Svakidašnje teme > Gospodarstvo
Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
Sledgehammer:
Odličan članak sa portala Dnevno.hr:
http://www.dnevno.hr/kolumne/tvrtko_dolic/sramotan_prijedlog_vlade_rh/360173.html
====================================================
Sramotan prijedlog Vlade RH
Naša provincijska Vlada imitira ponašanje svjetskih metropola! Snažne države spašavaju svoje imperijalne banke, pa su premijerka i njena svita krenuli istim putem, iako su glavne poslovne banke RH u stranom vlasništvu.
Autor: Tvrtko Dolić | Četvrtak, 04.08.2011 14:16
Došao je i taj zastrašujući trenutak: 1 EUR = 1,0...CHF. U svezi podivljalog švicarskog franka sastali su se predstavnici poslovnih banaka i ministri Đuro Popijač, Martina Dalić i Domagoj Milošević. Najprije su proslavili veliki uspjeh stranog kapitala, a onda se dogovorili kako opljačkati sve generacije. Tečaj švicarca za otplatne rate nekog već plasiranog kredita fiksirao bi se na 5,8 kuna. Tečajne razlike kumulirale bi se i nakon deset godina servirale našoj djeci kao takozvani balon krediti. Naziv balon dovoljno govori - kumulirane dugove banke će napuhati kroz instrumente kreditiranja. Dakle, dužnici će bankama dati veće novce nego da se postojeći sustav održi! Nevjerojatno je da nam Jadranka Kosor baca prašinu u oči sa osmjehom na licu, kao da je spasila naciju, a ne poslovne banke. Uvjerava nas da će se rate približiti onima iz početka otplate kredita, što je smiješno, jer je tada švicarac bio jeftiniji najmanje za jednu kunu u odnosu na tečaj 5,8! I što je s kamatama? Švicarska je ukinula kamatu! Prema sramotnom prijedlogu Vlade, vrijednost glavnice u kunama računala bi se po stvarnom tečaju, koji će po svjetskim prognozama do kraja godine dostići smrtonosnih 10 kuna. Nikakvo čudo da je najnoviji prijedlog vlade dobio simboličan naziv KONAČNO RJEŠENJE. Sramota je i činjenica da nakon jučerašnje sjednice Vlade nitko nije zvao hitnu, ili barem pozvao narod na antifašistički ustanak. Zanimljivo, Martina Dalić koristi izraz elementarne nepogode za kredite s deviznom klauzulom u švicarcima - kopira Dragana Kovačevića, ekonomskog stratega HNS-a.
Što bi trebalo učiniti?
Mišljenja sam da je Vlada nesposobna, ali svejedno mora djelovati agresivnije i na nivou antikorupcijskog programa. Zasigurno je riječ o kriminalu, samo treba ustanoviti tko je odgovoran: Vlada, HNB ili poslovne banke? Zašto su strane poslovne banke i lokalne podružnice stranih korporacija izuzete od kontrolnih institucija države? Vlada je i sama dužnik poslovnih banaka uz deviznu klauzulu. Time sama krši zakon o novcu! Možemo reći da je Vlada prihvatila deviznu klauzulu zato što je u službi stranog kapitala - tako ispred izvršne vlasti kvalificira normalnim kršenje zakona od strane poslovnih banaka. Što se dogodilo s demokracijom i trodiobom vlasti u RH? Zašto DORH ne reagira? Nije dovoljno optužiti HDZ. DORH mora pokrenuti istražne radnje protiv poslovnih banaka, Vlade i HNB. Ako reakcija pravosuđa izostane, mišljenja sam da kredite s deviznom klauzulom u švicarcima, kao i pripadne glavnice, treba konvertirati u kredite i glavnice s deviznom klauzulom u eurima po indeksu eura i švicarca na dan uzimanja kredita. Sve iza te crte je kriminal, a vjerojatno i veleizdaja. HNB točno zna kada su se poslovne banke riješile svojih dugova u švicarcima. Banke su već ostvarile pretjeranu spekulativnu dobit i ne vidim zašto bi se lihvarenje trebalo nastaviti. Da su zaista morale same vraćati švicarce, od kuda bi došli toliki prihodi na ime tečajnih razlika švicarca? Istovremeno moramo napraviti reda u ovršnom sustavu. Nikako ne smijemo dozvoliti da poslovne banke za neki kredit naplaćuju bilo što izvan hipoteke tog kredita. Poslovne banke bi morale svojim klijentima vratiti uplaćene rate za slučaj preuzimanja nekretnine po kreditnoj hipoteci! Hipoteka i devizna klauzula moraju biti ravnopravne strane osiguranja nekog kredita. Ako dužnici moraju prihvatiti veći tečaj po deviznoj klauzuli i/ili veće kamate, banke moraju prihvatit pad vrijednosti imovine koja čini hipoteku. Ovako, poslovne banke godinama gule građane s nevjerojatnim ratama i na kraju im sjedaju i na hipotekarnu nekretninu, i na plaću i na sve što ima. Ključ je sustav ovrha. Isto tako, bilo bi dovoljno da država uvede porez na prihode iz tečajnih razlika. Zapravo, sve bi došlo u novi balans da se do kraja riješi bilo koji problem u državi.
Prijedlog Guste Santinija
Prijedlog Guste Santinija čini se korektnijim od onoga Vlade RH. Santini predlaže da posebna komisija provjeri u poslovnim bankama dugu poziciju švicarca i da se svaka banka za svoj interval odrekne spekulativne dobiti, a država bi uskakala za kratke pozicije. Santini upozorava banke da ovakvo povećanje prihoda iz tečajnih razlika može u konačnici biti njihova Pirova pobjeda. "Igra sa švicarskim frankom mogla bi se za sve sudionike pokazati kao gubitnička kombinacija." Santini za sada nije razmatrao kako riješiti problem udvostručene glavnice - to nikako ne smijemo podcijeniti, jer su ih banke ugradile u svoje bilance i svoje planove - vjerojatno su se bankari nabacivali bonusima. Banke će iznaći način da neutraliziraju moguću deprecijaciju švicarca. Isto tako, radije bih da se Santinijevo rješenje u startu postavi normativno, jer prepuštanje naše sudbine nekakvoj komisiji može završiti poput najnovijeg dogovora bankara i Vlade. Kao što su u Vladi predstavnici krupnog kapitala, koji štite interes poslovnih banaka, tako bi u rečenu komisiju ušli financijaši koji su uvezani na državne i financijske strukture. Mišljenja sam da je duga pozicija neke poslovne banke za švicarce niska i da neće riješiti problem u cijelosti. Naravno da slijedi pobuna banke, koja neće dozvoliti objedinjavanje poslovanja sa švicarskim frankom.
Prijedlog Slavka Kulića
Davne 1992. upozorio je Franju Tuđmana da nedostatak koncepcije glede naše ekonomije nužno vodi u kaos. Najgore od svega, isti odnos izvršne vlasti prema gospodarstvu, održao se sve do danas. Kulić poziva na znanstveni determinizam, nasuprot prisutnom političkom. HNB - Hrvatska narodna mijenjala je svoje nazive a cijelo vrijeme radila je na uzurpiranju monetarne vlasti, koja je u RH privatizirana. Bez monetarne vlasti izvršna vlast ne znači ništa. Vlada je po Kuliću nemoćna. "Država koja nema svoj novac ne može upravljati stvarnim životom." Predlaže intervenciju Sabora preko Ureda državne revizije, u smislu kontrole stranih poslovnih banaka za cijelo razdoblje nakon što su prodane. Kako su se strane grupacije penetrirale u RH? Licencu su dobile od HNB! Kada strane ekspoziture počnu raditi suprotno poslovanju svojih inozemnih centrala, istog trenutka HNB im mora oduzeti licencu za rad! Pokušaji Vlade da ostave dojam kako pomažu građanima jesu obmana (vjerojatno se radi o glumatanju za potrebe izbora). Kulić poziva na uvođenje reda u trodiobi vlasti, što bi posredno riješilo i probleme kredita sa deviznom klauzulom u švicarskom franku.
Prijedlog Muammara Gaddafija
Poslovne banke vraćaju nas u prvobitnu zajednicu, pa je najbolje odmah prilagoditi monetarni sustav stanju u koje tonemo. Kao što je to svojevremeno učinio neponovljivi Muammer Gaddafi, reducirajmo sustav naplate na robnu razmjenu. Gaddafi je vratio u igru novac i ubrzo propao. Crni bankar bahato traži ratu, a moja malenkost dočeka ga sa bijelim turbanom na glavi i odvede ga do štale u pustoši, pa neka bira gotovinu i valutu. Uvijek se znao tečaj žive ovce, kao i onaj bankarske svinjske kože. U našem današnjem poslovanju za bankarske potrebe, prisutne su brojne izmišljotine i lažna terminologija. Nisu problem siva ekonomija i klasičan kriminal, jer se oslanjaju na gotovinu i konkretne dragocjenosti, poput kokaina i opijuma. Tu je hipoteka sve što imam - sam život. Više me brine podatak da se čak polovica gotovine u opticaju koristi za podmirenje ilegalnih transakcija! Nije problem niti u bijelom turbanu, nego u bijelom tržištu bijelih nacionalista, gdje depresiju izaziva napuhani virtualni prostor bezgotovinskog novca. Američke Federalne rezerve objavile su priznanja poslovnih banaka da iste bezobrazno krivotvore novac.
Napuhani financijski baloni banaka
Virtualni novac poslovnih banaka RH prešao je ukupne realne kunske rezerve zemlje! Banke kreiraju nepostojeće depozite. Kada me Ivan ljubazno zamoli da se protegnem do šanka i Mati dodam 100 kuna, na nekoliko sam koraka ostvario određen "transferibilni depozit"! U uređenoj društvenoj formaciji to je moguće samo ako zadržim novčanicu za sebe. U interpretaciji našeg današnjeg "bankarskog" poslovanja, nisam na nuli, jer mogu formirati fiktivnu rezervaciju na ime rizičnosti takve transakcije. Recimo, mogao je pijani Mate krivo reagirati. Možda mu Ivan duguje 200 kuna? Može se reći da smo na sve strane u ugrozi i da plivamo u rezervacijama na ime rizika. Razlika u odnosu na banke je što one takvu fiktivu uspješno monetiziraju. Vjerovali ili ne, prema "poslovanju" naših banaka, čim Mate uzme novčanicu, praktično emitiram novac u visini pripadnog rizika! Svatko od nas je na svoj način HNB. Nova novčana masa morala bi se pojavljivati prvenstveno kao povećanje mog stočnog fonda, uz napomenu da odrastanje junice u milku košta ali ne mora donijeti dobit.
Krizi pridonosi i kriva terminologija
Možda se nepotrebno zamaramo kreditima u švicarcima, jer je problem suštinske prirode. Država mora izgraditi mehanizme kojima će prisiliti banke da kamatu na kredite vraća u gospodarstvo, umjesto da ih kroz rupe u zakonima povlače u inozemne centrale. U protivnom, moramo uvesti žestok porez na prihode iz tečajnih razlika. Umjesto da poslovne banke hitno ostanu bez licence, HNB i Vlada pomažu bankama da se takva praksa i pripadna lažna terminologija održe. Bankari mudro šute, a njihove laži servilno šire financijski demagozi. Kada naši dužnosnici slučajno izgovore riječ koja paše bankarima, oni misle da iskazuju određeno obrazovanje glede ekonomije i financijskog poslovanja. Zanimljivo je promatrati ministre kako oprezno šute dok neki blento iz banke ili pripadnog lobija, lupa gluposti. Naša provincijska Vlada imitira ponašanje svjetskih metropola! Snažne države spašavaju svoje imperijalne banke, pa su premijerka i njena svita krenuli istim putem, iako su glavne poslovne banke RH u stranom vlasništvu. Nesposobnost poslovnih banaka u RH u smislu kvalitetnih plasmana u gospodarstvo zemlje, prikriva država, uzimanjem skupih kredita kod tih istih banaka. Zašto bi poslovne banke u RH plasirale svoj kapital u proizvodnju, bilo u Lijepoj Našoj, bilo na bližem i Dalekom Istoku, kada im HNB i Vlada omogućuju veliku dobit bez rada i bez rizika. Zadužena država umjesto štednje bira novo zaduživanje kod stranih poslovnih banaka! Jasno je da HNB ima pregled kako poslovne banke u RH ostvaruju dobit, ali o tome šuti, zajedno sa Vladom i referentnim institucijama. Kod nas su u tijeku brojne isprazne polemike, koje se zasnivaju na bankarskim obmanama.
Appendix: Neke bankarske laži
(1) Sve do svibnja ove godine dužnik u švicarcima jednako je prošao kao dužnik u eurima.
Ministarstvo financija požurilo je da potvrdi takvu debilnu računicu. Kao da je njegova zadaća opravdati lihvarsku politiku poslovnih banaka. Bankari su ostvarili ogromnu dobit i samo im fali taj okrepljujući osjećaj da su pošteni i plemeniti, pa da imaju na broju i ovce i novce. Prava je istina da je glavnica kredita u švicarcima dramatično porasla! Mnogi dužnici u švicarcima duguju (preračunato u eure i kune) više nego na početku otplate kredita. Otplaćuju kredit a glavnica raste - toga nema nigdje. Ako švicarac žestoko padne, ništa se ne mijenja - banke su se osigurale promjenljivom kamatnom stopom. Banke su svoja potraživanja glede kredita u švicarcima već uzidale u svoje bilance i svoje rezervacije. Uvijek će iznaći zakonit način da skrivena dobit otplovi prema politički povoljnijem razdoblju, kada nitko neće obraćati pažnju na njihovo poslovanje. Mnogim dužnicima uvedena je takozvana kunska klauzula - kada valuta devizne klauzule pada, kredit se obračunava u kunama!
(2) Banke su se zadužile u švicarcima i moraju same namiriti svoje dugove.
Otkud onda tolika dobit na tečajnim razlikama? Znamo da su sve bilance frizirane, koliko je to moguće, ali HNB može dokazati da su krediti u švicarcima lihvarska obmana. Banke su zaduživale svoje klijente u švicarcima a isplatile kredite u kunama! Time dolazimo do prilično sumnjivog ponašanja HNB, koja takve obmane prikriva. Poslovne banke obvezne su dati HNB strukturu zaduženosti po valutama, koja ulazi u bilanciranje ukupnog duga zemlje. Poslovne banke u RH nemaju dugove u švicarcima, ali imaju enormna potraživanja u toj valuti. Koja je uloga Željka Rohatinskog u ovakvom slomu RH?
(3) Banke su upozoravale građane, koji su lakomo uzimali jeftinije kredite u švicarcima.
Dakle, to je teška demagogija! Teška laž. Istina je da su banke upozoravale građane da mogu dignuti povoljnije kredite u švicarcima. I zašto bi banke upozoravale na rizik? Zar nije bilo jednostavnije ne davati takve kredite svojim klijentima, čiji bi interes banke trebale štititi? Znakovit je slučaj Zdenke Butorac iz Zagreba, koja je podigla stambeni kredit na 12 godina. Kaže da je punih sedam mjeseci molila banku da joj da kredit u eurima, ali je na kraju kredit mogla dobiti samo u švicarcima!
(4) Banke su ukinule kredite u švicarcima!
Krediti u švicarcima nikada nisu niti postojali, jer takvi nisu isplaćeni! Kao što napominje Guste Santini, euro je sidrište kune. Mi smo praktično u eurozoni - valutna klauzula posve je nepotrebna. Kada su banke objavile ukidanje kredita u švicarcima (to je vjerojatno kraj odgovarajuće duge pozicije poslovnih banaka glede švicarca, koju spominje Santini u svojoj preporuci za rješavanje kreditne krize u RH), zašto tada nisu izvršile automatsku konverziju kredita u švicarcima u kredite u eurima ili kredite u kunama? Ponovno je zakazala HNB, koja o tome šuti! A Vlada sve promatra nezainteresirano, koliko da nam za potrebe izbora zamaže oči. Što je narodu gore, političarima je bolje! Čime Željko Rohatinski i Jadranka Kosor mogu opravdati činjenicu da poslovne banke nemaju dugove u švicarcima, a svejedno u istoj valuti imaju velika potraživanja od građanstva?
(5) RH je zemlja visoke rizičnosti!
Svjetske agencije za rejting promiču interes svjetskog kapitala, koji gospodarstva slabijih zemalja pritišće visokom kamatom. Situaciju koriste poslovne banke RH i građanstvu nameću deviznu klauzulu i skupe kredite, iako su dvostruko osigurane kroz hipoteke i otuđeni sustav ovrha, koji dužnicima uzima i dušu - sva ta pljačka razara bilo kakav sustav vrijednosti i uspostavlja bešćutne neoliberalne uvjete, za potrebe svjetskih korporacija i svjetskog kapitala. Tako agencije za rejting imaju mogućnost generiranja kriza. Bilo kakvim povećavanjem indeksa rizičnosti za neku zemlju, opravdanim ili neopravdanim, agencije izazivaju nepovjerenje u istu zemlju i poskupljuju novac u toj zemlji, pa pripadno gospodarstvo nikako ne može postati konkurentno. Veliki nerad zapadnih imperija pakira se pod tržišne odnose.
(666) Poslovne banke ostvarile su dobit.
To je laganje s faktorom istine. Prava istina glasi: banke su ostvarile ogromnu spekulativnu dobit. Kao što su višestruko osigurale svoje kredite, tako vode računa da država ne može dobiti uvid u stvarnu dobit. Kako se to radi? Slično proizvodnji, kada radite troškove kroz rezervacije za jamstva na proizvode ili rezervacije za sudske sporove, i slično tome. Neke rezervacije nisu oporezive! - tu ulazimo na prilično sklisko područje - zašto antikorupcijski program strogo zaobilazi strane poslovne banke i ona poduzeća koja su u vlasništvu stranog kapitala? Banke vjerojatno zbog osjetljive situacije govore o ukupnoj dobiti, umjesto o određenim prihodima, koje prekontiraju u troškove rezervacija i slične. Velike mogućnosti otvaraju i same rezervacije rizičnog plasmana, koje dramatično rastu na bilo kakvo spominjanje krize. Banke imaju niz mogućnosti da visoke prihode na ime tečajnih razlika šlepaju u povoljnije političke i gospodarstvene okolnosti. HNB ima uvid u takve podatke! Neka nam Željko Rohatinski predoči strukturu prihoda banaka u posljednjih pet godina. Krajnje je vrijeme da Vlada uvede jači porez na prihode iz tečajnih razlika!
(7) Zamrzavanje tečaja švicarca za plasirane kredite dovelo bi do propasti banaka.
Da naciju dodatno prestraše, "stručnjaci" napomenu da bi u slučaju zamrzavanja tečaja švicarca za plasirane kredite država (=mi) morala isplatiti osiguranu štednju, onu za koju jamči. Dakle, svašta! Kako banke mogu propasti sa ovakvim tečajem švicarca, koji im donosi nevjerojatnu dobit?
( 8) Spas je smanjenje kamata na kredite s deviznom klauzulom u švicarcima.
Još jedna u nizu obmana. Švicarska je posve ukinula kamatu! Prema dostupnim procjenama, smanjenje kamata za samo jedan posto ublažava negativne efekte tečaja tek za nekih desetak posto. Nekakva pozitivna mjera bila bi ukidanje promjenjive kamatne stope, koja je lihvarska proizvoljnost. Banke naplaćuju rizik, a uopće ne ulaze u rizik.
(9) Ukidanje devizne klauzule na kredite-švicarce dovelo bi do ukidanja devizne štednje!
To je ključna laž drame sa švicarcima, jer bi se u slučaju ukidanja devizne klauzule u švicarcima, štednja u švicarcima mogla konvertirati u eure i čak ostaviti u eurima. Zašto ne? Slično tome, totalno ukidanje devizne klauzule, kako u švicarcima, tako i u eurima, nikako ne bi dokinulo deviznu štednju. Banke će uvijek nalaziti računicu da privuku bilo kakvu štednju. Zar nije tako bilo i u komunizmu, kada nismo imali deviznu klauzulu na kredite, a svoju ušteđevinu deponirali kao devizne štednju u ovim istim bankama koje se danas prave grbave.
(10) Nulta konverzija glavnice za kredite-švicarce u eure dovela bi do propasti banaka!
Ponovno imamo jednu bezočnu laž. Banke su građanima dale kredite pod uvjetima koji im donose dobit! Osim toga, banke su u ovim uvjetima divljanja švicarca potegle dodatnu dobit, koju bi država trebala žestoko oporezovati i tako namaknuta sredstva vratiti ugroženom građanstvu, ili ih usmjeriti proaktivno, u gospodarstvo i/ili razvojne projekte. Možda Vladu ne zanima kvalitetno rješenje? Možemo konstatirati za HNB, Vladu i poslovne banke da bi se kolaps izbjegao da je bilo tko od njih pokazao bilo kakvu dobru namjeru.
Bilaj:
ja isto sam dosta zabrinut za taj švicarac.
To čovijek nije pametan kaj napraviti.
S tim da treba naglasiti da će biti prvo sada problme sa švicarcem a nakon toga isti takav problem sa eurom.
Sada je stvar da švicarac raste (a euro i kuna skupa padaju). Nakon nekog vremena će biti da kuna ne može držati korak sa Eurom i biti će pad kune odnosno euro će narasti. Do sada je cijelo vrijeme kuna rasla u odnosu na euro. U trenutku uvođenja tabliziacijkog probrama euro je bio oko 8 a sada je pao na 7,5. Uff..
kuntakinte:
"Ak se očeš obogatiti odi med siromašne..."
Jaguar:
Nisu, po meni samo banke krive, kriva je država koja je dozvolila bankama takav okvir poslovanja i valutnu klauzulu, krivi smo i mi građani koji smo uzimali kredite, svatko odgovara za svoje postupke i odnose u koje je svjesno i bez prislie, svojom voljom ušao.
Meni je dovoljno da pogledam tko ide sve u kredit za auto, ne vodeći računa o tome koliko je period od 5 ili 7 godina dug i mukotrpan, al mora se novi auto voziti, susjedima pokazati, iako bi bezbolnije bilo voziti polovni autić za sitniš koji još uvijek dobro posluži.
Bilaj:
naletio sam na jedan grozno istinit post:
http://www.mojnovac.net/forumi/showpost.php?p=546811&postcount=592
Kredit u kunama ti je toliko jednak kreditu u eurima koliki je stupanj euriziranosti hrvatske ekonomije, a to je negdje oko 80 %, tako da ti je prilicno svejedno kune ili euri.
Koliko sam shvatio, ti imas primanja u kunama (kao i ja), pa si napravio najpametnije moguce, a to znaci da si prilagodio vrstu zaduzenja vrsti svog priljeva, kad si ga vec morao uzeti.
Svi koji imaju primanja u kunama a uzimaju kredit u svicarcu pristali su snositi trosak arbitraze kada kretanje bude nepovoljno za njih i dobit arbitraze kada kretanje bude povoljno (naravno, to je bilo u trenutku kada su ih banke nudile). Kad su placali neprirodno niske kamate i rate, nitko od njih se nije bunio da to nije fer prema onima koji imaju kredit u DEM ili EUR.
Price o tome kako su banke ljude zavodile da uzmu kredit u svicarcu su smijesne. Nitko nije nikoga tjerao batinom u kredit, ali pohlepa i ponasanje "kao susjed" jesu.
Sve ovo je prokleto jednostavno.
Cak uopce nije niti tema za raspravu.
Tko ne moze vracati, neka mu se aktiviraju kolaterali, police zivotnog osiguranja i jamci, nekretnine ovrse, neka ljudi isele iz svojih stanova natrag u podstanarstvo (jer ionako si te nekretnine ne mogu priusititi), neka vrate aute, a banke neka se bave prodajom nekretnina i svojim vlastitim auto salonima. Jos ce im ostati za vratiti kredit u obliku ostatka dugovanja jer nekretnine vrijede manje nego kada su kupovane, a pozitivna posljedica za sve bi bio i pad cijena nekretnina. U ovom slucaju itekako se zalazem za slobodno trziste i ciscenje u smjeru ekvilibrija i protiv sam drzavne intervencije koja samo moze opteretiti druge (one koji imaju kredit u EUR jer ce im banke dici kamatu ili porezne obveznike preko kojih ce se situacija sanirati). U svicarcima je ekipa kupovala ne samo jednosobne stanove, nego i trecu-petu nekretninu i apartmane po obali "za iznajmljivanje" itd., treba li i njima pomagati da otplacuju rate?
Osim toga, mozda ljudi nesto i nauce, pa makar i na tezi nacin.
Odbijanje banaka da ikako participiraju u "pomoci" onima koji imaju kredite u svicarcima moze biti najbolja stvar koja se dogadja hrvatskim gradjanima danas jer to moze biti prvi korak u opce nacionalnom osvjestenju o vodjenju osobnih financija i o tome kako treba zivjeti sukladno vlastitim mogucnostima,a koja je povijesno zapostavljena i zamagljena, pocevsi od kriminalne privatizacije i poklanjanja drzavnih stanova pa do prodaje naslijedja, iskoristavanja situacije polozajne rente i sulude potrosacke kreditne ekspanzije.
Kada bi svi zivjeli sukladno svojim primanjima, puno toga bi se promijenilo. Kao prvo, onaj tko ima 5500 Kn place, ne bi dizao kredit u svicarcima za auto ili vozilo koje si ne moze priustiti, nego bi stedio 20 % svoje place godinu-dvije za vlastito obrazovanje i povecanje te place, kako je to Geene opisao.
Ne bivajuci naivnim i poznajuci situaciju u svojoj drzavi, te cinjenicu da je zadnja predizborna cetvrtina, Kosorica ce nekako natjerati banke da odustanu od dijela prihoda sada i odgode ih za kasnije (kroz pakiranje te tecajne razlike u naknadni kredit na kraju...), banke ce na to pristati a kratkorocno ili srednjerocno ce naguziti ove koje imaju kredite u EUR ili Kn jer ce im dici kamatnu stopu kako bi kompenzirale pad ocekivanih prihoda. Ovi koji imaju kredit u svicarcima a ionako su vecinom financijski nepismeni nece ni shvatiti da ce im ukupni trosak kredita biti isti (uvecano za ekstra kamatnu stopu tog "tecajna razlika paketa"), tako da ce dati spasiteljici glasove, ovi koji imaju kredite u EUR ce imati iste "rate" kao ovi u svicarcima i platit ce vise kamate, a banke ce zaraditi sto su namjeravale, plus ono sto ostaje na ime kredita ostatka tecajne razlike. U biti sve super, spica i krasno, a osobito bankama.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju