu
Cieli Pariz z mojim dvoriščem
Harmoniku z lajavem Šarkem

Se od četrka na petek gda curel je dežđ

A unda sme otišli na plac cvietja
I meste cvietja za naše diekle
Vužgali tri šibice v parišku nuoč
Za ludsko spražnuvajne želucov
Da je i presvietli Quasimodo nad nami
Jenu sozu zgubil

Od četrka na petek gda curel je dežđ

Siečam se ja, gospon Prevert, španciera pred jutre
Okoli cirkve Notre Dame i gospodo: Mi se pričinile tie čas da poslušam
Za jutre kaj dohaja
Mojega pievca kak kukuriče v dvorišču
A v ruka vaša bila je črlena ciklama
Plačliva, plačliva, kervava i sama, sama, sama
Z nami skup

Od četrtka na petek gda curel je dežđ

Citat:
Zvonko Špišić - Pismo gosponu Prevertu v Pariz (Popevke zanavek) Krapina 1997. HQ, 04:11

http://www.youtube.com/watch?v=LD_wKnbfQeE

Zvonko Špišić - Pismo gosponu Jacquesu Prevertu v Pariz (1998.), 04:04

Zvonko Špišič - kompozitor
Zlatko Crnec - avutor teksta
Radan Bosner – (git)aranžman

Zvonko Špišić - Pismo gosponu Jacquesu Prevertu v Pariz (1998.) 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #61 : Lipanj 04, 2013, 08:58:52 poslijepodne »
Ba-ladni Fric

Balade Petrice Kerempuva

Ni med cvetjem ni pravice


"Ni med cvetjem ni pravice",
rekel to je fijolice
smardlivi terputec,
jalnuš, tvardogutec.

"Lepe ti je, lepe ti je
fijolice dišeče,
kad se pava po stezice
prek gartlica šeče."
"Teške je nam, teške je nam
na kokošjoj paši,
s prepunčecom, z grintom, s ternom,
žalosnimi pajdaši.
Sunčanice, rožmarin,
leha puna georgin.
Mačuhica, franciškan
dišiju kak marcipan."

"Glavobolka, bogi cvet,
glava zna od nje bolet.
Kopriva grize, a lopuh
kak kačje mleko ima duh.

Žabnjak, osjak i peršin soldački,
se te plante nečeju ni mački.
Kak mozul imaju vonjhu,
kak smardlivi spuriš,
od njih nigdo nigdar je ne imel niš."

"Dok v božje plahtice
kakti vu zipčice,
Isusek mali spi,
v cinduli i šašu,
v puhlivem jandrašu,
v kopitnjaku, v trubentice
niščega ni."

Zajček, gumbek, bažulek i slak
čuli su terpuca kak punta se bedak.
Pak rekel je gumbek: "Ti si bedak,
to je tak vola božja, pak ima biti tak"!

"Ni ja nis roža ni fergismajniht
ni dijacint, ni holer, ni admiralov cvet!
Ja priklonit sem gumbek, a nis dišeča teja,
pak srečen sem kak gumbek, kad nis Galateja!"

A rekel je terputec: "Slatki vi gosponček,
naj daju mi jen preponizni pardonček,
kajti ja ne klimam sakom kakti zvonček!"

"Vi v gartlicu dišite, kakti mačuhice,
a nas pak zoblu vrapci i tice krilatice.
Po nama smrade krave i cigan se posce,
na kačino mleko, na zimolezine.
Vu plahticam vašim božje dete spi,
na piriku, terpuca ni vrag ne gledi."

"Ak pak če bi tak, da na svetu biti ima tak
da na jenog krava i cigan se sce,
a drugi pak v gartlicu kak admiral diše,
če ima biti tak, naj onda bu tak,
a ja, kak jalnuš, gladnuš i bedak,
del si bum za škrilak goreči čerleni mak
pak nek dojde veter, sivi severnjak!"

"Severec, kozoderec, skunkačov strah i kač,
raznesel bu vre farbe s pisanih vaših gač,
a nami bu sejeno, mi tak sme polski drač,
bespuci, terpuci i kravji kolač!"


Miroslav Krleža

https://hr-hr.facebook.com/wwwvladahr/posts/368225663296503

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ZAČARANA MOČVARA - Ni med cvetjem ni pravice, 04:21

"Etno druženje z Dujnum Knebl", 12.06.2012.
Gosti su zveli (med ostalem) NI MED CVETJEM NI PRAVICE z del
Miroslava Krleže: Balade Petrice Kerempuva
Veno Mušinovič (recitacija) vuz originalni glazbeni beglajt:
Nikola Švenda (djembe), Vedran Živkovič (tambura), Ivan Šaravanja (ramunika)
Snimleno jenum kamerum v "močvarnemi" uveti, no najgušče to nisu sjajne okolnosti tere daju sjajne rezultate, neg sjajni umetniki.
Video: OkoDUBOko (Dunja Knebl & Bojan Slevec)

ZAČARANA MOČVARA - Ni med cvetjem ni pravice
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #62 : Lipanj 05, 2013, 09:14:56 poslijepodne »
Božidar BREZINŠČAK BAGOLA

NISU BORMEŠ DOBRI CAJTI


nisu bormeš dobri cajti
ja med ljudi ne smem zajti
saki bi me mam prevaril
na svoj način me pokvaril
   em po naravi sem tak
   da bum navek bil bedak

nisu bormeš dobri cajti
posel za se nemrem najti
navuk moj mi niš ne znači
gdo je gore taj me klači
   em po naravi sem tak
   da bum navek bil bedak

nisu bormeš dobri cajti
vu štacun ja ne smem zajti
nit vu krčmu nos porivat
vraga z vinom izazivat
   em po naravi sem tak
   da bum navek bil bedak

nisu bormeš dobri cajti
ja se nikak nemrem znajti
srcem živim za dobrotu
pamet mi je na sramotu
   em po naravi sem tak
   da bum navek bil bedak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Božidar Brezinščak Bagola
(k)wikipedia
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEidar_Brezin%C5%A1%C4%8Dak_Bagola

Citat:
17.05.2013

Promocija knige "Humske popeifke" v Zagrebu

 V prostori Društva hrvatske kniževnikov v Zagrebe, 15. svibna leta 2013., održana je promocija knige "Humske popeifke" Božidara Brezinščaka Bagole.
 O knige je pripovedal prof. Mirko Ivanjek, a na Bagolino kniževno stvaralaštvo osvrnul se i prof dr. Ivan Golub, poznati hrvatski teolog, pesnik i kniževni prevoditel.
 Publiku je svojem nastupom oduševil mešoviti pevački zbor KUD-a Rikard Jorgovanič z Huma na Sutle, posebno pesmum "Rauže" teru je na verse B. B. Bagole vuglazbila umetnička pelatelica zbora prof. Elena Hryazyeva Ciglenjak.

http://www.humnasutli.hr/index.aspx?vId=873

* * * * * * * * * *

11.04.2013
"Humske popeifke" Božidara Brezinščaka Bagole

 Naš neumorni kniževnik i pesnik Božidar Brezinščak Bagola vundal je vu povodu 20-letnice postojajna Občine Hum na Sutle novu knigu pesmi napisane na zvirnomu humskom govoru teri je pre šest let vupisan v Listu zaštičene nematerijalne kulturne dobri Republike Hrvatske.
...
http://www.humnasutli.hr/index.aspx?vId=851

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg51795/#msg51795

Citat:
KAJKAVSKI
U
POVIJESNOM
I
SADAŠNJEM
OBZORJU

ZBORNIK RADOVA
S OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
U KRAPINI 2002. - 2006.


Zabok, 2006.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAZALO

PRVI OKRUGLI STOL
Uvođenje kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmeta
u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornoga područja

Krapina, 17. rujna 2002.


Božidar Brezinščak Bagola
Između materinskoga kajkavskog govora i jezičnoga standarda                        54


http://www.forumgorica.com/kajkavski/deseti-znanstveni-skup-kajkavski-jezik-knjizevnost-i-kultura/msg36971/#msg36971 

Citat:
Lepi cajti - Premalo je lepih cajtov, 03:28

http://www.youtube.com/watch?v=_v9T-99NnpY

Božidar Brezinščak Bagola o Humu na Sutli, 06:19

Božidar Brezinščak Bagola (Vrbišnica, Hum na Sutli, 9. studenoga 1947.) je hrvatski i slovenski kniževnik z Hrvatske. Piše pesme, romane, pripovetke, putopise, eseje, oglede, osvrte i radio-drame.
Profesor je teologije i filozofije. Prevodi ze slovenskoga i z nemačkoga jezika. Član je Društva hrvatske književnikov ter predsednik Hrvatskozagorskoga kniževnoga društva.

V emisije "Rubala Show - Zvuki mega kraja" v programu Narodnoga radija i programu vuživo Zagrebečke televizije Z1 v petek 24. listopada od 20,00 do 23,00 vur Bagola je predstavil občinu Hum na Sutle v tere obnaša 3. mandat kak občinski načelnik. Emisija je bila posvečena zagorskem občinam Hum na Sutle i Bednja, odnosno humskomu i bednjanskomu govoru, popevajnu i igrajnu.


Božidar Brezinščak Bagola o Humu na Sutli
« Zadnja izmjena: Lipanj 05, 2013, 09:27:01 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #63 : Lipanj 08, 2013, 11:52:52 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Božidar Brezinščak Bagola

MI SERMAKI


kak god velki mi sermaki bili
makar se nijemput ne bumo napili
za pravice stare navek bumo bili
pak se s prevaranti bogibogme
bumo jemput grdo zbili

naj v zagorju živiju
te navade nam stare
nazdravljanje s peharčeki
i sakojačke šale

naj v zagorju živiju
nam dobri fabrikanti
plebanuši vučiteli
fiškali mužikanti

naj v zagorju živiju
vre sami plemenjaki
pa makar bili vudreni
težaki i sermaki

kak god velki mi sermaki bili
makar se nijemput ne bumo napili
za pravice stare navek bumo bili
pak se s prevaranti bogibogme
bumo jemput grdo zbili

 * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DINO MIKLAUŽIĆ(4.GOD), I DEDA RADO,VESELO VESELO ZAGORCI, 03:49
DAN OBČINE HUM NA SUTLI 24.4.2010

DINO MIKLAUŽIĆ(4.GOD), I DEDA RADO,VESELO VESELO ZAGORCI
« Zadnja izmjena: Lipanj 08, 2013, 11:59:19 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #64 : Lipanj 10, 2013, 08:48:11 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Gospon Božidar Brezinščak Bagola snočka je imal nastup na TV-Jabuka i prečital nekuliko popeifk v emisije Fio-show.

Zutra (11. lipna) poslušajte na Prvomu programu Hrvatskoga radija emisiju "Jezek i predrasude" (13,30 vur) posvečenu negve knige „Humske popeifke“.

“V emisije bu reči o govoru Huma na Sutle teroga je leta 2007. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske vuvrstilo na popis zaštičene nematerijalne kulturne baščine. Gost emisije je kniževnik Božidar Brezinščak Bagola, a vurednica emisije je Irena Plejić Premec“.

http://radio.hrt.hr/ep/jezik-i-predrasude/26385/
http://radio.hrt.hr/raspored/2013/6/11/?fch=1

1. program HR-a / "Jezek i predrasude"
http://rod.carnet.hr/index.php?q=categories&id=18#

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Božidar Brezinščak Bagola

POD BRAJDAMI


od izborov mi nebu velke vajde       
zato rajši rujno vince pijem
poštenjak se denes teško najde                               
poštenje z žlahtinom zalijem           
     pod brajdami je moja vlast
     peharček moj mi je na čast
     tuj me nišče nemre kleti
     nit mi more stolec vzeti 

v politiku se saki rad porivle         
saki štel bi v zagreb na proščenje     
al se bogme puno njih zazible
v korupciju i nepoštenje
     pod brajdami je moja vlast
     peharček moj mi je na čast
     tuj me nišče nemre kleti
     nit mi more stolec vzeti 

kampanja prejde kakti lepe senje
tak je bilo pak i vezda bude
vino je za dobrohotne ljude
politikant ga nek ne pije
     pod brajdami je moja vlast
     peharček moj mi je na čast
     tuj me nišče nemre kleti
     nit mi more stolec vzeti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pod brajde - TV Spot, 03:16
(Rajko Suhodolčan)

Pod brajde - TV Spot
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #65 : Srpanj 06, 2013, 03:54:22 poslijepodne »
(i) slovenskokajkavski poetski prevodi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Friedrich Schiller

Ode »An die Freude«
      Odo radosti
        Oda radosti
            Oda radosti

Nemački original
    Slovenskokajkavski prevod
        I. STAndarden delomični prevod (rablen pri svečanosti kak europska himna)
            II. STAndarden delomični prevod



O Freunde, nicht diese Töne!
    O, bratje, nikar teh zvokov,
Sondern laßt uns angenehmere   
    temveč vse bolj milo pesmico zapojmo
anstimmen und freudenvollere.      
    In vse bolj radostno!
Freude!            
    Radost!


Freude, schöner Götterfunken      
    Radost, od Boga nam dana,
        Radost divni dar božanstva,        
            Radost, krasi sve ljepote,
Tochter aus Elysium,         
    Hčerka ti Elizijska,
        Dijete polja nebeskih,
            Kćeri iz Elizija,
Wir betreten feuertrunken,      
    V tempelj, kjer si nam prižgana,
         Tvojim žarom opijeni,
            Opojna ti moć krasote,
Himmlische, dein Heiligtum!      
    Stopamo, božanstvena!
        Stupamo do praga tvog.
            Uzvišena ti misija
Deine Zauber binden wieder      
    Združil čar nam tvoj bogat je,
        Kad nas tvoja moć izmiri
            Tvoje snove vežu niti
Was die Mode streng geteilt;      
    Kar razbil je kruti čas;
        Nestat mora razdor sav.
           Što rastavi zao običaj,
Alle Menschen werden Brüder,   
    Vsi ljudje ljudem so bratje,
        Svaki čovjek brat je drugom
            Svi će ljudi braća biti,
Wo dein sanfter Flügel weilt.      
    Če jim ti zvedriš obraz.
        Tvoj kad divni slijedi put.
             Krilo tvoje spajat' zna.


Wem der große Wurf gelungen,
    Komur je naključje dalo,
        Svaki čovjek koji sreću
            Komu bješe sklona sreća
Eines Freundes Freund zu sein;
    Da ima prijatelja,
        Vjernog prijateljstva zna
            Biti drugu vjeran drug,
Wer ein holdes Weib errungen,
    Kdor dobil je ženko zalo,
        Svaki koji zna za ljubav
            Tomu sreća još je veća
Mische seinen Jubel ein!
    Naj veselju duška da!
        Nek nam svoj pridruži glas.
            Primit' u svoj topli krug
Ja, wer auch nur eine Seele
    Srečen, kdor ima na zemlji
        Sve što može jedno biće
            Ma, i samo jedno biće
Sein nennt auf dem Erdenrund!
    Eno samo dušico!
        Na toj zemlji svojim zvat
            Koje svojim smije zvat',
Und wer's nie gekonnt, der stehle
    Kdor pa sam trpiš, ne jemlji
        Kom to nije dano, bijednik,
            A tko nema takvo biće,
Weinend sich aus diesem Bund!
    Naše sreče nam za zlo!
        Plačuć' skrit' se mora znat'.
            Taj za radost neće znat.


Freude trinken alle Wesen
    Radost pije vsako bitje
An den Brüsten der Natur;
    Z grudi, ki jih zemlja da;
Alle Guten, alle Bösen
    Vsak, kdor dober in odkrit je,
Folgen ihrer Rosenspur.
    Radosti sladkost pozna.
Küsse gab sie uns und Reben,
    Radost daje vinsko trto,
Einen Freund, geprüft im Tod;
    Daje nam prijatelja;
Wollust ward dem Wurm gegeben,
    Črv ima k nji pot odprto
Und der Cherub steht vor Gott.
    Kakor kerub do Boga!


Froh, wie seine Sonnen fliegen
    Z njo kot božje sonce smelo
Durch des Himmels prächt'gen Plan,
    Hodi čez nebesni svod,
Laufet, Brüder, eure Bahn,
    Pojdi, človek, svojo pot
Freudig, wie ein Held zum Siegen.
    K zmagi kot junak veselo!


Seid umschlungen, Millionen!
    Naj objamem milijone!
Diesen Kuß der ganzen Welt!
    Naj poljubim božji svet!
Brüder, über'm Sternenzelt
    Bratje, čez nebo razpet
Muß ein lieber Vater wohnen.
    Bog, naš oče, ne zatone!
Ihr stürzt nieder, Millionen?
    Mar se treseš, zemlja siva
Ahnest du den Schöpfer, Welt?
    Slutiš, kaj je stvarnik, svet?
Such' ihn über'm Sternenzelt!
    Išči med svetovi sled:
Über Sternen muß er wohnen.
    Nad zvezdami on prebiva!


Zviri:
http://sl.wikipedia.org/wiki/Oda_radosti
http://hr.wikisource.org/wiki/Oda_radosti


Citat:
Oda radosti, 03:18
"Oda radosti" (L. v. Beethoven) v izvedbe Dečjoga zbora grada Siska "Crescendo".

http://www.youtube.com/watch?v=p2CoD48YRM4

Istra(u)živajne
L.van Beethoven: ODE TO JOY in Istrian scale (Croatia); ODA RADOSTI u istarskoj ljestvici, 02:01

L.van Beethoven: ODE TO JOY in Istrian scale (Croatia); ODA RADOSTI u istarskoj ljestvici
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #66 : Srpanj 23, 2013, 08:46:08 poslijepodne »
prof. Željko Funda

Važno je Kaj pivo

(Ova priča je fikcijska nadopunitva zgoda kaj se pripetil v Svetomu Ivanu Zelini 2007. v prigode okrugloga stola na temu Kajkavski spomejnek.)


Zgovarajuči vsaki Č i Ć kot stoodstotna Bosanka, Jelča je kruto zpametno štokala o kajkavski emirati, potreboče emancipacije i revitalizacije Kaja, o reči materinske kak materi jezika. Gda je rekla biti nam je što jesmo, dakle, čuvati i njegovati svoj identitet, ja sem pukel. A kaj ne bi zato morali kajkavski govoriti? Kaj nam to ne naša bit? Kaj ga govoreči ne čuvame i pestujeme? Kaj ne bi zato morali i spikati i šprehati kajkavski? – U službenoj prilici koristi se službeni jezik, kolega, rekla mi je Jelča. Unda mi ovde traflame cajt če je tak. Ja vas šče jenkrat pozivam da kajkame. Šinja, Kutni, Riba, Marča, Hlebinec, Petrek, Lajninski, Božurka, same kukme kajkavskega vitiznanstva, kaj su sedeli v dvorane, mučali su. Pol ih je v pod gledele. Ja sem čakal. Več je hasni od jedne pive neg od superintelektualnoga štokanja o Kaju. Pozivam one koteri tak misliju da z menum odidu na jenu kriglu.
Nigdo se ni zdigel. Pazite mi na Č i Ć, rekel sem i odišel. Bil sem čemeren. Znovič se ponovilo ladolažje kajkavskeh intelektualcov. Govoriju kak se šika, zameriti se ni svoje tenje ne bi, reč materinska od nijene kune nijenomu ne vrednejša, Marko Marulić bi tak lepo na persi visel. Odišel sem na najbližejšu terasu. Komaj sem čakal da zperem nekaj čemernosti z sebe. Gda je došlo, z velkim žmahom sem poserknul pivo. Lestor malo je bilo ležejše. Ni potlam drugoga guta ne puno bolše bilo.
Je, je, je. Ljudi su ti bedačeci, vekši od mene. Znaju getribu, znaju nogomet, al ne znaju živeti po tvomu. Znaju avion peljati, al bogčeci ne znaju kormaniti ze svojem žitkom. Zato ti se ja za njeh molim i zato ti dojdem na mešu. Grešni jesu, al v ovemu svetu se nemre ni hoditi prez greha, kamkoli delati il govoriti. - Zpod terase pokazal se drobni stari človek kaj se glasno z sebum zpominal mašuči z rukami. Cipeliši su mu bili barem dva broja prevelki. Glava mu je bila plešiva, lice gliboko zbrazdano. Bil je v čiste obleke, al stare i znucane. Polak nezpadneh farb i mustri rekel bi da je vse dobil v Caritasu. Vsak čas je na kratko zestal ter pošel dalše. Šče jen mudrijaš, pomislil sem. Nu, kak je lepo po domače govoril, ja sem napel vuha da ga bolše čujem. Ovo je bil lek od štokavske palamude, kaj mi je v temu času največ trebal. – Evo, ve ti se mam molim za te človečje bedačece. – Deda je zestal, zklopim ruke na persi, nagnul glavu ter se zadervenil. – Je li ovo Jurča il suho drevo? rekel je mlajši človek kaj je došel do njega ter ga z perstom dopetnul. Ov je ostal miren. Gda ga je čversto porinul, Jurča je opal na asfalt. – Kaj se ne javiš? veli mu mlajši človek smijuči se ter mu pomore zdiči se. – Molim se, reče mu Jurča. – Za vsakojake pizdeke moreš, za me pak ne. – Ja se molim za vse ljude. Če si jen, i za te se molim. – Zakaj unda ja šče plaču nes dobil? Tri meseca! Zakaj? – Zgledi da se nes dosta molil. Ve ti idem k meši pa bum. Lestor za te i za tvoju plaču, rekel je Jurča pomirljivo. – Nej se moliti. – Zakaj? – Bog te ne posluhne. Pre nam bu gazda plaču dal če dobi na lotu neg da ga Bog na to nagovori. – Morem se ja moliti da on dobi na lotu! – Zakaj ja ne bi dobil na lotu, konj nepotkovani? – Jer mi nesi rekel. – Ve ti velim. – Unda bum. Časna reč. – Daj. Čversto, segurno, mužki. Kot direktor. – Šališ se. -  Kaj unda? – Nič. – Dobro. Stari osel na goli posel! rekel je mlajši človek ter dal Jurči z nogum v rit. – Moli se da se kadi! – Bum, Slavek. Časna reč
Slavek je odišel na jenu stranu, Jurča proti cirkve. Ni sam ne znajuči zakaj, ja sem pošel za njim. Gda sem mu se približil, on je vre glasno govoril. Je, je, je. Sam vidiš kak su ti ljudeki nerazmeni. Ve bi jeno pa bi drugo, a more i treče. Deca su ti navek deca. Svet ti je prevabljiv ter ti se zato nemreju odlučiti. Lepo spati, fino vino, lepi auti, fine klobase, lepa obleka, fino ležati, lepi đunđi, fina orehnjača, lepo cvetje, fina mužika. Ve ti budi pošten. Z vsakoga hipa nekaj vabi. Gda se išče kotera reč oglasi, tente na brege. Okružiju te kot pesi ježa i ve ti budi jež. Igle imaš, al i iti moraš nekam. Če nikam drugam, bar na šekret. Šalim se. Mam ti zato zmolim jen Očenaš. – Jurča se zestavil na pločniku, zklopil ruke na persi i zaferfuljil. Ljudi su hodili poleg njega, auti jurili na meter od njega. Tu i tam negdo bi mu kakov špot il uvredek dohitil. Njega to ni najmenje ne dopetavalo. Bil  je miren kot kip. Gda se genul i zakoračil da prejde cestu, zacvilele su gume i jen auto se zestavil malo pred njim. – Idiote blesavi! Gledaj kuda hodaš! – zakričal je šofer mercedesa. – Prosim vas da mi oprostiju,rekel mu je Jurča ponizno. - Starački ti je ispod brijega! – rekel je šofer i odjuril.
Stal sem nekaj metrov podalše. Nesem znal kaj bi naredil. Štel sem mu pomoči da preide cestu, al mi se nekak veđalo. Staroga človeka se ne patronizera. Jurča je odišel do verha gde je cesta zavijala i tu ju je po zebre prešel. Predi se punokrat ogledal levo i desno da vidi je li koteri auto prihaja. Ja sem za njim hodil kot telček. To je bilo stokrat pametnejše neg poslušati lažoladne kajofilce kak štokaviju o dragom si Kaju. Ja te ljude nikak ne razmem. Znam da radi imaju reč materinsku, znaju i dobru kajkavsku vitiju napisati, al če je reči nekaj na kajkavskomu, njemi je to «deplaserano», «zforserano», «teatralno», tijam nehorvatski. Istočasno vsi bi oni Kaj oživljavali i oslobađali, njegovu renesansu prizivali, nekakov antiilirizem. V naslednemu hipu ja sem bil na asfaltu.
Skoro sam te zgazio, budalo! – kričal je šofer na me z auta koteri me zrušil. – Zebra ti je, gledaj, tamo.
Ja sem se polehko zdigel. Posreče, nič mi ne bilo. Šofer je, zgledi, to mam razmel ter je odjuril, obišelši me. Vuzput me preklel.
Gospon, jeste dobro?rekel je Jurča došelši do mene. – Zgledi. Zgledi,rekel sem gledajuči zebru na dva metra od nas. – Ja vas prepeljam prek ceste, rekel mi je Jurča. Prijel me za ruku i odvlekel na drugu stran. Nejte mu preveč zameriti. Posel ga tira, žena, obveza il morti, siromak, mora reč obderžati. Nigdo ne juri če ga huda sila ne natirava. Glava v torbe, a torba pišljiva. Ja sem šče bil v šoku. Nič nes mogel reči. Najbolše da vi z menum odidete k meši. I mene je skoro auto zgazil. Mogli bi se zkupa Bogu zafaliti kaj sme živi ostali. – I za šofere pomoliti? rekel sem dohajajuči k sebi. Se razme. Hudo jureči, oni vam glavu v torbe imaju. A torba pišljiva. – A če pak nekoga zgaziju? – Unda ponajveč našu molitvu trebaju. – Zgaženec pak ne? – I on, al za njega bu njegova družina i prijatelji molili. Krivec vam je navek natentan na greh. – Od koga? Sebe samoga? – Od  prelepoga sveta. To vam je najvekša tenta. – Unda je Bog za vse kriv. – Tak zgledi, al neje. – Neg kak? – Jaj, ne znam. Zato vam se ja puno za vse molim. Morti razmem, a morti Bog preveč ne zameri. Kaj vi velite? – Ni ja ne razmem. – Unda je zbilja najbolše da mi k meši odideme. Morti razmeme. – A pivo? Da odideme zkupa na pivo? – Jaj, velka tenta, gospon. Velka tenta. Prevelka. - Hej, bog, Žec! rekel je negdo iza mene tresnulši me odostraga po ramenu. Ja sem se obernul. Bil je to pajdaš Zvonko, poznati kajkavski vitiznanec ze Zagreba. Baš dobro što sam te našao. Ja zakasnio na okrugli stol pa se već pola sata motam po Zelini. Uostalom, što da slušam cendranje i prenemaganje. Krokodilskih suza na hektolitre. Hajdemo mi radije na pivo. Usput promatrati zgodne mačke, puštati sline i gladiti brkove. Što kažeš? – Pa ..., rekel sem zmislilši se Jurče. Medtemtoga, on je vre odhajal proti cirkve. Hajdemo. Žedan sam ko pustinja. – I ja. – Odlično. Kako bi rekao Ujević, žedno kamenje na studencu. – Rekel si ko pustinja. – Nije važno. Važno je pivo. Kaj, recimo. Dobro, a jeftino.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na ovomu svetu samo prememba, (kontra i) pro-mena stalna je:

Citat:
Vijenac / Godište XIX  / broj 464-465  / 15. prosinca 2011.

Razgovor
BOŽICA JELUŠIĆ, KNJIŽEVNICA

Kajkavski postoji kao jezik, a ne kao dijalekt 
Jezični unitarizam jednako je opasan kao i politički

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg45843/#msg45843

Zadruga - Kaj buš ti, bum i ja, 04:39

Zadruga - Kaj buš ti, bum i ja
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #67 : Srpanj 29, 2013, 10:49:09 poslijepodne »
Ba-ladni Krleža

Miroslav Fric Krleža / Balade Petrice Kerempuva


PO MEDVEDNICI

                                       A. D. 1570

Po Medvednici, kakti maček,
vleče se čarni, čarni oblaček.
Opet bu nam tuče opalo taček,
zakaj je prek planke skočil čarni maček?

Po Medvednici kakti tenta vleče se oblaček,
zacopral nam je orsag copernjak seh copernjaček.

Muž merka se to
bez hasne,
bedaček.
Garmi, blisiče,
veter nosi tiče,
tiči perhuču, kriče,
bu nam potropala tuča su zob
i helde još jedini falaček.

Nigde nigdar nade ni pomenjši traček.
Ak nisi pod vodom il pak sušom žgan,
popali ti pole nemškutar, Lutoran,
Hasankan, Tatarkan, budimski Sinan,
al zemalski kapetan,
medvedgradski ban.

Sakim vragom sfundan saki božji dan,
cvrlji se muž polehko kak v ponjve puran.
Kampana Jezuševo, simtamle na stran:
“Kaj ste vre čuli, kume: Sisek je zežgan!”

V varožlinske gmajne se podravske hiže
popalil je Turčin paša iz Kanjiže.

Sanobor je prepun Ungnadovih Španjolov,
otpelali su snočka tristpet jarmov volov.

Tahi je v Stubice spreluknal tri device,
kaj muži nisu zmleli muke za gornice.

Jašprišt je včera, vu ime Klera,
došel da nam zadnju kravu pretera.


http://kajjaznam.wordpress.com/2013/07/14/po-medvednici/
i(l)
http://de.scribd.com/doc/136343948/17/PO-MEDVEDNICI#page=37

Ivo Štivičić: Stogodišnjica Miroslava Krleže (1993): Balade Petrice Kerempuha, 1:04:30

Ivo Štivičić: Stogodišnjica Miroslava Krleže (1993): Balade Petrice Kerempuha
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #68 : Rujan 25, 2013, 10:00:08 poslijepodne »
Malo Sutla (1)
(Toplički dnevniki)


Prešli petek, 20. malomešnaka (rujna) 2013. v Stubaki su odjekivale humske popeifke.

"Humske popeifke" - predstavlajne v Stubičke Toplica

Vučilišče Piramida znajna Stubičke Toplice i Družba Kajkaviana organizerale su predstavlajne knige poezije "Humske popeifke" Božidara Brezinščaka Bagole. Reč je o poezije pisane na kajkavskomu idiomu Huma na Sutle, teri je vupisan na listu zaštičene nematerijalne kulturne dober Republike Hrvatske. Knigu je predstavila Vlasta Horvatič-Gmaz, a zebrane pesme interpreteral avutor. Predstavlajne je održano (v) petek, 20. malomešnaka (rujna) ob 18 vur, v prostori Vučilišča Piramida znajna.


Zvir (krugovalno-zlatarski):
https://www.youtube.com/watch?v=5mKySMl3gCk

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Božidar Brezinščak Bagola

CÁUTE


Na štríki visíjọ cáute,
svệtečne i ságdešĵe,
cáute za k mệiši jệti,
cáute za v škóulọ nosíti,
cáute za v láudn skočíti,
cáute za kaj pobrísati,
cáute za kaj pocóuprati,
cáute za vrága vbíti!

Cáuta je cáuta,
cáuta naprávi človệika,
sámo člộvek nệ smę bíti cáuta,
člộvek móra bíti fláuta,
inštrumént za píhaĵe
podóugič i poprệik,
ál nígdar všrệik. 

Píhati móraš kak se šíka,
drugáče v nájlẹipših cáutah
ostáneš lẹhko sámo flíka.

Friško ọpráne cáute
zrájtajọ me na blátne páute,
zráajtajọ na pláĵnke i klataríjọ,
zrájtajọ na zídance i káute,
kệi smo se flệtno skrívali,
po skrivéčki se kušǘvali,
v líčeca žarệča píhali.


Rečnik:
cáute = obleka, ruble
flíka = krpa, zakrpa
láud‘n = štacun, trgovina (nem. Laden)
poprệik = poprek
všrệik = šrek, vkoso
zrájtati = podsetiti se (nem. zu erinern)
plájnka = široka drvena letva na vrtnomu plotu
klatarija = skitna, potepajne v poiskajnu za deklam
káut – kut


(LK: interpunkcije mestimično odstupaju od one v knige “Humske popeifke” gospona Božidara Brezinščaka Bagole)

Zvir:
Humske popeifke (na govoru Huma na Sutle), Tonimir, Varaždinske Toplice 2013.

Citat:
Božidar BREZINŠČAK BAGOLA

NISU BORMEŠ DOBRI CAJTI


nisu bormeš dobri cajti
ja med ljudi ne smem zajti
saki bi me mam prevaril
na svoj način me pokvaril
   em po naravi sem tak
   da bum navek bil bedak


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg51840/#msg51840

Cáute: 04:05 – 04:42
Humski govor - kulturno dobro RH, 04:42

https://www.youtube.com/watch?v=d14ApXF8exE
« Zadnja izmjena: Rujan 25, 2013, 10:12:16 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #69 : Rujan 25, 2013, 10:03:41 poslijepodne »
Malo Sutla (2)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

literarna hiša maribor
• JAVNI SKLAD RS ZA KULTURNE DEJAVNOSTI • OBMOČNA IZPOSTAVA MARIBOR •
• ZVEZA KULTURNIH DRUŠTEV MARIBOR • KD MARIBORSKA LITERARNA DRUŽBA •


Vabimo vas na literarno srečanje

Božidar Brezinščak Bagola: MOJA DUŠA S TVOJO

v petek, 27. septembra 2013 ob 18. uri, Literarna hiša Maribor, Vojašniška ulica 12 v Mariboru.

Knjiga Moja duša s tvojom (Moja duša s tvojo) je izšla leta 2012 (Založba Tonimir in Hrvatskozagorsko književno društvo). Predstavili bomo tudi knjigo Humske popefke.

O avtorju in knjigah bo govoril urednik in literarni kritik Drago Medved (Celje).

Nekaj uglasbljenih pesmi iz obeh zbirk bo zapel skladatelj in pevec Siniša Miklaužić

Pridite!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Božidar Brezinščak Bagola (*9. november 1947. v vasi Vrbišnica, Hum na Sotli, Hrvaška) Pesnik, pisatelj in prevajalec. Osemletko je obiskoval v Taborskem in Druškovcu, gimnazijo pri frančiškanih konventualcih na Svetem Duhu v Zagrebu. Končal je teologijo (Ljubljana, München, Zagreb) leta 1974, leta 1978 pa še študij filozofije (München, Beograd). Od 1978 do 1990 je bil urednik delavskih časopisov in prevajalec, od 1990 do 1992 kadrovski direktor tovarne stekla Straža v Humu na Sotli, od 1993 do 1995 načelnik občine Hum na Sotli, od 1996 do 2001 ravnatelj Humskega kulturnega središča, 2001. pa je bil drugič izvoljen za načelnika občine Hum na Sotli. Prvo pesem je objavil leta 1968 v novosadskih Poljih pod psevdonimom Ljubo Taborčan. Odtlej se ukvarja s pisanjem pesmi, povesti, romanov, esejev in ocen ter s prevajanjem iz slovenščine in nemščine. Je član Društva hrvaških književnikov, Društva hrvaških knjižnih prevajalcev in Društva hrvaško-slovenskega prijateljstva.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Publikacije:
BJEGUNAC SVETE USPOMENE, pesniška zbirka, 1971 • SAMOOBSODBA, pesniška zbirka, 1974 • PJESME O HRVATSKO-SLOVENSKIM SELJAČKIM BUNAMA, 1974 •TRAGANJE ZA SAMIM SOBOM, roman, 1980 • U IME PRAČOVJEKA, poezija, 1983 • SVE HLADNIJA SVANUĆA (pesmi), 1984 • STAKLO U NAMA, 1990 • RAZDRUŽIVANJE, črtice in pripovedi, 1992 • ZAPISI JEDNOG BOGOSLOVA, lirična proza, 1994 • ZAVIČAJNA RADOST ŽIVLJENJA, ocene, 1997 • S ONE STRANE DUNAVA, roman, 2002 • MOJE SLOVENSKE IZKUŠNJE, spomini, 2003 • SUTLA KAO SUDBINA, potopisi, 2005 • OD TABORSKOG DO OLOVA, potopis, 2005 • NADGROBNA SVJETLOST, roman, 2006 • IZMEÐU SUMNJE I PREDANJA, zbrane pesmi, 2007 • EM SMO HORVATI, novele, 2008 • SAM SVOJ DOKAZ, dnevnik, 2011 • MOJA DUŠA S TVOJOM, pesniška zbirka, 2012 • HUMSKE POPEFKE, pesniška zbirka, 2013


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Božidar Brezinščak Bagola


Moja duša s tvojom

snažan bljesak
naših smrtnih tijela
neokaljan grmljavinom
ni bilo kakvom mišlju
otrovno sebičnom

snažan bljesak
plamenih nam strasti
u oblacima punim slasti
daleko od svih počasti
i pohlepne vlasti

snažan bljesak
sred svemirskog raja
bez imalo zlobe i bijesa
bez početka i bez kraja
bez mrtvačkog lijesa


Zvir:
Moja duša s tvojom (na ŠTAndardu, posvečeno prerano vmrle žene), Tonimir, Varaždinske Toplice 2012

Citat:
Božidar BREZINŠČAK BAGOLA

MI SERMAKI


kak god velki mi sermaki bili
makar se nijemput ne bumo napili
za pravice stare navek bumo bili
pak se s prevaranti bogibogme
bumo jemput grdo zbili


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg51896/#msg51896 

Sinisa Miklauzic - Vrni se cim prejt - TV Spot, 03:50

https://www.youtube.com/watch?v=pxItf8fNcSs
« Zadnja izmjena: Rujan 25, 2013, 10:21:24 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #70 : Listopad 18, 2013, 08:47:41 prijepodne »
Humske popeifke v lepoglavske bibli(j)oteke

Preštimani humofili

Gradska bibli(j)oteka Lepoglava (v) petek 18. miholščaka (listopada) 2013. vugoščuje pesnika Božidara Brezinščaka Bagolu teri bu predstavil svu knigu Humske popeifke, pisanu na kajkavskomu idiomu Huma na Sutle.

Pesme su to na pesnikovomu materinskom jeziku, teri je kak posebnost prepoznat i priznat v Europe, ter je dobil status UNESCO-ve zaštičene nematerijalne kulturne baščine. Vrednost teru prepoznaje velika Europa nam samem ponegda se ne čini dovolno značajna ter se olako pozabi materinska reč.

Svojum nam zbirkom Brezinščak davle do znajna da nijen jezek ni dijalekt ne nevažen i da ga treba občuvati. Pozivlemo (v)se zaintereserane da dojdu v bibli(j)oteku (v) petek ob 18. vur na predstavlajne zbirke.


http://www.lepoglava.net/kultura/vijesti-iz-kulture/gradska-knjiznica/4089-najava-humske-popeifke-u-knjiznici

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pozivnica:

Gradska bibli(j)oteka i čitalnica Lepoglava

srdačno  Vas pozivle  na

GLAZBENO-PESNIČKU VEČERKU

Humske popeifke

BOŽIDARA BREZINŠČAKA BAGOLE


(pisane na kajkavskomu  idiomu Huma na Sutle, vupisanomu na listu zaštičene nematerijalne kulturne dober Republike Hrvatske)

Vundavatel je Nakladnička hiža Tonimir z Varaždinske Toplic.

Knigu bu predstavil prof. Mirko Ivanjek,

a zebrane pesmebu čital sam autor.

V glazbenom programu slušali bumo

vglazblene popeifke z istoimene knige.

Spominek z autorom o zavičajnosti i značejnu materinske govorov.


Petek, 18. miholščaka (listopada) 2013. ob 18 vur

Gradska bibli(j)oteka i čitalnica Lepoglava, Hrvatske pavlinov 42,  42250 Lepoglava 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kavaliri - Baurico - TV Spot, 02:41

Kavaliri - Baurico - TV Spot
« Zadnja izmjena: Listopad 18, 2013, 08:49:34 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #71 : Listopad 28, 2013, 10:17:14 poslijepodne »
01.10.2013
Matica opira kniževni natečaj

Matičin kniževni natečaj „Turopolska poculica 2013.“ oprt je od denes 1. miholščaka (listopada) do 25. velikobožičnaka (prosinca) 2013. Če pišete kratke pripovesti na kajkavskomu ili hrvatskomu ŠTAndardnom jeziku, prijavete se na natečaj.



Ogranek Matice hrvatske v Velike Gorice raspisuje kniževni natečaj za proznu formu, kratku pripovest pisanu kajkavskem jezikom ili hrvatskem ŠTAndardnem jezikom. Natečaj je oprt denes, a vujnemu moru sudeluvati se dorasle (odrasle?) osobe z područja Republike Hrvatske z svojem izdelkom teri još ne vundan. Kratka pripovest more sadržavati najviše 4 kartice teksta i v tri pisane primerke šele se poštum na atresu: Matica hrvatska, Ogranek Velika Gorica, Antuna Grahovara 10,   10408 Velika Mlaka (z naznakum "ZA MATIČIN KNIŽEVNI NATEČAJ" ) ili prek elektroničke pošte na atresu natjecaj.matica.gorica@gmail.com  do 25. velikobožičnaka (prosinca) 2013.

V prijave je treba poslati sve kontakt podatke, ime i prezime avutora, atresu, broj telefona, e-poštu (e-mail) i zebranu lozinku. Rezultati buju vundani na službenem stranicam Grada Velike Gorice i Vgdanas portala. Po koncu natečaja prosudbeno poverenstvo zebralo bu po jen najbolši izdelek na kajkavskomu odnosno ŠTAndardnom jeziku teri buju nagrajeni i vundani v dobopisi Luč i Kaj ter lokalnem glasilam.


Zvir:
http://www.vgdanas.hr/Kultura/Clanak/7447/matica-otvara-knjizevni-natjecaj.aspx

Citat:
KNJIŽEVNI NATJEČAJ OGRANKA MATICE
HRVATSKE U VELIKOJ GORICI 2009

i nagrajena pripovest
DOMAČA REČ
Slavica Sarkotić, Vukojevac Donji (Lekenik)
http://www.forumgorica.com/turopolje/luc-dobopis-ogranka-matice-hrvatske-v-velike-gorice/msg45769/#msg45769 

Citat:
Slavica Sarkotič: DVA STARA PRIJATELA I ZAČARANA ŠUMA
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg46068/#msg46068 

Siniša Belošević i Zlatne godine -- Turopoljska Divja Roža,VGF3,2010.12.12., 02:51

Siniša Belošević i Zlatne godine -- Turopoljska Divja Roža,VGF3,2010.12.12.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #72 : Studeni 01, 2013, 11:28:25 poslijepodne »
RGG (Krugoval Gorni Gradec), 2013-02-20

Božica Jelušić: Mladi poštar to sam ja…



”Mladi poštar to sam ja…” – završno je poglavlje novog romana Božice Jelušić ”Čišćenje globusa” napisano na kajkavskom jeziku, a o čemu smo prije već pisali. Ovdje ga donosimo na radost čitatelja našeg portala i uz dozvolu same autorice. (Narudžbe za knjigu s adresom možete poslati na e-mail)

Mladi poštar sem bil, vezda starec, koj na klupi v prisojini sedi i žmerka na suncu. Sunce imam rad, to mi je najvekši prijatelj, gda stare kosti zagreje i osnaži. Štel bi vam to reči: na našem selskem groblju sem bil na Sesvete, iskal sem gdi su moje frajlice zakopane, bumo rekli, najvekše moje mušterije, kojema sem donesel koverti i paketov više neg celomu selu, kaj bi jim svečicu za pokoj duši vužgal. I znate kaj?? Nigdi ni slova na spomeniku, nit godina nit ime, sram ju bilo onu staru čavku, kaj se ljudski ni ponesla i zadnju čast njem dala. To se pri nas tak ne dela, mi smo drugačeši svet, imamo svoje mane, ampak znamo kaj je krščanska dužnost i kak se v životu i smrti postupa…

Samo sem nekakvoga cveteka spustil na grob i hitro zgibal, kaj me nišče ne bu videl. Navek, navek mi je žal, kaj sem ni rekel onoj ženici z rupcom zamotanoj, da sem se i ja na tavanu z jene knjige nemačke reči vučil, fest sem toga nabubal i zapamtil, znojil se pod čerepom na pripeki, ne puščal rečnika z ruke do kesne vure, da bi se morti negdar malo mogli spominati kak dva ljudska srca, kojema malo treba. I na kraju bi rekel, da bi joj makar maloga nasmeha zmamil, dok sem več z dvora zišel:
- Kistihand, frajlica! Sie haben



Slušajte, nekaj bum Vam rekel, ja sem taj poštar, koj se vozil po prašini i išel po bilogorskim selima. Ja sem taj i nijeden drugi, kajti to je lepa služba i vesela družba, ali treba je imati velikoga kuraža, da zajdeš vu te brege, voćnjake, gartlice, hiže bež hižne numere, i ta blatna dvorišča, gdi navek na tebe nasrče jen srditi pevec ili puran, a pes ti trga fčera friško priheftanu nogavicu. Išel sem skoro trideset let kam su me poslali, nosim dopisnice i pisma, tuđe suze i veselja, i peneze takaj, nigdar nikaj ni falilo, sviet me je vu volji imal i velikem poverenju i to mi je najvekša stvar vu mojemu životu.

Rekel Vam bu otprvič, da smo si jasni, kak sem se ni oženil, nekaj mi se v životu preokrenulo, tak se pripetilo, ni bilo z nikakvom nakanom. O, imal sem ja žensko rad, i staro i mlado, đeđerno i srameče, deklu, vdovicu, raspuštenicu.. Čujte furt je pri nami il nekakov rat, tabori i vojne, kajti ja znam, navek je muško z doma othađalo, a žensko ostajalo, pak se je i zgoda stvorila, razmete kaj Vam velim… Pišče se klalo gda su znali da dojdem, jemput vu tiednu, a rakije za grlo podmazati, fine žganice, pri nijedni hiži ni sfalilo! Makar, ja sem pazil na red, ni me bilo lako zmotati niti kupiti! Služba je služba, a družba je družba, tak se to pri nas veli, i toga se mi držimo! I sad, glečte, čovek se ne sme z vuža puščati i v tuđe živote zapikavati, al ja sem poštu nosil i v onaj dvor na breg, na Trezićevo, gdi su majorica i frajlice više-menje same živele, i nekak mi je žalosno bilo okre srca, saki put. Taj pusti dvor i kokoši, nigdar lepe duhe da bi z kuhinje vonjale, navek nešče breše za zaprtemi vrati i tuga ide vun, celoga te vlovi, nemreš joj se odhrvati. Lepa je to hiža, bogme velika za pavuke, miše i ljude, vekša nego škola i farof gda bi se deli skup, ampak nema duhe po deci, po nečemu lepomu, kaj za zutra sadiš vu vreme i vu to vupireš joči i vupanje.



Majorica je bila bleda, stareša frajlica navek vu poslu, a ona kojoj sem najviše pakete i pisma nosil, bumo rekli Marička iliti po gospocki Mary, ta se baš ni znala spominjati, nekak me poprek gledela, kak ftič z grane, gda sem joj one silne cajtunge, knjige i sakojačke koverte s stranjskema štambiljima i markama donašal. Razmem ja da je se njezino daleko, da ona tu na bregu samo v telu živi, dok duša ophađa one lepe gore, jezera, bele hiže i z belem peskom našrotane pute. Razmem da su ženske ruke pisale te adrese, i navek, zanavek, da se ljubavno pismo čeka, makar nigdar ne dohađa. Teško je tak živeti, bez zraka, kakti riba na golem bentu, al ja tu nikaj nemrem pomoči ni napraviti. Mi poštari služimo državi, vidimo gda se na markama menjaju Poglavniki i poglavari, meseci i zvezde, barjaki i strele, samo se ljudsko srce ne premeni i navek hlepi isto: dobiti lepu viest, spasiti si nekaj od dneva, imati sebe rada bar nekoliko časov vu tem žalosnem trajanju.

Gledel sem tu drobnu ručicu, skoro deteču, kak gladi hrpte od knjig i kak okreče v rukama ratne dopisnice i talijanske kartoline, a negda, negda videl sem kak zdihava i da sem donesel ono kaj ni čekala. A potlam, dok je ostarela, onakva mala, seda, brižna, ampak navek još gospocki zdena, z glavom nastran dok te v joči gledi, onda sem još nekaj videl i to nikak ni bilo za podnašati ni pripovedati. Gda je sneha v hižu došla, onak kakti sraka med piščence, to je mam vlezel strah i nekakvo neveselje… Kričanje, krneščanje, nigdar me vnuter ne bi pozvala ni zanudila kak čoveka. Peneze je triput zbrajala, za cigaretline mi ne bi ostavila, a ima toga još…



Nekak si mislim da ni baš preveč znala čitati, one švapske reči, pak talijanske, vuska, visoka slova, z tenkim perom našrajbana…. Mislim si da ni novine otprla, al nekaj drugo sigurno je – videl sem gda je Marina pisma čerepala, novce vun vadila, onoj bogici nigdar ni dala kaj ju pripada, v peklu bu poradi te pohlepe silne gorela! Otpirati pisma, to se ne sme, to ni red, mislil sem kaj bi ju prijavil, al sem odustal, razmete, ja tu živim, med tem svetom, kaj vidim – ne vidim, kaj čujem – v zemlju zakopam. Jovanka se zvala, ne bum zabil, kuštrava i zločesta, v gospodcku ižu ni pasala, šaka v joko, one njezine nacifrane oprave, kak na kranjcu v kukuruzišču.

I tak… odišel sem v penziju, rat je prešel, onaj drugi, krvavi, puno se naših ni vrnulo, gospodične su bile žive, ali sem se baš nigdar ni na breg zaputil, kaj me ona žalost ne bi zapuhnula i obuzela pod stare dane. Mislim si negdar o silnema knjigama koje sem na biciklinu na breg dovlekel, što bu to igda čital i kak se bu dokonjalo to stoletje v koje sem vlezel, verujuči samo v dobru kapljicu i dobra dela, a se drugo je nikaj, pepel, megla i prah…

Mladi poštar sem bil, vezda starec, koj na klupi v prisojini sedi i žmerka na suncu. Sunce imam rad, to mi je najvekši prijatelj, gda stare kosti zagreje i osnaži. Štel bi vam to reči: na našem selskem groblju sem bil na Sesvete, iskal sem gdi su moje frajlice zakopane, bumo rekli, najvekše moje mušterije, kojema sem donesel koverti i paketov više neg celomu selu, kaj bi jim svečicu za pokoj duši vužgal. I znate kaj?? Nigdi ni slova na spomeniku, nit godina nit ime, sram ju bilo onu staru čavku, kaj se ljudski ni ponesla i zadnju čast njem dala. To se pri nas tak ne dela, mi smo drugačeši svet, imamo svoje mane, ampak znamo kaj je krščanska dužnost i kak se v životu i smrti postupa…

Samo sem nekakvoga cveteka spustil na grob i hitro zgibal, kaj me nišče ne bu videl. Navek, navek mi je žal, kaj sem ni rekel onoj ženici z rupcom zamotanoj, da sem se i ja na tavanu z jene knjige nemačke reči vučil, fest sem toga nabubal i zapamtil, znojil se pod čerepom na pripeki, ne puščal rečnika z ruke do kesne vure, da bi se morti negdar malo mogli spominati kak dva ljudska srca, kojema malo treba. I na kraju bi rekel, da bi joj makar maloga nasmeha zmamil, dok sem več z dvora zišel:
- Kistihand, frajlica! Sie haben

(Božica Jelušić: Čišćenje globusa, slike Ivan Lacković Croata)




Zvir:
http://radiogornjigrad.org/?p=5600

 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tuliko sem je pisal da je otišla v-zamuš za poštara.

Citat:
Petra Vurušić - Pismo dragom v Zagorje (Krapina 2011) Nove popevke 10.9.2011. HQ, 03:22
http://www.youtube.com/watch?v=O8WabtG0rr4

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vice Vukov ~ Pismo Ćali [Cijela Verzija], 04:50
https://www.youtube.com/watch?v=mOEUxNxmCnc [/quote]

(Na)pisana, (na)šarana jesen ...
Jelena Mokos - Pisana jesen, 01:55

32. Smotra dečjoga kajkavskoga pesništva "Dragutin Domjanič"
Sv. Ivan Zelina, 20.10.2012.
Pisana Jesen, Jelena Mokos, 5. r(azr)ed
OŠ Ante Kovačića, Zlatar
Pelatelica: Nevenka Šušljek

Jelena Mokos - Pisana jesen
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #73 : Studeni 01, 2013, 11:31:05 poslijepodne »
Dragutin Domjanič:
PO DRAGOMU KRAJU


BOGEČKO GROBJE


Mirno počivaju grobi,
jablan kak straža stoji,
veter se igra po zobi,
zbuditi grobje boji.
Retko gde ime još piše,
ni već nit križov na vsih,
vreme i kiša vse briše,
vsi su pozabili njih.
Morti su težke im senje,
črne kak grude su te,
gorše, neg samo živlenje,
gdo to povedat nam sme?
Il se tak sladko počiva,
živi kak nigdo ni spal,
tajnu tu zemlja si skriva,
samo bu mrtvi ju znal.
Zginuli budu i grobi,
drugi tu cvet bu i svet,
veter bu igral se v zobi,
- kak i pred puno let.


http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Domjani2.htm

Citat:
Zagorski list, 30.10.2010

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Spomenki pri goreće svieće

One kaj je morti vredneše, kaj se tiče pokonjike je te kaj se, h denešnju dobu, čez ciele ljete porihtava zadnja stanica ljudi, a ne same oko svetka Sesveti.
.....
Prie se pak vučilje, da ščem prejdeš ljesu tera ide na groblje, moralje je prestati sake larmanje i vihrenjuvanje. Ljudi su se spominjalji, alji po stiha. Tak su poštuvalji večne senje pokojne duši.
.....
I dok bu na miljijun i miljijun svečic i lampuše svietljile po grobljiča po cieljem Svietu, saki se bu zmisljil svojuga draguga pokonjuga. Zmisljil se i h misljima zafaljil za su radost, dobrotu, grde i ljiepe cajte teri su bilji h skupnomu življenju.

Piše: Nevenka Gregurič


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg38369/#msg38369

Citat:
IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Sesvete


Kako su u zagorskim domovima tekle pripreme za veliki svetak, blagdan Svih svetih, pomno smo slušali kad nam je o tome pričala hraščinska baka Ivka.

- Prve da se razmeme, Sesvetu su na Dan mrtvih, a dušni dan je drugoga studenoga. Tuo velim jer ljudi pune put znaju zmijiešati te dva dane. Negda sme na te dva dane bili na gruoblju, a vu zadnje vrijieme ide se same na Sesvete. Si sveti su najvekši svetek jer onda si sveci imaju svuoj guod, a duše naših dragih šteri počivaju pod zemljicu svetkuju drugi dan jedanajstoga meseca -  pojašnjavala je baka. Da li se i nekad kupovalo cvijeće kao danas, pitali smo baku.


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg9935/#msg9935   

Če siromak (je)sem, se drugom bum dal,
popevke i srce i ne bu mi žal.

Dragutin Domjanič / Vlaho Paljetak
Citat:
POPEVKE SEM SLAGAL RITZ BAR ZAGREB 1941, 1:25
https://www.youtube.com/watch?v=Be-80EknlgA

Vladimir Ruždjak - Popevke Sam Slagal, 02:17

Vladimir Ruždjak - Popevke Sam Slagal
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #74 : Siječanj 22, 2014, 11:58:25 poslijepodne »
Vincekovo

I ko je to Vinka z goricom povezal
A kaj če bi sneg bil,kak buš ju rezal
No dobro je ono o špeku i mesu
Pa kost posle hitiš za igačku pesu

I onaj del z vinom čist je kak treba
Pa ne se tu valjda nadajala beba
Za toga je sveca ekipa pri kleti
Se muži kaj vino im preveć ne šteti

Poneki put kakva i ženska zabludi
Denes ti  tomu se nišče ne čudi
Kajti je lepša da z društvom se smije
Nek doma da sama skrivečki ga pije

Ne zdigne se jedna tu kupica viška
Pokoše se mesa prefinog kriška
Si dobroga teka,ni nutkat,ni šopat
Neš jenoga vlovil dok treba se kopat


 Vundal(a): Riba (z Bednje?)
http://www.vinogradarstvo.hr/forum/index.php?PHPSESSID=45585e21760900eaedcbd6826519bcbf&topic=809.msg39787#msg39787

Citat:
Zagorski list br. 326 / 15.01.2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE
Z mamičine pučke (japo)teke


Prisečaju se posmikale*
Kak se na Vincekove po riti smicale

Piše: Zoran Gregurek

- Negda su muži skore furt pri klijeti bili, a vinske svece ni za kaj na svijetu nej prepustili. Tak je bile i na Vincekovo gda su gazdi z pajdaši išli klijeti, a vu lugožaru su imeli klebase, luk, čvrčke i gibanicu. Vu gorica bi mam krenuli z špelancijami. Glavni bi mešter, ili ake ga nije bile – gazda, zel peharec pun vina i zalijeval bi klebase šteru su se zavesili na trse. Onda bi violina i ramunika zaigrala, a pajdaši bi zapopijavali da bi se zagrmele. Kak je na Vincekove znale biti još jake zima, žurili bi se vu klijet na tople gde ih je čakala dobra jedača i pijača - rekla bi baka. A što su žene radile na Vincekovo? Je su li se one uopće smjele pridružiti svojim muževima na Vincekovo, pitali bi staricu.
 
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg10613/#msg10613 


* posmikala: podsneja na svadbe (v Turopolu) (Lomnički rečnik)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cinkusi - Pet je kumi (1998) , 02 :36
(Cinkuši)
http://www.youtube.com/watch?v=zjtsl5sO9Zs


Vinko Coce - Magdalena (Nove popevke) KRAPINA 2007. R.I.P. , 04:28

Vinko Coce - Magdalena (Nove popevke) KRAPINA 2007. R.I.P.
« Zadnja izmjena: Siječanj 23, 2014, 12:19:16 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549