Autor Tema: Sretan Božić i nova 2010. godina  (Posjeta: 68304 )

0 Članova i 4 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Odg: Sretan Božić i nova 2010. godina
« Odgovori #75 : Prosinac 25, 2013, 09:39:31 prijepodne »
Sretan Božić svima skupa !
... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Štefajne AD 2013
« Odgovori #76 : Prosinac 26, 2013, 01:17:11 poslijepodne »
Po-jnemu sledi sveti Štefan (Stjepan), prvi mučenik Gospoda Boga…

Drugi den Bogeka (Božiča), odnosno Štefajne (26. prosinca) posvečen(o) je Šteficam i Štefem - srečen im imendan.

Citat:
Sveti Štefan, prvi kristjanski mučenik ili Prvomučenik, bil je jen od sedem dijakonov zebrane v početkem cirkve. Negvo ime na jeziku Grk(lan)ov znači »kruna«, »venec.«

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Štiefanje čestitar treba trde sedeti na stolcu
pak druge lete budu iste tak čvrste i strpljive kokoši na jajci sedele i bude zdravih piščancof.


Saka čast deklicam, ali na Štiefanje, gda se hodi vu čestitare jer je na Božič saki pošten čovek doma, prvi treba duojti čestitati dečec. Veli se da tuo donaša sreču.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg48180/#msg48180


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sveti Štefan je i zaštitnik kojnof. Selaki / vlasniki kojnof te den v mnogemi kraji pelaju kojne van i vutrkuju se.

DEČKI Z BREGOV - ŠTIJEF NA SUDU.mp4, 02:57

DEČKI Z BREGOV - ŠTIJEF NA SUDU.mp4
« Zadnja izmjena: Prosinac 26, 2013, 01:19:49 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Ivajne 2013.
« Odgovori #77 : Prosinac 27, 2013, 11:06:26 poslijepodne »
Sveti Ivec (Ivan) prelubleni, med apostoli prezebrani...

Ivankam, Ivkam, Ivekem, Ivcem, Ivanem – se najbolše vuz imendan!

Citat:
Blagoslov iž na Ivanuše
Na Ivanuše od starin se do ne-davno v Buševcu je bil blagoslov iž. Ludi bi povedali “Ide pop z križecom”. Si zadrugari murali su f-iže dočekati blagoslov. Kak Buševec nekad ne imal puno iž, velečasni se ne žuril z obilaskom sela.
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710

Kavaliri Noš Ivek YouTube, 03:15

Kavaliri Noš Ivek YouTube
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Srěčen imendân Nevinkam, Nevenkam, Mladenem
« Odgovori #78 : Prosinac 28, 2013, 09:08:07 poslijepodne »
Nevinkam, Nevenkam i Mladenem** sě nâjbolšě vuz imendân - 28. prosinca (grudena, velikobožičnâka, dvanajstnika)

Citat:
Rodošovo (Herodošovo) iliti Dan nevine dečice slavi se 28. prosinca. Zove se i Šibarjevo, Šibalice, **Mladenci ili Mladinci (Dalmacija, Hercegovina, Slavonija). To je dan, da se Cirkva spomijne nevine dečice, teru je dal fundati (vubiti) židovski kral Herod v stravu, da bu novorojeni Jezuš zel negov prestol, pa je naredil, da se fundaju (povubijaju) si dečeci v Betlehemu i po cele okolice, teri su bili mlajši od dve lete (Mt 2,16), nadajuč se da bu med-nimi i Jezuš.
http://www.tinolovka-news.com/obitelj/55583-bozicni-tjedan-dan-je-nevine-djecice-znate-li-obicaje

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Nevinu dečicu se rodbina šiba
- Na Nevinu dečicu, deca su obilazila svoju rodbinu i susede z šibami i pruti vu rukami. Gda su došli vu nižu, mam bi prešli na posel: se bi  vu hiži početi šibati po noga,  kak mlade, tak i najstarejše. Tuo su delali meste da ih kušuju jer se te dan tak čestitale. Veruvale se ak se šiba i na Nevinu dečicu, da budu dece i stari druge lete zdravi i da nikakva bolest ne imiela vlast nad njimi.

Obširneše:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg48229/#msg48229


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rodošovo
28. prosinca na Rodošovo (Herodošovo) iliti Dan nevine dečice, dečki bi išli z šibami po selu “z Rodošom” tam de su bile dekle i deklice, simbolički bi je vudrili šibum. Dečki bi daruvali sve zebranice jabukam. Na te dan išlo se k-meše Mraclin, de je velečasni išel blagoslivlat iže. Buševčani su večinum išli peški. Mraclinski dečki znali su čekati dekle na putu pri cirkve i šibam malo, lehko vudriti splašene zamužne dekle.

Zvir:
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710

Citat:
** Mladen & Patricija Hitrec - Kam ide taj svet? (Krapina 2011) Nove popevke 10.9.2011. HQ, 02:58
https://www.youtube.com/watch?v=szjJuQmSkIk

KUD ''Graničar'' Križ - Vudri nogu noga, zutra nebu toga (Turopolje 2012) , 07:03

KUD ''Graničar'' Križ - Vudri nogu noga, zutra nebu toga (Turopolje 2012)
« Zadnja izmjena: Prosinac 28, 2013, 09:13:40 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Tomašovo 2013.
« Odgovori #79 : Prosinac 30, 2013, 01:43:22 prijepodne »
29. prosinca 2013. godovno slave: Sveta družina (familija), Tomaš, Tomislav, …

Tomašem, Tomislavem, Tomicam i (ne)vernem Tomam se najbolše vuz (zimsko) Tomašovo!

Citat:
Sveta družina (familija) je izraz, teri označuje družinu, teru su predstavlali Jezuš, Devica Marič (Marija) i sv. Joža (Josip).

Blagdan svete družine je liturgijsko slavje v Rimskokatoličke cirkve v čast Jezušu z Nazareta, negve matere, Blažene Device Mariču (Marije) i negvomu skrbniku sv. Jože (Josipu). Slavi se v nedelu posle Bogeka (Božiča, maloga Boga), osim če ta nedela pada na 1. sečna; onda se slavi 30. prosinca.

Obširneše:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg53718/#msg53718

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Denešni svetec Thomas Becket, nadbiskup i primas Engleske fundan (vubit) je v katedrale. Vubili su ga četiri vitezi po žele krala Henrika II. Nadbiskup Becket, maker v mladosti kralov prijatel, ne štel biti negov poslušnik i smatral je da mora braniti ludska prava od kralove samovole i vlasti, ke postoji, na-žalost, po svetu i do den-denes. Brojni su takvi mučeniki, v konačnice kao i naš blaženi Alojzije Stepinec. Oni su znaki nepokorene ludske i narodne prav.

Obširneše:
http://laudato.hr/Novosti/Svijet/Sv--Toma-Becket.aspx

Zbor OŠ Kralja Tomislava - Zimska popevka, 01:39

Zbor OŠ Kralja Tomislava - Zimska popevka

« Zadnja izmjena: Prosinac 30, 2013, 01:57:51 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Silvestrovo 2013.
« Odgovori #80 : Siječanj 01, 2014, 05:58:27 poslijepodne »
31. prosinca: Silvester papa, Silvije

Sil.vest(e)r(n)em, Silvijem, Srebrenkem, Srebrančancem, Argentincem (vuklučivo Papu Franceka) – srečen imendan
(silver=silber=argentum (Ag)=srebro).

Citat:
Svetec po teromu se zajni dan v letu zove 'Silvestrovo'
V to su doba nastale prve velike kristjanske cirkve, dok su se kristjani do unda zbrali v katakombam i po privatnem (h)ižam. Te se cirkve zovu 'Constantine”, če-prav za prav je nijovomu zdigajnu v velike mere pridonesel i papa Silvester.
Obširneše:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg53745/#msg53745

Sarah Brightman Don't Cry For Me Argentina, 05:58

Sarah Brightman Don't Cry For Me Argentina

« Zadnja izmjena: Siječanj 01, 2014, 06:18:47 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Blago(o)slovleno nôvo leto MMXIV
« Odgovori #81 : Siječanj 01, 2014, 06:07:12 poslijepodne »
Naj Vam je lepi Božič,
Božič-roža, Božič-mak!
Novo naj mu bu podobno,
po lepote Vam dišal den vsak!

                        (prof. Željko Funda, Vžd.)
 

* * * * * * * * * * * *
   
Na tom Mladom letu veselimo se,
mladoga Krala (- vele jeni, staroga Predsednika – morti pripovedaju drugi) mi molimo.
Daj nam Bog zdravje, k tomu veselje,
na tom mladom letu sega obilja!

* * * * * * * * * * * *
   
Lubitelem tradicionaloga (načina gratulerajna):

Blago(o)slovleno nôvo leto MMXIV!
Na tomu mlâdomu letu …
… děj nam Bôg picekôv, racekôv, (stâre v fôrme, ter nôve)
Kôs-teličov, ….

Citat:
Staro leto
Gospodari zadrug itali su jabuke v zdence da se posvete. Dečki bi znali dojti pod  obluk i sve zebranice čestitati Novo leto i daruvati jabuku.
V novešu dobu zvečera na bale (zabave) dečki bi kupuvali jabuke i daruvali svem zebranicam, ali i nijovem pajdašicam da im nabu nevugodno.
Ob pol noči strelali bi z puški il kubur.

Mlado leto
Na Novo leto ranoranili su da buju prvi na zdencu “jagmili” (žurili se i rivali se)  zadrugari do bu prvi zvlekel z vodum v kante ze zdenca jabuku. Do bi ju zvlekel, povedal je:
“To je sveta jabuka” i razrezal ju i sem dal da ju jeju kak bi imali zdravo grlo.
Na Novo leto poželno je bilo da na-te den prvi strajnski gost, čestitar, f-iže bu muški ke je donošalo sreču. Kak i na Bogeka (na Božič) si zdravi zadrugari su murali iti k-meše ak je bila v Buševcu v Buševec i na poldešnu mešu” (v) Vukovinu.
Kojnske foringe pak su hitale (žurile se) v Vukovinu, a posle meše galop, do bu prvi došel domom v Buševec.
Na-te den si su pozorno slušali posle propovedi statističke podatke z župne
matice rojene i mrle, kuliko je prešloga leta mrlo župlanov, a kuliko rojeno, za sako selo posebno. Vu-tu dobu natalitet (priraštaj) je v vekšine sel navek bil vekši od mortaliteta (smrtnosti) stanovništva.
Kovačevičova zadruga bila je sako leto se brojneša.

Zvir: Josip Kovačevič: Obitelska zadruga plemenite Kovačevičov
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710


Narodi Nam Se Kralj Nebeski - Josipa Lisac (HD), 04:32

Na tom Mladom letu veselimo se,
mladoga Krala mi molimo.
Daj nam Bog zdravje, k tomu veselje,
na tom mladom letu sega obilja!

Narodi Nam Se Kralj Nebeski - Josipa Lisac (HD)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: 20 G + M + B 14 ---- G(ašpar) + M(elkior) + B(altazar) AD 2014
« Odgovori #82 : Siječanj 06, 2014, 01:13:41 prijepodne »
6. malobožičnaka (pavlovščaka, prezimca, sečna):
BOGOJAVLAJNE (Sveti tri krali)

Gašparem, Melkiorem i Baltazarem srečen imendan!

Citat:
Sveti Tri krali

Na svete Tri krale (6. sečna) raskapal se bor f-iže.


Blagoslovi

Blagoslov vode na sv. Tri krale (6. sečna) održaval se samo v župne cirkve v Vukovine. Pod zvonikom v drvenomu bednu velečasni bi blagoslovil vodu. a župlani zimali v flaša  i posle meše nosili domom. Doma su škropili se prostorije se de je kakvo duplo (prostorija) i dvorišče (v stambenem i gospodarskem zgradam).


Zvir:
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jen dan v turopolske zadruge
Jedan dan u turopoljskoj zadruzi (1933), 24:47

http://www.youtube.com/watch?v=0udllDzcLU8

”Sveti tri kralji so zvezdo zbrali”
BOŽIĆ U GORICI, KUD ŠČITARJEVO, 27 12 2011 , SVETI TRI KRALJI, 03:12

BOŽIĆ U GORICI, KUD ŠČITARJEVO, 27 12 2011 , SVETI TRI KRALJI
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.isto.s se rodi(l)
« Odgovori #83 : Siječanj 07, 2014, 08:46:47 poslijepodne »
Pravoslâvno-julijânski Bôgek (Bôžič) znovič sě zrodil na denešni dân
(on pak, ně samo, rimokatolički, gregorjânski, věč višě od dvâ tjědně cica).

Domačinem i posetitelem foruma teri (pravo)slâvě Božiča (Bogeka) po c(es)arskomu julijânskomu kalendâru, čestit.ka:
Hristos se rodi(l)!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HR.isto.s se rodi(l).
Isti smo rod.
Gens una sumus*.
(rěkli bi šah.isti)


* slogan mednârodně šahôvničkě organizâcijě

« Zadnja izmjena: Siječanj 07, 2014, 09:02:07 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Blago(o)slovlen Bogek (Božič) leta 2014.
« Odgovori #84 : Prosinac 25, 2014, 05:36:36 poslijepodne »
Naj Vam Božič bu lep kot roža,
išče bolše, kot dve, tri, četiri ...
Nova naj Vam vsega donese,
za Vas delali sreče zviri.
                         (prof. Željko Funda, Vžd.)   


Krščanskem vernikem teri Boga slave po gregorijanskomu kolendaru – blago(o)slovlen Bogek (Božič, mali Bog), vuz tradicionalnu turopolsko-goričku poslanicu: (t)urbi et (g)orbi.

Ostalem ludem dobre vole – vugodni blagdani i(l) nedelatni dani.

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cinkusi-Bozicna (1998), 04:32

Cinkusi-Bozicna (1998)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Štefajne AD 2014
« Odgovori #85 : Prosinac 26, 2014, 10:50:31 poslijepodne »

Po-jnemu sledi sveti Štefan (Stjepan), prvi mučenik Gospoda Boga…

Drugi den Bogeka (Božiča), odnosno Štefajne (26. prosinca) posvečen(o) je Šteficam i Štefem - srečen im imendan.

Citat:
Sveti Štefan, prvi kristjanski mučenik ili Prvomučenik, bil je jen od sedem dijakonov zebrane v početkem cirkve. Negvo ime na jeziku Grk(lan)ov znači »kruna«, »venec.«

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Štiefanje čestitar treba trde sedeti na stolcu
pak druge lete budu iste tak čvrste i strpljive kokoši na jajci sedele i bude zdravih piščancof.


Saka čast deklicam, ali na Štiefanje, gda se hodi vu čestitare jer je na Božič saki pošten čovek doma, prvi treba duojti čestitati dečec. Veli se da tuo donaša sreču.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg48180/#msg48180


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sveti Štefan je i zaštitnik kojnof. Selaki / vlasniki kojnof te den v mnogemi kraji pelaju kojne van i vutrkuju se.

Stanko Šarić, Anja Šovagović i Jane - Štefanje , 03:22

Stanko Šarić, Anja Šovagović i Jane - Štefanje

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Ivajne 2014.
« Odgovori #86 : Prosinac 27, 2014, 05:06:47 poslijepodne »
Sveti Ivec (Ivan) prelubleni, med apostoli prezebrani...

Ivankam, Ivkam, Ivekem, Ivcem, Ivanem – se najbolše vuz imendan!

Citat:
Blagoslov iž na Ivanuše
Na Ivanuše od starin se do ne-davno v Buševcu je bil blagoslov iž. Ludi bi povedali “Ide pop z križecom”. Si zadrugari murali su f-iže dočekati blagoslov. Kak Buševec nekad ne imal puno iž, velečasni se ne žuril z obilaskom sela.
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710

Zagorski mušketiri Poštar Ivek, 03:10

Zagorski mušketiri Poštar Ivek
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Rôdošovo iliti Dân nevině dečicě / Imendân Nevinki, Nevenki, Mladenov...
« Odgovori #87 : Prosinac 28, 2014, 11:44:56 prijepodne »
Nevinkam, Nevenkam i Mladenem** sě nâjbolšě vuz imendân - 28. prosinca (grudena, velikobožičnâka, dvanajstnika)

Citat:
Rôdošovo (Herôdošovo) iliti Dan nevine dečice slavi se 28. prosinca. Zove se i Šibarjevo, Šibalice, **Mladenci ili Mladinci (Dalmacija, Hercegovina, Slavonija). To je dan, da se Cirkva spomijne nevine dečice, teru je dal fundati (vubiti) židovski kral Herod v stravu, da bu novorojeni Jezuš zel negov prestol, pa je naredil, da se fundaju (povubijaju) si dečeci v Betlehemu i po cele okolice, teri su bili mlajši od dve lete (Mt 2,16), nadajuč se da bu med-nimi i Jezuš.
http://www.tinolovka-news.com/obitelj/55583-bozicni-tjedan-dan-je-nevine-djecice-znate-li-obicaje

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Nevinu dečicu se rodbina šiba
- Na Nevinu dečicu, deca su obilazila svoju rodbinu i susede z šibami i pruti vu rukami. Gda su došli vu hižu, mam bi prešli na posel: se bi  vu hiži početi šibati po noga,  kak mlade, tak i najstarejše. Tuo su delali meste da ih kušuju jer se te dan tak čestitale. Veruvale se ak se šiba i na Nevinu dečicu, da budu dece i stari druge lete zdravi i da nikakva bolest ne imiela vlast nad njimi.

Obširneše:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg48229/#msg48229


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rodošovo
28. prosinca na Rodošovo (Herodošovo) iliti Dan nevine dečice, dečki bi išli z šibami po selu “z Rodošom” tam de su bile dekle i deklice, simbolički bi je vudrili šibum. Dečki bi daruvali sve zebranice jabukam. Na te dan išlo se k-meše Mraclin, de je velečasni išel blagoslivlat iže. Buševčani su večinum išli peški. Mraclinski dečki znali su čekati dekle na putu pri cirkve i šibam malo, lehko vudriti splašene zamužne dekle.

Zvir:
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710

Citat:
** Mladen & Patricija Hitrec - Kam ide taj svet? (Krapina 2011) Nove popevke 10.9.2011. HQ, 02:58
https://www.youtube.com/watch?v=szjJuQmSkIk

.FA "Šiljakovina" - Lubleni jezušek, 02:40

FA "Šiljakovina" - Lubleni jezušek
« Zadnja izmjena: Prosinac 28, 2014, 11:51:07 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Dan Svete družine (familije) 2014. / Dan iselenikov
« Odgovori #88 : Prosinac 28, 2014, 12:14:54 poslijepodne »
28. prosinca 2014. godovno slavi i Sveta družina (familija)

Citat:
Sveta družina (familija) je izraz, teri označuje družinu, teru su predstavlali Jezuš, Devica Marič (Marija) i sv. Joža (Josip).

Blagdan svete družine je liturgijsko slavje v Rimskokatoličke cirkve v čast Jezušu z Nazareta, negve matere, Blažene Device Mariču (Marije) i negvomu skrbniku sv. Jože (Josipu). Slavi se v nedelu posle Bogeka (Božiča, maloga Boga), osim če ta nedela pada na 1. sečna; onda se slavi 30. prosinca.

Obširneše:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg53718/#msg53718

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sagrada Familia, Barcelona
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Barcelona_Temple_Expiatori_de_la_Sagrada_Fam_lia_(2050445207).jpg

KUD ''ORAČ'' DEMERJE | ''O KAKVA TO SVJETLOST'', 02:36

KUD ''ORAČ'' DEMERJE | ''O KAKVA TO SVJETLOST''
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Blago(o)slovleno nôvo leto MMXV
« Odgovori #89 : Siječanj 01, 2015, 07:37:59 poslijepodne »
Naj Vam Božič bu lep kot roža,
išče bolše, kot dve, tri, četiri ...
Nova naj Vam vsega donese,
za Vas delali sreče zviri.

                        (prof. Željko Funda, Vžd.)
 

* * * * * * * * * * * *
   
Na tom Mladom letu veselimo se,
mladoga Krala (- vele jeni, staroga Predsednika / novu Predsednicu – morti pripovedaju drugi) mi molimo.
Daj nam Bog zdravje, k tomu veselje,
na tom mladom letu sega obilja!

* * * * * * * * * * * *
   
Lubitelem tradicionaloga (načina gratulerajna):

Blago(o)slovleno nôvo leto MMXV!
Na tomu mlâdomu letu …
… děj nam Bôg picekôv, racekôv, (stâre v fôrme, ter nôve)
Kôs-teličov, ….

Citat:
Staro leto
Gospodari zadrug itali su jabuke v zdence da se posvete. Dečki bi znali dojti pod  obluk i sve zebranice čestitati Novo leto i daruvati jabuku.
V novešu dobu zvečera na bale (zabave) dečki bi kupuvali jabuke i daruvali svem zebranicam, ali i nijovem pajdašicam da im nabu nevugodno.
Ob pol noči strelali bi z puški il kubur.

Mlado leto
Na Novo leto ranoranili su da buju prvi na zdencu “jagmili” (žurili se i rivali se)  zadrugari do bu prvi zvlekel z vodum v kante ze zdenca jabuku. Do bi ju zvlekel, povedal je:
“To je sveta jabuka” i razrezal ju i sem dal da ju jeju kak bi imali zdravo grlo.
Na Novo leto poželno je bilo da na-te den prvi strajnski gost, čestitar, f-iže bu muški ke je donošalo sreču. Kak i na Bogeka (na Božič) si zdravi zadrugari su murali iti k-meše ak je bila v Buševcu v Buševec i na poldešnu mešu” (v) Vukovinu.
Kojnske foringe pak su hitale (žurile se) v Vukovinu, a posle meše galop, do bu prvi došel domom v Buševec.
Na-te den si su pozorno slušali posle propovedi statističke podatke z župne
matice rojene i mrle, kuliko je prešloga leta mrlo župlanov, a kuliko rojeno, za sako selo posebno. Vu-tu dobu natalitet (priraštaj) je v vekšine sel navek bil vekši od mortaliteta (smrtnosti) stanovništva.
Kovačevičova zadruga bila je sako leto se brojneša.

Zvir: Josip Kovačevič: Obitelska zadruga plemenite Kovačevičov
http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/msg53710/#msg53710

BOŽIĆ U GORICI, FA ŠILJAKOVINA, ZDRAV KRALJ MLADI, 27 12 2011, 02:16

Zdrav Kralj mladi Jezuš dragi porođen vu štalice,
od Device sigdar čiste položen vu jaslice.

Koga nebo zemla, morje, preseći ne moreju,
sada oslek ino volek med se zeti moraju.

Pohodite malo dete rođeno od Device.
Ovde plače, ovde jafče, ležeči na slamice.


BOŽIĆ U GORICI, FA ŠILJAKOVINA, ZDRAV KRALJ MLADI, 27 12 2011
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549